Tagovi

Statističke regije - četvrti puta

O odluci DZS-a o podjeli Hrvatske na tri (statističke) regije, o razlozima i potrebi razvrstavanja Hrvatske na regije, o kršenju odluke Sabora prilikom donošenja te odluke, o mogućim posljedicama te odluke posebno za Regiju sjever i o podacima koji bi trebali stvoriti jasniju sliku o tome pisao sam do sada tri puta:

http://www.pollitika.com/opasna-i-skandalozna-podvala
http://www.pollitika.com/pobuna-sjevera-trazim-referendum
http://www.pollitika.com/samo-za-znatizeljne

O toj temi, doduše iz sasvim drugih pobuda piše i bloger na pollitika.com pod nadimkom „sm“.

http://www.pollitika.com/bilo-je-lijepo-dok-je-trajalo-ili-populizam-bez-granica

Iz teksta i komentara na taj post zaključio sam da o strukturalnim fondovima EU, o kriterijima da dodjelu sredstava, namjeni i količini novaca koji se tu „vrti“ kod nas nema dovoljno informacija. Obećao sam dati širu informaciju. Umjesto vlastitog prikaza i prepričavanja kao i zbog vjerodostojnosti u nastavku dajem „News release“ Eurostata broj 23/2007 od 19. veljače 2007. u dijelu u kojem pojašnjavaju CILJEVE (kriterije) 1, 2 i 3 Strukturalnih fondova EU namjenjenih regijama zemalja-članica EU.

Od mene samo još jedan podatak: prema sadašnjem stanju, prema podacima o BDP-u RH i EZ 27, prema budžetu Strukturalnih fondova do 2013. i prema važećim kriterijima Hrvatske regije bi prve godine prava korištenja (2010.?) iz tih fondova mogle primati između 155 i 200 (po nekimka i do 220) eura po glavi stanovnika. Bespovratnih sredstava. Godišnje.

Prilog:

Reforma Strukturalnih fondova, Agenda 2000, fokusira dostupnu pomoć na ključne razvojne probleme. Postojeća pravila pružaju tri prioritetna cilja, umjesto prijašnjih šest ciljeva.

- Cilj 1 promiče razvoj ekonomije u regijama čiji razvoj zaostaje. Regionalnog je karaktera obzirom da su samo one regije čiji je BDP per capita niži od 75% prosjeka Unije. Sedam «najnerazvijenijih» regija u Švedskoj i Finskoj s izrazito niskom naseljenošću, te Sjeverna Irska, također primaju pomoć. U konačnici, Cilj 1 pokriva 90 regija u 19 zemalja članica. Omogućena je i podrška zemljama u tranziciji, kroz sedmogodišnje razdoblje, za regije koje su imale to pravo između 1994. i 1999. Cilj 1 privlači 70% sredstava iz proračuna Strukturnih fondova (pr. 151 milijarda E u periodu 2000.-2006. godine), koja se dijele u četiri fonda (ERDF, ESF, EAGGF i FIFG). Osnovna infrastruktura, razvoj ljudskih potencijala, ulaganje u istraživanje i inovacije, te informatizaciju društva su četiri primarna područja interesa.

- Cilj 2 doprinosi ekonomskom i socijalnom restrukturiranju geografskih regija koje su suočene sa strukturalnim poteškoćama. Također je regionalnog karaktera, a kriteriji ovise o stupnju naseljenosti i posebnim socijalno-gospodarskim okolnostima. Četiri kategorije podobnih regija su: područja koja prolaze kroz ekonomsku rekonstrukciju u industriji i uslužnom sektoru, zaostala ruralna područja, urbana područja s poteškoćama i zaostala područja ovisna o ribolovu. Obzirom da je cjelokupno područje Grčke, Irske i Portugala podobno za financiranje kroz Cilj 1, oni nisu u mogućnosti ostvariti pomoć kroz Cilj 2. Proračun Cilja 2 iznosio je 22.5 milijardi E kroz period od 2000. do 2006. (11,5% ukupnog proračuna) i financiran je od strane ERDF i ESF. Omogućena je i podrška zemljama u tranziciji, koje su imale to pravo između 1994. i 1999 prema tadašnjim Ciljevima 2 i 5(b).

- Cilj 3 podržava adaptaciju i modernizaciju smjernica i sustava za obrazovanje, izobrazbu i zapošljavanje. Služi kao mjerodavni okvir za sva mjerenja koja se vrše na temelju Amsterdamskog sporazuma, te za potrebe Europske strategije. Nije regionalnog karaktera: sve regije koje ne zadovoljavaju kriterije iz Cilja 1. Kroz sedam godina imao je proračun od 24,05 milijardi E (12,3% ukupnog proračuna) i isključivo financiranje od strane ESF.

Kako će se Ciljevi 1, 2 i 3 nastaviti razvijati nakon 2006. ovisiti će o procjenama njihovih učinaka na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju kao i o ishodu rasprave o budućoj regionalnoj politici. Proširenje Unije na 25 članica u potpunosti je izmijenilo socio-ekonomski kontekst. Kroz period 2007.-2013. potrebna nam je nova strategija i reforma instrumenata koji se primjenjuju. Ključni problemi razvoja, pojednostavljenja i decentralizacije biti će u fokusu navedenih reformi.

Cilj 1:
Potpora razvoju manje prosperitetnih regija
Cilj 1 Strukturnih fondova je glavni prioritet kohezijske politike Europske unije. U skladu sa sporazumom, Unija radi na «promicanju harmoničnog razvoja» i prvenstveno cilja na «smanjenje razlike u stupnju razvoja različitih regija». Zbog toga je više od 2/3 sredstava iz Strukturnih fondova (oko 135 milijardi E) usmjereno za pomoć područjima koji zaostaju u razvitku i čiji je BDP ispod 75% od prosjeka Unije.

Sve te regije imaju «crvene» slijedeće ekonomske pokazatelje:

- nisku razinu ulaganja,
- iznad prosječnu razinu nezaposlenosti,
- nedostatak potpore ulagačima i poduzetnicima,
- zaostalu osnovnu infrastrukturu.

Pedesetak regija, u kojima živi 22% europske populacije, bile su pokrivene u periodu 2000.-2006. Strukturalni fondovi će poduprijeti uzlet ekonomskih aktivnosti u tim regijama pružajući im osnovnu infrastrukturu koja nedostaje, ujedno prilagođavajući i podižući razinu educirane radne snage i potičući ulaganja u poduzetništvo.

Cilj 1: podobne regije
- regije čiji je BDP po glavi stanovnika niži od 75% prosjeka Unije;
- slabo naseljeni krajevi Finske i Švedske (manje od 8 st./km²);
- udaljene regije (Francuski prekomorski posjedi, Kanarski otoci, Azori i Madeira);
- Njemačka: Brandeburg, Macklenburg-Western Pomerania, Saxony, Saxony-Anhalt, Thuringia;
- Grčka: Istočna Macedonia, Tracija, Središnja Macedonia, Zapadna Macedonia,
Thessaly, Epirus, Ionski otoci, Zapadna Grčka, Kontinentalna Grčka, Peloponez, Atika, Sjeverni Egej, Južni Egej, Kreta (čitav teritorij Grčke);
- Španjolska: Galicija, Asturias Principality, Castile-Leon, Castile-La Mancha,
Extremadura, Valencia, Andalusia, Murcia, Ceuta-Mellila, Kanarsko otočje;
- Francuska: Guadeloupe, Martinique, Francuska Gvajana, Reunion;
- Italija: Campania, Apulia, Basilicata, Calabria, Sicilija, Sardinija;
- Irska: Border, Midlands i Western;
- Austrija: Burgerland;
- Portugal: Sjever, Centar, Alentejo, Algarve, Azori, Madeira;
- Finska: Istočna Finska, dio Središnje Finske, dio Sjeverne Finske;
- Švedske: dio Sjeverno-središnje Švedske, dio Središnjeg Norrland, dio Upper
Norrland;
- Češka: Strědní Cěchy, Jihozapad, Severozapad, Severovyhod, Jihovychod, Stredni
Morava, Moravskoslezsko;
- Estonija: Esti;
- Latvija: Latvija;
- Litva: Lietuva;
- Mađarska: Kozep-Magyarorszag, Kozep-Dunantul, Nyugat-Dunantul, Del-Dunantul,
Eszak-MJagyarorszag, Eszak-Alfold, Del-Alfold;
- Malta: Malta;
- Poljska: Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lubelskie, Lubuskie, Lodzkie,
Malopolskie, mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie,
Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Welikopolskie, Zachodniopomorskie;
- Slovenija: Slovenija;

- Ujedinjeno Kraljevstvo: Južni Yorkshire, Zapadni Wales & The Valleys, Cornwall &
the Isles of Scilly, Merseyside;
- Slovačka: Zapadne Slovensko, Stredne Slovensko, Vychodne Slovensko.

Populacija koju pokriva Cilj 1 između 2000.-2006. (u milijunima stanovnika)
Njemačka – 14,153; Irska – 0,965; Finska – 1,076; Grčka -10,476; Italija – 19,302, Švedska- 0,452; Španjolska – 23,219; Austrija – 0,275; Ujedinjeno Kraljevstvo – 5,079; Francuska – 1,644; Portugal – 0,275; Češka – 9,095; Estonija – 1,379; Mađarska – 10,238, Latvija – 3,531; Litva – 2,391, Malta – 0,387; Poljska – 38,654; Slovenija – 1,986, Slovačka – 4,779; EU 25 – 155,697.

Tranzicijska potpora
Nova pravila pružaju tranzicijsku potporu u regijama koje su potpadale pod Cilj 1 od 1994.-1999. Poboljšani sustav sprječava iznenadni prekid pomoći i konsolidira primanja i Strukturalnih fondova u prijašnjim razdobljima.

Nužno je razlikovati:
- područja koja zadovoljavaju kriterije Cilja 2. Ta područja su imala tranzicijsku
potporu četiri strukturna fonda do 31. prosinca 2006;
- ostala područja gdje je pomoć ERDF prestala 31. prosinca 2005.
Oni će imati pravo na tranzicijsku pomoć iz ESF, EAGGF i FIFG do 31. prosinca 2006.

Područja koja primaju tranzicijsku potporu u sklopu Cilja 1 (odluka Komisije od 1. srpnja 1999.)

- Njemačka: Istočni Berlin
- Belgija: Hainaut
- Španjolska: Cantabria
- Francuska: Korzika i okruzi Valenciennes, Douai i Avesnes
- Italija: Molise
- Irska: Južna i Istočna
- Nizozemska: Flevoland
- Portugal: Lisboa i Vale do Tejo
- Ujedinjeno Kraljevstvo: Sjeverna Irska, Highlands i Islands

Posebni programi
Dva posebna programa će se također financirati iz sredstava Cilja 1:

- MIROVNI program koji podržava mirovni proces u Sjevernoj Irskoj i graničnim područjima Irske (2000.-2004.);
- posebni program podrške određenim NUTS 2 regijama u Švedskoj, koja zadovoljavaju
kriterije niske razine naseljenosti iz Protokola br. 6 vezanog u Švedski ugovor o pristupanju (2000.-2006.)

Novi dnevnici

  1. Beskrajan dan ili Jazavci u zemlji čudesa od Buddha komentara 0
  2. 14 mjeseci prije izbora: čini se da će 'lijevi' ostati na vlasti i nakon 2015. godine od StarPil komentara 5
  3. I S I S = Israeli secret intelligence service od sjenka komentara 7
  4. diktatura profitiranja od aluzija komentara 0
  5. Slatke brige domaćih ljevičara od Tko je John Galt komentara 18
  6. Ključ života ili odmak od politike od grdilin komentara 29
  7. Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada! od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Medijski hologram od Buddha komentara 2
  9. Ništa novo: Država financira socijalističku propagandu od Tko je John Galt komentara 29
  10. Caru carevo, Bogu Božje! od Buddha komentara 20
  11. Hrvatska na prekretnici od vkrsnik komentara 93
  12. Principi vs Banditi od Buddha komentara 11
  13. Jedna morbidna ideologija i nemogućnost ekonomske kalkulacije unutar iste od Tko je John Galt komentara 33
  14. čovjek (gladan) sisavac od aluzija komentara 0
  15. Suprutni trendovi na ljevici i desnici od Zoran Oštrić komentara 12
  16. Highway to hell od Buddha komentara 5
  17. Oda mladosti od Atomos komentara 14
  18. Kapetan Amerika protiv klime od robot komentara 32
  19. Autokratska demokracija od Buddha komentara 3
  20. Dio hrvatskih Židova i naših prijatelja - kao led? od Ljubo Ruben Weiss komentara 11
  21. Neoliberalni kapitalizam - Babaroga moderne ljevičarske elite od Tko je John Galt komentara 83
  22. „Ljudi“ koji šire toleranciju mržnjom i nasiljem od ppetra komentara 134
  23. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 21
  24. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 55
  25. MOLovanje od Feniks komentara 12

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • magarac
  • seneka
  • Skviki
  • vladimirar

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 42

Novi korisnici

  • abakus
  • Tko je John Galt
  • caye
  • mislavru
  • Jura