Tagovi

Stavovi HNS-a #1

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo serijal tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima. HNS je prema posljednjim istraživanjima (http://www.totalportal.hr/index.php?page=article&article_id=151837) treća politička snaga u Hrvatskoj čiji kandidati/kinje (http://www.izbori.hns.hr/modules/mastop_publish/?tac=Tko%3F) sigurno ulaze u VI. saziv Sabora.

Stoga, glasanjem za našu listu (HNS) u Sabor šaljete ljude koji rade, rade i rade (sjetite se Dragutina Lesara, Nikole Vuljanića, Antuna Kapraljevića, Miljenka Dorića, Joze Radoša, Alenke Košiša Čičin Šain, Željka Kurtova...), te dajete doprinos jačanju parlamentarne demokracije i razvoju hrvatskoga društva. HNS će participirati u novoj vladi zajedno s SDP-om i biti će pokretački motor, zamašnjak u realizaciji programa i projekata koji će naše društvo odvesti u toliko željene pozitivne promjene (sjetite se Varaždinske županije).

Ne kalkulirajte, u HNS-u postoji tim kvalitetnih i dokazano sposobnih ljudi koji doista za vas mogu učiniti puno, jako puno. Glasajte za HNS (nositelji lista Radimir Čačić i Vesna Pusić) i otvorite vrata pametnim, radišnim i dokazano sposobnim ljudima.

Stavovi HNS-a

I. GOSPODARSTVO

Područja: industrijska politika, privatizacija, poljoprivreda, politika zapošljavanja, porezna politika, radno zakonodavstvo, monetarna politika, politika tečaja.

PRIVATIZACIJA, RADNIČKO DIONIČARSTVO I DR.

Dosadašnja iskustva s pretvorbom i privatizacijom pogubna su. Ona su pogubna za hrvatskog čovjeka, i za hrvatsko gospodarstvo. Korijen ovog društvenog zla leži u netransparentnosti postupaka i neodgovornosti glavnih aktera iz vrha HDZ-a.
Zbog ovih tragičnih iskustava s privatizacijom iz prošlosti, smatramo da bi ona poduzeća, koja su još u državnom portfelju, trebalo privatizirati putem burze, javnih natječaja i radničkog dioničarstva. Ponudom na burzi cijeli bi proces postao potpuno javnim, a priprema za izlazak na burzu odvijala bi se pod nadzorom kompetentnih burzovnih stručnjaka. Plasmanom ovih dionica dodatno bi se dinamizirala aktivnost tržišta vrijednosnih papira.
S druge strane, radničko dioničarstvo može, u nekim slučajevima, biti model privatizacije i stjecanja vlasničkih udjela radnika i uprave. HNS-LD zalaže se i za definiranje područja prirodnog monopola, i to u onim područjima koja su od osobitog strateškog interesa za nacionalnu ekonomiju i suverenost u novim uvjetima.
To se odnosi na tvrtke koje trebaju ostati u vlasništvu države. Među njima su poduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije (HEP), distribuciju nafte (JANAF) i plina (PLINACRO), poduzeća za upravljanje vodnim resursima (Hrvatske vode), ali i poduzeća koja djeluju na području strateške industrije, kao što su proizvodnja hrane i dio prerađivačke industrije. Država mora zadržati instrumente zaštite prirodnih bogatstva, i upravljanja istima, baš kao i opskrbe energentima i dr., čime se ujedno stvaraju preduvjeti za gospodarski suverenitet.
Na burzi se ne poznaju «stranački junaci».

I radnici vole biti vlasnici.
Suverenitet se čuva snažnom ekonomijom.
Kraj HDZ-ove privatizacije na «časnu riječ»!

JEDNOKRATNI (KAZNENI) POREZ

Hrvatska mora dovršiti priču s kriminalnom pretvorbom i privatizacijom.
Nalazi Državne revizije nesumnjivo pokazuju da je hrvatska privatizacija, u ogromnoj većini slučajeva, bila nezakonita, gledano sa stanovišta važećih propisa, ali i nepravedna, gledano sa stanovišta opće prihvaćenih vrijednosti pravednosti.
Većina kaznenih djela počinjenih u gospodarstvu, u procesu privatizacije pala je u zastaru, ali se nezakonitost i nepravda mogu barem jednokratno ispraviti. Upravo zato HNS-LD pokrenut će inicijativu za uvođenjem jednokratnog kaznenog poreza za sve one fizičke, ili pravne, osobe za koje je Državna revizija utvrdila nepravilnosti u procesu privatizacije.

Jednokratni kazneni porez za kraj privatizacijske pljačke.
Porez za pravedniju prošlost.
Veliki porez za veliku pljačku.

POREZNA JEDNAKOST I POREZNA DISCIPLINA

Hrvatska je danas u paradoksalnoj poreznoj situaciji. Najdiscipliniraniji su porezni obveznici oni s malim prihodima, a poreznici se najviše bave upravo njima. Mogli bi reći da država svoju snagu pokazuje nad najslabijima. A zdrav razum govori da bi se država trebala pozabaviti upravo s onima koji se ubrzano bogate.
U središtu bi interesa državnih službi – poreznika, policije, USKOK-a, obavještajne zajednice – trebali biti upravo oni koji uživaju u ogromnom bogatstvu, odnosno oni čije su porezne kartice praznije od njihovih školskih diploma.
HNS-LD stvorit će uvjete za promjenu ove nelogičnosti! Porezne se službe moraju usredotočiti ravnomjerno na sve porezne obveznike, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost te podobnost.
Dosljednom primjenom poreznog zakona, financijska policija, i Porezna uprava, već danas imaju jasnu zakonsku osnovu za oduzimanje imovine, za koju nije dokazano ispunjenje porezne obveze, odnosno za koju nepoznatima ostaju izvori sredstava stjecanja imovine.
Hrvatska je zemlja velikog kontrasta: velikog bogatstva malog broja pojedinaca, zemlja bez srednje klase, i s velikim brojem ljudi koji žive na granici siromaštva. Jednokratni kazneni porez, za sve dokazane slučajeve nepravilnosti u privatizaciji, samo je jedan od instrumenata za poništavanje dijela nepravde, a koju je stvorila vlast HDZ-a devedesetih godina.
Kartica prihoda i imovine još je jedan od instrumenata koji će uvesti reda u sustavnom neprijavljivanju prihoda, uz velike kazne svima onima koji skrivaju, ili lažno prikazuju, prihode.
HNS-LD stvorit će efikasan sustav, u kojemu će Hrvatska prestati biti zemljom velikih razlika te postati zemljom snažne srednje klase, i ljudi koji mogu kvalitetno živjeti od svojeg rada.

Porez se plaća državi koju volimo.
Oprez. Porez!
Bogati: prijavite prihode, platite poreze; ova vas država voli!
Biti bogat nije sramota. Sramota je skrivati prihode i lagati o bogatstvu.
Treća smjena za poreznike (Uvesti treću smjenu za poreznike).

JEDNOSTAVNIJI POREZNI SUSTAV BEZ JEDINSTVENE POREZNE STOPE (DIFERENCIRANA STOPA POREZA)

HNS-LD zalaže se za pojednostavljenje poreznog sustava, i to rješavanjem sustava brojnih izuzeća, ali i parafiskalnih nameta na svim razinama.
Istovremeno se Stranka protivi uvođenju jedinstvene porezne stope, i to iz razloga što bi se njome jednako opteretili dohotci različite visine.
Dohodak zaposlenih treba progresivno oporezivati, kako bi osobe s najvišim dohotcima porez plaćale po najvećoj stopi.

