Tagovi

Šta mi možda jedemo

Kruh, piletina, luk, češnjak, konzervirana breskve i kruške sve zvući kao domače, no često dolazi iz Kine. Više milijuna tona se godišnje iz te zemlje uvozi na Evropsko tržište po nenadmašivim cjenama. No posao ima svoje mračne strane.
Blistaju plantaže zelenoga čaja na reklamnim filmovima, dok žene na padinama polako čupaju jedan po jedan listić. Zrak je jasan, u pozadini stjenoviti vrhovi Himalaje. Darjeeling je područje Kine u kojem se organski uzgoja taj čaj i smatra se osobito aromatičnim. No, mi ne uživamo u tom okusu jer je namijenjen gornjem 0,5 posto visokih državnih dužnosnika Kine. To se isto odnosi na svu hranu s neopterećenom premium organskih polja. A ostatak populacije? 70 posto svih područja je opterečeno sa teškim metalima i drugim otrovima. Tvornički dimnjaci ispuštaju milijune tona ne filtrirano u atmosferu, a kiše to sve raspodjele po oranicama Kine.
Ne smjemo zaboraviti ni ogromne količine pesticida i hebricida koji se godišnje nekontrolirano raspršuju.
A što je s jabukama u našem supermarketu?. Stotine tisuća tona ribe, tisuće tona mesa, jabuka, 282 milijuna komada tijesta za peciva, tisuće tona svježeg povrća i mliječnih proizvoda. I svake godine uvoz raste i raste.
Sok od jabuke iz Kine, kolko on sadrži pesticida u sebi?
Šta je sa grahom koji se nalazi na našim policama.
Kako opasan može biti kompot ili jogurt od jagoda??

Slučaj pokazuje ne samo da ne postoji nedostatak standarda kvalitete u Kini, nego ne postoje ni zdravstveni uvjeti tamo. To otkriva slabosti našeg uvoza sustava: Otrovni proizvodi, ako nisu slučajno otkriti oni mogu prouzroöiti zdravstvene tegobe.

Primjer mlijeko u prahu skandal u 2008. godini
U 2008 od 300.000 oboljele djece, najmanje njih šest je izgubilo živote. Direktor proizvodnje mljeka u prahu je dodavan melamin da se poveća sadržaj proteina.
Melamin se koristi u proizvodnji plastike i ljepila, te je visoko toksičan. U Kini, međutim, je ovaj slučaj samo vrh ledenog brijega - skandali sa hranom slijede. U riži su otkrivani teški metali kadmij i olovo, voće i povrće sadrži ostatke pesticida, svinjetina se upakira u goveđe proizvode, med sadrži genetski modificirane peludi, u piletini se može naći kancerogene antibiotike i tako dalje. U međuvremenu, 70 posto kineskog stanovništva nema povjerenje u kineske proizvode, po istraživanju Sveučilišta Qinghua u Pekingu.

U Kini je poljoprivredno zemljište veoma zagađeno a više desetaka tisuća zrmlje je toliko zagađeno da je zabranjeno koristiti ju za poljoprivredu.
Međutim, niske cijene su Kina specijalnost, kao jednostavna usporedba pokazuje: njemački jagode organski uzgojeno može koštati oko 13 eura po kilogramu, španjolske jagode do četiri eura i smrznute jagode iz Kine oko 1,10 € (za kupce poput proizvođača hrane čak samo 0,60 €).

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci