Tagovi

Stambena i infrastrukturna politika te tržište u doba krize

Gojko Bežovan - država mora dovesti u red banke i građevinski lobi
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/12399/Drazava-mora-uvesti-reda...

Stanovanje i infrastruktura su cca trećina društvenog kapitala.

Gojko Bežovan je vodeći i praktički jedini hrvatski stručnjak za stambenu politiku i problematiku, jedini u smislu da je plaćen i uvažen kao stručnjak za to, dok drugi, pa i ja, smo to radili u okviru svojih širih profesija i poslova te nikada nismo naručeni ni plaćeni niti shvaćeni baš kao stručnjaci za to. Bežovan je ujedno dugogodišnje koautorski blizak sa glavnim strategom Grada Zagreba Slavkom Dakićem, poveznikom svih političara i politika te osnovom kontinuiteta, te plaćeni autor koncepcije i provedbe koncepcije tekuće stambene politike Grada Zagreba, gdje je aktualan nedostatak bilo kakve ideje i mjera u uvjetima krize, kada sve staje, kada se zna da će proći puno vremena dok se opet pojave milijarde za najelementarnije potrebe, kada se dodatno nedvojbeno zna da će ama baš sve trebati mijenjati jer nikada više neće funkcionirati kako je funkcioniralo zadnjih desetljeća te na svemu raditi, jer je većina toga stručno i stvarno jako dugo zapušteno i elementarno nesređeno, počevši da najvitalniji djelovi prostora nisu geodetski snimljeni, da stručne službe nigdje nemaju krovnih i globalnih stručnjaka pa se sve kreće i histerizira kao muhe bez glave, do toga da su ama baš svi pod presijom glumiti nešto nejasno i nevezano sa zbiljom, samo da se dobije na vremenu dok se ne dese čuda.

U daljnjem razumijevanju treba se osloboditi bilo kakve neugode i brige za višedesetljetne poveznike i istaknute borce jer su sve to mirni situirani a štedljivi ljudi, navikli na ugodan život bez obzira ne sve, dodatno ojačani estetsko-modno kakvim takvim ali neupitnim slikama samoproglašenih i uvažavanih pop kulturnih zvijezdica i zvijezda.

Obzirom da vodeći i jedini stručnjak u linkanom obraćanju prilično ozbiljno iznosi sve, samo naglašeno nema ništa reći za Grad Zagreb gdje je plaćen kao stručnjak, da drugi imaju još manje teksta, ovim se upuštam u rizik osobnih profesionalnih i javnih nezgoda i šteta od bavljenja tako nemogućom i nezgodnom temom.

Iskustveno pretpostavimo da društvo ne samo nije u stanju nego i ne želi promjene a još manje ozbiljnije, većini je objektivno bolje izbjegavati bilo šta, da će svi planovi, zakoni, mjere i stvarna ponašanja nastaviti bit isti iako bar 80 % toga ne funkcionira, dobar dio neće više nikada moći a dio nije nikada funkcionirao,

globalno je lako moguće i praktički neizbježno slijedeće rješenje stambene i infrastrukturne politike i tržišta u uvjetima dulje krize, na primjeru Zagreba i djelova Zagreba:

1. Konkretno globalno rješenje je koncepcija rješavanja kroz niz godina za jako malo novaca ili u konačnici ništa novaca, obzirom da je elementarno i goruće "srećom" tako povezano sa višedesetljetnim zapostavljenostima i problemima da se i u uvjetima najveće krize može samofinancirati, dovoljan je samo pad teških mentalnih deformacija da se na raznim pozicijama samofinanciraju jefini montažno-demontažni dječji vrtići i centri, poslovno-društveni centri, klupe i staze te igrališta, razni sustavni tržišni procesi održavanja i rehabilitacije ..., jako puno toga ostvarivo po pravilima prava (privremene) gradnje i koncesija a uz potpore ekonomično za par mjeseci. I onako je pitanje trenutka kada će se netko sjetiti i na prostore predviđene za dječje vrtiće i druge društvene namjene postaviti neke brzo sklopive veće šatore i slično, okrenuti kakav raznovrsni program i jednog dana brzo otići na isplativije slične desetinacije. Bitne politike i prakse zadnjih desetljeća su još apstraktniji pop kulturni programi za jako puno milijardi pa bi to publika doživjela kao puno konkretniji program;

2. Globalno konkretno rješenje i razna podrješenja i rješavanja procesa se mogu dobiti natječajima ili izravnim narudžbama za zakonom dozvoljene manje iznose, koji natječaji i narudžbe moraju biti izvrnuti u odnosu na sve naviknute jer se traže i naručuju rješenja koja sadrže sve a ne samo nešto za rješavanje višedesetljetnih problema u uvjetima krize, koja se ne znaju unaprijed pa ne mogu biti uvjetovana raznim što je i proizvelo krizu, jer to jedno drugo isključuje, jer je sve s tim u vezi naopako u odnosu na kardeljizam i tržište čemu je vična većina snaga (bez novaca treba realizirati i kompletno osposobiti ono što desetljećima ne uspjevaju jake snage za cca 100 mlrd kuna);

3. Transparentnost, zakonitost, odlučivanje i sve s tim u vezi su zahvaljujući dugom putu i krizi lako rješivi, jednostavno uz pomoć nešto redovnog znanja.

Npr. načelne naznake jednog globalnog rješenja na potezu globalno povezanog, ali mikro veoma različitog područja Jarun-Vrbani-Prečko, gdje je u igri i gdje vrišti cijeli dijapazon, od najvažnijih strateških infrastruktura Zagreba (buduća tzv. produljena Vrapčanska cesta na potezu čvor Lučko-Blato-nedavno pokrenuti ribarski Jarunski most-te potezi kroz Vrbane i Rudeš do tzv. čvora Bologna-Ilica preko Horvaćanske i Ljubljanske; jezero Jarun; buduće rješenje sliva Save kao najveći zagrebački projekt, nešto vodocrpilišta; prometni čepovi ...), preko elementarnih vrištećih djelova (maksimalni nedostatak vrtića i bilo čega) do također neizbježnih i vrištećih finesa (klupe, parkiranja, stabla, igrališta, nemogućnosti sitnih uslužnih djelatnosti uz viškove prostora, kolaps održavanja zgrada i zajedničkih prostornih djelova u vitalnim finesama kao pitka voda, prolazi ...):

- u djelu stambena politika niz stalno važećih i predviđanih mjera, samo tako da profunkcioniraju bar dva puta bolje i jeftinije nego na (do)sadašnji naopak i kontraproduktivan način. Za cca pola ili 70 % tekuće potrošnje i sa cca 20 konkretnih mjera se brzo može mijenjati i izmjeniti sva ta politika, na što se onda lako i puno lakše mogu graditi eventualne druge mjere stambene politike, kakve se prakticiraju u Evropi a naročito u doba krize. Kao što Bežovan djelom naznačava za financije, još više nekih 10 drugih sustavnih elemenata/sastojaka toga su takvi da su bilo kakve mjere dokazano kontraproduktivne, dolijevanje benzina na požar, ako se ne naprave konkretna "javnozdravstvena" rješenja. Npr. samo povezivanje elementarnih funkcija stambene politike i prakse, kojeg zapravo nema i umjesto toga hara i pola novca troši sustav međusobnih bitki i ometanja te šteta, što zbog sustavne određene nepovezanosti htjeli ne htjeli prakticiraju skoro svi sudionici, čiji je stupanj povjerenja u sustav i međusobno u zlatnim prohujalim vremenima bio minus 50 % a u uvjetima krize je još veće objektivno nepovjerenje bilo koga u bilo koga drugog pa i u sebe. Samo nenasilna pisano-internetska rješenja povezivanja sustava i prakse bi brzo rješila pola tih ozbiljnih problema sustavne prakse, ništa novo, sve ono što je i onako dugo zajedničko i javno, samo treba poznavati i prvi put napraviti funkcionirajuće povezivanje i sustav;

- u djelu infrastruktura i ostalog nabrojanog situacija s rješavanjem je još zahvalnija jer su i bez krize Grad Zagreb i tržište dulje u procesu sve većih problema sa krupnom, srednjom i sitnom tematikom a u uvjetima krize u definitivno duljem kolapsu, dubljoj nemoći i nedostatku bilo kakve ideje šta i kako, pa nikakvog otpora ne bi bilo pažljivim i jasnim konkretnim duljim kriznim mjerama, problem sa prihvaćanjem bi bio više obrnut, preveliko zanimanje i podrška te interes za participacijom i zaradom, a koje su tako minimalističke da ne mogu zadovoljiti niti 5 % potreba i želja. Te mjere su složeni skup privremenih jeftinih rješenja, redovnih a izvrnuto interpretiranih i primjenjivanih mjera, zamrzvanja i složene stručne obrade krupnijeg i dugoročnijeg sa još složenijim ispitivanjem duljih mogućnosti i interesa oko toga, početak rješavanja bitnog višedesetljetnog nereda spoja planova-zbilje-vlasništva-stanja infrastrukture ... te s tim u vezi mukotrpno postavljanje koncepcija i konkretne prakse sustavnosti kompatibilne sa boljim i suvremenijim evropskim i drugim koncepcijama, koje također nisu jednoobrazne i konsolidirane pa to jako povećava dvojbe i prisiljava na traženje boljih izbora rješenja za Zagreb i djelove Zagreba. Npr. Evropa ima prekomjernu različitost i zbrku sa opskrbom pitkom vodom, otpadom, energijom ..., pri čemu je samo nešto malo mojih dugogodišnjih kolega i prijatelja skup najrefernetnijih hrvatskih stručnjaka za to i posve upućena u finese evropskih praksi, ali umjeto da rade na konkretnim koncepcijama i rješenjima non stop u glavnim i odgovornim ulogama rade pomoćne nekvalificirane poslove a bitna rješenja raspravljamo u pola sata svake prijestupne godine, kada se prisiljeni slučajnošću ili nečim drugim istovremeno pozdravljamo, upoznajemo s nekim tko je u društvu i, prije nego što po tko zna koji put neuspješno dogovaramo naći na miru malo dulje, prisiljeno nabacimo jedno drugom nešto bitno. Obzirom da je to i onako krug stručnih autora i izvršitelja ključnih koncepcija, projekata i drugoga, ne treba ništa drugo nego omogućiti javni natječaj ili javno prikupljnje ponuda za konkretne koncepcije i rješenja, nakon čega nije dodatno opterećenje nego olakšanje mjesec-dva slagati scenarije i u tako dostupnoj različitosti izvora i referentnih rješavanja razrješavati dvojbe i postavljati konkretne alternative, između kojih je lako i ugodno birati rješenja. Ako se pak ne krene u to, dosadašnje daveži neće ni uz pomoć najjačih evropskih snaga nikada doći do konkretnih koncepcija i rješenja, jer su evropska rješenja veoma različita i zbrkano konkuretna, sve vrije, te još više zbog toga što i mi najbolji poznavatelji naše zbilje teško stižemo znati i razumjeti našu zbilju, većina naših upravljačkih i elitnih snaga neće nikada jer ih to u biti nikada nije zanimalo i kao takvo ih smeta, pa se svemu i sve više čude više nego Evropljani, kojima su takvi kardeljstički sustavi i prakse strani ali ne i rad oko nečeg složenog, kao "našim" snagama. Najveća greška i šteta bi nastala da se rijetki stvarni vodeći hrvatski stručnjaci još krenu baviti politikom kako većina shvaća politiku, u uvjetima kada se ne stignu ni elementarno baviti strukom jer se, radeći i do 21.00 i dulje, više od 70 % vremena i te kako ozbiljno bave politikom, ozbiljnije nego profesionalni političari i aktivisti.

Nakon ovoga uvodnog zbrkanog djela malo o općoj drami koja se nazire kroz linkano obraćanje plaćenog konceptora stambene politike Grada Zagreba, inače vodećeg i jedinog hrvatskog stručnjaka za stambenu tematiku. Opet ponavlja da država nedvojbeno desetljećima, za razliku od evropskih koje imaju sustavnu stambenu politiku, nema stambenu politiku i da je dominacijom tržišta nastupio krah te time podredno opravdava i krah stambene politike Grada Zagreba, gdje je dulje bitni sudionik (krahira sam, uništila je puno toga oko sebe i dugovima črvsto u blatu sidri sve).

Ja kao također stručnjak za stambenu politiku i praksu, u početku, za prijelaza idealnog doba u krizu sedamdesete-osamdesete referentniji akademski stručnjak od Bežovana i drugih a dalje akademski nereferentan ali zato referetniji po ukupnoj profesionalnoj praksi (i zato besplatno konzultiran oko toga od glavnog savjetnika u doba kada je koalicija SDP-HNS vrila oko koncepcije stambene politike, POS i slično), po duljem iskustvu mogu lako dokazati da je i naša SRH/RH država, uključujući Zagreb kao bitni specifični dio, stalno imala i previše sustavne konkretne stambene politike, da umjesto prejake dominacije tržišta nad državnom i gradskom politikom imamo obrnuto, u osnovi prekomjernu dominaciju logičnog interesnog kardeljizma ne samo nad tržištem nego nad svim, kroz stotine i stotine jakih mjera, što se najviše i najdramtičnije izražava kroz lomljenje i pranje mozga ljudima i potom grčenjem oko svega a podredno je duga stambena politika razorila ekonomske i civilizacijske osnove društva (američke i evropske sprirale su šala prema našima).

Igrom slučaja sam s kraja osamdesetih i u ratno doba devedesetih bio prisiljen spašavati najveći udio stambene gradnje u Zagrebu, ne tako puno i složeno toga za doba eksplozije ali više i složenije nego sve drugo u to doba kada je sve na dnu dna, i uspio sam, iako djelom rastegnut i na pravoj ratnoj strani i na trećoj strani, prvenstveno zahvaljujući ostacima ostataka tržišta te beskrajnim nezgodnim natezanjima i složenim ratovima protiv sustava i politike, a koji su isti zadnjih skoro 4 desetljeća. Obzirom da su sustav i sustavna praksa ne samo otimali i davili i zadnji dinar i kunu nego po automatici rušili i otimali sve što se napravi, stavarali barijere i barikade svemu, pojava neke benigne jadne osobe i obitelji, sa nekom kupnjom složeno povezanom s raznim drugim, sa 0,03 % udjela u priči je ne samo spašavala sve nego i dodatno u više ključnih navrata, kada sam ja neko vrijeme na Kupi i Uni ili zajedno sa suradnicima pao u nemoć, bila ključna snaga koja je rješavala neke od bezbroj drama koje su nametali sustav i politika. Dobivene su bezbrojne i ukupna bitka ali smo logično i neizbježno izgubili ne samo rat nego i zdravlje i novce i živce ..., sustav i politika su ostali logično isti, inertni i bez grča, ni na najvećem stručnjaku i mučeniku stambene drame Bežovanu se ne osjeća i ne vidi grč. To ujedno naznačava da nikada nije tako beznadežno niti kao prekidač, ili potpuni mrak ili potpuno svjetlo, da poslovanje s tim nije ova ili ona jednostavnost niti zbroj jednostavnosti, kako se doima po raznim pojavama pa i samom Bežovanu, nego nešto bitno životnije i kreativnije, nešto samo za one koji mogu misliti izvan svih tih javnih modnih pojava a i za njih ne pretjerano, jer se lako pojavljuju grčevi, jer je uvijek društveno puno šire i dramatičnije nego što i ja mogu percipirati.

Grč nije nešto mistično nego nešto redovno, pa je valjda vrijeme da se pojavi i osjeti grč oko stambene politike i prakse u Hrvatskoj i Zagrebu i kod jako dugo pobjedničkih i lijepih snaga, nije normalno samo da se neki lik i neki likovi od toga povremeno dulje grče a tolike snage plove bez i tračka grča, tim više što se je sve izvrnulo.

U vezi toga skrećem pažnju na, po mome skromnom mišljenju, krivo i pravilno čitanje jednog od najznačajnijih djela koje obrađuje krizu, roman "Majstor i Margarita" Mihaila Bulgakova. Jedna od tri različite priče/djela romana je ona o grčevima i dvojbama prokuratora Judeje Poncija Pilata u doba kada treba osgurati sve za mučenje i vješanje osuđenih zlikovaca i nekog od onih koji rade ideološko-revolucionarne smutnje, a kojeg od više kandidata bira lokalna potčinjena uprava/samouprava, sve po prečvrstom pravu i zamornoj proceduri. Iako dramatika vuče težište na iznimnu svjetsku dramatiku pojave Isusa Krista, povezano sa dramatikom ostala dva djela romana o impresivno gadnim vremenima (doba najvećih totalitarnih staljinističkih udara, kada nestaju svi redom a i pisac u romanu i stvarni pisac Bulgakov očekuju svaki trenutak da to nadnaravno stigne i njega), priča je dosljedno i težištem i svim na dramatici "običnog mislećeg čovjeka" kojemu je i prije toga raznog dosta i previše, koji zna da nije bog i da je normalno imati grčeve od života i svijeta jer oni nisu idealni, pogotovo ako i nešto misliš i vidiš i ako ti je do toga stalo, pa se prokurator Poncije Pilat grči od djela svoga života u kojem nije nešto moćno i dolično kako izgleda nego misleći sluga gluposti, a ne od božanskih uživljenosti, baš kao što to u romanu kroz druge priče još više teku slični grč i drama stvarnog čovjeka i pisca Mihaila Bulgakova - ni on nije u božanskom očaranju nego u svjetovnom i ljudskom grču, ne samo od impresivne društvene i civilizacijske drame nego i od svog osobnog udjela u drami. Bulgakov nije do kraja prožet impresijom i mistikom pojave, nije slijepi nemisleći vjernik, misleći je čovjek sa dokazanim smislom i osjećajem za ljudske i društvene drame i zato je u grču, pa su mu bliski i bitni grčevi Poncija Pilata i Ivana Bezuhova, a i da svima nama prenese te znakove, ne opterećujući nas samom mukom.

U očekivanju povjesne pojave grča oko stambene i infrastrukturne politike i prakse te možebitnih dvojbi i traženja stvarnih rješenja te naročito u pažnji oko bilo kakvih nijansi sleđenog "tržišta" i ljudskih grčeva oko toga, zabavite se malo uz blagi mladenački umjetnički grč iz sličnog doba

Haustor - mladi ljudi pod prezbrkanim umjetničkim uticajima u vrijeme krize početkom osamdeset. I uz objektivne nezgode te nijanse neizbježnog nepotrebnog rokenrol forsiranja i krivog opterećivanja političkim, duh se nije pogubio nego je obrnuto, jedan od rijetkih tragova grča tog vremena, sličnog današnjem, bez prekomjernih opterećenja mukom i patetikom, i bez zanosa samostradavanja
http://www.youtube.com/watch?v=UKOGjNq9GKk
http://www.crolyrics.com/lyrics/Haustor/Sejmeni-4431.html
http://www.youtube.com/watch?v=eSiPMQxPPXw&feature=related
http://www.crolyrics.com/lyrics/Haustor/Treci-svijet-4437.html

Komentari

VARŠAVSKA UGROŽENA PONOVNO

VARŠAVSKA UGROŽENA PONOVNO OD DANAS

Pravo na grad poziva SMS-om da se dođe
Postavljeni su kontejneri
Vijećnica odbija več u urudžbenom žalbe

Tko je glasao

..

..

Tko je glasao

Dali je to onaj Gojko

Dali je to onaj Gojko Bežovan koji je neki predsjednik nečeg civilnog, nevladinog, građanskog, ili tako nečeg, a koji je svojevremeno na hrvatskoj maloumnici javno izjavio da su umirovljenici koji dugo žive nešto kao balast društa i države!?

Bilo je to nekako kao ono iz priča o Divljem zapadu; samo mrtvi
Indijanac je dobar Indijanac.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ne znam za tu izjavu (odvno

Ne znam za tu izjavu (odvno ne gledam tv a praktički nikada redovno, nije bilo vremena).

Osim za stambenu problematiku, Gojko Bežovan je od mladosti i stručnjak i angažirani partijski (SK ...) i aktivistički borac za socijalnu pravdu, pa i stanovanja koa djela toga, vodeći, Imoćanin koji je po tome istaknutiji i afirmiraniji od jednog Stipe Šuvara (ili Ante I Ivicie Todorića, koji hrane tolike), politolog i politički angažirana osoba, koja osim što je profesor toga u srcu toga (Pravni fakultet), stalno je pa i sada angažiran u istaknutim ulogama - npr. impresivno stambeno naselje na bivšoj farmi svinja, koje su u SDP-HNS koaliciji pokrenuli ćuveni HNS socijalno-stambeni vizionari Čačić-AlemkaKČŠ-VPusić preoblikovano je po socijalnoj studiji i koncepciji samog Bežovana u impresivni projekt tzv. Bandićevih stanova, što inženjerski vodi također čuveni Bandić SDP stručnjak za inevsticije Žarko Maričić zajedno sa još čuvenijim IGH socijalno-političkim SK itd. vizionarima i dugoprstićima (kao i sanaciju Jakuševca, vodoopskrbu itd.).

Dakle, Bežovan je nešto što daleko nadilazi Šuvara, Kregara i takve, a jedini likovi koji se u socijalnom, političkom i partijskom smislu s njime mogu mjeriti, ali i to je pitanje, su njegov suborac i koautor Slavko Dakić, desetljećima vodeći strateg i urbanist Zagreba i čelnik tzv. humanih urbanista, Zdravko Tomac, ex sveučilišni SK sekretar i vodeći katolik Jure Radić, možda a vjerojatno ne Stipe Mesić i Milan Bandić.

U svakom slučaju govorimo o vrhuncu (imotske, RH, SFRJ) socijalne osjetljivosti, odgovornosti i stručnosti, čega je stanovanje jedan krupni dio a spomenuti stari Indijanci jedna od važnih točki.

Tko je glasao

Da, Dakić je ta liga.

Da, Dakić je ta liga.

Tko je glasao

imotski to je ono "prosjaci

imotski to je ono "prosjaci i sinovi" fora?

Ap, pa di si ti tako dugo?

Tko je glasao

@ fuminanti Ap, pa di si ti

@ fuminanti
Ap, pa di si ti tako dugo?
Fuminanti, siguran sam da si to nehotice napisala a da bi u osnovi, kao i manje angažiranima na ovome bojištu (ili "turizmu", svejedno), napisala "ap, dušo, malo ...".

Ti si, htjela ne htjela, za to najosposobljenija u ovome društvu i preuzela si taj teret rješavanja dramatike.

Tko je glasao

ja sam malo trokirala u

ja sam malo trokirala u zadnje vrijeme, stisnuo me završni, pa nisam baš često dolazila, ali sam skužila da mi fali intelaktualna vježba pa sam zaključila da nisam naletjela na tvoje umotvorine koje moram prevodit.

Ap, svjetlićo moje intelektualno, putokaziću da i nisam baš tako munjena kako mi se nekad čini i da me intuicija dobro usmjerila, ne skrivaj se više...
znaš da si ti meni ovdje prešidente, a čim te nema mi se bogami raspustimo....

Tko je glasao

Ta Bežovanova izjava je

Ta Bežovanova izjava je stara najmanje nekih 5-6 godina, a što se biografije tiče bilo je tu prije novačenja u SK i boravka u sjemeništu. Inače nije Imoćanin, već je iz Runovića. Dobro čovjek se je izvrsno snašao, a k tomu još i bogato udao, pardon oženio.

Evo baš sada je na RTL-u izjavio da će stanovi na jesen biti još jeftiniji.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Voditelj projekta stambene

Voditelj projekta stambene strategije Grada Zagreba!!??

*****
Stanarima Koritničke ulice
Poštovani,
Na jednom malom skupu žitelja Marinovečke,Blaževdolske,Koritničke i Dravske ulice došlo se do zaključka da bi u Mjesnoj samoupravi i drugim nadležnim tjelima grada Zagreba trebalo pokrenuti inicijativu da se Koritnička ulica spoji sa Zdenačkim zavojem.
Ukoliko se slažete sa takovom inicijativom ,molimo da nas podržite u ostvarenju te ideje.U subotu 12. Prosinca 2008 godine naš predstavnik bit će slobodan posjetiti vas na kućnoj adresi,obrazložiti našu ideju,pa ukoliko ideju prihvaćate,molimo vas da naš i vaš zahtjev za probijanje Koritničke ulice na Zdenački zavoj,prema nadležnim tjelima grada Zagreba,i potpišete
S poštovanjem,
Inicijativa za proboj Koritničke ulice.
*****
Prije godinu dana "žitelji" su dobili nepotisanu obavjest.Slično kao stanari Galjufove.
Nitko,niti jedan "žitelj",do današnjeg dana ne zna tko to je sudjelovao na tom sastanku
-Nitko nije ništa potpisao
-Nitko nije došao kao predstavnik inicijative
****

@kukljica,točno.Dotični gospodin se udao i živi u toj ulici.Kuća mu je na ime tasta i punice iako je i on sudjelovao u izgradnji,u smislu financija,ne daj Bože u smislu lopate,jer bi ga to uvrjedilo.Bez građevinske dozvole.Kao i sve ostale kuće u tom kvartu,i ta je sagrađena bez dozvole.Iako su mahali lukavo 1990.nacrtom arhitekta da je to građevinska dozvola da bi obmanili i plašili ostale "divljake".Nisu znali da ima "divljaka" koji imaju vikendicu sa građevinskom dozvolom pa znaju kako to izgleda.

Problem:Ulica je široka 3,5 metara i ne može se dobiti građevinska dozvola jer je minimum 4.5 metara za jednosmjernu cestu.

Ulica južno od Koritničke,Blaževdolska bila je godinama u planu da se probije i spoji sa Zdenačkim zavojem jer se mogu mimoići dva automobila.Ima tu potrebnu širinu.Time bi jedno kućanstvo ostalo bez djela dvorišta i vjerovatno bi bilo isplaćeno.

No desile su se promjene nakon što je netko postao savjetnik za stanogradnju na čudan "transparentan" način.U ulici gore spomenutog gospodina će se raditi taj proboj i rušiti će se dvije kuće.Navodno će stanari tih kuća dobiti stanove,a netko,hehe,vjerovatno i građevinsku dozvolu.Stanari ulice će morati dati dio svojih parcela kao javno dobro da bi se proširio put,vjerovatno.

Naravno i vjerovatno,na suprotnoj strani od dotičnog gospodina jer njegov tast zna planirati unaprijed.Nagovorio je susjeda nasuprot svoje parcele da prepusti dio svoje parcele da put bude širi te mu je navodno obećao isposlovati građevinsku dozvolu.I to je čula,rekla,kazala ali geodeti tako nekako i mjere.Sve je u ovom Mlom Mistu vjerovatno da je nevjerovatno. Ali parcela tasta je duža.I tu je problem jer na tom dužem djelu i užem djelu puta je kuća udatog.Susjedi su se organizirali,potpisali peticiju,i dotični je potpisao i njegov tast i svi njegovi i njihovi,vjerovatno,da bi skinuli sumnju sa sebe,pa je nevjerovatno kada netko misli da je to vjerovatno.Susjedi "divljaci" su dobili službeni odgovor da je taj projekt pokrenut na zahtjev neke gospođe i naravno,oni ne znaju koja je to gospođa koju oni tako rado slušaju i navodno voditelj tog projekta je na bolovanju,pa ne znaju ništa, i znaju poslati na njen zahtjev već geodete da mjere taj proboj.I naravno,na njen zahtjev,na zahtjev te jedne nepoznate pokretačice inicijative,proboj ulice je već par mjeseci ucrtan u navigatoru i u satelitskoj mapi,pa slučajni putnik neka ne vjeruje tom navigatoru jer bi za sada mogao završiti u nečijem dvorištu,pa zatim u zidu kuće.
Dakle,isplativije je promjeniti prometni plan,isplativije je rušiti dvije kuće i dodjeliti dva stana i navodno i neke nadoplate,umjesto nadoplate djela jednog dvorišta na kojem nema stambenog objekta.I isplativije je dodjeliti stanove nekome tko ima već stambeni prostor nego,ne daj Bože,udjeliti te stanove nekim socijalno ugroženim obiteljima,npr. obiteljima sa invalidnom djecom i sl.Da bi netko,vjerovatno,si sredio papire za kuću.Ali ne smije nitko zucnuti ništa u lice,jer svi imaju djecu koja pohađaju osnovnu školu Žuti Brijeg.A tamo radi gospođa,dotičnog gospodina,kao učiteljica gdje je radio i njen otac.Ako se prigovori,djeca postaju,odjednom problematična,ako su nadarena,a ako su prosječna postaju debili,preko noći..Tssss...Uglavnom:Tko nije lud,taj nije normalan!

Tko je glasao

Konkurentnost Sa gledišta

Konkurentnost

Sa gledišta povijesnog pa i prirodno-realnog razvoja našeg društva sada smo u situaciji nadgradnje konkurentnosti.
Stambeni biznis je samo jedno područje i veseli kada se javno pojavljuju i neki drugi koncepti,ustvari sada svi traže neka rješenja i ta dinamična potraga je potvrda modernije igre(kao npr. modernijeg nogometa ala Liga prvaka i sl.) tj. nadgradnja konkurentnosti.
Tako da se može vrlo lako dogoditi i situacija da postojeći prazni stanovi ostanu prazni a da neki novi(još na papiru) budu puni-što je uobičajena pojava kada nisi konkurentan.
Kod nas se vuku još uvijek emocije iz komunizma,kada je sve bilo «Naše»...no potrošaći biraju i sve su shvatili na pojavama Getro,Metro,Pevec,Konzum itd. gdje je veća konkurentnost,investicija manja...ali je princip isti---oni daju novac.
Meni samo nije jasno što banke mrcvare kada se zna da postoji realna potreba za stanovima.

Tko je glasao

@ TitoTudman

@ TitoTudman
Konkurentnost
Sa gledišta povijesnog pa i prirodno-realnog razvoja našeg društva sada smo u situaciji nadgradnje konkurentnosti.
Stambeni biznis je samo jedno područje i veseli kada se javno pojavljuju i neki drugi koncepti,ustvari sada svi traže neka rješenja i ta dinamična potraga je potvrda modernije igre(kao npr. modernijeg nogometa ala Liga prvaka i sl.) tj. nadgradnja konkurentnosti.

Možda si izrazio bit duh i izbilje vremena - konkurentnost.

Što se tiče teme dnevnika, stanovanje i infrastruktura sa natprosječnom ukupnom društveno-političkom i ekonomskom ulogom i prožetošću, stanje konkurentnosti je jasno i jednostavno - negdje smo na razini 10 % konkurentnosti tridesetih i šezdesetih godina te dodatno u 3pm što se tiče novaca, živaca i društveno-političke kondicije. Globalno gledano ne tako loše - konačno nemamo kud nego se moramo s tim suočiti, pri čemu mi nismo nikada bili ni blizu isti mi nego bitno različitiji od razlika po EU, USA, Rusiji itd., koja prekomjerna različitost je u kombinaciji sa tom višom silom potencijal koji je po našoj tradiciji igrao ključne i maksimalne uloge - u nekim vremenima se ode u 3pm (sada so obavili finiš takve plovidbe duge cca 38 godina) a onda potom snažno u drugom smjeru. Nadajmo se da će se zvijezde ovaj put poklopiti sa ljudskim "faktorom" i obrnuto.

Tko je glasao

Ma konkurentnost je sve,i

Ma konkurentnost je sve,i sama igra ne dolazi sama od sebe...dobar dan možemo ugovoriti sastanak upoznavanja...možda i operativni?

«- konačno nemamo kud nego se moramo s tim suočit»
odakle krenuti-
Situacija se možda općenito promatra iz komunističkog kuta gledanja na problem...ala moderni @gale.......idemo jednim udarcem riješit utakmicu.
To su Kinezi shvatili pa su konkurentnost uz stroga pravile igre uveli u partiju...i znamo što se dogodilo—sjebali su Amere a nisu se zaboravili razmnožavati:)...no to je problem samo jedne strane konkurentnosti-bivše partije......ne mogu se oteti dojmu da banke i fondovi ne vide da smo najveći ljudski potencijal na tržištu i nismo negdje u zraku nego na križanju puteva i kultura.
Na nekom će se samo prelomiti..i onda ta konkurentnost u omjeru strmoglavo raste(snažno filana I_Z_S_J)...i sljedeći gradonačelnik postane al pari Holjevac..svako se pamti po onom što je napravio a ne šta je mislio na nije.

http://www.youtube.com/watch?v=gp1-hhmkaUE

Tko je glasao

Stanova ima , ali su prazni.

Stanova ima , ali su prazni. Prazni su zato što su skupi. Tržište će reći svoje. Pa tko živ, tko mrtav...Nitko nije ništa pričao dok je prodaja išla kao luda, što bi me sad trebalo biti briga što će netko popušiti. Seljaci svake godine izvezu traktore na ceste jer puše, pa to bude jednodnevna vjest.
Sad bi trebali zadimit i lihvari iz bankarskog sektora, predzadnja karika...

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

Taj dio je takav, ali to je

Taj dio je takav, ali to je samo mali dio stambeno-infrastrukturne priče, kojom je naše društvo prožeto puno više nego druga i koje nije nešto kao "nemam veze s tim" ni muka nego prvenstveno nešto preko čega je društvo primorano na promjene i razne dugoročne izlaze iz ekonomske i društvene krize.

To je nešto kao društvena djeca, niti se hoće niti ima smisla od toga bježati, nešto najbitnije, što ujedno mora omogućiti život starijima i roditeljima i obostrano.

Tko je glasao

Ap, nije da sam baš

Ap,

nije da sam baš "povodljiva osoba", dapače, ali me je osobno "strah" čitati tvoje objave zato što daješ linkove, koji me onda itekako znaju "odvesti na drugu stranu". :):)
Naravno da Bežovana (i ne samo njega) poznajem, čovjek je poslovan čovjek u "duhu našeg vremena", i deluje na mnogo "razboja". :)

Ono što mi je ipak žao, i sukladno ovim mojim posljednjim objavama, razvidno da 13 mrd. kuna proračuna s preko-preko 8 milijardi kuna imovine, zajedno s golemim stručnim potencijalom grada Zagreba, ne će biti pokrenuto u dinamičkom smislu, i u smislu koji je realno moguć (neovisno o poteškoćama).

Ne dvojim da su i Kregar, i Srića sa svojim ekipama mnogo kvalitetniji od Bandića i njegove "ortačke" ekipe, dapače, nije čak ni za usporedbu, pa i drugi, i da su u stanju izvršiti pomak. No, za promjene je potrebno ponešto "dublje oranje".
Kao što je razvidno, uputio sam posljednji poziv svima koji od toga mogu imati poslovni interes (ostat ću samo na ovom dijelu). Ja jednostavno i tehnički ne mogu više činiti i učiniti, bez "infrastrukture" koja šuti (a znam da postoji) - a izravni je uživatelj i nositelj koristi od predočenih i ostvarivih promjena! Sada već sati "otkucavaju".
U takvom poslovnom smislu rečeno - sve ovo "skupa" do sada nije bilo "jeftino". Naime, i nakon objave u srijedu završnog članka "o Anti Starčeviću", moj "posao" na pollitika.com je objektivno završio. Dakako, s nastavno, pokojim kolokvijalnim laganim komentarom i po potrebi "logističkoj" potpori objavama članaka i komentara protiv Milana and Ivana, pa i iz ishodišta nedvojbeno legitimnog tumačenja i korištenja bloga kao mjesta susreta, razgovora, zabave i razmjene mišljenja na takvoj neoficijelnoj razini.

Tko je glasao

Bežovan je "čovjek za sva

Bežovan je "čovjek za sva vremena"... i naravno stalno vrti par istih shema o stambenoj politici, vodi neka predavanja i to je to, lova ide...

Tko je glasao

Film koji je upravo zavrsio

Film koji je upravo zavrsio ovih dana se vise nece reprizirati!
Banke nece nikome odobravati kredit veci od 1/3 prosjecne place.A da bi se dvosoban stan kupio na kredit na duzi rok uz jamca i nesto ucesca i zalog istog, treba imati oko 6500 kuna place.Takve place ima zapravo jako mali broj od onih potrebitih za stanom.
Ostaje SF fikcija da ce se zaduzivati gradjevinari, a onda oni sami cekati da im kupci vracaju 20-30 godina ulozeno u gradnju.Buduci da ni oni sami nemaju ni cvonjka, u to bi se trebali ukljuciti proizvodnjaci cementa, cigle, zeljeza, keramike, parketa itd. Jasno je dakle da od svega nebu bilo - nis!
Tko se bavio lancima srece, drzanjem poker aparata i na kraju gradjevinom, po defaultu ima percepciju zarade od barem 50% godisnjeg profita.
Sa takvim pristupom ne pomaze nikakva strategija osim polijevanja kantom hladne vode.I vec se vrte stare mantre...
Nakon velikog iznenadjenja sto nema kolona kupaca i kolonizatora iz EU za nase najbolje nekretnine na moru, sad vec neki panicare jer ce "sasvim pouzdano & jako mudro" netko prodati odlicno preuredjen stan u sirem centru Beca za 1400€ da bi kupio derutan i zreo za adaptaciju u sirem centru Zagreba za 2000€.
Opet sam skeptican i oko te najnovije paranoje.
Baloni iluzija pucaju jedan za drugim pa se nas zepelin polako spusta na zemlju.

Tko je glasao

Da mi je samo znati otkud

Da mi je samo znati otkud svi ti novci.

Zapravo, pitanje je retoričko, znam, tih novaca nikad nije ni bilo.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 0
  2. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  3. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  4. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 34
  5. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 59
  6. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 34
  7. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  8. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  9. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  10. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 35
  11. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 91
  12. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  13. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  14. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  15. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  16. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  17. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  18. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  19. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  20. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  21. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  22. Kapitulacija? od Feniks komentara 24
  23. Dva naslova za jednu realnost* od rodjen komentara 0
  24. Rusija: opaki bilder s tankim nožicama od Zoran Oštrić komentara 28
  25. Beskonačni ponavljajući niz – APIS IT od marival komentara 24

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • corto
  • hlad
  • Laganini
  • magarac
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 34

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness