Tagovi

Šta su u Prusiji napravili nakon poraza a šta mi radimo nakon pobjede?

Za dva tjedna bliži se dvjesto i četvrta godišnjica Bitke kod Jene.
Poraz kojega je doživjela Prusija i mjere koje su poduzeli vlastodršci - plemići, feudalci - kako bi zemlju spasili od propasti vrijedni su sjećanja. Trebali bismo izvući iz prošlosti neke zaključke o našoj sadašnjosti i smjeru u kojem idemo prema Budućnosti...

Bitka kod Jene vodila se je 14.10.1806. godine između vojske Napoleona i Fridricha Wilchelma III od Prusije.

Hrvatski vojnik, svibanj 2010:
„Sama bitka u punom je svjetlu pokazala sve nedostatke pruskog feudalnog društva i vojske. To je otvorilo prostor reformistima kao što su bili Scharnhorst, Gneisenau i Clausewitz, koji su također sudjelovali u bitki, da provedu nužne reforme pruske vojske. One su zajedno s civilnim reformama pretvorile Prusku u modernu državu, koja je samo šest godina poslije postala jedna od predvodnica protunapoleonske koalicije i izbacivanja Francuza iz Njemačke.“

Strašni poraz kojega je Prusija doživjela bio je najučinkovitije upozorenje da je za obnovu nekadašnje snage Pruske države i spas od potpune propasti potrebno angažirati sve snage koja nacija posjeduje. Prusi su pravilno shvatili : ako žele da se država i nacija održe i obnove, onda se država ne smije smatrati ekskluzivnim pravom i brigom dinastije nego brigom svakog čovjeka koji u njoj živi.

Ovaj cilj mogao se je ostvariti tek nakon što se ljude izdigne iz stanja pasivne letargije koju je izazvalo stalno socijalno tlačenje i feudalni društveni odnosi. Podanike kraljevstva trebalo je preobraziti u aktivne sudionike u javnim poslovima - u građane države.

Kralj Friedrich Wilchelm III koji je nakon poraza kod Jene bio odlučan provesti korijenite promjene dodijelio je posebne ovlasti za oblikovanje i provedbu reformi barunu Heinrich Friedrich Karl vom Steinu.

Kruna i osiguranje trajnog uspjeha reformi, trebala je biti na temelju Steinovog plana, reforma obrazovnog sustava.

Vom Stein u svojim Sjećanjima kaže:“ Najviše je bilo za očekivati od odgoja i obrazovanja mladih. Bude li metoda (odgoja i obrazovanja) koja počiva na unutarnjoj prirodi Čovjeka, uspjela u mladeži pobuditi sve plemenite životne principe i te principe hraniti, budemo li izbjegavali jednostrano obrazovanje i budu li pažljivo njegovani svi oni porivi na kojima počiva snaga i čast ljudi,... tada se možemo nadati da ćemo stvoriti fizički i duhovno jako potomstvo i vidjećemo kako nam se svima ukazuje bolja budućnost.“

Stein je odlučio dodijeliti posao reforme obrazovnog sustava Wilhelmu Humboldtu. Odlučio je to ne zbog toga što bi Humboldt imao neke specijalne službene kvalifikacije nego zbog toga što je u njemu prepoznao posebnu osobnost koja je izražavala uz sve ostale kvalitete i posvećenost i brigu prema njemačkoj naciji.

Program reformi koji je osmislio barun Stein uključivao je značajne mjere u oslobođenju seljaka-kmetova, stvaranje lokalne samouprave i nacionalne vojske kao i reorganizaciju pruske vlade koja se raspala nakon poraza kod Jene.
Krug ljudi okupljen oko baruna Steina, uključujući tu i vojne zapovjednike Gerharda von Schanhorsta, Neidhardta von Gneisenaua i Karla von Clausewitza bio je duboko uvjeren u potrebu reforme obrazovanja. Smatrali su da je potrebno pružiti kvalitetno obrazovanje svim slojevima društva kako bi političke i vojne reforme uspjele.

Temelj Humboldtove reforme pruskog školskog sustava bio je njegova odlučnost da stvori građana koji je u stanju razmišljati svojom glavom.
„Radnik koji radi najjednostavnije poslove mora imati isti temelj, istu osnovnu naobrazbu – kao i najobrazovanija osoba u zemlji “, govorio je Humboldt.

Wilhelm von Humboldt je tražio da kriteriji za prijem kandidata u državnu službu, tj, u reformirani školski sustav (budućih učitelja i profesora) budu:

- Koliko jasno razmišlja?
- Koliku toplinu osjećaja iskazuje ?
- Koliko dobro shvaća koncept obrazovanja ?
- Konkretno: kako se odnosi prema drugim ljudima?
- Da li se prema nižim klasama odnosi sa poštovanjem ili sa prijezirom?

= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
Tema reformi u Prusiji a posebno tema Humboldtovih reformi obrazovanja zahtjeva puno duži tekst. Meni je ova „elektronska forma“ čitanja na monitoru nepraktična i zamorna, a vjerujem da ima mnogo ljudi koji (kao i ja) mogu manje pažnje posvetiti tekstu na monitoru nego tekstu na papiru. Zato sam pokušao skratiti tekst na mjeru za koju mislim da zainteresiranoga može pobuditi na razmišljanje o tome: Šta mi radimo nakon pobjede?
Šta možemo naučiti iz prošlosti?

Komentari

Tko je glasao

Obrazovanje po mjeri sadašnje Hrvatske...

...a nadam se ne i one buduće!

Jer, prema onome što vidim oko sebe, Hrvatskoj trebaju:

- blagajnice i radnici koji pune police po trgovačkim centrima
- građevinci-fizikalci (još neko vrijeme)
- konobari, sobarice i slično pomoćno osoblje

Jedine grane koje prosperiraju su trgovina, građevinarstvo i turizam, a sve ostalo lipše.

Školstvo je osmišljeno kao okvir za buduće porobljavanje i poglupljavanje - školovanje je sve skuplje, protkano elitizmom, ljudi koji izlaze iz sustava NAMJERNO su politički nepismeni i indoktrinirani, vjerski i ideološki.

Mislim da ništa od toga nije slučajno.

Tko je glasao

Pohvala i nadopuna...

Ovaj dnevnik zaslužuje pohvalu jer nam je približio zbivanja u jednoj nama prostorno i vremenski udaljenoj sredini na prekretnici civilizacija. Koliko je model promjena primjenjiv na našu stvarnost, a koliko se te povijesne okolnosti različite od naših, su teme mog komentara.

Kraljevina Pruska bila je najveća od svih samostalnih država i pokrivala je 60% teritorija budućeg Njemačkog Carstva. Mnogi povjesničari i danas smatraju da je Bismarckovo ujedinjenje Njemačke bilo zapravo samo proširenje Pruske. Ono što se pripisuje Bismarcku kao zasluga, a to je modernizacija ovog germanskog prostora na tragu nove civilizacije, imalo je – vidim iz ovog dnevnika – svoje korijene u pruskoj društvenoj eliti, nakon poraza u bitki kod Jene.

Ono što je meni bitno u promišljanju naše stvarnosti, pri čemu bih želio povlačiti paralele sa Prusima, jest činjenica da su oni imali konstituiranu (naslijeđenu) društvenu elitu lociranu u tom feudalnom sloju. U želji da se održe kao klasa kreću u modernizaciju, za razliku od Francuza koji su doživjeli Revoluciju... Vidim da i razlog poraza u bitci leži u okoštalosti i tromosti zapovjednih struktura, koje su prve počeli mijenjati (modernizirati), a onda su zahvatili i druge dijelove društva.

U dnevniku kažeš da su Prusi podanike kraljevstva trebali preobraziti u aktivne sudionike u javnim poslovima - u građane države. Taj potez izvlačenja građanstva na povijesnu pozornicu nije izveden iz puke filozofske spoznaje da nije dobro nove klase držati izvan matičnih tokova društva, nego je to bio diktat vremena (i opstanka). Osim tog klasno-socijalnog elementa presudan je i taj znanstveno-tehnički, tj. početak izgradnje industrijskog društva, zbog čega je bilo neophodno izvršiti obrazovnu reformu. Naime, ne možete izgrađivati industrijsko društvo bez industrijskih radnika, a oni traže kvalifikaciju, stručnost, znanje. Te reforme je Bismarck doveo do kraja, a on je poznat po tome što je uveo tehničke škole u tadašnji sustav. Projekt obrazovnog sustava je bio da se radnoj snazi podigne sustavno tehničko znanje bez čega industrijska civilizacija ne može funkcionirati. Dakle, eliti zbog toga ljudi više nisu marva nego korisni sudionici nove civilizacije.

Danas kada neka društva prelaze u postindustrijsku eru, gdje je znanje glavni pokretač događaja, bez visokoobrazovanih radnika nema napretka. Zato na pr. Finci imaju preko 30 % fakultetski obrazovanih u društvu.

Kod Hrvata je prelazak iz zaostalog agrarnog društva u industrijsku civilizaciju izveden u razdoblju između 1950. i 1990. godine. Čitavo 19. stoljeće i prvu polovicu 20. stoljeća smo prespavali zimskim snom. Ni Stjepan Radić ni Vladko Maček nas nisu mogli probuditi. Eventualni začeci građanske klase koji su započeli industrijsku transformaciju društva mogu se naći u našim gradovima i nekim mjestima u unutrašnjosti, no bitno je reći da su oni drugog etničkog i konfesijskog predznaka (Austrijanci, Mađari, Srbi, Poljaci, Rusi, židovi...). Ta klasa nije mogla biti reformator hrvatske etničke skupine jer nije bila njena elita, već je to elita iz drugih sredina, a ovdje se našla u ulozi kolonizatora. U novim uvjetima, u toj Kraljevini Jugoslaviji, na početku i kraju ww2 je zbrisana sa scene: jedni na početku od tzv. NDH, a drugi na kraju od partizana. Hrvatski prostor je ostao bez građanstva, tj. bez elite koja bi u duhu 19. stoljeća izvela transformaciju društva na tragu industrijalizma.

Ovu zadaću je u Hrvatskoj izvela komunistička elita u drugoj polovici 20. stoljeća. Na propagandnom tragu 'industrijalizacije i eliktrifikacije' komunisti su izveli taj epohalni podvig. Ideološkom mobilizacijom masa, uz pomoć Zapada i Istoka, međunarodnim kreditima i na druge načine sredinom '80-ih Hrvatska je postala srednje razvijena industrijska zemlja. Gradovi su enormno narasli, migracija sela prema industrijskim središtima je skoro završena, poljoprivreda u okrilju poljoprivrednih kombinata doživljava okrupnjavanje zemljišta i primjenjuje suvremenu agrotehniku, a značajno se povećava životni standard stanovništva...

Obrazovni sustav mijenja svoj ustroj. Naglasak se daje na tzv. industrijske i tehničke škole, a mreža obrazovnih institucija se širi, tako da u svakoj od 104. ondašnje općine postoje stručne i općeobrazovne srednje škole. Gotovo 98% populacije nastavlja školovanje na srednjoškolskom nivou, a fakultetska mreža se širi i na gradove poput Osijeka, Splita, Rijeke... Ulazimo u fazu masovnog stručnog obrazovanja, jer je tadašnja elita imala svijest, kao i ona pruska, o značaju obrazovanja za razvoj društva kao i za društveno i političko emancipiranje svih slojeva stanovništva.

Nakon 1991. nastupa smjena elita. U okolnostima koji su vam poznate ona napušta pravac industrijskog razvoja, a priključak na vlak postindustrijskog društva je propustila...

Institucija škole nije 'čardak ni na nebu ni na zemlji'; kakva je njena uloga u ovakvim uvjetima...

Tko je glasao

Idealist, možda čak i iracionalni?

Taj potez izvlačenja građanstva na povijesnu pozornicu nije izveden iz puke filozofske spoznaje da nije dobro nove klase držati izvan matičnih tokova društva, nego je to bio diktat vremena (i opstanka).

Richard, kaj da ti velim...ja volim zamišljati da je bilo baš suprotno, da je došlo do katarze koja je dovela do preobrazbe djela vladajućih... možda radi iracionalnog idealizma to volim tako zamišljati, stvarno ne mogu ponuditi čvrste dokaze da je bilo drugačije...

Evo, još bih tu dodao i Gilbert du Motier, marquis de Lafayette - francuskog markiza koji se borio u američkoj revoluciji i koji isto tako zaslužuje posebni tekst - kada za to nađem vremena.

Tko je glasao

Kako ja to vidim…

Ja mislim da se to dogodilo i rimskom caru Konstantinu; nakon stoljetnog otpora kršćanstvu on ga na kraju priznaje i, što je zanimljivo, prihvaća kao službenu religiju Rima…

To je isto kao kod Francuza; ako ne priznaš postojanje građanske klase koja se konstituirala, i sve institucije društva držiš kao da ona ne postoji, onda završiš na giljotini…

Gledao sam davno Vajdin film „Obećana zemlja”, sa Danijelom Olbrickim u glavnoj ulozi, i u sjećanju su mi ostale scene rađanja kapitalizma u Poljskoj u 19. stoljeću, ali je vidljivo i propadanje feudalne klase. To na kraju opisuje i naš Ksaver Šandor Gjalski (Pod starim krovovima, Perilustris ac generosus Cintek…) za ovaj naš prostor…

Mislim da je pruska feudalna klasa skužila na vrijeme kamo to ide pa se prilagodila i zadržala vodeću ulogu, odnosno priključila se građanstvu, a institucije prilagodila novom sastavu društva… Inače, kako Marx kaže, ako ne mijenjaš nadgradnju (institucije, odnose…), a promijene se proizvodna matrica društva (baza), onda napetosti u društvu izazovu lomove…

Tko je glasao

Riki se šali

Riki,
Institucija škole nije 'čardak ni na nebu ni na zemlji'; kakva je njena uloga u ovakvim uvjetima...Obzirom da ozbiljno mislim da se šališ onda bum ti dal smjernice koga da pitaš za odgovor! :)
1. ivić-ivić
2. miroslav-miro
3. sex - omanija
4. šeherezada od Iblera

etc, etc...

Tko je glasao

Obrazovanje kao alat pokore

Moj dragi Aleks,
moj mali priprosti mozak svaki je put fasciniran kad vidi opetovano nametanje obrasca induktivnog zaključivanja tj metodoom kada se iz više odvojenih opažanja formulira teorija cjeline. Šta mi radimo nakon pobjede? Na koga si aludirao kad si napisao "mi"! Na koju pobjedu si aludirao kada govoriš o akciji "post festum". Može li se i sveopća patologija "croatorum-kreacij" koji odumire podvesti pod benefite te i takve pobjede. Tko je kapitalizirao to stanje koje ti nazivaš pobjedom. NIje li to svojevrsno zaljubljivanje žrtve u svoga krvnika i nastupanje stanja mirenja sa svejednosti daljnjeg orgijanja tog krvnika. Zakaj misliš da bi obrazovni sustav kao dio skupa pojedinačno osmišljenih projekata u službi hapača trebao uvažavati potrebe marginalnih i isključenih. Imaju li oni koji se smatraju intelektualcima civilizacijski mandat i pravo na ovakvo snishodljivo razmišljanje.

Tko je glasao

Najdraži moj Golgota! Ti

Najdraži moj Golgota!

Ti sigurno ponovo želiš mene ubiti u pojam zar ne?

Izgleda da sam malo nespretno napisao ovaj tekst. Istina je da je "kruna reforme Pruskog kraljevstva" reforma obrazovnog sustava, ali bit reforme je što su aristokrati shvatili da tako dalje ne ide i da nešto u svojem "pogledu na svijet" moraju mijenjati.

Pa je tako onda i obrazovni sustav reformiran na tome "valu" promjene obrasca razmišljanja i gledanja na svijet.
Istovremeno je i vojska reformirana - koliko mi je poznato "Aufstragtaktik" je izmislila pruska vojska a prihvatili je Ameri na veliko tokom 2.svj. rata. Ta vrsta taktike je mogla zaživjeti samo ako je i vojnik i podoficir bio osoba koja razmišlja svojom glavu o zadatku koji je dio zajedničkog cilja

A "intelektualci"---ha,h,ha,ha! Pa danas svaka budala može dobiti diplomu i na temelju tog toalet papira misliti za sebe da je intelektualac.... Takvi "intelektualci" kakve mi danas poznamo mogu slobodno činiti ono za što su sposobni: jedno veliko ništa!

Tko je glasao

A pravi intelektualci ili su

A pravi intelektualci ili su kruha gladni, ili su negdje daleko...
A mnogi od njih nisu nikad prepoznati.

Tko je glasao

Kakav je to intelektualac,

Kakav je to intelektualac, ako nije spsoban ni koricu kruha da zaradi?

Tko je glasao

Gale, evo ti primjer Nikole

Gale, evo ti primjer Nikole Tesle.
On nije pridavao važnost ugovorima, patentima, biznisu (za razliku od Edisona koji je bio biznismen-pronalazač)
Nije da je bio bijednik, ali da je imao dobrog pravnog zastupnika njegovo bi bilo sve ono što su drugi na njemu zaradili.
Ali, na kraju krajeve, šta bi mu to i vrijedilo - kada krepamo sa sobom nosimo samo ono što smo ovdje ostavili - a Tesla je sve svoje ostavio nama - čovječanstvu

Tko je glasao

Jedno je biti nezainteresiran

Jedno je biti nezainteresiran za bogacenje, a drugo je gladovati.

Tko je glasao

Jedno je čitati doslovno a

Jedno je čitati doslovno a drugo tumačiti tekst, zar ne?

Tko je glasao

Ops. Uletio si sa komentarom

Ops. Uletio si sa komentarom dok sam editirao:

I onda je sasvim logično da istinskom intelektualcu, zapravo bi trebali reći čovjeku od principa, fali kruha - jer ne savija kičmu da bi ga dobio.

Saviti kicmu globalno znaci uciniti nesto pod prisilom kontra cega inace stojis. Nahraniti svoje dijete, a na kraju si sebe, te uciniti sto je potrebno za tako nesto, moze biti savijanje kicme samo u ocima budale.

No, da prosirim tezu.

Odrzanje, zadovoljavanje temeljne egzistencije, je tzv materijalna baza. Bez nje nema duhovne nadogradnje. Ukoliko osoba zeli biti sretna, zadovoljna, dobar primjer drugima, utjecajna pozitivno na drustvo i tako dalje, ona to nece moci tako sto ne moze zadovoljiti svoje temeljne zivotne potrebe.

Ljudi u situaciji kada pate egzistencijalno, gube uzuse i to je najnormalnije, najprirodjenije bilo kojoj zivoj vrsti. Spocitavati takvoj osobi bilo sta stvar je licemjerja neodrzivih sistema.

No, da se razumijemo. Postoje i tzv herojski trenuci, isto tako isprogramirani u nasoj vrsti (ali i drugim drustvenim bicima), kada altruizam nadvlada samu jedinku i kada ta jedina zastiti svoju vrstu. Istina, mogli bismo reci da se ovdje radi o stvari principa, a mozemo reci i da se radi o datom trenutku za herojske cinove.

Ono sto bi ipak blo dobro razluciti jeste principijelnost kao nesposobnost adaptacije i ucenja, te principijelnost kao kvalitetna zivotna spoznaja. Nije lako, u biti otvara potpuno novu temu.

No, vracam se na pocetnu tezu. A to je da nahraniti svoje djete ne moze biti lomljenje kicme, vec cin ucenja stvarnih zivotnih vrijednosti.

Tko je glasao

Ono sto bi ipak blo dobro

Ono sto bi ipak blo dobro razluciti jeste principijelnost kao nesposobnost adaptacije i ucenja, te principijelnost kao kvalitetna zivotna spoznaja. Nije lako, u biti otvara potpuno novu temu.

Istina je da sam napisao da ti neću dva puta odgovarati na komentar sa kojim se slažem ali ovdje sam zapazzio nešto što me ugodno iznenadilo:

Konačno kod tebe složena rečenica bez: defaulta, odokativno, ekipa, enivej, brijem, kul, btw.... :)

Tko je glasao

adaptacija - prilagodba :-p

adaptacija - prilagodba :-p

Tko je glasao

Pa to je tak logično da ne

Pa to je tak logično da ne može biti logičnije!

Da li se istinski veliki i originalan duh priklanja većini ili živi po svome?
Živi po svome, zar ne? I ne pristaje na kompromise i reže trulo meso i ne čini ništa što čini jato malih riba ("velike ribe plivaju same, male se skupljaju u jata")
I onda je sasvim logično da istinskom intelektualcu, zapravo bi trebali reći čovjeku od principa, fali kruha - jer ne savija kičmu da bi ga dobio.

Tko je glasao

Istinski intelektualac i

Istinski intelektualac i istinska budala su po mome misljenju dvije prilcno razlicite kategorije.

Tko je glasao

Gale,. vrlo bi me začudilo

Gale,. vrlo bi me začudilo kada bih otprve shvatio šta misliš pod time?
Pa zato, ako misliš da ima smisla, daj malo to "podebljaj" da mi bude jasnije.

Tko je glasao

I onda je sasvim logično da

I onda je sasvim logično da istinskom intelektualcu, zapravo bi trebali reći čovjeku od principa, fali kruha - jer ne savija kičmu da bi ga dobio.

Saviti kicmu globalno znaci uciniti nesto pod prisilom kontra cega inace stojis. Nahraniti svoje dijete, a na kraju si sebe, te uciniti sto je potrebno za tako nesto, moze biti savijanje kicme samo u ocima budale.

Tko je glasao

Dobro, sada sam još jednom

Dobro, sada sam još jednom pročitao tvoj i moj komentar i pitam se da li ti je palo na pamet da se izražavam metaforički a ne doslovno?

Svi smo mi krvavi ispod kože, to je jasno i u krajnjoj nuždi ćemo učiniti sve da preživimo.
No evo ti jedan bezazleni primjer onoga tipa što je bio direktor u Plivii (visoki, mršavi sa uskim licem, ne z nam mu ime) kojega je nagovorio onaj tip kome su poklonili Dukata (Luka Rajić) da pređe u njegovu novokupljenu (otkupljenu) mljekaru mislim u Zadru. Ispalo je da je glavni posao toga visokog mršavog bio da unesreći sve do tada zaposlene u toj tvornici - podijeli otkaze i uništi konkurenciju Dukatu u Dalmaciji.
A to nije obavio za koricu kruha, zar ne?
Pa da te pitam, osim za koricu kruha, za koliku bi ti plaču ili bonus unesrećio druge ljude?

Tko je glasao

Jep. To je vec bolja

Jep. To je vec bolja artikulacija. Enivej, to bi bilo pitanje rekao bih poznavanja samoga sebe i sto ce te usreciti. Za pohlepu se opcenito govori da nije stvar koja ljude dugorocno cini sretnima.

Tko je glasao

No konačno smo se našli na

No konačno smo se našli na pravoj frekvenciji - isto važi i za onaj komentar kojega si editirao dok sam ja upao - da ne pišem dva puta

Tko je glasao

Da, kad si sam nitko te ne

Da, kad si sam nitko te ne može slomiti. No, kad imaš obitelj, tada te mogu ucijeniti. I to se uredno događa. Moraš saviti kičmu kako bi prehranio djecu.

Tko je glasao

Kruna i osiguranje trajnog

Kruna i osiguranje trajnog uspjeha reformi, trebala je biti na temelju Steinovog plana, reforma obrazovnog sustava.

Naše obrazovanje pod stalnim je udarom reformi.

Bolonja je trebala osigurati ranije uključivanje mladih u svijet rada.
Postigla je baš obratno: obrazovanje mladih se produljilo za još jednu godinu, a prvostupnici su dobili nekakve titule i zanimanja za koja uopće ne postoje radna mjesta.
U sustav je ubačeno puno znanstvrenih novaka, koji su pogled u praktičan život i gospodarstvo vidjeli tek iz udžbenika.
Sasvim je zanemareno praktično osposobljavanje, te i dalje obrazujemo kadrove koji imaju diplome, a tek ih treba osposobiti za poslove (strašan gubitak vremena, životne energije mladih ljudi, gubitak novca u vidu plaćanja mnogih profesora, održavanja prostora...).
Slično je s reformama u srednjem obrazovanju.
Dovoljno je staviti na papir što je donijela državna matura. Kolike troškove treba ovo društvo dodatno podmirivati ( npr.omotnica u kojoj su ispitne knjižice uvozi se iz Luxemburga i tako je luksuzna, kao da netko s početka prošloga stoljeća namjerava pisati ljubavna pisma- valjda je sitnica takvih 10tak tisuća omotnica) zbog iznajmljivanja prostora, zapošljavanja silnih administrativaca, ...
A korist? Nova permutacija upisanih na fakultetima.

Tko je glasao

Bolonja je totalni trojanski

Bolonja je totalni trojanski konj!

Tko je glasao

BOLONJSKI KONJ

Iz mog osobnog kontakta sa studentima ja sam zaključio da je Bolonja
1. teška degradacija studiranja
2. neviđena represija i ''uvojničavanje'' mladih
3. besmislenost u 21 st.
..itd

DuorPula@gmail.com

Tko je glasao

Već sam šefe odavno tu pričao

Već sam šefe odavno tu pričao da je naše školstvo nula... Ono što ti spominješ u današnjem modernom društvu je nemoguće ako želiš ostati u okvirima "normalnog " svijeta...

Citiram :

Temelj Humboldtove reforme pruskog školskog sustava bio je njegova odlučnost da stvori građana koji je u stanju razmišljati svojom glavom.
„Radnik koji radi najjednostavnije poslove mora imati isti temelj, istu osnovnu naobrazbu – kao i najobrazovanija osoba u zemlji “, govorio je Humboldt.

Koja zemlja u svijetu danas želi da obični ljudi razmišljaju glavom, nijedna ... Zato i imaš sve moguće traljave serije, shoui, zvjezdice na medijima, zato imaš maniju pretjeranu zvana facebook na kojoj ništa (ama baš ništa većinom ne radiš...) , zato imaš obrazovni sustav temeljen na novcu, zato imaš korupciju i mito jer kako je rekao jedan sudac u Vinkovcima meni Branimire tako se to radi u svijetu...

Kada sve to promijenimo da vidiš kako će se svi Hrvati baviti politikom , a ne kada spomeneš politiku , mnoge mlađe i starije uhvati boliti glava... jer politikom se moraju baviti svi inače će se politka baviti ljudima , a onda se dogodi ovo što se događa ljudima u cijelom svijetu ... da jedna za svijet manja grupa turbo moćnih ljudi upravljaju cijelim svijetom (ima malih izuzetaka...) i ljudima i da im nitko ne može stati na put...

Samo se zapitaj koliko ljudi ima svoje JA i svoje mišljenje... ili im mišljenje uvijek netko kreira...

Justice for all !

Tko je glasao

“ Najviše je bilo za

“ Najviše je bilo za očekivati od odgoja i obrazovanja mladih. Bude li metoda (odgoja i obrazovanja) koja počiva na unutarnjoj prirodi Čovjeka, uspjela u mladeži pobuditi sve plemenite životne principe i te principe hraniti, budemo li izbjegavali jednostrano obrazovanje i budu li pažljivo njegovani svi oni porivi na kojima počiva snaga i čast ljudi,... tada se možemo nadati da ćemo stvoriti fizički i duhovno jako potomstvo i vidjećemo kako nam se svima ukazuje bolja budućnost.“
Stein je odlučio dodijeliti posao reforme obrazovnog sustava Wilhelmu Humboldtu. Odlučio je to ne zbog toga što bi Humboldt imao neke specijalne službene kvalifikacije nego zbog toga što je u njemu prepoznao posebnu osobnost koja je izražavala uz sve ostale kvalitete i posvećenost i brigu prema njemačkoj naciji.

izgleda da sa ovim dijelom: obrazovanjem unutarnjom prirodom čovjeka, porivima na kojima počiva snaga i čast ljudi - šira ljudska zajednica ima golemih problema. Zemlje koje prije ovo shvate imaju nadu za uspjeh i civilizacijski napredak
zaokupljenost derivatima, red carpetom, big brotherima, kurcima, palcima je valjda na izmaku

Tko je glasao

Obrazovanje

Aleks,

Njemci imaju dualni sistem naobrazbe, a i mi to imamo. U stvari sve države njemačkog govornog utjecaja to imaju, a mi htjeli ili ne spadamo u to područje.
Jel se u zadnje vrijeme kod nas kvalitetno i brojčano dovoljno izučavaju mladi mi nije poznato, no dok sam ja išel u zanat je to bil slučaj.
Čujem od više privatnika da imaju problema dobit kvalificirane mlade ljude. Večinom su samo priučeni i ne rade samostalno.

Cjeli radni vjek sam se doškoloval i puno slobodnog vremena uložil u to, no isplatilo se.

Jel su danas mladi spremni na doživotno doškolovanje (a bez toga nejde), čisto sumnjam.

Tko je glasao

Skviki, odgovor isto kao i

Skviki, odgovor isto kao i shykiu, s tim da ovdje moram napomenuti da je

"cjeloživotno obrazovanje" obični spin, dokaz? Kako studirati izvanredno nakon uvođenja Bolonje?

Njemci su tradicionalno bili u najvećem broju u Europi izvanredni studenti- a sada protestiraju protiv sustava Bolonje - jer je nemoguće biti izvanredni student po tome programu.

Tko je glasao

Aleks, Ne vrti se cijeli

Aleks,

Ne vrti se cijeli svjet oko studenata, ima i drugih ljudi bez kojih nema napredka. Kad realno pogledaš danas kod nas malo pekara zna speči dobar i kvalitetan kruh, a da ne govorimo o drugim zanatima.

Tko je glasao

Skviki, nebrojeno sam se

Skviki,

nebrojeno sam se puta raspitivala o mogućnostima prekvalifikacije, pohađanja tečajeva i slično; ne bih li si povećala mogućnost zapošljavanja.

Bila sam spremna i platiti doškolovanje, kako bih imala veći izbor poslova koje mogu tražiti.
Nažalost, cijene tečajeva su takve da sa plaćom koja mi je minimalac ( ne radim puno radno vrijeme); mogu o tome samo sanjati.

Tako da do daljnjeg ostajem baby sitter; jer djecu volim, a poslodavci su zadovoljni.
No, radom na crno; moja buduća mirovina prelazi u područje fantastike.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Mirtaflora, Znam da je danas

Mirtaflora,

Znam da je danas teško, a pogotovo za starije koji su ostali bez posla. Tu treba država donesti jasne zakone bez podzakona, i te sprovodit.

Tečajeve bi trebale otvarat državne škole i firme, ko na primjer u Njemačkoj.

Tko je glasao

Hvala ti na ovom komentaru,

Hvala ti na ovom komentaru, baš sam se spremao Skvikiju napisati nešto kao odgovor, ali tvoj komentar je više nego dovoljan

Tko je glasao

Predobro. Kratko, jasno,

Predobro.

Kratko, jasno, poučno, odličan povijesni primjer.

Stvar je samo u tome što bi kod nas Humboldta marginalizirali ili potjerali jer ne postoji plemenitost ni svijest ni želja za općim dobrom od strane vlasti.

Zbilja smo zaglibili u blatu, Humboldte.

Tko je glasao

Zanimljivo je kako su

Zanimljivo je kako su aristokrati uspjeli shvatiti (u teškim okolnostima) da im je feudalizam put u propast pa su se prestrojili u roku par godina.
Ne samo prestrojili nego i fantastično prestrojili.

No, i Tuđman je za vrijeme najveće krize "milostivo dopustio " vladu demokratskog jedinstva.
Pa se je onda predomislio, kada se stvar stabilizirala.
I šta je uradio nakon pobjede?
Ponudio zemlju na bubanj!
Deutsche Telekom
Francuske mljekare
Franscuske betonare i asfaltne baze
Talijanske čarape
Kineski dučani
Rusi kupuju obalu
Još samo da rasprodamo izvore vode i onda smo kompletno zreli za ....
.....za to da nešto poduzmemo :)

Tko je glasao

To je razlika između Ljudi i

To je razlika između Ljudi i would be ljudi, odnosno polusvijeta. Ljudsko biće je "aristokrata" samo po sebi, a ovo što danas gmiže u obliku vlasti, samo je nekakva polovična tvorevina.

Tko je glasao

Pozdrav @aleksandar,

Iako je u suštini točan, čini mi se da ti je prethodni komentar sadržajno nepotreban te predstavlja skretanje s glavne teme. Naime, u dnevniku pravilno ukazuješ na potrebu kvalitetnijeg obrazovanja kao zaloga bolje budućnosti zemlje. Rasprodaja naših resursa ima vrlo nategnute veze s time, jer je primarno posljedica autokratske vladavine, odnosno zloupotrebe ovlasti od strane političkih stranaka, a ne slabijeg obrazovanja nacije.

Bolje bi bilo da si spomenuo kako banda lopovska kupuje samo predmete na kojima uzima proviziju, umjesto da uloži u znanje na kojemu bi svi mi ostvarili dugoročni materijalni i organizacijski profit. Uostalom, Hrvatska već 20 godina u tehnološkom smislu ne može sastaviti ništa što ima više od 100 000 djelova.

Tko je glasao

Žao mi je što nisam postigao

Žao mi je što nisam postigao jasnoću koju sam namjeravao postići.

Obrazovanje je jedan od elemenata reforme, ali naglasak sam trebao staviti na cjelinu same reforme.

Suština pruske reforme nije samo obrazovanje nego odustajanje aristokracije od pogleda na čovjeka kao na korisnu životinju.
To je najznačajnija odluka pruskog kralja i aristokracije u to doba iz koje je sve ostalo proizašlo.
Da nije ostvarena spoznaja da su "svi ljudi stvoreni jednaki, na sliku svog Tvorca" , nikada ne bi Humboldt i Stein mogli postići rezultate.

Pitanje je šta smo mi uradili nakon pobjede i uopće nije suvišno spominjati Tuđmana i plodove njegovih djela

Rasprodaja naših resursa ima vrlo nategnute veze s time, jer je primarno posljedica autokratske vladavine, odnosno zloupotrebe ovlasti od strane političkih stranaka, a ne slabijeg obrazovanja nacije.

Svi mi, pa tako i autokrati na vlasti u našem razmišljanju i djelovanju polazimo od nekih počela, postulata, orijentira. Rasprodaja zemlje je direktni odraz njihovih postulata: nikome ne trebamo polagati račune, poslije nas potop, svi su ljudi glupa stoka, a pogotovo oni koji nisu sa nama - ti su protiv nas,...itd...

Situacija kakva je u svim segmentima života je takva zbog temeljnih premisa na kojima počiva pogled vladajuće strukture na čovjeka i svijet oko nas.
Riba smrdi od glave, a svi je kreću čistiti od repa....

Tko je glasao

Reforma ili

OK, ti želiš reformu. Jedno od mogućih tumačenja kovanice reforma: re (ponovo) + formatio (oblikovanje), tj. preoblikovanje postojećega; wikipedija: reforma u politici označava veće, planirane i nenasilne transformacije postojećih uvjeta i sustava. Dakle, pobrojana su tri obilježja reforme: veći, planirani, nenasilni zahvat.

Međutim, ono što su pruski kralj i aristokracija učinili je bila korjenita promjena dotadašnjeg načina razmišljanja, odnosno redefinicija temeljnih pojmova što u konkretnom primjeru znači kompletnu redefiniciju pojedinca neplemenitog roda iz korisne životinje u ključni segment društva. Dakle, radilo se o puno dubljim promjenama od jednostavne reforme.

E sad, točno je da riba kod nas smrdi od glave i to bez obzira koje je (ideološke) boje. Isto tako stoji da već dvadeset godina trpimo taj smrad i da nema rješenja na vidiku. Stoga reforma, po mojem mišljenju, sve manje predstavlja realnu opciju, a osobito u kontekstu mirne transformacije. Zar saborska manipulacija oko referenduma nije dovoljan dokaz? Stoga smatram, a čini mi se da i uvaženi @DuorPula spominje slično, da rep koji je do sada oguljen od silnih "čišćenja" treba preuzeti inicijativu i promijeniti situaciju. U kojoj mjeri i na koji način provesti takav zahvat? Ne u velikom ili većem dijelu, nego cjelovito i iz korijena. Svakako na planski način, ali uz prethodno redefiniranje temeljnih pojmova. I na koncu, dobro bi bilo da to bude nenasilno, ako je ikako moguće.

Tko je glasao

Revolucija ili reforma, pitanje je sad?

He,he,...naravno: korjenita promjena postojećeg stanja je zapravo kraće rečeno: revolucija!

Zašto se ova pruska reforma u povijesnim tekstovima naziva reforma, a zapravo je revolucija, nije baš jasno na prvi pogled zar ne?

To je valjda bio prvi čavao u ljesu feudalizma.

Zanimljivo je što je ovaj čavao prvi zabio vladar. Da li svjesno ili nesvjesno ne može se sigurno reći, tko zna o čemu je čovjek sve razmišljao suočen sa propašču.

Jasno je da današnja situacija vodi u samo jednom smjeru....

Da li ja želim reformu ili ne želim, mislim da se nisam nigdje izjasnio, ali meni je jasno da današnja "vodstva" nemaju prije svega moralnu snagu, a zatim niti pameti, sprovesti bilo kakvu pozitivnu reformu. Mogu zabraniti pušenje na primjer ili mogu produljiti trajanje radnog vjeka sa 65 ba 85 godina života ali promijeniti stanje na bolje oni ne mogu. Zašto? Zato jer su takvi kakvi jesu - dozlaboga pokvareni i glupi.
Shyky, možda koristimo neke druge riječi da bi izrazili misli, ali koliko ja vidim razmišljamo na istome tragu

Tko je glasao

Štednja u obrazovanju

Istina, započela je štednja.
(Ukidaju se neki" bonus" sati za vođenje stručnoga aktiva). Škole su dobile obavijesti kako više nema mogućnosti plaćati rad s naprednima- uvijek se kreće suprotno od logike koja bi podržavala napredak.

Svakako da treba štedjeti, ali u prvom redu na pravim stvarima, pa evo nekih ( da se ne kaže kako samo nabrajamo nedostatke, a ne nudimo rješenja):
1) Zašto Ministarstvo plaća rad sindikalnih povjerenika u svim školama priznavajući 3 sata tjedno ( 15% radnoga vremena) za obavljanje sindikalnih poslova?
( članovi sindikata plaćaju članarine i iz tih sredstava se trebaju podmirivati ti troškovi). U RH je preko 900 škola što znači da oko 130 ljudi MZOŠ plaća za sindikalni rad? Trošak za jednoga zaposlenoga je oko 9 000 kn mjesečno. Godišnje država izdvoji oko 14 milijuna kuna za to. Koliko pratim takva obveza postoji već oko 6-7 godina i evo bačenoga novca od oko 100 milijuna kuna.
2. U većini škola su plaćeni voditelji čiji je opis poslova teško i smisliti , a za izradu rasporeda posebno se izdvaja od 2-5 sati tjedno (od 10-25% radnoga vremena).
Samo prebacivanjem poslova rasporeda u obveze voditelja ostvarila bi se ušteda od preko 17 milijuna kuna godišnje
3.Školski tajnici su posebna priča. Što njih ne bi imenovali ispitnim koordinatorima, a ne po srednjim školama imenovali po jednoga ispitnoga koordinatora koji vodi brigu o provedbi državne mature i za te poslove mu se priznaje najmanje 5 sati tjedno? Ušteda je oko 25 radnih mjesta ili 3 milijuna kuna godišnje.
4.normirati poslove administraciji i na osnovu poslova odrediti broj izvršitelja.
5.Vratiti ravnateljske plaće po školama u omjere prije ministriranja LJ. Vokić, jer im je tada neopravdano podigla plaće, kao da su u uvjetima slobodnoga tržišta, a ne o državnoj dudici.
Jasno je i zašto, jer se ona vratila na ravnateljsko mjesto u nekoj zagrebačkoj školi.
Inače ni do tada nije bilo problema s kvalitetnim ravnateljima. Problem je jedino bio u njihovoj poslušnosti i spremnosti promicanja kojekakvih političkih, pa i privatno-poslovnih interesa.
Vrlo je lako zbrojiti dodatne izdatke koji su nastali zbog takve odluke. Opet se radi o nekim stotinama milijuna kuna, koje nisu donijele boljitak hrvatskome obrazovanju.

U školama administracija ne želi imati nikakve veze s učenicima i administracijom npr. oko e-matice.
U tome imaju svesrdnu podršku i zaštitu ravnatelja, a isto tako i od svih novih poslova. ("Ruka ruku mije")
Da rade u tvornici cipela morali bi u knjigama voditi knjigovodstvo o kupovini i prodaji, skladištenju svih cipela, a ovdje ne bi imali veze s "proizvodom".
Korištenjem kadrova, koje ionako plaćaju, za vođenje e-matice, a koji u odnosu na one u proizvodnji i knjigovodstvenim servisima rade i deseterostruko manje, moglo bi se tada nastavnike opteretiti kojim satom nastave više i evo ti i dodatne uštede.
Tada i nastavnici ne bi bili toliko ogorčeni jer bi im se samo jedne obveze zamijenile drugima, a ne bi im se samo nametale dodatne obveze obavljanja poslova koji po svojoj prirodi pripadaju drugima.
Teret krize treba pravednije rasporediti i onda bi otpori bili daleko manji, a ljudi zadovoljniji i spremniji na žrtve.

Na djeci i nastavnicima se počelo štedjeti. Nešto je za pohvalu, nešto bi ipak trebalo doći zadnje na red, a na nečemu se ne bi smjelo štedjeti.

Na obrazovanje se gleda kao ulaganje koje donosi samo troškove, a ne na ulaganje koje može i mora donijeti dobit cijelom društvu.
To će biti tako tek tada kada se bespotrebni troškovi nauče izbjegavati, kada se da prednost stvarnim znanjima i kada iz škole i s fakulteta budu izlazili kadrovi koji znaju raditi posao za koji su se školovali, a ne oni koji su samo dobili papir koji im daje pravo pristupa učenju uz rad.

ps.komentar je podulji, ali nemam više volje praviti dnevnik o problemima hrvatskoga školstva.
Samo želim naglasiti, da polaganje nade u hrvatsko školstvo nije opravdano sve dok se ne riješe nakupljane prljavštine, neracionalnosti i rastrošnosti na nepotrebnim "projektima".
Ni moralna obnova ne može krenuti od školstva, ako ljude koji tu rade moralno uništavamo obezvrjeđivanjem njihova rada i vršenjem glupih reformi.
Preostaje im jedino: prilagoditi se, a to vuče u još dublju apatiju, onih od kojih se želi pokretanje društva.

Tko je glasao

Svih 5 stavki svodi se na to

Svih 5 stavki svodi se na to da bi trebalo nekome natovariti jos posla i/ili ga manje platiti za onaj koji obavlja. Ako mislis da je netko previse placen za svoj posao ili da jednostavno premalo radi - onda reci tako.
Nisam bas sigurna da je korektno tako olako lupati po nekome niti je osobito tesko dosjetiti se ovakvih "mjera". Da su to predlozili Kosorica ili Fuchs, razapeli bi ih.
Sto je najgore, i tvoja tocka 4 otkriva koliko su ostale tocke tanke; ako treba vidjeti koja je norma i tko sto radi, kako mozes predlagati da bi netko trebao raditi jos nesto, i to u sklopu istog radnog mjesta i opisa poslova i za istu lovu? Ne znam bas.
Daleko od toga da se novac maksimalno racionalno koristi i da je prazni hod sveden na minimum, ali time sto od 5 snicli odrezes par centimetara neces dobiti sestu, koliko god ti ona trebala. Drugim rijecima, ovo sto predlazes rjesava problem love, ali samo problem love i istovremeno kreira bar pet novih.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Svaka čast, ppetra!

Iz tvog sam komentara puno naučila i nadam se da ga čita i netko iz MZOŠ-a.

Primijetila sam još nešto - u posljednje se vrijeme naglo počelo voditi računa o sigurnosti osnovnoškolaca. Škole se premrežuju kamerama na sve strane. Nema šanse da roditelj svog prvašića dočeka u školskom hodniku, a kamoli pred razredom. Komunikacija roditelj-škola sveden je na formalnost rijetkih roditeljskih sastanaka. Roditelji sve manje participiraju u radu škole i sve manje znaju što se tamo događa, a sve pod izlikom povećane brige za djecu i njihovu osobnu zaštitu.

Isprva sam mislila da je to izoliran primjer u našoj školi, ali sam doznala da se radi o akciji koja dolazi iz Ministarstva.

Kako nisam upoznata o nikakvoj sigurnosnoj procjeni koja opravdava ovakvo postupanje, zanima me kojim povodom se od škole rade zatvori, u zemlji koja je za mene slovila kao zemlja gdje se još uvijek možeš slobodno šetati ulicama (uglavnom) i gdje dijete smiješ pustiti samo u parkić (uglavnom).

Uzgred, prolazila sam pored škole u nedjelju i vidjela cijelo školsko dvorište prekriveno parkiranim automobilima (bilo ih je možda i stotinjak). Baš me zanima što se događalo u školi u nedjelju poslijepodne i tko je te posjetitelje sigurnosno provjeravao. Jer, teoretski, netko je mogao tamo podmetnuti i bombu, ne?!

Dodatak: propustila sam naglasiti da mislim kako takvo ekstenzivno uvođenje sigurnosnih mjera sigurno predstavlja znatak trošak, a po meni nepotreban. Da li je cilj samo pretakanje naših novaca u nečije đžepove, ili se radi o pokušaju stvaranja privida kako su škole jako važne i ugrožene, dok vani vrebaju kojekakve opasnosti... Ne znam... Ali ako se radi o nekoj realnoj potrebi, o tome bi javnost trebala biti obaviještena.

Tko je glasao

Škole se premrežuju kamerama

Škole se premrežuju kamerama na sve strane.

To je veliki biznis. Pa onda valjda "ruka ruku mije".....
Koliko god da su ljudi zaposleni u školstvu nedovoljno plaćeni, ukupno gledano oko škola se valja velika lova. Bude li u školi još i pokoji romski razred - evo lova do krova.
Bio sam prije 2 mjeseca u jednoj pravoj selendri kojoj gravitiraju ostale selendre pa ima osnovnu školu za sva ta naselja u blizini.
Kada sam vidio fotokopirni aparat Canon veličine 3 kubična metra u toj školi usred blatne selendre, skoro sam pao na rit... Radim u firmi koja ima solidni promet i u kojoj je svakodnenvno potrebno kopirati najmanje 200 različitih papira i poslati fakseve na 30 mjesta a mi imamo 10 puta jeftiniju kopirku-fax.
Pa onda laptopi kod ravnatelja, pa u tajništvu, pa veliki televizori monitori po hodniku,...uf,... miriše na potrošene novce na veliko - i na neracionalno potrošene isto tako

Tko je glasao

sad mi negdje prođe kroz

sad mi negdje prođe kroz glavu takozvana alfa grupa na našem :) ekonomskom fakultetu, pa onda Tipurić, ljetne škole....ha ha
odnosno, ta djeca su se vjerovatno i trudila...koja farsa

Tko je glasao

USE - (z)NASE - PODASE

USE - (z)NASE - PODASE
Tako bih ja nekako u tri riječi opisao temeljne premise ovih 1.500 privatizatora.
Nas Nisu pitali. Morati će. Kad tad. Što prije to bolje. Za sve.

Mi imamo veće šanse. Pismeni smo. Imamo alate. Brži smo.
Prvi končići preko provalije postoje. Prve niti. Novo tkanje.

Zasićena je otopina.
Kristalizacija je moguća.

Živi bili - pa to živili.

DuorPula@gmail.com

Tko je glasao

Pa,hm,slušaj Aleksandar,kada

Pa,hm,slušaj Aleksandar,kada smo kod tog "povijesno gledajući"...Tuđmanovoj kleptomanskoj administraciji više je odgovarao stariji izum koji je izumljen u Rusiji davne 1787. godine, a još uvijek odlično funkcionira:))))...ono,znaš,ono!!!...kada je prigodom putovanja carice Katarine II,po Krimu,ruski ministar Potemkin dao izgraditi lažne kulise,koje je prenosio kuda je ona putovala,da pokaže i uvjeri kako narod dobro živi.Bitno je da se sve sjaji za vrijeme mandata.I to ti je to.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 0
  2. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 10
  3. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 11
  4. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 53
  5. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 12
  6. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  7. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 57
  8. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  9. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  10. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  11. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  12. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  13. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  14. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  15. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  16. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 109
  17. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  18. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  19. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  20. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  21. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 235
  22. Bajka o dampingu od katkapital komentara 32
  23. Naopako sastavljeni? od Weteran komentara 36
  24. Suđenje Perkoviću i Mustaču je i suđenje hrvatskoj političkoj eliti od vkrsnik komentara 17
  25. Hrvatskoj hitno treba Ministarstvo istine od Feniks komentara 31

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • corto
  • grdipajek
  • janus
  • Quinquaginta
  • z00ey
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 48

Novi korisnici

  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko
  • katkapital