Visina poreza razmjerna visini dohotka.
Jednostavniji porezni sustav olakšava poslovanje.
Veća plaća - veći porez.

KAKO POVEĆATI IZVOZ?

Izvoz se može povećati samo povećanjem proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda, kroz utvrđivanje izvoznih gazela, formiranje izvoznih grozdova (cluster) te kreiranje poticaja za izvoznike.
Poticajna politika usmjerena bi bila na tvrtke izvoznice ali i na same izvozne proizvode. Aktivnom gospodarskom politikom ustanoviti potencijalne izvozne proizvode, i definirati politiku poticaja za njih!
Osim poticanja izvoza proizvoda, Vlada RH mora zauzeti i aktivniju ulogu u regionalnim širenjima hrvatskih tvrtki, i to poticanjem različitih aktivnosti istih. Bilo kroz njihov samostalni, bilo kroz njihov zajednički nastup, a koji će imati veliku potporu Hrvatske vlade te gospodarske diplomacije.
U poticanju izvoza važnu ulogu imaju mjere usmjerene na povećanje kvalitete i konkurentnosti, formiranje stvarne i efikasne izvozne agencije, aktivne mjere porezne politike, ulaganja u intelektualni kapital, financijsko praćenje i garancije, gospodarska diplomacija posebno fokusirana na pojedine regije te primjerena tečajna politika (nakon poticanja gospodarskog rasta od preko 6 posto, koji nije rezultat povećanja potrošnje, već promijenjene strukture nacionalnog gospodarstva).

Izvoz je izlaz iz ekonomskog zaostajanja. HNS-LD ima ključeve.
Gospodarska diplomacija u službi je izvoza, a ne stranačka odstupnica.

KOJE MJERE PLANIRATE ZA SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI?

Poticanje strukturnih gospodarskih promjena, uz bitno drugačiji odnos prema gospodarstvu!
Poticanje poduzetništva, uz povećanje konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, i uz eliminaciju državnih zapreka, sadržaji su koji će stvoriti nužne preduvjete za novi gospodarski rast i zapošljavanje.
Hrvatska vlada mora osigurati siguran pravni okvir, jednostavniji i pravedniji porezni sustav, ukinuti brojne parafiskalne namete, povećati efikasnost državne uprave, uvesti reda u javnim nabavama, provesti efikasne mjere borbe protiv sive ekonomije i korupcije. Sve ove mjere neke su od mjera koje će omogućiti povećanje gospodarske aktivnosti i zapošljavanja.
Drugo važno područje aktivne politike zapošljavanja, koju HNS-LD predlaže, jest cjeloživotno obrazovanje, svakako i obaveznom prekvalifikacijom nezaposlenih.
Hrvatska ima dvostruki paradoks: veliki broj nezaposlenih i veliku potražnju za određenim zanimanjima. Naši nezaposleni ne odgovaraju strukturi potražnje hrvatskog gospodarstva.
HNS-LD stoga predlaže mjere obvezne prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije nezaposlenih, uz istovremenu promjenu politike naknada za nezaposlenost.
Hrvatska će s HNS-LD-om promijeniti odnos i prema nezaposlenima, a koji moraju dobiti novi smisao. U tom se smislu koriste i cjeloživotno obrazovanje, prekvalifikacije, dokvalifikacije, ali i društveno korisni rad nezaposlenih.
Nezaposlenima treba povećati naknadu za vrijeme trajanja nezaposlenosti, ali i promjeniti njihov položaj i odgovornost!
Uvođenje jednosmjenske nastave stvara osnovne preduvjete za razvijanje sustava cjeloživotnog obrazovanja. Dobar je primjer Varaždinska županija, koja je kroz javno-privatno partnerstvo u izgradnji školskih objekata stvorila osnovne preduvjete za jednosmjensku nastavu i otvaranje škola za cjeloživotno obrazovanje žiteljima Županije (bilo onima zaposlenima, bilo onima nezaposlenima).

Vrijeme je za posao.
HNS-LD mijenja dan nezaposlenima. Tko traži posao, dobit će priliku.
I nezaposleni ljudi su svakako ljudi kojima treba dati dobar razlog za jutarnje ustajanje.
HNS-LD mijenja život nezaposlenih. Nezaposleni će dobiti smisao.
Okrenimo svijet nezaposlenih.
Nezaposleni to, u najvećem dijelu, nisu svojom voljom!

ŠTO JE S RADNIČKIM PRAVIMA I RADNIM ZAKONODAVSTVOM?

HNS-LD svojim se politikama zauzima za poticajnu društvenu klimu za razvoj poduzetništva, uz istovremeno razvijanje svijesti i instrumenata za zaštitu radničkih prava.
Hrvatska se država, u uvjetima naše domaće tranzicije, mora pobrinuti i za efikasna radna prava hrvatskog radnika. Naša je zemlja primjer da postojanje radnih zakona nije samo po sebi garancijom da će se prava radnika ujedno i poštivati. HNS-LD mijenjat će ovu praksu!
Inspekcije rada moraju prekovremeno raditi! Radnik mora dobiti poštenu naknadu za svoj rad. Prema radniku se nitko ne smije odnositi kao da smo u 19. stoljeću!
Nekim bi poslodavcima trebalo objasniti da nakon 20., slijedi i 21. stoljeće! HNS-LD pobrinut će se da oni nesavjesni poslodavci to brzo nauče!
Ovo nikako nije hajka na poslodavce i poduzetnike! Naprotiv, kvalitetni poslodavci znaju cijeniti kvalitetne radnike. Mi u HNS-LD-u poduzet ćemo sve mjere da se pozitivna društvena klima odnosi i prema poticanju poduzetništva, te prema većoj osjetljivosti za prava radnika.
Hrvatska mora postati zemljom zadovoljnih - kako poslodavaca, tako i radnika!
Važno je da se socijalni partneri, u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća, dogovore o modelima kontrole te nadzora nad primjenom zakona i kolektivnih ugovora. Hrvatski problem nije toliko u propisima, koliko je slabo razvijen sustav nadzora i sankcioniranja. Treba razmotriti i mogućnost osnivanja posebnih radnih sudova, a kršenja kolektivnih ugovora uvesti i u Kazneni zakon, kao kazneno djelo.

Napredna Hrvatska zadovoljnih građana.
Nema napretka Hrvatske bez zadovoljnih građana.
Poštena plaća za pošteni rad.
Redovita i poštena naknada za pošteni rad.
Poslodavci su nužnost, ali i prava radnika.
Nema kapital odnosa bez uspješnih poduzetnika. Nema uspješnih poduzetnika bez dobrih radnika.

KAKO ĆETE RJEŠITI PITANJE HRVATSKE POLJOPRIVREDE, ODNOSNO POVEĆATI PROIZVODNJU HRANE TE SMANJITI UVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA?

Hrvatska mora hitno definirati korisnike poljoprivrednih površina, okrupniti posjede različitim mjerama okrupnjavanja posjeda, srediti zemljišne knjige, zaštititi posjede kroz politiku nasljeđivanja, obratiti pozornost na mjere ubrzanog navodnjavanja i melioracija.
Osim toga, potrebno je i posebnim zakonom urediti preuzimanje zemljišta i nekretnina, s neutvrđenom ili teško utvrdivom vlasničkom strukturom, u poseban državni fond, koji bi mogao upravljati i imovinom staračkih domaćinstava, a kojih je sve više u našoj zemlji.
Promjena proizvodnje, s kultura s malim prinosima, na kulture s višestruko većim prinosima. Potrebna je potpuna promjena pristupa stočarstvu i mljekarstvu, te proizvodnji voća i povrća, uz postupni prelazak na eko-proizvodnju. Hrvatsku ćemo na međunarodnom tržištu brandirati kao zemlju ekoloških proizvoda.
HNS-LD ustanovit će burzu roba, i distribucijske centre, te uspostaviti državni centar za brandiranje nacionalnih robnih marki (kvalitetne, autohtone proizvode zaštiti i promovirati kroz pretvaranje u robnu marku).
Država treba hitno eliminirati prostorno-planske prepreke, posebno u stočarstvu. Ovakav projekt već postoji u Varaždinskoj županiji, i pokazuje prve dobre rezultate.
HNS-LD svojim će mjerama u poljoprivredi u narednih pet godina osigurati da se na hrvatskom stolu, u domu i hotelu, poslužuje plodove hrvatskih polja i voćnjaka.

Hrvatska hrana na hrvatskom stolu.
Poticaji za veću produktivnost.
Hrvatska: zemlja eko-proizvoda.
Ekonomski suverenitet se brani u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
I poljoprivrednici trebaju mirovine.

NA KOJI ĆETE NAČIN ODGOVORITI NA ZAHTJEVE UMIROVLJENIKA DA MIROVINE RASTU SUKLADNO S PLAĆAMA?

Postoji samo jedna uspješna formula praćenja i usklađivanja rasta plaća i mirovina: povećanje gospodarske aktivnosti i ekonomski rast!
A HNS-LD ima tri odgovora za važne sastavnice ove formule: imamo jasnu viziju gospodarskog razvoja, imamo definirane politike, ali imamo i ljude koji znaju kako te vizije i politike provoditi.
Kod usklađivanja rasta mirovina s rastom plaća koristit ćemo švicarsku formulu, uz uvođenje prava umirovljenika na legalan rad uz povećanje mirovinske osnovice. Svakako je nužno potpuno izjednačavanje starih i novih umirovljenika.
Jedan od važnih elemenata mirovinske politike HNS-LD-a jest i zahtjev za promjenama u skupini tzv. povlaštenih mirovina. Među njima su i mirovine saborskih zastupnika i državnih dužnosnika.
HNS-LD zalaže se za njihovo prilagođavanje najboljim primjerima europske prakse, ali i uvjetima u našoj zemlji. Neodržive su sadašnje privilegije. One nisu ekonomski opravdne, niti su pravedne.
HNS-LD svojim će aktivnostima umirovljenicima osigurati treću životnu dob uz više osmijeha!

Treća životna dob uz više osmijeha.
Mirovina za dostojanstveni život.
Povlaštene mirovine u europsku praksu.
Povlaštene mirovine društveno su priznanje. Prilagodimo ih stanju u društvu.

POREZ NA IMOVINU

Rješenje HNS-LD-a vrlo je jednostavno, i zove se porezna kartica građana, ili kartica imovine i prihoda.
Osnovna je ideja da svaki građanin ima porezni broj, i svoju karticu, u kojoj se evidentiraju imovina, prihodi i njihovi izvori te plaćanje poreza i ulaganja.
Ovo je klasična matematička jednadžba za početnike: stanje mora odgovarati razlici ukupnih prihoda i ukupnih rashoda (Stanje = Ulaz – izlaz).
Ako se radi o bilo kakvoj razlici između prihoda i imovine, na ekranima poreznika, policije, USKOK-a, a u nekim slučajevima i obavještajne zajednice, mora se uključiti crveno svjetlo ili zvono za uzbunu!
U tim je slučajevima novostvorena vrijednost plod, ili utaje poreza, ili pranja novca, odnosno plod kriminala. Ovo stanje mora dovesti do vrlo visoke kazne za prekršitelja, do poreza na neprijavljene prihode, a u nekim slučajevima i do oduzimanja imovine, za koju dotični nema pokriće u prihodima.
Mora se razviti svijest te mehanizmi shvaćanja da porez državi plaćaju oni koji je vole. To treba vrijediti i za one s rukom na srcu. Mora se onemogućiti ponašanje ruka na srcu – figa u džepu!
Važno je istaći da porez na imovinu ne bi za siromašne ujedno značio novo porezno opterećenje, jer se zapravo radi na supstitutu komunalne naknade – s time da bi on bio progresivan i išao na vrijednost nekretnine, a ne prema kvadraturi, što je bila praksa do sada.

Porezne kartice – duga ljubav!
Porez državi plaćaju oni koji je vole.
Zaustaviti krađu države s rukom na srcu i figom u džepu! (prigovor na praksu HDZ-a)

UVOĐENJE POREZA NA KAPITALNU DOBIT

DA za porez na kapitalnu dobit, ali kroz 4 do 5 godina!
Do tada će tržište kapitala ojačati, i vjerojatno uvođenje takvog poreza neće negativno utjecati na njega. Ovdje je važno pojasniti neke važne činjenice.
Dohodak od kapitala su i kamate, i zarada od dionica (dividenda), i zarada nastala prodajom dionica. Već je danas primjenjiv model oporezivanja te vrste dohotka kroz postojeći porez na dohodak. Ovdje je važno reći da se ovakva praksa primjenjuje u većini zemalja članica EU.
Naravno, drugo je pitanje zašto HDZ-ova vlada nije koristila ove mehanizme oporezivanja.

Oprezno s porezom na kapitalnu dobit!
Novi porez ne smije vratiti staru praksu!

SMANJENJE PDV-a

Porez na dodanu vrijednost ne treba smanjivati, nego eventualno uvesti nulte ili međustope za određene vrste proizvoda, a koji su bitni za nužnu egzistenciju građana; npr. hrana za djecu, pomagala za invalide,...

UKIDANJE PDV-A NA NOVINE

Zalažemo se za ukidanje PDV-a na tiskovine iz razloga što PDV izrazito negativno utječe na razvoj medijskog pluralizma, posebno kada je riječ o malim (u pravilu nezavisnim) izdavačima ili studentskim glasilima, koji nisu odviše atraktivni marketinškoj industriji, ali su također vrlo važan faktor u razvoju demokratskog društva.
Naime, u strukturi prihoda većine novinskih kuća prihodi od oglasa daleko nadilaze prihode od prodaje novina, što upućuje na visoki stupanj ovisnosti novinskih izdavača o novcu koji dolazi iz marketinga. Taj izrazito nepovoljan odnos u strukturi prihoda izdavače može prisiliti da na mjesto profesionalizma i etike dođu podložnost i poslušnost krupnom kapitalu, kao jedinom načinu za očuvanje egzistencije na tržištu. Ukidanje PDV-a sasvim sigurno bi smanjio taj utjecaj.

OTPIS DUGOVANJA POREZA NOGOMETNIM KLUBOVIMA

Protivimo se otpisu dugova nogometnih klubova. Ovakvim bi se činom poslao loš signal svim gospodarskim subjektima i građanima koji uredno podmiruju svoje obveze, vrlo često zalažući i svoju imovinu.
U slučaju nogometnih klubova najvažnija su imovina igrači koji se rasprodaju, a novci od transfera se prikazuju kao prihodi udruge građana. Ovaj se nered u i oko nogometa mora raščistiti.
Zakon i ekonomski red moraju pokucati na vrata u Dinamu, Hajduku i drugim klubovima. Mora svakako prestati praksa da se obveze klubova plaćaju iz poreza naših građana, a prihodi od prodaje igrača da istovremeno ostanu u sferi privatnih interesa nogometnih menadžera, odnosno poznatih „velikih ljubitelja nogometa“.
Drugo područje nogometne prirode su neredi i nepoštivanje Zakona o navijačima. Hrvatska mora prestati biti akterom naslovnica sportskih stranica i crnih kronika zbog huliganstva navijačkih skupina. Gledanje kroz prste raznim bojsima, plavima ili bijelima, odnosno bilo kojih boja, samo je voda na mlin većih nereda.

Dug je dobar drug samo u nogometu.
Nogometni huligani su prateći vokali crnila u našem nogometu.

ZABRANA RADA NEDJELJOM, PREKOVREMENI RAD

Radnička prava ne krše se samo nedjeljom. Uvođenjem zabrane rada nedjeljom, država intervenira u prostor tržišta te zapravo priznaje da njena administracija (inspekcijske službe) nisu u stanju osigurati provedbu zakona. Rad nedjeljom, praznicima i prekovremeni rad treba regulirati kolektivnim ugovorima, te uvođenjem obaveznog popisa zaposlenih koji rade u te dane, a kako bi inspekcija kod kontrole taj popis mogla onda i usporediti sa zatečenim zaposlenicima.
Taj rad treba više platiti, propisati kaznenu sankciju za nepoštivanje kolektivnog ugovora, i provedbu nadzirati. Zabranom rada nedjeljom država ustvari priznaje da nije u stanju obavljati nadzor nad primjenom zakona i propisa koje donosi.
Ono što je druga obveza iz radnog prava jest to da se radnicima osigura jedan slobodan dan u tjednu. Pitanje je tko to danas nadzire u trgovinama?
Drugo važno pitanje jest prekovremeni rad i njegovo plaćanje. Hrvatska boluje od neplaćanja prekovremenog rada. HNS-LD uvest će efikasan sustav nadzora plaćanja prekovremenog rada.
Ostaje i dalje važno pitanje isplate pune plaće radnicima bez raznih formula pola-pola (na račun i na ruke). Ovako se zakidaju i radnici i država. Uvođenje kartica prihoda i imovine, dovest će do većeg reda i destimulirati one poslodavce koji danas ostvaruju ekstra profit ne poštivajući zakone.
HNS-LD u Saboru je, podsjećamo, imao svoj prijedlog: rad nedjeljom moguće je uvesti samo tamo gdje je to regulirano kolektivnim ugovorom, a kojim se utvrđuje: povećanje plaće od 50 posto za taj rad, dan tjednog odmora umjesto nedjelje, ograničenje broja radnih nedjelja u kalendarskoj godini (npr 10.) za pojedinog radnika, vođenje evidencije prisutnosti na radu kao obavezne (radi mogućnosti kontrole) te zabrana rada nedjeljom majkama s djecom do 3. g. starosti.

Zabraniti nerad inspekcijama, a rad nedjeljom pošteno platiti.
Radnička prava ne krše se samo nedjeljom.
Poslodavci, platite prekovremeni rad!
Radnici, prijavite nepravilnosti!

ZA KOJU DUŽINU RADNOG VIJEKA SE HNS-LD ZALAŽE, I ZAŠTO?

HNS-LD zalaže se za pozitivnu diskriminaciju žena u pogledu odlaska u mirovinu. Znači - redovno umirovljenje muškaraca sa 65, odnosno žena sa 60 godina.

Priznajmo poznato: žene više rade!

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Poljoprivredno je zemljište prirodni resurs, a kojeg se u našoj zemlji još uvijek nedovoljno koristi.
Tome su uzrok neki naslijeđeni problemi ali i inertnost dosadašnjih vlada u nakani da se ovo naše bogatstvo pametnije koristi. Upravo zato HNS predlaže mjere koje će bitno promijeniti odnos prema poljoprivrednom zemljištu, sve sa ciljem kako bi naša poljoprivreda postala spremnijom na izazove velikog tržišta (prvenstveno ponude poljoprivrednih proizvoda), i to kroz razdoblje od dvije do tri godine.
Hrvatska mora hitno definirati korisnike poljoprivrednih površina, okrupniti posjede različitim mjerama okrupnjavanja posjeda. U tom je smislu nužno i sređivanje zemljišnih knjiga, zaštita posjeda kroz politiku nasljeđivanja, te provođenje mjera ubrzanog navodnjavanja i melioracija.
Osim toga, potrebno je i posebnim zakonom urediti preuzimanje zemljišta i nekretnina, s neutvrđenom ili teško utvrdivom vlasničkom strukturom, u poseban državni fond. Ovaj bi fond mogao upravljati i imovinom staračkih domaćinstava, a kojih je sve više u našoj zemlji.
Važan dio naše politike jest poseban akcijski plan za razminiranje obradivog poljoprivrednog zemljišta, čime bi se povećale poljoprivredne površine, ali i pospješila proizvodnja.
Hrvatska poljoprivreda može prehraniti svoje ljude, ali i turiste. Formula je jednostavna: pametnija organizacija i više rada.
U procesu pristupanja EU definirati izuzeće od stjecanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem.

Poljoprivredno je zemljište prirodni resurs u sređenim državama.
Uredimo zemlju – proizvodimo više.
Hrvatska hrana na hrvatskom stolu.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU

Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu treba davati na koncesijske ugovore na 99 godina hrvatskim seljacima, ali i poduzećima.
Glavni princip davanja u koncesiju jest predviđena namjena od koncesionara, njegova prethodna iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ovdje se mora državi ostaviti mogućnost raskidanja koncesijskog ugovora u slučaju da novi vlasnik ne ostvaruje poljoprivrednu proizvodnju, odnosno u slučaju kada se koncesionar ne pridržava odredbi ugovora. Radi se o principu općeg dobra.
Osim toga, potrebno je provesti i mjere poljoprivredne komasacije, odnosno poticati okrupnjavanje posjeda. Navodnjavanje i melioracija još su jedna važna mjera, baš kao i razminiravanje minski kontaminiranih poljoprivrednih zemljišta.
Važna je mjera i formiranje fonda za upravljanje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koji bi po ekonomskoj logici, i uz javni i stručni nadzor, vodio brigu o državnom zemljištu, kao i o neobrađenom zemljištu u privatnom vlasništvu, posebno staračkih obitelji (uz odgovarajuće naknade u vidu poljoprivrednih mirovina koje ne bi bile socijalna pomoć).

KONCESIJA NA VODNIM IZVORIMA

Talijanska je vojska, potkraj vlastitog ratnog angažmana tijekom II. svjetskog rata, na teritoriju Libije imala značajnih poteškoća u opskrbi naftom. Kojeg li apsurda: tenkovske su gusjenice gazile pijesak, u čijoj su dubini ležali milijuni barela dragocjenog goriva! I tako su tenkovske gusjenice stale zbog kratke pameti vlastitih zapovjednika.
Hrvatska je, po resursima pitke vode, jedna od najbogatijih zemalja. Da se ne bi doveli u situaciju da za 50 godina ovisimo o multinacionalnim kompanijama, koje su si osigurale koncesije na iskorištavanje našeg nacionalnog dobra, potrebno je utvrditi strategiju upravljanja pitkom vodom, ali je i sustavnije iskorištavati kroz prisutniji državni nadzor pa i mogući FOND za vodu.
Ako to ne činimo, vodu nepovratno gubimo!

Pitka voda za bolje sutra.
Voda za pitku budućnost.
Nemojmo se sami voditi žedne preko vode.

HRVATSKA BEZ GMO HRANE

HNS-LD svakako je za razvoj ekološke poljoprivrede te razvijanje Hrvatske kao branda zdrave i ekološke hrane. Pri tom treba voditi računa da se povećaju prinosi, a i o isplativosti ove važne industrijske grane, za koju i poticaji imaju svoja ograničenja.
U Hrvatskom saboru, podsjetimo, HNS-LD glasao je PROTIV uvoza GMO hrane.

TEČAJ KUNE

Tečaj kune, iako je nerealan i destimulira hrvatski izvoz, bitan je socijalni instrument u monetarnoj politici zemlje.
U sadašnjim uvjetima velike zaduženosti građana, i življenja na kredit s valutnom klauzulom, promjena tečaja bi znatno pogoršala životni standard hrvatskih ljudi.
Pogreška je učinjena u devedesetima, utvrđivanjem fiksnog tečaja kune, što je pogodovalo uvozu, a gospodarstvo se u proteklim godinama uglavnom prilagodilo takvim monetarnim uvjetima. Nagle promjene u sadašnjim uvjetima izazvale bi veće potrese u kućnim budžetima građana.
HNS-LD ne otklanja mogućnost promjene tečaja, ali u uvjetima ubrzavanja gospodarskog rasta i povećanja realnih plaća naših građana. Promjena tečaja bit će moguća u uvjetima godišnjeg rasta nacionalnog gospodarstva preko 6%, i to utemeljenog na povećanju proizvodnje i izvoza, a ne potrošnje i vanjskog zaduživanja.

Za građane tečaj ne smije biti stečaj!

VLASNIŠTVO NAD DTK INFRASTRUKTUROM

Smatramo da vlasništvo nad DTK mrežom treba pripasti jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Vlada i jedinice lokalne samouprave trebale bi osnovati državnu tvrtku koja će upravljati distiributivnom telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK), nadograđivati je i naplaćivati njezino korištenje operaterima.
Nakon što bi se tvrtka osnovala, u dogovoru s lokalnom i regionalnom upravom, tek onda bi se rješavali sporovi oko vlasništva nad DTK. Sukladno dokazanoj količini vlasništva nad DTK, svaka jedinica lokalne samouprave imala bi postotak dionica u tvrtki.

DTK u rukama države za suverenost pod zemljom.

BISTE LI BILI SPREMNI NACIONALIZIRATI KOJI OD OVAKVIH OBJEKATA UKOLIKO BISTE SMATRALI DA GA TRENUTNI PRIVATNI VLASNIK NE KORISTI ZA OPĆE DOBRO?

Privatno vlasništvo jest nepovredivo. Ako privatno vlasništvo služi općem dobru, a njime se istovremeno upravlja na štetu općeg dobra, moguća je djelomična uzurpacija ovog prava.
Pri tom ova uzurpacija privatnog vlasništva mora imati i svoju ekonomsku logiku. Vlasnika se mora obeštetiti. Ovdje se mora izbjeći zamka da se ne oduzima privatna imovina zbog bilo čijeg drugog pojedinačnog interesa. Nacionalizacija da, ali samo u kranjim slučajevima, uz obavezno obeštećenje vlasnika po ekonomskim zakonitostima.

KAKAV JE STAV HNS-A O DRŽAVNOM VLASNIŠTVU NAD SLJEDEĆIM DRUŠTVIMA; HT, HEP, INA? BISTE LI SE ZALAGALI ZA IZDVAJANJE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA (U SMISLU PRETHODNOG PITANJA) PRIJE PRODAJE NEKOM PRIVATNOM VLASNIKU TE ZADRŽAVANJE UPRAVLJANJA NAD ISTIM?

Energetska infrastruktura (elektro-mreža, naftovodi, plinovodi), ali i vodna infrastruktura, moraju ostati kao opće dobro u vlasništvu države.
Pri tome je važno da se njihovo upravljanje mora dati u ruke sposobnim menadžerima, koji će u menadžerskom ugovoru imati jasno definiranu ulogu u upravljanju poslovnim sustavom, bez obzira na državno vlasništvo.
Principi upravljanja se ne mijenjaju s obzirom na titulara vlasništva. Nadzor nad aktivnostima uprava ovih društava u vlasništvu države bio bi u rukama stručnih osoba koje nisu članovi Vlade. Članove nadzornih odbora imenovala bi Vlada na temelju odluke Hrvatskog sabora.
Vlada svoju odgovornost vlasnika može ostvarivati mogućnošću izvanrednog nadzora, i revizije poslovanja, uz prethodnu najavu i dogovor s Nadzornim odborom.
Međutim, i kod privatizacije poslovanja (znači izvan distributivne infrastrukture) ovih tvrtki, HNS-LD zalaže se za vrlo oprezan pristup, potaknuti zbivanjima s cijenama u nekim zemljama u kojima su ovi sustavi prodani velikim zapadnoeuropskim sustavima.
U privatizaciji ovih tvrtki razraditi sustav i dati na javnu ponudu dionice hrvatskim građanima i poduzećima.

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Nova Vlada RH, u prvih šest mjeseci, mora utvrditi program energetske učinkovitosti.
Ovim bi se programom razradio plan razvoja energetskog sustava, njegove privatizacije, uz uvažavanje važnih principa nacionalnih interesa i socijalne politike.
Važan dio ovog programa jesu i obnovljivi, odnosno alternativni izvori energije. U okviru ovog plana treba predvidjeti i akcijski plan za narednih 5, 10 i 20 godina, s jasno izraženim udjelima proizvedene energije iz obnovljivih izvora.
Ovo će pitanje postati posebno važno u godinama promjene cijena fosilnim gorivima, prvenstveno nafti. Hrvatska se mora pripremiti za takav scenarij, odnosno za uvjete nove energetske krize.
Sastavni dio ovog programa energetske učinkovitosti jesu i poticaji za domaće gospodarstvo, kako za korisnike energije iz obnovljivih izvora, tako i za domaće proizvođače koji nude energiju iz obnovljivih izvora (npr. uljana repica=biodizel).

Energija iz obnovljivih izvora za ljepšu Hrvatsku.
Zeleni izvori za zelenu Hrvatsku.
Infrastruktura za novu suverenost.

BUDUĆNOST TEKSTILNE INDUSTRIJE; KOJI JE STAV O BUDUĆNOSTI TEKSTILNE INDUSTRIJE U HRVATSKOJ? ZALAŽE LI SE ZA UVOĐENJE VEĆIH POTICAJA OVOJ GRANI ILI SMATRA DA TEKSTILNA INDUSTRIJA NIJE DOVOLJNO KONKRETNA?

Tekstilna industrija jedna je od onih industrija koja na najteži način proživljava posljedice ekspanzije kineske proizvodnje, ali i nepromišljenosti, kako državne vlasti, tako i dijela uprava tekstilnih tvrtki u prošlim godinama.
HNS-LD predlaže dvije mjere: prva je stroga kontrola propisane kvalitete tekstilnih proizvoda koji ulaze u našu zemlju, dakle provjera deklariranog sirovinskog sastava konfekcije, uz velike kazne za sva lažna deklariranja.
Hrvatska neće zatvoriti svoje granice za uvoz tekstila i konfekcije, ali mora postrožiti nadzor kvalitete robe na ulazu u zemlju. Hrvatska ne smije biti dislocirano skladište nekvalitetne robe. Vlada svojim mjerama mora zaštititi i proizvođače, ali i potrošače.
U drugom dijelu razvoja domaće tekstilne industrije predlažemo nastavak ulaganja u tehnologiju i ljude uz poseban napor u zadržavanje kvalitete, uz snižavanje troškova po jedinici proizvoda.
U podlozi ove namjere jest razvijanje domaćih robnih marki, i njihovo približavanje domaćem i europskom tržištu, i to u segmentu potražnje kvalitetnijih proizvoda.

Hrvatska neće biti tržište za lošu robu neprimjerenih cijena!

KAKO BISTE RIJEŠILI UPRAVLJANJE I NADGLEDANJE UPRAVLJANJA ZA TRGOVAČKA DRUŠTVA U VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU?

Upravljanje trgovačkim društvima u državnom, ili većinski državnom, vlasništvu mora biti u rukama sposobnih menadžera.
Hrvatska danas ima zavidan broj mladih menadžera, koji nisu vezani niti uz jednu stranku, niti uz jednu politiku.
Njihova je jedina ideologija poslovna održivost, i ekonomiziranje organizacije. U menadžerskom ugovoru oni moraju dobiti jasno definiranu ulogu u upravljanju poslovnim sustavom, njihova prava i njihove obveze.
Principi upravljanja se ne mijenjaju s obzirom na titulara vlasništva.
Dobar menadžer je dobar menadžer, ma u bilo kojem poslovnom okruženju. I njega treba odgovarajuće platiti, odnosno i nagraditi.
Nadzor nad aktivnostima menadžera, odnosno uprava ovih društava u vlasništvu države, bio bi u rukama stručnih osoba koje nisu članovi Vlade.
Članove nadzornih odbora imenovala bi Vlada, i to na temelju odluke Hrvatskog sabora. Vlada svoju odgovornost vlasnika može ostvarivati mogućnošću izvanrednog nadzora i revizije poslovanja, uz prethodnu najavu, i dogovor s Nadzornim odborom.
U nadzornim odborima mogu biti i političari, ali ne kao stranačke osobe, već isključivo kao stručnjaci za pojedina područja, a kakvih imamo i u strankama. U tim slučajevima njihova nominacija nije stvar stranke, već struke.

Van s politikom iz državnih poduzeća!

SMATRATE LI DA BI SE SVE FINANCIJE OVE DRŽAVE TREBALE VODITI U HRVATSKOJ POŠTANSKOJ BANCI, BUDUĆI DA JE TO JEDINA PREOSTALA VELIKA BANKA, KOJA NIJE PRODANA STRANCIMA? KAKO BISTE SPRIJEČILI PRODAJU OVAKVE VRIJEDNE IMOVINE PRILIKOM NEKE PROMJENE VLASTI?

Država mora dobiti kvalitetan servis svojih financijskih tijekova. I to je svakako prvo pravilo. Ako HPB ima kapacitete, i znanja, za ponudu iste razine kvalitete usluge, kao i druge banke u vlasništvu stranih banaka, HNS-LD bi se svakako opredijelio za HPB.
To nije ništa nerazumno. Radi se o banci u vlasništvu države, i kao odgovoran gospodar, vodimo brigu o povećanju učinkovitosti obaju dijelova državne infrastrukture.
Što se tiče privatizacije, i prodaje HPB-a, naša se stranka svakako zalaže za ponudu na domaćem tržištu.
U slučaju da se u ovoj nakani ne uspije, ostatak dionica bio bi u vlasništvu države. Ono što je i ovdje važno za reći jest to da se upravljanje, i nadzor nad upravljanjem, moraju voditi po principima struke, a ne političke podobnosti i bliskosti s nekim osobama iz političkog miljea.

UNUTARNJI DUG

Nelikvidnost središnje države pokreće lanac nelikvidnosti unutar cijelog gospodarstva. Država ne plaća velikima, veliki srednjima, srednji malima, a mali ne plaćaju porez. I krug se tu zatvara.
Ukinuti unutarnju nelikvidnost prva je zadaća odgovorne vlade. HNS-LD to je sa svojim koalicijskim partnerima i bio već učinio. A znat će i iznova, i po drugi puta.

HDZ je stvoren za unutarnji dug. Mogli bi zaraditi na izvozu njihovog iskustva.
Mali - prve žrtve VELIKOG unutarnjeg duga.

Komentari

svaka čast na ovako dugom

svaka čast na ovako dugom postu, slažem se sa načelima iznešenog, vrlo će teško biti sanirati sve što je HDZ "izposlovao" ovih četiri godine haračenja... težak zadatak....

Tko je glasao

HNS nije stranka nego

HNS nije stranka nego čista interesna skupina. Jedini razlog zbog kojeg vaš frontmen hoće doći do vlasti je deblokada svojih tvrtki. Predlažem vam da Čačića uhapsite ili bar dobro prebijete jer on je etalon za sukoba interesa i korupciju u Hrvata..

P.S nije mi palo na pamet pročitat ništa više od prve rečenice.

Tko je glasao

To je svakako dobra metoda

To je svakako dobra metoda za procijeniti post:)

Tko je glasao

zemlja bez srednje klase

zemlja bez srednje klase
HNS je zadnji od koga bih očekivao ovako plitku demagogiju.
A tko onda kupuje te puste stanove, Opele, dionice i tko, na koncu konca, glasa za HNS, jesu li to tajkuni ili prosjaci?
P.S. čestitke svima koji su tekst pročitali do kraja.

Tko je glasao

Slažem se! I, naravno nisam

Slažem se! I, naravno nisam čitao tekst do kraja (odnosno jesam, ali "na preskoke")... Stvarno je besmisleno ovako tratiti diskovni prostor - sve se moglo prikazati u par rečenica, a i to je nebitno - jer ono što odbija ljude od HNS-a to je čak i ne toliko sukob interesa, koliko nevjerojatna bahatost i arogancija podšefa stranke (sučeljavanje njega i Sanadera bi bilo interesantno, ali i bučno). Ali k tome moram i spomenuti jedan period totalne panike u kampanji kada su ankete pokazivale rezultate neznatno bolje od izbornog praga - tada je predsjednica stranke čak valjala nešto o balkanskim asocijacijama ne bi li pridobila barem onaj manji dio "antidržavnih elemenata" (iako je takva asocijacija realnost i ne mora biti loša - o tome se ne govori u kampanji) - a istovremeno je gore navedeni podšef pojačao stupanj arogancije pa čak i agresije.

A s ove, lokalne strane (X.), javlja se jedan "bivši" ugledni liječnik koji se pretvorio u uobičajenog političara (već viđeno) - i prestaje biti čovjek u svakom trenutku, već samo onda kada mu to odgovara i kada time stječe političke poene... I koristi sve političke opcije u svakom trenutku (HSS, HDZ)... I sve pravdajući općim dobrom... Naravno, sve je to legitimno, ali što mu je to trebalo... K'o da je Niko Kovač...

Slažem se s konstatacijom koju nedavno pročitah: "Donedavno sam mislio da je prihvatljivo da čovjek bude "malo korumpiran" i "malo u sukobu interesa" ako se radi nešto od općeg interesa, ali sam se prevario!" Pada mi na pamet i onaj zapis iz Kumrovca: "Druže Tito, ti si krao, al' si i nama dao! Ovi kradu, al' ništa ne dadu!"

Tko je glasao

Znas ti uopce sta je srednja

Znas ti uopce sta je srednja klasa? U nasoj drzavi se interpretira srednja klasa kao obitelj sa dvoje-troje djece gdje oboje bracnih partnera radi i prima placu oko 4500kn. Nigdje se ne gleda prosjecna potrosacka kosarica od oko 6500kn za takvu obitelj, sto ne ostavlja prakticki previse prostora za napredak, ustedjevinu, izlete itd. Mladi ako hoce do stana 30 godina su oznaceni sa ogromnom otplatom kredita, onda racunaj kupnju auta koji je prijeko potreban u danasnjem zivotu. Pa ti, mladi i obrazovani ljudi su odmah u pocetku sasjeceni da ne budu srednja klasa.

Jasna je racunica HNBa da SAMO 5% hrvata na kraju mjeseca na svojim tekucim racunima ima PLUS. 95% zavrsava u minusu. Srednja klasa u hrvatskoj se nalazi medju tih 5% koji zavrsavaju u plusu, gdje se nalaze i oni bogati. Eto, to ti je nasa srednja klasa.

Oces razlog zasto je to tako? Evo ti low-end primanja naspram high-end primanja. Usporedjujem sivacicu iz Varteksa i direktora Zagorje Tehnobetona koji je prijavio najvece prihode. Placa sivacice je 1600kn, dok su mjesecna primanja direktora ZTBa oko 600000kn. Znaci sivacica varteksa mora raditi 31godinu, svaki dan, svaki mjesec, da bi zaradila jednu placu direktora ZTBa. Jadno i zalosno, ali istinito.

--
Think for your self, question authority.

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

Danas sam razgovaarao s

Danas sam razgovaarao s bračnim parom, obiteljskim prijateljima, iz sela u susjednoj nam Varaždinskoj županiji. Pitao sam ih što misle o svojem županu i dobio sljedeći odgovor: "Kaj je rekel, to je i napravil". Dobili su školu i nastavu u jednoj smjeni, dobili su organizirani besplatni prijevoz đaka (prvi put u povijesti - radi se zbilja o teškoj zabiti), dobili su cestu i sanirane odrone zemlje. Na pitanje radi li se o skupom modelu gradnje, rekli su "ne, radi se o najboljem modelu".

Onda sam se sjetio kako sam nekad pri dolasku u Sloveniju odmah uočavao razlike u odnosu na Hrvatsku i shvatio da takva razlika danas postoji između Varaždinske i Krapinsko-Zagorske županije. Može ju se opipati, a ne samo vidjeti.

Šteta da taj bračni par nije uključen u promidžbene spotove HNS-a. Bili bi to autentični svjedoci kvalitete života tamo gdje poslovima na korist zajednice upravlja HNS.

grgo

grgo

Tko je glasao

Razum mi govori da treba

Razum mi govori da treba gledati programe a tek onda ljude. No, emicionalan kakav većj esam, kad sam na TV nedavno gledaoo izvještaj s nekog skupa HNS-a, pa se lijepo vidjelo kako gđa. Pusić vodi gđu.Savku Dabčević Kučar skoro su mi došle suze. Ipak je ono bilo slavno razdoblje i za mene nema sumnje u to tko je "Ruža hrvatska".

Tko je glasao

G. Cerovac potpuno dijelim

G. Cerovac potpuno dijelim Vaše mišljenje i ovdje iznesen komentar. Drago mi je čuti (i vidjeti) da nas ima još koji pamtimo te godine i ljude koji su ih učinili slavnima.

Uz poštovanje i veliki pozdrav gđi. Savki Dabčević Kučar.

Tko je glasao

građanska opcija - Vesna

građanska opcija - Vesna Pusić iskorištava Savku u kojoj s građanskom poplitikom nije imala ništa. Zato je i stranku nazvala Hrvatska narodna stranka, a ne Građanska liberalna stranka (ili što već)

To je najveća zloupotreba ideja...

youtube.com/bijesdrugi

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog

Tko je glasao

da, vesna je *** pa ju

da, vesna je *** pa ju iskorištava, savka je valjda mutava pa to dopušta.
lijepo mišljenje imaš o ljudima, bd.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

To kaj ja osjećam to nema

To kaj ja osjećam to nema nikakve veze s vašim aktualnim opcijama. Ja živim u prošlosti jer budućnosti neke baš i nemam.

Tko je glasao

Upravo gledam Latinicu na

Upravo gledam Latinicu na temu "Kako do stana"? U ovoj gnjiloj državi gdje je sve podređeno kapitalu, sada se nakon četiri godine (nakon što je dakle HDZ ukinuo POS), jasno se vidi da nema stambene politike i da je sve podređeno građevinskoj i političkoj mafiji. Rijetki koji uspiju kupiti jedan od stanova koji se nude na tržištu, padaju u dužničko ropstvo neke od stranih banaka i na kraju zapravo plate dvostruko više od cijene po kojoj su kao kupili stan. HDZ je, dakle, cijelo vrijeme vodio brigu o interesu kapitala, a nikako o svojim građanima. Mislim, znamo mi to već odavno :-), ali ovdje je to više nego jasno. Uglavnom, da ne duljim, HNS je jedina stranka koja spominje stambenu politiku i koja je dokazala da to zna provesti. Meni je to kao mladom čovjeku više nego važno i zato, ali i zbog drugih programa, imate moj glas.

Tko je glasao

ROFL

ROFL

Tko je glasao

Uglavnom, da ne duljim, HNS

Uglavnom, da ne duljim, HNS je jedina stranka koja spominje stambenu politiku i koja je dokazala da to zna provesti. Meni je to kao mladom čovjeku više nego važno

Bitno je zadovoljstvo, zato naprijed sa HNS-om. To što HDZ 4 godine realizira istu stambeni politku (POS), koju su zajedno realizirali i SDP i HSS obzirom da su bili ista Vlada, nema veze.

POS ti je jedna od oblika dodatnog oporezivanja vas tako zadovoljnih. Obzirom da su neki sa tim istim zadovoljni HNS-om, neki HDZ-om, neki SDP-om, neki HSS-om, sve te firme, banke i raznu unutra mogu biti i više nego zadovoljni. Tu ti se mazne od vas i svih nas cca 300-400 EUR-a/m2 (Split Brodarica cca 800 EUR/m2) više nego da se to isto sa istim pravima da ljudima sa lista na izbor na tržištu, gdje bi našli bolje i brže i jeftinije. Obzirom da HNS (to se puši i da ne znaš da pušiš) i drugi znaju šta se puši, radi napretka tu je investitor država tj. oni iskusni na vlasti, što se radi kod nas i u Sjevernoj Koreji, zemljama sa najdosljednijim napretkom baš zato što država gradi.

Tko je glasao

U svakoj normalnoj

U svakoj normalnoj (Europskoj) zemlji stambena politika je na visokom mjestu po važnosti, prema onoj „svatko ima pravo na stan“ (možda to piše i u hrvatskom Ustavu, nisam siguran). Države na razne načine pomažu stanovništvu i svojim djelovanjem ublažavaju efekte tržišnih oscilacija, jer stanovi kao jedna od osnovnih potreba, nisu obična roba. Modeli su različiti, ali uglavnom se razlikuju u smislu podrške vlasništvu, raznih oblika zadrugarstva i subvencioniranih socijanlih stanarina. Ali nigdje nema, osim možda u pojedinim ekscesnim slučajevima, da su od države sponzorirani programi već u designu doveli do enormnih ekstraprofita uskih grupa bliskih vlasti, a na štetu krajnjih korisnika.

Hrvatska spada medju zemlje s največim udjelom čistog privatnog vlasništva samoga stanara u stambenom fondu. Nakon ukidanja „društvenih stanova“ i „stanarskog prava“ krenulo se u drugu krajnost, pa su se ljudi s nerješenim stambenim pitanjem našli na vjetrometini nereguliranog tržišta, s poznatim rezultatima. Poticano stambeno zadrugarstvo i socijalno zaštićeno najmoprimstvo su postale proskribirane kategorije. Umjesto toga, imamo POS kao „money machine“.

Umjesto toga, država je npr. mogla osnovati posebnu financijsku ustanovu koja bi izdavala stambeno-kreditne obveznice, prodavala ih u ime kreditoprimca na slobodnom tržištu i tako pribavljala novac za kupnju (recimo 70-80% od vrijednosti, a ostatak iz štednje ili „običnog“ bankovnog kredita). Sretni novopečeni stano- ili kućevlasnik otplaćivao bi kredit 20-30 godina po fiksnim kamatama, a vlasnici obveznica (penzioni fondovi?) ubirali odgovarajuću godišnju dividendu. Budući da bi vrijednost obveznica na tržištu varirala u skladu s aktualnom kamatnom stopom, dakle sličnom trendu kao i cijene stanova, vlasnik bi, u slučaju prodaje prije otplate kredita bio relativno zaštićen od ekstremnih oscilacija cijena.

Samu gradnju trebalo je prepustiti tržištu, uz uvjet da se jedan dio izgradjenoga (5-10%) proda državi pod reguliranim uvjetima, za socijalne potrebe.

The Observer

Tko je glasao

Ovo je odličan sažetak o

Ovo je odličan sažetak o normalnoj stambenoj politici, čemu dodajem "dijagnozu" našeg stanja:
1. Stanovi i pripadajuće sadrže najmanje 1/3 ukupnog kapitala a još više efektivnih učinaka;
2. Obzirom na to, naslijeđe i tijek kod nas to što je u Evropi svijetu normalno a bilo i kod nas nekad u nastavku može biti pogubno. Teorije i prakse tipa podvucimo crtu i dalje normalno u društvenim i tako bremenitim stanjima lako postaju ubojstvo i egzekucija, čak je tako kad su u pitanju živi organizmi (ljudi), poslovni procesi, stroje i razno. Takve teorije i prakse ne pojavljuju slučajno, one predstavljaju nešto kao da krimogene i dodatno oboljele strukture nastavljaju pod normalnim i najboljim koncepcijama, neodoljivim. Upravo se to dobrano nudi i odvija, iste snage isti ljudi iste strukture i ista praksa koje se hapale cca 100 mlrd EUR-a zajedničke stambene imovine nastavlja sa neodoljivim programima i praksom, uz zbilja maoističku podršku jer eto oni rješavaju sve to;
3. Hrvatsko društvo je svjetski povjesni ekstrem u vezi svega stambenog i pripadajućeg i ta priča vodi u dramatične probleme ako se društvo vrlo brzo, hitno, ne počne s time ozbiljno hrvati. Ti problemi tihog rastu i puze već kao složene bolesti, a u nastavku mogu eskalirati u jako puno varijacija i točki. Hapanje i razvoj dodađaja je od interesnih grupa već prerastao u puzajuće poremećaje i sukobe među obiteljima, susjedima, prijateljima, poslovnim suradnicima i širi se na sva društvena područja. Jedna od odlika je sve veće mentalno i razno potonuće najobrazovanijih struktura, za što pomoći nema niti ju je itko spreman dalje pružiti, jer se "bolest" može liječiti baš jedino po načelu nikave milosti više nema;
4. U navedenom smislu HNS se može uzeti kao predvodnik stranki ozbiljnih opasnih namjera, a slijede HDZ, SDP, HSS, HSLS, IDS i razne koalicije po Hrvatskoj. Jedan od dokaza jest da se to vjerojatno najsloženije i najveće pitanje (stambeno i pripadajuće) ne spominje ni minimalno ili ako da onada opasno, pa sama ta podmuklost pokazuje očigledne namjere nastavka na isti pogubni način.

Tko je glasao

ovo ludilo sa cijenama

ovo ludilo sa cijenama stanova počelo je kad i pos, slučajno ili ne.
U Splitu se na toj Brodarici nagradilo dosta "poticanih" stanova, vidimo
efekat državnoga poticanja na tržište, kvadrat 2.000 - 2.500 eura,
više nego u ZG.

Tko je glasao

Pod postom o HNS-u i ovim

Pod postom o HNS-u i ovim tvojim pitanjem o POS-u je prilika malo naznačiti trikove šta se kod nas dešava desetljećima.

Glavni trik je tko će profitirati na onome što i onako ide od jačih ciklona i anticiklona. G. 2000. je situacija stvorila idealnu priliku Čačiću/HNS-u, što nije slučajno. Dešavaju se neke druge ne slučajne gužve ali obzirom da kapital preko banaka i nove situacije traži put da se oplodi te da se po tko zna koji put ponavlja situacija naprijed na račun državnog duga, to je presnažan vjetar u leđa Čačića. Modeli a la POS u bar 10 varijanti godinama stoje po ministarstvima i inače su uhodani evropski programi, uz razliku da država tamo sve kontrolira a prepušta tržištu. Čačić se ničim i ne bavi u životi nego kako zaraditi na nekom menadžmentu vezanom uz državu. Sada imaš neograničene mogućnosti, godinama se nisu rješavali stanovi, nitko ne pita zašto je tu država investitor. Krene sa Varaždinom gdje je sve on i nitko ne pita, toga nema nigdje. To mu donese pristojne zarade, ali i pokopa, to čega nigdje nema da ne raadiš ništa, zaradiš znatne novce i ubireš slavu. Udarni POS u Zagrebu, gdje također imaju značajan dio vlasti, ne uspješe realizirati za 3-4 godine jer su prolupali kao nitko nikad.

Oni su zaradili puno i ispali iz igre, ali bili i više nego jak pospješivač novog jačeg vala, koji je i onako stigao. Da nije takav značajan pospješivač ubačen u igru, po prosječnoj inerciji bi se hapalo takošer dosta ali bi raznovrsnot pojava bila veća, loša demagogija manja, cijene manje, ekonomski procesi povoljniji, sve nekih 20-30 % bolje i za naše (ne)prilike.

Dakle, unedogled se prodaje kretanje vjetrova, samo što ponekad netko raspiri jači požar. POS je bio nedvojbeni raspirivač. Šteta od nepripremljenosti oko cca 41 mlrd dolara kredita i cca 9 mlrd uloga državnogradske imovine i novca je cca 10 mlrd dolara a od uloge države i svih pospješivača cca daljnjih 10 mlrd.

HNS je nebitan. Da nisu oni, možda bi netko drugi. Ovakve rasprave stalno riskiraju masovni linč. Za ilustraciju, pred II svjetski rat je u Zagrebu bilo razvijeno cca 20 mjera grada i države i sve je funkcioniralo evropski, sa profitima. Netko sa srednjim primanjima je mogao otplatiti svoj stan za najmanje 2 x povoljnije (vrijeme, cijena) nego sada.

Obzirom da je slijed stanovi kod nas progutao najviše novca u svjetskoj povijesti, da se dešavaaju najveće gluposti ikad igdje (POS Brodarica zarade preko 1.300 EUR/m2 uz moderaciju i financiraanje države) te da sve to prati ne slučajna tišina, ta linija će vjerojatno biti ključna kad uskoro proradi, kad sadšnji mlađi ljudi počnu pritiskati pitanjima roditelje i kumove te djedove kako su oni to rješavali i zašto je sada tako neizdržljivo skupo.

Tko je glasao

Ludilo s cijenama nekretnina

Ludilo s cijenama nekretnina je počelo, kad su banke podkraj'90 ponovo počele davati stambene kredite po relativno normalnim uvjetima. Automatski jeporasla potražnja i spirala je krenula.
1993 kvadrat u centru zagreba je bio 1000DM, a za kredit je trebao dati 30% pologa i 12%kamate fiksno. Moja profesorska plaća u to vrijeme je bila cca 200 DM.
1998 je cijena stana na Španskom bila cca 1700 DM + otkup, a kredit se mogao dobiti uz 10% pologa i 11% kamate, promjenjljivo, koja je 2003 ili tako nekako pala na 6,9%.
Više ne pratim cijene, ali 2000-2500 € po kvadratu je sasvim normalna cijena u ZG, naravno ovisi o kvartu. Krediti se nude po raznim uvjetima, potražnje dakle ima.

Tko je glasao

ako ćemo gledat

ako ćemo gledat optimistično, ne rastu cijene stanova ako ljudi nemaju novaca.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci