Tagovi

Spor oko vjetroelektrane Fužine se nastavlja

Kad sam već popratio komentarom referendum u Dubrovniku, ne zaboravimo ni onaj u Fužinama!

VE Fužine- molbaDva tjedna prije referenduma u Dubrovniku (na dan izbora za EP), na području općine Fužine bio je održan referendum s pitanjem "Slažete li se da na prostoru označenom u Prostornom Planu Općine Fužine kao IS11 zona vjetroparka Zvirjak bude smještena vjetroelektrana Fužine?" Iako je od onih koji su na referendum izašli 82% bilo protiv, po zakonu referendum nije uspio jer je izašlo samo 46,6% od 1415 upisanih birača. U samom mjestu Lič, u neposrednoj blizini sporne lokacije, izašlo je više od pola, ali ipak tek 58% upisanih birača. Zanimljivo je, da je na referendumu manje ljudi glasovalo protiv projekta, nego je potpisalo peticiju dva mjeseca ranije.

Predviđena VE na lokaciji Zvirjak trebala bi imati snagu od 36 MW, s 12 agregata po 3 MW. Općina bi na ime rente godišnje dobivala 2% od cijene proizvedene elektrike, što bi iznosilo oko 190.000 eura. U drugoj fazi, predviđena je gradnja još 20 MW.

Spor time, međutim, nije bio odlučen. Prekjučer je stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša odbacilo Studiju otjecaja na okoliš, glasovanjem 5-2. Načelnik općine Marinko Kauzlarić glasao je "za". Time još nije gotovo, jer Ministarstvo ima pravo projekt odobriti i mimo mišljenja Povjerenstva.

Protivnici projekta, okupljeni u podružnici udruge "Eko Kvarner", kažu da nisu načelno protiv vjetroelektrana i da bi prihvatili promjenu lokacije.

Eko Kvarner je od Ustavnoga suda zatražio ispitivanje ustavnosti Zakona o referendumu, koji propisuje minimalnu izlaznost većine upisanih birača, što je međutim bilo izbrisano iz Ustava pred referendum o pristupu EU. To je problem na koji su ukazivale i druge udruge i pravni stručnjaci, te je postao urgentan s ova dva referenduma. Saborski zastupnici, ni u prethodnom ni u aktualnom sazivu, nisu se potrudili uskladiti zakonske odredbe s Ustavom. Čak je i HRT, nakon referenduma u Fužinama, komentirala pod naslovom Je li strah glavni razlog gušenja referenduma u Hrvatskoj?

Kako to već biva, u strasnoj raspravi i valjda još više u medijskoj prezentaciji, mogu se čuti i očita pretjerivanja, što nalazimo u članku Fužine ‘brane’ dalmatinske planine od najezde vjetroelektrana u "Slobodnoj Dalmaciji"; »sa zemljom sravnjene i betonirane kamenite kraške glavice«, ili da je »Dalmacija već danas pretrpana vjetroelektranama«, ili da je to »vizulani atak na prostor«, koji bi, valjda, rastjerao turiste (iz Njemačke recimo, gdje je instalirana snaga vjetroelektrana gotovo TISUĆU PUTA veća od ove elektrane, te toliku snagu novih instaliraju svakih pet dana; u Italiji, prošle godine izgrađeno je 1.400 MW vjetroelektrana i dosegnuto ukupno 8.100 MW). Tu su i napadi na vjetroelektrane generalno, potpuno besmisleni podaci o "vrijednosti struje na svjetskom tržištu" isl..

Jama blizu sela Lič u Gorskom KotaruTreba vidjeti konačno rješenje Povjerenstva. Kao ozbiljan prigovor, izgleda krčenje šume, ne samo za samo područje vjetroparka nego i prilazne puteve i dalekovod. Neka područja svakako moraju biti izuzeta. Hrvatska ima dosta područja golih ili pod makijom za gradnju VE.

Studija utjecaja na okoliš VE Fužine (ne-tehnički sažetak za javni uvid) dostupna je na internet stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Zaključak povjerenstva još nije objavljen, bit će valjda za koji dan.

Protiv agresije na naš životni prostor - Lič, Fužine, Vrata

Facebook stranica protivnika ovog projekta (a i šire)

Blog udruge "Eko Kvarner", ogranak Fužine

Mi NISMO protiv alternativnih izvora energije, niti generalno protiv vjetroparkova. Protivimo se konkretnom projektu zbog devastacije okoliša koji će izgradnja istog izazvati, te zbog mogućeg smanjenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Gorski je Kotar Zeleno srce Hrvatske, i smatramo da je već podosta ovog srca poplavjelo pod jezerima HEP-a i dalo svoj doprinos energetskom sustavu RH. Ne mislimo da je opravdana daljnja devastacija šuma zbog vjetroparkova!!!

Vrlo važna informacija o zaštiti šume Zvirjak!

Šuma odnosno planina "Zvirjak" na kojem je planirana izgradnja VE Fužine odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske 1941. godine proglašen je, kao i sve šume na razmeđi Primorja i Gorskog Kotara, Zaštitnom šumom u svrhu zaštite klimatološke barijere te očuvanja bioraznolikosti. Ovaj teret nalazio se upisan na navedenim katastarskim česticama. Tijekom razdoblja 2009 - 2012 godine katastarske čestice iz nekog su razloga a po nalogu državnog odvjetništva Županije Primorsko - Goranske prebacivane iz jednog ZK uloška u drugi, i to dva puta, i zaštita je - netragom nestala!

Naši aktivisti uočili su ovaj zanimljiv slijed događaja te se angažirali pišući državnim i internacionalnim institucijama. Konačno smo dobili odgovor da je ovaj "propust" učinjen "omaškom" te je 25.02.2013. Zvirjaku VRAĆEN STATUS ZAŠTITNE ŠUME!!!!

Što znači status "Zaštitne šume"? Znači da se šuma smatra vitalnom kao zaštita od izmjene klime, zaštita tla od erozije, te vitalna u očuvanju bioraznolikosti kao stanište zaštićenim životinjama i biljkama. U takvim šumama smije se vršiti samo sanitarna sječa (uklanjanje trulog i uništenog drveća, te sječa iznimno starih stabala zahvaćenih bolestima), a zabranjeno je i skupljanje sekundarnih nusprodukata, poput otpalog lišća ("šušnja") i iglica, tla (humusa), mahovine i sl! Na taj je način Zvirjakom gospodareno od 1941. do danas, a vraćanjem statusa zaštitne šume, nadamo se: i ubuduće!

Zoran Šprajc na bigblog.tportal.hr

Zoran Šprajc je na svojem blogu prije nekoliko dana komentirao slučaj sarkastično, bez truda da se upozna s detaljima, na neprimjeren način.

LJuti turist ne želi na godišnji pored vjetroparka Zvirjak (video)

Ovo će vas možda nasmijati, iako nakon što je ova scena stotinama puta na slični način iskorištena nije originalno.

Objavljeno na blogu Ekološka ekonomija

Komentari

čisto za ilustraciju

link je sa google translate pa sadrži pokoju jezičnu čvrku
http://translate.google.com/translate?js=n&prev=_t&hl=en&ie=UTF-8&layout...
http://southshoreconservancy.wordpress.com/2011/05/19/judge-orders-wind-...
ukratko sudac lokalnog suda naredio je RAZMONTIRANJE i micanje 45 vjetroelektrana postavljenih na sierra de tallat jer su ubijale ptice i nalazile se na ekološki osjetljivom terenu. nakon uloženih 50 milijuna eura 50 MW sustav mora biti maknut i priroda vraćena u prvotno stanje.

Tko je glasao

O utjecaju VE na ptice i šišmiše, te jedan slučaj iz Španjolske

Robot navodi "čisto kao ilustraciju" (čega?), nešto o utjecaju VE na ptice, što ovdje nije tema diskusije (nitko nije spomenuo da bi u slučaju ovoga konkretnog projekta to moglo biti sporno). Tema nije beznačajna. Ja sam se prošle godine time malo pozabavio i objavio kratki tekst Utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše.

Ukratko, zaključak je: iako VE zaista ubiju određeni broj ptica, taj je broj beznačajan u odnosu na one koje poginu kad se zalete u staklo prozora, u prometu ili ih ulove mačke. Međutim, u nekim slučajevima, utjecaj je uznemirujuć. Pokazalo se da služba posmatranja i povremeno zaustavljanje rada pojedinih agregata bitno reducira štetu. Sada su ornitolozi uključeni u izradu studija utjecaja na okoliš i neke će lokacije možda zbog ovog čimbenika biti eliminirane.

Ako pogledate taj članak i provjerite poveznice, vidjet ćete da se pozivam na znanstvene studije, članak u časopisu "Nature" isl.. Novinske napise nastojim provjeriti, tragajući za izvorima.

Robot je pak prenosi tekst sa jednog lokalnog bloga u SAD ("Protecting the Wildlife of Prince Edward County's South Shore"), koji prenosi vijest iz Španjolske. Na to očito došao s nekog propagandnog "Tea Party" sajta (gdje je navedeno "čisto kao ilustracija" da je gradnja vjetroelektrana idiotizam i komunistička podvala), te je odatle prekopirao i link na google translate izvornoga članka sa španjolskog na engleski (ne gnjaveći se da nas uputi na original, pa da se dalje sami snađemo, ili da prevede na hrvatski).

Članak je iz svibnja 2011. i govori o odluci lokalnoga suda. Netko tko ima želju za točnom i potpunom spoznajom mogao bi se zainteresirati ima li novih vijesti. Ima: kad pogledate tekst na španjolskom i izguglate "parque eólico de la Serra del Tallat", naći ćete odluku Vrhovnog suda Katalonije od 24. listopada 2012., El TSJC ratifica la ilegalidad del parque eólico de la Serra del Tallat. Odatle saznajemo, da se radilo o ponovljenom procesu, prvu odluku Vrhovni sud je bio donio već 2008., pa je ovo konačno rješenje nakon ponovljenog procesa i žalbe. Zaključeno je da je vjetropark izgrađen protuzakonito, kršeći propise o prostornom uređennju, jer vjetropark nije bio unesen u općinski plan prostornog uređenja.

Dapače, u posljednjem pasusu tog članka se navodi da je tjedan dana ranije iz istog razloga protuzakonito sagrađenim proglašen još jedan vjetropark!

Vrhovni sud je poništio odluku lokalnih vlasti, protiv koje je bila organizirana lokalna građanska inicijativa. Možemo zaključiti, da se vjerojatno radilo o korupciji, situacija koju dobro poznajemo i koja se možda dogodila i u Fužinama.

To je dakle ilustracija, da pravna država u Španjolskoj ipak funkcionira, kad se krši zakon. Ilustracija je i kako je važno, da nadzor nad investitorima postoji. Oni koji ulažu novac sa svrhom profita, naravno, nastoje profit maksimirati, te će često, ako mogu, zaobići propise - oni koju ulažu u vjetroelektrane isti su kao i drugi, to je veliki biznis, nisu to idealisti. Ne može se naravno iz toga zaključivati ništa generalno o vjetroelektranama, koje Španjolska intenzivno gradi od sredine 1990-ih, izgrađeno je preko 20.000 MW i pokrivaju četvrtinu potreba za električnom energijom.

Kako sam objasio dolje, sve što Robot piše može se s dobrim razlogom označiti kao spam. Činjenice koje iznosi su ili netočne, ili pogrešno interpretirane, ili irelevantne (a može biti i kombinacija toga). Vješt je u tome da kopipejstajući djeliće informacije izgleda kao da zna o čemu govori (pa sam čak i ja u prvo vrijeme to pretpostavljao). Kao što sam pokazao, zapravo ne zna i ne razumije osnove, nimalo ne provjerava činjenice i nije mu stalo do točnosti, nego do "ilustracije" unaprijed donesenog zaključka (govori o "megavatima energije", slavnu dansku kompaniju "Vestas" uporno zove "Vesta", navodi "jedan posto" za veličinu za koju je lako naći da je zapravo tri posto, itd.).

Tko je glasao

nije g.nego se p.p.

nisi trebao toliko barokno pisati i na kraju potvrditi moje navode. bit nije odakle je kopipejstana, nego što sadrži. originalna informacija ne potiče sa nekakvih "Tea party" nego španjolskih vijesti. informacija je TOČNA i što sad opet zvrndaš o mojoj metodologiji, websiteovi sa kojih tobože tražim tebi protuargumente, kao da si ti meni bitan u životu. kakav god ja link stavim, forbes, the economist, der spiegel...kako muha na g. se hvataš kao da je to bit...

umjesto da nam ti kao poznati ekologist razjasniš kako su katalonski ekologisti uspjeli zatvoriti 50 m € vrijedan vjetropark (nisu samo ptice u pitanju, loše si pročitao sa "tea party linka"), i da takve stvari radiš u hrvatskoj ti se jadan upireš dokazati svima nama kako su vjetroelektrane u stvari zdrave po okoliš, vrlo profitabilne (posebito nekim), i da će smanjiti hrvatske goleme emisije co2, smanjiti kisele kiše koje pljušte iz naših stotina termocentrala i globalnu temperaturu smanjiti za 0,000001%.
uh, ovo postaje naporno....:(

Tko je glasao

Na Robobu ti se moglo doktorirati. :-)

originalna informacija ne potiče sa nekakvih "Tea party" nego španjolskih vijesti. informacija je TOČNA
Ne samo da se slažem da je točna, nego sam je i nadopunio, da je još jedna vjetroelektrana na isti način proglašena protuzakonito sagrađenom. Ti si prenio iz treće ruke, ja sam se potrudio naći izvorne informacije na španjolskom, pa onda i dodatne, jer sam odmah pomislio, kako je ono prvo bila vijest o odluci lokalnoga suda iz 2011., mora biti i nešto kasnije. To je razlika u metodologiji između mene i tebe.

kakav god ja link stavim, forbes, the economist, der spiegel...kako muha na g. se hvataš kao da je to bit...
Bitno je, jer ja nastojim citirati ozbiljne i neutralne izvore, studije idr., a ne naprosto kopipejstati neki članak s bloga ili iz novina. Sva tri izvora, koja navodiš, u posljednjih godinu dana ponekad sam citirao. Ako bi se ti ograničio na takve izvore, neka bi diskusija možda bila i moguća!

umjesto da nam ti kao poznati ekologist razjasniš kako su katalonski ekologisti uspjeli zatvoriti 50 m € vrijedan vjetropark
Što ja tu imam objašnjavati, pa još "kao ekologist"? Piše u vijesti: izgrađena je, a da nije bila u prostornom planu općine, dakle zakon je prekršen.

nisu samo ptice u pitanju, loše si pročitao sa "tea party linka"
Provjeravajući, mislim da sam dobro pročitao >a href="http://pollitika.com/spor-oko-vjetroelektrane-fuzine-se-nastavlja#comment-425238" target="_blank">što piše u tvojem komentaru gore: naredio je RAZMONTIRANJE i micanje 45 vjetroelektrana postavljenih na sierra de tallat jer su ubijale ptice (...). Pa sam eto nešto napisao o ubijanju ptica. (Usput, o terminologiji: 45 AGREGATA ili TURBINA, a sve zajedno je jedna vjetroelektrana.)

ti se jadan upireš dokazati svima nama kako su vjetroelektrane u stvari zdrave po okoliš
Naravno da nisu "zdrave", gledano kao pojedinačni objekt i okolinu. Jasno sam napisao, da postoje ograničenja i negativni utjecaji koja treba imati u vidu. SVE Ešto čovjek radi ima neke negativne utjecaje, to je jedno od ključnih načela ekologizma. Zdrave su u komparaciji s drugim načinima proizvodnje električne energije, jer nema emisije štetnih plinova, stvaranja radioaktivnog otpada isl..

vrlo profitabilne
Ne, ja nisam poslovni čovjek i posebnim se pitanjima profitabilnosti ne bavim. Razmatram druge ekonomske aspekte: "ujednačena cijena" (levelised cost) proizvodnje (koja je po svim izvorima niska i u daljem padu; otkupna cijena kod nas 73 lipe po kWh, što je manje od cijene prozvodnje koju HEP navodi za svoje starije TE, a i to samo za 14 godina), korist za nacionalnu energetsku neovisnost,. nulti marginalni troškovi koji na tržištu smanjuju ukupnu cijenu električne energije itd...

i da će smanjiti hrvatske goleme emisije co2, smanjiti kisele kiše koje pljušte iz naših stotina termocentrala i globalnu temperaturu smanjiti za 0,000001%.
Da, naravno, smanjin će nase emisije CO2. "Kisele kiše" su danas već manji problem, jer se na TE postavljaju uređaji za odsumporavanje. Da, pridonijet će da se globalna temperatura manje povisi nego što bi bilo da se odgovarajuća količina energije proizvede u termoelektranama. I smanjit će našu ovisnost o uvozu energenata.

OK, a sad stvarno dosta. Vidjet ćemo još, hoće li biti nešto konkretno novo o ovom konkretnom sporu.

Tko je glasao
Tko je glasao

Tko je zapravo zakazao

@Zoran Oštrić
Demokracija kao prvo podrazumijeva i totalnu decentralizaciju. Laički rečeno, odluke s vrha ili državne vlasti prelazi na niži nivo odlučivanja u lokalne jedinice samouprave, gradove itd. I sada kada je dano lokalnoj vlasti u Dubrovniku i Fužinama da sami odluče o svom prostoru nađu se mnogi koji takve odluke osporavaju.
S kojim pravom ? U čije ime ?
Tko snosi krivicu za neuspjeh referenduma?
E sad drugi rukav stare košulje maše ovako. Jesu li stanovnici koji nisu izašli na referendum, bili upućeni u prednosti i nedostatke vjetroelektrana ili kako naši investitori vole to nazivati vjetro parkovi. Jesu li vodeći organizatori referenduma protiv vjetroelektrana odveli predstavnike Fužina u neki već postojeći vjetropark ? Koliko je zborova građana Fužina organizirano da se ljudima objasni što je to negativno od tog nesigurnog izvora energije ?
Promjena mikroklime, buka, huk ili šum pri radu, zimsko zamrzavanje lopatica i pri jačem vjetru komadi leda lete poput šrapnela. Jesu li učinili komparaciju učinjene štete na okolišu i vrijednosti dobivene proizvodnjom struje. Slobodno mogu da po mom skromnom mišljenju glavni krivci za neuspjeh referenduma su:
Organizatori referenduma
Apatični stanovnici Općine Fužine koji se povode (istinom) „A kaj mi tu možemo sve je gore odlučeno“.
I u cijeloj toj tragikomediji najlošije će proći životinjski svijet. Ne što će ih VE otjerati, već što će se nakon izvjesnog vremena prilagoditi novo nastaloj situaciji. Karikirano, Fužinarci mogu proširiti svoje kućice za pse i prilagoditi ih medvjedu ili vuku.

Tko je glasao

E je ti logika, boltek!

Ljudima je već pun kufer "prilika za demokratsko odlučivanje" na kojima oni ne odlučuju niš i ta se apatičnost prelila i na referendume.

Problem ja vidim prije svega u tome da su stanovnici Fužina uopće izloženi tome da se moraju "boriti protiv vjetrenjača" i suprostavljati se ovakvoj perverznoj odluci.

Uostalom, pol stanovnika Fužina su kojekakvi vikendaši koji tamo niti ne žive, već su samo prijavljeni, vjerojatno i zbog malog prireza...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kažeš isto što i ja

@Bigulica
Ja sam između ostalog napisao;

Apatični stanovnici Općine Fužine koji se povode (istinom) „A kaj mi tu možemo sve je gore odlučeno“.

Za razliku od tebe stanovnici Fužina znaju tko tamo stalno živi a tko je zbog prireza.
Čemu onda referendum. Zar da ti ja sugeriram kaj je za tvoj kraj dobro, a ti da meni sugeriraš kaj je za moj kraj dobro. Tako se i mi uplićemo u referendum Dubrovčana,
Fužinaraca i ostalih, našim dnevnicima, i to onda kada znamo da je sve gotovo i da smo nemočni.
Ajde pokušaj skupiti sve "zelene" iz Zagreba i neka krenu do Fužina branit šumu.
Do Karlovca se budu potukli tko bu glavni.

Tko je glasao

Čemu referendum?!

Imaš možda neki drugi prijedlog za demokratsko suprostavljanje odlukama onih kojima je posao brinuti za dobrobit građana i okoliša?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Imam

@BIgulica
1. Ustav i Deklaracija o zaštiti okoliša treba biti osnovni i najkvažniji instrument demokratske zaštite okoliša i njegove devastacije.
2. Sad me pitaj zakaj to nisu ?

Tko je glasao

Ne kužim

http://www.google.hr/search?q=vjetroelektrane+na+pagu&hl=hr&tbm=isch&tbo...

zar nema ovakvih goleti i udaljeno od naselja ,ako se već mora.

sve dobro...

Tko je glasao

goleti ima ali jeftinije je uništavaati šumu

@drvosječe ,
u Hrvatskoj ima dovoljno vjetrovitih prostora, čak puno vjetrovitijih nego što je područje Gorskog kotara, područja na kojima vjtrolekerane ne smetaju. u slučaju vjetrolektrana kod Fužina se radi o jednom podlom slučaju - ruši se stoljetna šuma jer je investitoru puno jeftinije graditi na području šume nego na nekoj vjetrometini. u biti najveću korist će pobrati investitor zajedno s onnima s kojim će prodati debla od šume mene jako zanima tok će vjetrolektrane čistiti od snijega kojeg ima u tom području.dobru trećinu godine. isto tako zanima što će biti s vrstama vuka, risa i medvjeda - vrstama koje su jedine ostale u tom području Europe. vukovi su zbog toga zaštićeni i okolno stanovništvu muku muči s njima. šteta što ne postjoji nagrada za uništavanje prirode kao što postoji za loše filmove. naši bi ju sigurno dobili.

w. ;)

Tko je glasao

walpurga

Jedna primjedba na tvoj komentar, a tiče se ovog:

"u biti najveću korist će pobrati investitor zajedno s onnima s kojim će prodati debla od šume."

Vidi, tamo ima šume koliko hočeš da bi bilo kojemu šumaru ili mutikaši stalo do tamo nekoh trupaca Bogu iza nogu.
To ti se rješava na puno suptilnije načine. I puno lakše.

Tko je glasao

moram citirati

citat 1. "Investitorima se u RH ne postavljaju skupi zahtjevi koje bi oni bili dužni ispuniti u svojim matičnim zemljama da tamo grade vjetroparkove. U Hrvatskoj se zbog Studije utjecaja na okoliš nikad do sada nije odustalo od podizanja niti jednog vjetroparka. Studije su naručene, rezultat unaprijed poznat. Navodno je kod jedne dalmatinske vjetroelektrane dio SUO o pticama potpisao - ihtiolog (stručnjak za ribe)!"
citat 2. Šuma odnosno planina "Zvirjak" na kojem je planirana izgradnja VE Fužine odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske 1941. godine proglašen je, kao i sve šume na razmeđi Primorja i Gorskog Kotara, Zaštitnom šumom u svrhu zaštite klimatološke barijere te očuvanja bioraznolikosti. Ovaj teret nalazio se upisan na navedenim katastarskim česticama. Tijekom razdoblja 2009 - 2012 godine katastarske čestice iz nekog su razloga a po nalogu državnog odvjetništva Županije Primorsko - Goranske prebacivane iz jednog ZK uloška u drugi, i to dva puta, i zaštita je - netragom nestala!
citat 3. ovaj mi se najviše sviđa Kauzlarić svoj stav pravda činjenicama da je općina nositelj ideje, da je prostornim planom predviđena lokacija vjetrelektarne, da je u projektitranju predviđena najnovija oprema za zaštitu prirode, i da on kao lovac poznaje goranske šume i smatra da neće biti štete za zaštićenu divljač .
kad se zbroje citati 1.,2.i 3. dolazi se do katastrofalne činjenice - naši preci, u doba kad još nije bila razvijena ekološka svijest znali su važnost šuma, pogotovo šuma u Gorskom kotaru. također su znali kolika je važnost da se očuvaju biološki lanac jer gubitak jedne jedinke u tom lancu znači štetu za cijeli lanac. grozno je što sam Kauzlarić, koji je lovac, nije svjestan kako uništenjem dijela šume dolazi do gubitka nekoliko karika u biološkom lancu i za koju godinu će se pitati gdje su nestali vukovi, medvjedi i ostala divljač.
gore navedeni citati pokazuju jednu žalosnu stvarnost a to je da se za nešto škuda uništava priroda. talijanskom investitoru u vjetroelektrane se više isplati uništavati šumu - to je jefttinije nego graditi vjeroelektrane tamo gdje najmanje smetaju - na Velebitu i okolnom krševitom Dinarskom gorju.
u Hrvatskoj ima mjesta gdje se mogu graditi vjetroelektrane bez nekog velikog utjecaja na okoliš a da se ne treba vršiti prenamjena zemljišta. bilo bi puno pametnije i korisnije u Fužinama i ostalim dijelovima Gorskog kotara razvijati eko turizam.

w. ;)

Tko je glasao

Kao što sam već napisao u

Kao što sam već napisao u jednom komentaru ( http://pollitika.com/povijesna-poruka-referenduma-u-dubrovniku#comment-4... ), ovo potvrđuje moju tezu da je o nekim stvarima meritornija odluka stručnog tijela nego referendumsko izjašnjavanje. Nije baš neka vrhunska razina eksperata (čim su unutra i političari), ali ipak je stručno povjerenstvo koje je na kraju odlučilo na temelju racionalne argumentacije.

Ali nije ključni problem ovoga društva manjak referendumskog izjašnjavanja, već kao u ovom slučaju, pitanje zašto je uopće moglo doći do toga da netko ulupa vrijeme i novac i da se onda stvar zaustavi na zadnjem koraku. Problem je duboko sistemske naravi, a ne na razini forme odlučivanja.

Ovdje mi se nameće jedno čisto načelno pitanje, a odnosi se na glorificiranje (direktne) demokracije i kritiziranje odlučivanja "političkih elita".

Pojednostavljeno, što se ovdje dogodilo?
Prema unaprijed poznatim i vrijedećim pravilima, referendum je propao pa time izjašnjavanje građana više ne utječe na realizaciju investicije. Ali sada na scenu stupa nekakva "elita" i mijenja stanje koje je nastalo nakon referenduma. I nigdje ni glasa protesta o uplitanju "elita"?!
A što bi bilo da se dogodilo obrnuto: da se odluka "elite" koja se uplela nakon nekog referenduma nije podudarila sa stavom zelenih i aktivista?!
Vjerojatno bi se dogodilo ono što se događalo u Dubrovniku: da aktivisti na "kreativan" način tumače demokratski proces i rezultate referenduma.
Nije li to pomalo licemjerno?

Što se tiče Šprajcovog bloga, ako je i pogriješio u činjeničnom opisu slučaja Fužine, poantu je pogodio: svi bismo jeli omlet, ali nitko ne želi razbiti jaje.

Tko je glasao

Što se tiče Šprajcovog bloga,

Što se tiče Šprajcovog bloga, ako je i pogriješio u činjeničnom opisu slučaja Fužine, poantu je pogodio: svi bismo jeli omlet, ali nitko ne želi razbiti jaje.
Nije, omašio je ceo fudbal, jer je pisao o nekakvim apstraktnim zelenima, koji su njegova konstrukcija, i apsolutizira stvari. Ja jako promoviram obnovljive izvore, već skoro 30 godina, ali naravno da to ne znači da mislim, da se mogu graditi bilo gdje! Ne bih ih htio 100 metara od svoje spavaće sobe, naravno, jer su bučne, treba izuzeti neke koridore migracije ptica idr.. Nema tu proturječja, ako si protiv neke određene lokacije.

Istina je da su se ljudi, kako sam spomenuo, barem prema novinskim izvještajima, upuštali i u neke argumente koji ne stoje.

Tko je glasao

Slučaj Fužine, odnosno nagla

Slučaj Fužine, odnosno nagla briga za šume, jako podsjeća na križarske ratove protiv pušenja i pušača. Antipušački križari su se žestoko obrušili na štetno djelovanje duhanskog dima ( što je u redu), ali su uz put selektivno zaboravili mnogo štetnije učinke ispušnih plinova iz motora s unutarnjim izgaranje.
Tako da smo mi danas relativno civiliziran svijet, što se tiče pušenja i davljenja nepušača duhanskim dimom, a u katastrofalnom stanju sa zaštitom ljudi od agresivno nadirućeg automobilskog smrada.
Kroz općinu Fužine ide trasa magistralnog naftovoda i magistralnog plinovoda Zlobin Bosiljevo. Studije zaštite okoline za te projekte uopće ne sadržavaju problem rušenja šume za polaganje cjevovoda, niti se ikada u Fužinama itko bunio protiv cjevovoda.
Slučaj Fužine treba dovesti u vezu sa sve većim utjecajem Gazproma u Hrvatskoj. IMperija se prišuljala lagano, po standardnom obrascu. Prvo zajednička poduzeća, pa onda sponzorski ugovori, prvo za rukomet, a sada već i za hokej. Malo, po malo zavladala je sve veća anti ugljen histerija, sad smo prešli i na anti-obnovljivu histeriju, a uskoro ćemo imati i anti nuklearnu.Naši elektroenergetski kapaciteti se moraju bazirati na ruskom plinu, to je valjda jasno.
Don´t play chess with Russians! ( američka uzrečica)

Tko je glasao

Slučaj Fužine, odnosno nagla

Slučaj Fužine, odnosno nagla briga za šume, jako podsjeća na križarske ratove protiv pušenja
I meni se u prvi mah učinilo da se radi o zelenom trendi preseravanju (u obilju raznih informacija i dezinformacija koje nas svakodnevno obasipaju i uz njihovo nepotpuno ili netočno prenošenje u medijima teško je "na prvu" zaključiti o čemu se zaista radi), međutim, u pitanju je zaštitna šuma, a to nije bilo kakva šuma.

Što znači status "Zaštitne šume"? Znači da se šuma smatra vitalnom kao zaštita od izmjene klime, zaštita tla od erozije, te vitalna u očuvanju bioraznolikosti kao stanište zaštićenim životinjama i biljkama. U takvim šumama smije se vršiti samo sanitarna sječa (uklanjanje trulog i uništenog drveća, te sječa iznimno starih stabala zahvaćenih bolestima), a zabranjeno je i skupljanje sekundarnih nusprodukata, poput otpalog lišća ("šušnja") i iglica, tla (humusa), mahovine i sl! Na taj je način Zvirjakom gospodareno od 1941. do danas, a vraćanjem statusa zaštitne šume, nadamo se: i ubuduće!

Ali to je stručno pitanje koje ne mora znati svaki stanovnik Fužina i stoga ovo uopće nije trebalo ići na referendum. Kako je referendum propao, tako je i (teoretski) mogao proći u korist gradnje vjetroparka i time bi voljom naroda bila učinjena nepopravljiva šteta.

Tko je glasao

Studija o utjecaju na

Studija o utjecaju na okoliš
http://puo.mzoip.hr/UserDocsImages/Sazetak_31_05_2012_1.pdf
IZGRADNJA MAGISTRALNOG PLINOVODA
ZLOBIN - BOSILJEVO DN 1000/100 BAR

Mogući utjecaj na šume i šumarstvo

Utjecaji na šume i šumarstvo prilikom provođenja građevinskih (zemljanih) zahvata tijekom izgradnje plinovoda ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom unutar radnog pojasa od 18 m i predstavlja gubitak šumske površine i šumske vegetacije. Na temelju izračunatih podataka trajnim zaposjedanjem će se izgubiti 55,62 ha šuma i šumskog zemljišta s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 13.309.644,40 bodova. Tijekom rada plinovoda, površina trase plinovoda u širini od 10 m bit će trajno izuzeta od šumske proizvodnje jer se na tom području ne mogu uzgajati biljke čije korijenje prelazi dubinu od 1 m.

Većim dijelom trasa plinovoda prolazi kroz općinu Fužine, čak i kroz zaštićenu park šumu Golubinjak.

Nisam primijetio da netko ima primjedbe na trasu, ili na negativan utjecaj polaganja cjevovoda na šumsku masu.
Dvostruki kriteriji?
S pozicije zaštite šuma i šumskog zemljišta magistralni plinovod može, vjetroelektrana ne može?

Tko je glasao

Hlad

Zakon o šumama

Članak 57.

(1) U šumi ili na šumskome zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanja turističke djelatnosti, uzgoja stoke i divljači i sl., te podizanja višegodišnjih nasada na neobraslo u šumskomu zemljištu i zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina.

(2) Ugovor o služnosti na šumama i šumskim zemljištima iz stavka 1. ovoga članka u ime Republike Hrvatske sklapa minister, osim ugovora o služnosti radi eksploatacije mineralnih sirovina.

(3) Postupak i mjerila za osnivanje služnosti propisuje Vlada.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Hlad trebalo bi vidjeti kako je to bilo u prostorno planskoj dokumentaciji.
Nisam se baš raspitivao o tim vjetroelektranama na prostoru Fužina.
Drugo je plinovod, a drugo vjetroelektrane.
Trebalo bi pogledati cjelokupnu prostorno plansku dokumentaciju.
Vidim da se stalno spominje da je šuma na kojoj bi bile vjetroelektrane "Zaštitna".
O tome treba postojati točna dokumentacija, a to nije siguno dokumentacija koja nas vrača u povijest.
Postoje novi programi gospodarenja koji su rađeni i po novim zakonima.
Dakle treba vidjeti te programe gospodarenja za djelove šume koja bi se koristila za vjetroelektrane.
Osim toga treba pročitati "Zakon o šumama pa vidjeti tko donosi odluko o Zaštitnim šumama.
To je županijska skupština. Ako nema akta od županijske skupštine o proglašenju pojedenog djela "Zaštitna šuma" onda pozivanje na neke povijesne katastarske upise ne drži vodu. Prilike su se mogle promijeniti. Moglo je to sve izgoriti ili biti uništeno nekim drugim neprilikama.
Nekada je to sve bilo jednostavnije, sada su zakoni drugačiji,
U Zakonu o šumama treba pročitati dakle i članke 24, 25 i 26
Link:
http://www.zakon.hr/z/294/Zakon-o-%C5%A1umama

Pozdrav

Tko je glasao

slažem se ja s tom

slažem se ja s tom argumentacijom, ali hoću naglasiti činjenicu da i vjetroelektrane i magistralni plinovodi i naftovodi dovode do smanjenja šumskih površina, s time da je sječa šuma mnogo veća na trasama plinovoda i naftovoda. Nitko se nije bunio kod izgradnje naftovoda niti kod određivanja trase za novi magistralni plinovod.
Uz put, posljedice od mogućih incidenata na naftovodima i plinovodima su mnogo opasnije nego od incidenata na vjetroagregatima. Ne zagovaram ja bezglavu izgradnju vjetroagregata bilo gdje i bilo kako, nego želim reći da, ako postoji opasnost narušavanja eko ravnoteže nepotrebnom sječom šume, onda je ona ista, ako i ne i veća kod izgradnje plinovoda i naftovoda. Razlika je samo u lobijima. Iza plinovoda je Plinacro-a i " državni interes", iza vjetroelektrane je za sada nepoznata firma Prodomo iz Rijeke, bez zaposlenih, sa četiri talijanska direktora, koji su vrlo vjerojatno zaposlenici Edisona.
Ako je tomu tako, onda je problem rješiv, ali na drugoj razini.
Feed-in- tarife za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora su previsoke.
Njih treba dovesti na razinu pristojnih (ali ne prevelikih) zarada na proizvodnji struje iz vjetra, i taj problem zakulisnih manevara i skrivanja iza studija o zaštiti okoline će biti riješen. Danas studije o zaštiti okoline, preko kojih se vode lobistički ratovi, zapravo supstituiraju pametnu industrijsku politiku, koju mora voditi ministarstvo gospodarstva.
Ako šumu treba štititi, onda je treba štititi, bez obzira da li se gradi vjetroagregat, ili plinovod, i to se radi studijama o zaštiti okoline, ako treba voditi pametnu industrijsku politiku proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, onda se to radi stimulacijama kroz sistem garantiranih fiksnih cijena za isporučenu struju.

Tko je glasao

ceste (ala most, viadukt) kao

ceste (ala most, viadukt) kao sto idu tim krajem kroz sumu (golubinjak, stara susica, bajer, itd..) narusuju okolis dok se grade i relativno malo poslije ako su ispravno napravljeni..

plinovod, naftowod i slicno takoder su dijelovi "mrtve prirode" koja je najvecu halabuku napravila dok se gradila..

vjetroelektrane su MOBILE.. one smetaju vise dok stvaraju struju nego dok se grade .. i tu je citav problem sa njima u okolisu koji treba sacuvati.. buce, vrte se, vibriraju.. na koncu imaju i cisto fizicku snagu sjece - ptica napr. ..

cini mi se da je problem i u trasama.. povrsinama koje se neminovno krse i stvaraju vjetrovne pojaseve -klance kroz sumu, koji su neminovno (sirina klepetala) puno siri od klasicne sumske protupozarne prosike..

vjetrolektrane u smislu ocuvanja prirode ne mozemo tretirati kao plinovod, naftovod ili neku cestu (pogotovo cestu na stupovima)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vjetroelektrane su MOBILE..

vjetroelektrane su MOBILE..
Mobilne su samo elise, postrojenje stoji na mjestu. :-)

one smetaju vise dok stvaraju struju nego dok se grade .. i tu je citav problem sa njima u okolisu koji treba sacuvati.. buce, vrte se, vibriraju.. na koncu imaju i cisto fizicku snagu sjece - ptica napr. ..
To nije točno. Buka naravno znači, da ne smiju biti unutar određene udaljenosti od zgrada. Ali to je vjetar koji fijuče, ne rastjerava životinje, one mirno prolaze pored stupova. Vibracije nisu osobit problem, temelji ih apsorbiraju. O pticama sam spomenuo gore.

Inače, Hlad je dao vrlo dragocjenu usporedbu. Hrvatskom energetikom vladaju lobiji - ma što god i mi i stručnjaci pričali i svađali se, odluke donose male grupe ljudi - predsjednik vlade, ministar energetike, generalni direktori HEP-a i Ine, te još par drugih iz energetike, građevinarstva is.. U doba izrade nove Strategije energetskog razvoja, 2008.-2009., pojavio se kao relevantan lobi vjetra, po snazi još nije ravan ovim dominantnnima. (Lobi sunca praktički tek postaje vidljiv.)

Može se naravno ipak reći, da su nam censte i plinovod naprosto potrebi i da nekuda moraju proći. Vjetroelektrana pak ne mora baš ovdje biti i rušiti šumu - kako sam dolje ukazao, u studiji HEP-a iz 2009. spominje se samo potencijalna lokacija u polju tri kilometra dalje!

Tko je glasao

vidis meni u toj cijeloj

vidis meni u toj cijeloj solarno vjetrovnoj energetici nije nimalo jasno zasto bi ja kao gradanin hrvatske morala placati skuplju struju ili izdvajati poreze kojima se to potpomaze da bi

- velike korporacije gradile velike suncane ili vjetrovne elektrane i prodavale struju pa tako zaradivale na javnom, i to mojem.. te svoj profit nosile doma..

- bilo gdje gradilo bilo koji od alternativnih energetskih izvora koji bi imali i mogucnost vece stete od koristi.. sto je zasigurno ako se radi u sumi ili u bilo kakvom parku prirode bilo koji toranj od 80m visine.. a koji moze biti i na sasvim drugim mjestima

- nije mi jasno kako to da hrvatskoj fali elektricne energije i da ju kupuje kad je industrija kao potrosac nestala, a gradani se bas na struju ne griju ... osim klima uredaja upitno potrebnih u tim kolicinama ne vidim niti jednog velikog potrosaca u hrvatskoj

- da li bi 2 ili 3 termo ili hidro elektrane, klasicne (a termo mogu i na drvnu biomasu) bile dovoljne da zadovolje danasnje potrebe ili barem skoro zadovolje? ja mislim da bi..

dakle nije da sam protiv alternativnih izvora energije, dapace.. strasno mi se svida neovisnost nekog podrucja koju ona omogucava.. no smatram da su male investicije, gradanske investicije (pojedinac-krov solar) pa tako tisuce i tisuce puta .. ono sto hrvatska treba danas na tom polju potencirati.. moze i dva tri ventilatora na stupu ponegdje ali zasigurno ne u parku prirode vec najbolje na krovu neboderu u gradu gdje je ionako buka a golubovi smetaju.. (a ne treba ni stupcina posebno velika ako se koristi neboder)..
to je jedini nacin da se bez financiske stete dode do energetske neovisnosti.. nesto kao drzavne obveznice, a kroz otkup struje onaj koji je ulozio dobija prakticno zaradu koju mozemo tretirati kao kta na obveznice.. i zarada i vlasnik i onaj koji daje su u hrvatskoj.. sredstva nisu drzavno kreditna vec gradanska, zarada se vraca kroz potrosnju.. jer se radi o puno malih...

silne studije koje su napravljene kao podloga "silnim velikim investicijama" i ostale papirine koje prate sve ove energetske zelene nebuloze.. su u stvari gomila ulupanih para sa kojima se moglo subvencionirati 10 ili 10.000 izgradenih malih solarnih elektrana.. plus jos sto stalno postoji opasnost uljeta nekog takuina sa nebuloznom idejom izgradnje najzelenijeg energetskog postrojenja na vrhu repa smedeg medvjeda koji upravo pere noge na plitvicama

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Nema zemlje u svijetu, u kojoj nema subvencija za energetiku

vidis meni u toj cijeloj solarno vjetrovnoj energetici nije nimalo jasno zasto bi ja kao gradanin hrvatske morala placati skuplju struju ili izdvajati poreze
Ako si se nekad malo pozabavila time, svakako znaš koji su argumenti. Ima ih više vrsta - ekološki, ekonomski, socijalni.

Inače, trenutačno se za tu svrhu izdvaja 0,5 lipa po kilovatsatu. To je vrlo malo i sigurno će tijekom ove godine biti povećano (u pripremi je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije).

S druge strane, subvencije koje se ne vide tako lako na računu za potrošenu električnu energiju, a koje države izdvajaju za subvencije korištenja fosilnih goriva, mnogo su veće nego za obnovljive. S moje fb stranice "Ekološka ekonomija", vijest od 29. ožujka o najnovijoj od niza studija na tu temu:

Bombshell IMF Study: United States Is World’s Number One Fossil Fuel Subsidizer

Protivnici obnovljivih izvora i danas često tvrde kako nije u redu da vlade ulažu u njihov razvoj, jer je to narušavanje načela slobodne tržišne konkurencije. Nasuprot tome, stoji činjenica da je svuda u svijetu energetika u cjelini, a to znači prvenstveno fosilni izvori, obilno subvencionirana od strane vlada.

Ova studija ne potiče od nekih zelenih alternativaca, nego od Međunarodnog monetarnog fonda. Ujedno, ruši još jedno pogrešno vjerovanje: da su najveće subvencije u zemljama u razvoju, koje iz socijalnih razloga cijene energije za stanovništvo drže nižim. Više od polovice otpada na neuračunavanje "eksternih troškova".

Ukupne subvencije za fosilna goriva u svijetu su 1.900 milijardi dolara, od toga na SAD otpada više od četvrtine!

no smatram da su male investicije, gradanske investicije (pojedinac-krov solar) pa tako tisuce i tisuce puta .. ono sto hrvatska treba danas na tom polju potencirati
Da, u tome se slažem. Taj komunalni faktor od izvanrednog je značaja u zemljama koje intenzivno razvijaju obnovljive. Sad su se i kod nas počele osnivati energetske kooperative. Bila je peticija, da se za fotonaponska postrojenja manja od 10 kW ukine godišnja kvota (koja za ovu godinu iznosi 15 MW i u prva dva dana svojim prijavljenim projektima su je "pojeli" uglavnom veći projekti, stotina kWh, koje su prijavile kompanije kao "Konzum"). Problem je da to u Hrvatskoj vrlo teško ide, zbog dominacije velikih lobija koje sam gore spomenuo, ali i zbog pasivnosti i cinizma građana (kooperative pretpostavljaju, da ljudi jedni drugima vjeruju i da su spremni založiti se za zajedničko dobro). Evo prikupit ću svoje opaske o toj temi iz posljednjih par mjeseci pa objaviti kao članak na blogu "Ekološka ekonomija".

Što ipak ne znači, da su veći projekti "energetske zelene nebuloze.".

Evo upravo je objavljen aktualni pregled stanja i predviđanje za 12 mjeseci elektrana koje su u sustavu poticaja. Novi podaci HROTE-a: Energija iz 204 OIE elektrane

Tko je glasao

da, pozabavila sam se

da, pozabavila sam se time..

Ako si se nekad malo pozabavila time, svakako znaš koji su argumenti. Ima ih više vrsta - ekološki, ekonomski, socijalni.

i napisala ti odgovor koji je moje promisljanje za Hrvatsku
samo sto ga ti ne prihvacas kao razuman.

ekoloski.. ima i nema svrhe, ne bih ulazila u tu raspravu, to je za pametnije koji znaju sto je litij, kevlar i ostali sastojci koji su potrebni za izradu ekoloskih energetskih elementa.. pogotovo zato sto mislim da je istina u sredini

socijalni.. ne postoji u smislu poboljsanja socijalnog statusa danas, osim sto ga ugrozava preko velikih postrojenja koorporacija cija dobit proizilazi izcrpljenja javnog i malog privatnog prislino preko organizacije.. jedini smisao ima ako se ukljuci energetska neovisnost kao uvjet ljudske slobode i prakticno vojni resurs nekog podrucja..

ekonomski.. ima smisla jedino ako se ne dizu drzavni krediti i ako se umjesto njih aktivira mali privatni kapital domicilnog stanovnistva kao i posjed zemljista koji je u rukama domicilnog stanovnista ... tako dode do obrtanja kapitala unutar zemlje, a brzina okretanja kapitala je u stvari novac tj. profit.. nadalje takve investicije nemaju tendenciju napustanja ako dode do promjene uvjeta i ako je drzava razumna sve ima svoj balans..

ekonomski sa koorporacijama koje preuzimaju energetiku u privatne ruke ima smisla kao jedan od uobicajenih nacina tjeranja drzava u duznicko ropstvo.. taj smisao mi se ne svida.. i apsolutno sam protiv, tj. zabranila bih svako ama bas svako subvencioniranje takvih postrojenja.. no ne i izgradnju.. ako korporacije misle da je to zgodan nacin investicije nek ulazu nemam nista protiv ali nema obaveze HEPa za kupnju struje kao ni povlastenih cijena..

ekonomski sto se tice hrvatske.. apsolutno nemaju smisla ni male ni velike.. ali male gradanske mogu imati smisla ako se drugi faktori kao energetska neovisnost ili obrt kapitala unutar zemlje (uz povecanje unutrasnje potrosnje koja nam je nuzna).. a mogu imati smisla i kao nacini pokrivanja spiceva ljeti u sezoni.. (vidi pod klima, hoteli turizam) pogotovo za dislocirane destinacije od velikih energetskih postrojenja i distributivnih stanica (onoga sto nije trafo nego cijelo nogometno igraliste cudnih zica i salica)

..zeleno je zeleno.. i nemam nista protiv.. ali imam protiv prodavanja muda pod bubrege.. u zemlji u kojoj ni industrije ni klasicnih energetskih postrojenja nema skoro pa i nista, a koja su zasigurno najjeftiniji oblik elektricne energije

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

jesu.. veliki projekti su

jesu.. veliki projekti su velike financijske nebuloze koje ne sluze nicem osim pretakanju gradanskog novca (skupog energenta) u korporacije..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ono što iznosiš u posljednja

Ono što iznosiš u posljednja dva komentara, iznošenje je tvojeg generalnog ideološkog stava, odnosno predrasuda, a ne konkretne analize. U redu, imaš pravo na to, ali mislim da tu treba prekinuti diskusiju.

Tko je glasao

da? a koji je to

da? a koji je to stav?

generalnog ideološkog stava, odnosno predrasuda

kako mi se cini analiza nije izostala kao ni objasnjenje... to kaj ti se ono ne svida ne znaci da ne postoji.. makar je tak lakse.. valjda.. tebi barem izgleda d ajest.. sve kaj mi se ne svida "ne postoji".. .. no @zoki.. to ipak nece izbrisati cinjenicu da razlozi koje sam navela itekako postoje.. bez obzira sto nema linkova, kao u @robotovim komentarima.. koji isto valjda ne postoje ili su spam..

nije ti to bas neki pristup.. bolje bi bilo da diskutiras i razmisljas.. napr. o ekonomiji bez koristenja javnih resursa i crpljenja gradanstva koja bi eto mogla biti i zelena.. a ne o ekonomiji koja je izmisljena zato da bi "netko" pod krinkom zelene ideologije dobio pristup javnom uz podrsku javnosti svjesnih "velikih" ekoloskih katastrofa koja ako je o njima rijec bez pardona uzurpiraju puno slobodnog i cistog svijeta

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Luna, naprosto si nabacala

Luna, naprosto si nabacala nekoliko načelnih opaski. To nije analiza.

Tko je glasao

dobro .. onda ti napravi

dobro .. onda ti napravi analizu zasto se

otkup struje iz vjetroelektarne (solara) placa xy% vise od "obicne" struje i to pod mus od drzavne elektroprivrede..

objasni mi zasto velike korporacije zele ulagati u vjetroelektrane i solarna polja ali ne zele u hidroelektrane ili termoelektrane? kolika je profitabilnost jednog a kolika drugog? sto bi bilo sa profitabilnosti ako se ne isplacuju poticaji, subvencije?

cemu to uopce sluzi sve zajedno? zasto se koristi lobiranje u dobijanju kvote i onda se jedva dobije a kao jedva cekamo nekog investitora.. a kud jado neg navalili veliki investitori bas na alternativna energetska postrojenja.. valjda zato kaj se brinu za okolis? zeleno misle? brinu se za ocuvanje zeke i potocica? mravaca sa crvenom glavom?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

dobro .. onda ti napravi

dobro .. onda ti napravi analizu
Stalno to radim. Ali ne pričamo o nečem trivijalnom. Postoje okolo gomile studija o energetici, na kojima su radili timovi stručnjaka. Nema jedne "analize".

otkup struje iz vjetroelektarne (solara) placa xy% vise od "obicne" struje i to pod mus od drzavne elektroprivrede..
Ne, nije HEP taj koji to plaća. Takvi detalji su važni.

Da, plaća se određena garantirana cijena. To se naziva "feed in" tarifa, danas ju primjenjuje 70-ak zemalja svijeta. SAD ima na nivou savezne vlade drugačiji sustav, "production tax credit", koji je zamijenio raniji "investment tax credit". Samo to analizirati, vrijedi magisterija!

Za VE, otkupna cijena je danas 0,73 kn/kWh, i to na rok od 14 godina, nakon toga nema garnacije za vlasnika. A kako sa mveć spomenhjuo, to je niže od cijene koju HEP iskazuje za starije svoje termoelektrane (zato TE Sisak i Rijeka gotovo uopće ne rade). Oko 10 eurocenti po kWh, tu negdje je proizvodna cijena (levelized costs) za TE na ugljen u svijetu, za TE na plin nešto manje. A to je za 14 godina ,stajat će VE i nakon toga i proizvoditi sigurno još 10-ak godina.

objasni mi zasto velike korporacije zele ulagati u vjetroelektrane i solarna polja ali ne zele u hidroelektrane ili termoelektrane?
Ne shvaćam pitanje? Naravno da ulažu u sve vrste elektrana. A uvijek to rade zato da zarade. I uvijek računaju na razne oblike državnih subvencija.

kolika je profitabilnost jednog a kolika drugog?
Ne znam. Pitqanjima profitne stope ne bavim se, do takvih podataka nije ni lako doći, obično su to poslovne tajne. To je stvar pojedinih poduzetnika, ne šire slike, ne makroekonomskih politika.

sto bi bilo sa profitabilnosti ako se ne isplacuju poticaji, subvencije?
Jesi li zamijetila gore da Međunarodni monetarni fond smatra da su glavni problem s gledišta iskrivljavanja tržišnih cijena subvencije za fosilna goriva?

cemu to uopce sluzi sve zajedno?
Misliš na subvencije za fosilna goriva? Pa, energetika na slobodnom tržištu načelno ne bi mogla funkcionirati, odnosno daleko bi se sporije razvijala, kapital ne bi u tu granu išao jer je vrijeme povrata mnogo dulje nego u drugim granama.

Subvencije za obnovljive izvore i štednju: poticaj razvoja novih tehnologija, smanjivanje emisija CO2, smanjivanje stupnja korištenja neobnovljivih resursa, smanjvanje ovisnosti o uvozu energenata, priprema za situaciju poslije oil-peaka...

Tržište nije valjan instrument za brigu o stvarima koje će biti za nekoliko desetljeća. Zato državne i međunarodne politike.

a kud jado neg navalili veliki investitori bas na alternativna energetska postrojenja.. valjda zato kaj se brinu za okolis?
Ne, narvno, nego zato, jer žele zaraditi. Kao što sam već gore spomenuo. Uostalom kao i velika većina malih investitora. Rijetki su entuzijasti koji "probijaju led" bez interesa za zaradom.

Tko je glasao

Ne, nije HEP taj koji to

Ne, nije HEP taj koji to plaća. Takvi detalji su važni.

A tko onda placa? I zasto bas on?

Za VE, otkupna cijena je danas 0,73 kn/kWh, i to na rok od 14 godina, nakon toga nema garnacije za vlasnika.

Koliko je vrijeme povrata investicije?

A kako sa mveć spomenhjuo, to je niže od cijene koju HEP iskazuje za starije svoje termoelektrane (zato TE Sisak i Rijeka gotovo uopće ne rade).

Ovo je potpuno netocno, pace izmisljena tvrdnja. TE Sisak se gradi i u vlasnistvu je HEPa. TE Rijeka ima problem sto je iskljucivo na lozivo ulje, dakle neisplativo danas. Vecu cijenu struje se placa iskljucivo za struju onih TE ili Hidroelektrana koje su izgradene muljazama sa privatnim kapitalom uz nebuloze od cijena i obaveze otkupa proizvedenog od strane HEPa... Zasto oni koji su ime drzave i HEP potpisali tako nepovoljne uvjete nitko nikad nije pitao za zdravlje, ja ne znam, no tu se ocigledno radi o gospodarskom kriminalu, politickom pogodovanju, a ako na odredeni nacin gledamo i Veleizdaji... U svakom slucaju, osim ciste krade javnog, potpuno je nejasno zasto bi HEP placao vecu cijenu proizvedene energije privatniku... kad je mogao sam biti vlasnik te TE ili Hidrocentrale, bez ikakvih problema. Isto tako potpuna je nebuloza tvoje objasnejnje zasto stare TE ne rade, kao i cijena otkupa struje u svojem vlasnistvu, jer to nema veze sa starinom, vec sa necijim privatnim aranzmanom sa nasim politicarima

Oko 10 eurocenti po kWh, tu negdje je proizvodna cijena (levelized costs) za TE na ugljen u svijetu, za TE na plin nešto manje. A to je za 14 godina ,stajat će VE i nakon toga i proizvoditi sigurno još 10-ak godina.

Zasto bi proizvodila duze? Nece sigurno jer nema ekonomske racunice, profitabilnosti. Mislim da je neko prosjecno vrijeme povrata investicije 10 godina. 4 godine za zaradu je malo. dakle logika kaze da ce se dogoditi ovo:
Nakon 14 godina ce se demontirati preseli negdje drugdje u novi Hrvatistan, uz male izmjene, u kojem ce slijedecih14 godina ubirati subvencije. Sume i unisteno nitko nece vratiti, no biti cemo zahvalni novima koji ce zamijeniti stare, jos vecima i van prvobitnog projekta da dodu na to mjesto kako bi im mogli isplacivati nove poticaje.

Zato je sve zajedno nebuloza. Sustav subvencija nedovoljan je za isplativost malom vlasniku jer on to moze stvarno raditi po danasnjim pravilima iz altruizma i zbog niceg drugog. Ni porezni sustav kao ni sustav subvencija ne daju financijske razloge za veca ulaganja, a nekih 30.000eura (kao minimum) je veliko ulaganje za osobu-privatnika-gradanina Hrvatske. Ipak taj isti sustav omogucava veliku zaradu korporacijama.. jer oni mogu ono sto mali privatnik ne moze, naprostop otici kad se subvencije istope, preseliti i ponovo ispocetka na drugom mjestu pljackati neciji narod i drzavu. Da ne kazem kako je jasno da samo ulaganje "na veliko" mora biti manje cijene nego na malo. Upravo sa onom razlikom koja se postize kod trgovine na malo i na veliko.

Sve sto prodajes kao eko.. zeleno.. i sa puno tablica naprosto ne pije vode.. Mogu sve svjetske agencije objaviti stotine tablica, statistika i slicnog... no sve se obara sa jednim malim kalkulatorom - racunovodstvenim. osim zbrajanja i mnozenja treba ti jos postotni racun.. i malo zdrave logike..

VELIKE ZELENE INVESTICIJE NEMAJU NIKAKVU NI EKONOSMKU NI EKOLOSKU RACUNICU, VEC SE ISKLJUCIVO BAZIRAJU NA KRADI JAVNOG KOJU IM OMOGUCUJU POLITICARI, DRZAVNI SLUZBENICI I OSTALI PRODAVACI MAGLE KOJI POKLANJAJU TUDE, TJ. NASE.

bez profitabilnosti, bez da ista od ekonomije ukljucis u svoje razmisljanje sve sto pises o bilo kojoj energiji je cisti populizam, glup do bola naprosto zato sto se o gospodarstvu ne moze pisati suvislo bez ukljucenih gospodarskih racunica. a ova stvarno nije ni komplicirana ni teska. jednako kao sto je i sve sto iz nje proizilazi sasvim jasno. krada javnog i prelazak javnog i gradanskog kapitala u ruke korporacija, kako bi jedni bili jos vise bogati a drugi imali nista pa i manje od toga, cak ni svoju drzavu.

ps
njemacka ima razvijena mala ulaganja-sitna, privatna kod kuce.. u zeleno. velika vrlo rado poticu kod svojih korporacija ali u tudim drzavama.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Luna, ne zemjari, ali ovo

Luna, ne zemjari, ali ovo počinje ličiti na razgovor sa Robotom. Samouvjereno izričeš sudove o tematici koju, kako sama priznaješ, slabo poznaš, a ja ju pratim svaki dan.

A tko onda placa? I zasto bas on?
Pa daj potraži malo! Nemoj mene tražiti da ti objašnjavam osnove, a istovremeno tvrditi da eto ti bolje od mene znaš! I proguglaj "feed in tariff", ima obilje materijala o tome.

Koliko je vrijeme povrata investicije?
Ne znam. Vidio sam razne načelne proračune, naravno. Ali ključna stavka u tome je cijena kapitala, a ona ovisi o mnogim faktorima. Stopa profita računa se za svaki projekt posebno, a ti dolje galamiš o ekonomij, to je OK i ja se itekako bavim ekonomskim računima, ali to je mnogo više nego puka "profitabilnost".

Ovo je potpuno netocno, pace izmisljena tvrdnja. TE Sisak se gradi i u vlasnistvu je HEPa. TE Rijeka ima problem sto je iskljucivo na lozivo ulje, dakle neisplativo danas. (...)
Ovo pokazuje da naprosto ne znaš osnovne stvari. Istina, neke stvari o cijenama nije lako iskopati, često se sukobljavaš s pojmom "poslovna tajna". Ali, recimo, što je TE Sisak, lako je naći. Sad se gradi treći blok (financiraju Rusi, dogovor o kompenzaciji za stare dugove koje je imao SSSR), u pogonu su dva. Možeš vidjeti da i ta termoelektrana 2009.-2011. gotovo ne radi. Stvar je u troškovima - jeftinije je uvoziti. TE Rijeka - kako čirtam recimo "HEP Vjesnik", znam da HEP već godinama razmišlja što s njom. Može se preraditi na plin, ali Vlada treba odlučiti. Međutim, Vlada jako gura TE Plomin C, a o ovoj se elektrani u javnosti uopće ne govori, to je nekako unutarnja stvar HEP-a, ne dođe ni na Vladu. Onda, pak, kad se govori o cijeni proizvodnje TE iz plina, HEP se žali da plaća za plin Ini vrlo visoku cijenu, višu nego što je uobičajena u Europi. Pa se bila pojavila vijest, da su sklopili ugovor izravno s Rusima o dobavi plina za nekih 30% jeftinije; ne znam je li točno ili samo igra pritiska između još uvijek dva ključna igraća u hrvatskoj energetici, HEP-a i Ine. Pa se pak pojavljuje Čermakov Crodux kao novi igrač, koji navodno planira veliku TE na plin, uz izravni dogovor s Rusima o isporuci plina... Ono, što mainstream mediji plasiraju, uglavnom je samo površinski, može se uočiti, kad se kopa, da je uvijek u službi raznih lobija.

Opet, cijena koja se plaća u uvozu, vrlo je niska, a to je zato jer se na tržište ide samo s viškovima, traži se pokrivanje tek marginalnih, a ne ukupnih troškova. Ako pak sve ide na tržište, sve se cijene svuda u intervalima od 15 minuta iskazuju, VE i SE ruše cijene, tržište im ide u prilog, naime marginalni trošak je nula. Već sad, recimo, utilities u SAD izražavaju zabrinutost da će njihovi profiti pasti, ako se masovno počnu ugrađi vati FN sustavi (oni na krovovima, obiteljski, to je ono što se i tebi i meni sviđa; cijena im je u SAD bitno viša nego u Njemačkoj, pa čak i kod nas, i to zbog "mekih troškova"). Zato je pitanje termina "cijena struje" vrlo zaguljeno.

Istina, ja sam prošle jeseni intenzivno prikupljao podatke, vidio koliko su površni mnogi prikazi u medijima o hrvatskoj elektroenergetici. Objavio sam djeliće toga, ali nikad nisam detaljno obradio, jer nisam siguran da sam sve sagledao. Ja znam o tome puno više od tebe, ali i ne znam o tome također puno više od tebe. :-) Da, mogao bih se potruditi, slijedeća 2-3 tjedna sve to ponovo pregledati, pogledati što još mogu naći, pa detaljnije prikazati. Za to treba više od jednog prosječnog članka na blogu.

U svakom slucaju, osim ciste krade javnog, potpuno je nejasno zasto bi HEP placao vecu cijenu proizvedene energije privatniku
TEBI to nije jasno. Svakakako ti nije jasno ni zašto to rade gotovo sve razvijene zemlje svijeta (Singapur je jedini izuzetak za koji znam). Nije problem što ti nije jasno, ali je problem, što to "meni nije jasno!" koristiš kao argument i blebećeš o veleizdaji. Na podatke, kako su u svijetu mnogo veće subvencije država za fosilna goriva (i u Hrvatskoj, postoji studija o tome), ne obazireš se. Ne zamjeri, prekidam ovdje, stvarno mi se ne da više.

Tko je glasao

pa da.. nema smisla.. vjera

pa da.. nema smisla.. vjera je jedna stvar a razum druga... pogotovo ako je beskompromisna sa ocekivanjima.

pricati o bilo kakvim investicijama a ne potruditi se ista znati ili barem razmisliti o ekonomiji ravno je bulaznjenju nasih politicara o svim dobrobitima kad privatiziraju javno i po defautu prakticno neprofitno.. da bi sve postalo strano i vrlo profitabilno.. a civilizacijski dosezi drustva dalek pojam

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Da, drago mi je da smo se složili!

pa da.. nema smisla.. vjera je jedna stvar a razum druga... pogotovo ako je beskompromisna sa ocekivanjima.
Ja sam se gore o tvojem pristupu nešto opreznije izrazio, ali kad sama priznaješ da se oslanjaš na svoju VJERU, pa ti moje gnjavaže oko dosadnih detalja ne znače ništa, tko sam ja da ti proturječim? :-(

pricati o bilo kakvim investicijama a ne potruditi se ista znati ili barem razmisliti o ekonomiji ravno je bulaznjenju nasih politicara
Naravno, to bi bilo besmisleno. Ali zašto to ovdje spominješ? Ne vidim vezu s prethodnom diskusijom.

Hm... Možda ipak ima. Ako je dio tvoje religije da "razmisliti o ekonomiji" identično sa "znati stopu profita", onda OK, i tu naravno diskusija staje. Ne želim vrijeđati tvoja vjerska uvjerenja, ali možda ćeš prihvatiti da su moja drugačija. Čak se nadam da ćeš mi oprostiti na konstataciji da moje viđenje, da je "ekonomija" mnogo širi pojam, nije vjersko, nego elementarno empirijski točno, da postoji sitna stvarca koju zovu "makroekonomija". Ali, kažem, pridajem ti pravo na religijsko uvjerenje da je stvarnost pogrešna, a tvoja vjera ispravna.

(Gore sam rekao da naprosto ne znam koja je profitna stopa, vrijeme povrata investicije isl, jer to je stvar svakog posebnog projekta, investitor o tome razmišlja, mnogo toga je poslovna tajna, načelno možemo neke izračune napraviti, naravno da znam osnovne jednadžbe i metode, ali ako ne znamo, npr., koju cijenu investitor plaća za kapital, to je samo vrlo grubo.)

Tko je glasao

Upravo našao

Meni je ovdje posebno bitno mišljenje kolega koje sam pronašao.
Dobro je prenijeti sve-
Što kaže šumarska struka.

________________________________________________________________________________________________________

Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš

Vjetroelektrana Fužine snage 56 MW

I faza (36 MW)
Predmet: Vjetroelektrana Fužine
-
primjedbe
Ideja vjetroparka na prostoru općineFužinedatira još od donošenja prostornog plana2005 godine u kojem je vjetropark bio predviđen u Lič polju. Na toj lokaciji najmanje bi se devastirao prostor obzirom da je prostor livada obrasla juniperusom, lokacija je bila dovoljno daleko od naselja (oko 4 km) i nalazila se u blizini dalekovoda. Izmjenama i dopunama prostornog plana 2009 godine lokacija vjetroparka je promjenjena i određena na prostoru Zvirijaka i Kobiljaka koji prostor je obrastao prirodnom prebornom bukovo-jelovom šumom.
Na prezentaciji izmjena i dopuna prostornog plana bio je i predstavnik HŠ kojitvrdi da je činjenica promjene lokacije vjetroparka prešućena.
No, bilo kako bilo Studija je napravljena i na svim zainteresiranima je da daju primjedbe.
Na početku želimo reći da općenito nismo protiv proizvodnje električne struje snagom vjetra no u slučaju vjetroelektrane F
užine smatramo da lokacija nije prihvatljiva obzirom da se nalazi u prirodnoj , ekološki stabilnoj prebornoj bukovojelovojšumi koja
ima velikegospodarske i općekorisne funkcije.
Prirodne i gospodarene šume su jedan od glavnih čimbenika održanja života na Zemlji i njihovim uništavanjem poveć
ava se količina CO2 u atmosferi koji je jedan od glavnih stakleničkih plinova a istovremeno se smanjuje produkcija
kisika u atmosferu. Zbog toga graditi vjetroparkove ili bilo koje druge objekte na račun šume nije poželjno a u slučaju vjetro parka Fužine nije niti potrebno obzirom da projekat pravigolemu štetu a koristi će otići stranom investitoru.
Koliko god to ovaj čas izgleda malo, jer se u Studiji računa tako da ispadne malo, gubitak svakog hektara šume na prostoru Fužina je nepoželjan iz više razloga koje ćemo u nastavku prikazati.1.
Izgradnjom vjetroparka u njegovu koridoru direktno i trajno će nestati oko 30 ha šume Na već do sada značajno fragmentiranom području fragmentacija će se povećati zbogčega će se pojačati djelovanje vjetra te će rubno do datno nastajati vjetroizvale jednako kao i kod ostalih koridora (autocsta, stara cesta RI-ZG, 8 dalekovoda, želj.pruga. naftovod,plinovod).
Osim toga koridor vjetroparka nalazi se na vrhu brda s izrazitim nagibima,kamenitim terenom i plitkim tlom,gdje su ekosustavi zbog nepovoljnog utjecaja vjetra i oborina izuzetno osjetljivi. Skidanje šumske vegetacije s takvih terena izaziva izuzetno
nepovoljne utjecaje vjetra i oborina koji se nikakvim mjerama zaštite nemogu ublažiti. Posebno nas zabrinjava izračun
fragmentacije,pa i procjena ostalih utjecaja na okoliš bezuključivanjadruge faze vjetroelektrane na Kobiljaku. Bez uključivanja druge faze VE Fužinena Kobiljaku nemoguse realno i kumulativno sagledati svi utjecaji i donijeti ispravni zaključci.
Spomenuti koridori povezuju primorsku i kontinentalnu Hrvatsku i zbog toga su bili nužni dok koridor vjetroparka nije nužan
. On ništa ne povezuje i naprosto je ubačen u prostor koji je sa stanovišta ekologije i zakonodavstva iz područja zaštite prirode neprihvatljiv. Puno prihvatljivijih mogućih lokacija od ove ima, kako na području općine Fužine tako i u Hrvatskoj.
2.
Šuma u procesu fotosinteze veže CO2i oslobađa kisik. Visoke šume u procesu fotosinteze potroše oko 4 tone/ha CO2
i oslobode oko 3 tone/ha CO2 dnevnoTo je stvarno smanjenje CO2iz atmosfere i stvarna emisija kisika u atmosferu. Izgradnjom vjetroelektrane neće se smanjiti emisija CO2 u atmosferu jer se neće ugasiti niti jedna termocentrala u
Hrvatskoj. Naprotiv namjerava se izgraditi termocentrala Plomin na ugalj . Tako je računica oko smanjenja emisije ugljika samo teoretski točna a i ta teorija nam pruža dva izračuna koji su po svojim vrijednostima bitno različiti ali u praksi ne znače ništa.
3. Utvrđeno je da je uloga šume u pročišćavanju zagađene atmosfere važnija od njene funkcije u proizvodnji kisika. Šumska sastojina može primiti do 68 tona/ha čađe i prašine
.
4. Obuhvat planiranog zahvata VE Fužine–1. Faza nalazi se unutar ili u bliziniekološke mreže RH. Područje zahvata
predstavlja između ostalog i stanište velikih zvijeri:medvjeda vuka i risa koje je jedinstveno u Europi i koje će ulaskom RH u EU postati dio ekološke mreže Natura 2000. Studija ne daje podatke o utjecaju projekta na velike zvijeri jer
nema sustavnih mjerenja tih utjecaja. Nema ih naprosto zato jer do sada u RH nema takvih
projekata smještenih u šumu. Zbog toga nismo skloni rješenju da se ti utjecaji istražuju nakon
izgradnje. Ako se projekt realizira dogoditi će se da će jedan vjetroagregat biti napravljen u neposrednoj bliz ini medvjeđeg brloga što se opravdava dovoljnom količinom medvjeda u Hrvatskoj. Mislimo da takav pristup opet i ponovno ide na ruku investitoru a ne zaštiti prirode
. Bez obzira na brojnost medvjeda u Hrvatskoj ovaj brloži na području obuhvata i to je njegov dom. To se mora cijeniti.
5. Od 99 vrsta ptica koliko ih je ukupno zabilježeno u istraživanom području 98 vrsta je za štićeno. Također na području obuhvata obitava 6 (7) vrsta šišmiša od kojih su neke karakteristične šumske vrste a svi su zaštićeni. Na po dručju obuhvata zabilježeno je 11 strogo zaštićenih biljnih svojti a moguća je i pojava 11 biljnih svojti navedenih kao rijetke ili ugrožene u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Prema Zakonu o zaštiti prirode (čl.85 i 86)(2) Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljihživotinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl .), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo.
(3) Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte.“U bukovo-jelovoj prebornoj šumi imaih 11 strogo zaštićenih, 11 ugroženih i 31 zaštićena!! Dakle gradnja vjetroparka suprotna je Zakonu o zaštiti prirode.
Smatramo da je upravo šuma dom navedenih divljih svojti i njenim nestankom nestati će njihovo stanište.
Koliko god se to činilo malo sa razine Gorskog Kotara ili Hrvatske za ovo, već dosta fragmentirano područ je, ocjenjujemo da su negativni utjecaji vrlo značajni Nikakve mjere zaštite, kao radarski sustavi i sl. neće smanjiti negativni utjecaj zato što će navedene
divlje svojte izgubiti stanište i tu ih više neće biti, niti šišmiša koji žive u šumi, niti ptica a niti zaštićenih biljaka i divljači . Na površini od oko 1200-1500 ha trajno će nestati ptice, šišmiši a posebno divljač koja se nikada neće priviknuti na rad vjetroelektrana (buka, treperenje, vrtnja elisa).
Priče o nekakvim iskustvima s tim u vezi su ne utemeljene. Da je to tako navodimo rezultat znanstvenog istraživanja Dr.sc. Darija Majnarića , dipl.ing.šum. koji je u svojoj disertaciji istraživao kvalitetu staništa smeđeg medvjeda gdje je ispitao kako 27 prirodnih
čimbenika, kao i čimbenika utjecaja čovjeka, utječe na kvalitetu staništa smeđeg medvjeda.
Od svih tih čimbenika, značajno utječu samo čimbenici koji su rezultat utjecaja čovjeka od kojih najnegativnije utječu prometnice i veća naselja. Dakle za očekivati je da će izgradnja vjetroelektrana bitno utjecati na mir u staništu brojnih životinjskih vrsta. Optimisti koji misle da će se životinjske vrste naviknuti na vjetroelektrane varaju se. Vlastita istraživanja su pokazala da se smeđi medvjed nikada nije naviknuo na naselja U Gorskom Kotaru koja tu postoje već stoljećima, kao niti na javne ceste, prugu ni autocestu, već iste izbjegava. Stoga izražava mišljenje kako bi vjetroelektrana na spomenutoj lokaciji imala vrlo negativan utjecaj, kako na stanište, tako i na brojne životinjske vrste. Konačno i autori studije su toga svijesni i kao mjere zaštite predlažu selenje lovnotehničkih objekata.
6. Nestankom šume što će izazvati daljnju fragmentaciju staništa nećedoći do povećanja raznolikosti vaskularne flore jer se uništavanjem šume neće dogoditi niti jedna nova zavičajna vrsta osim u slučaju ako se područje kontaminira nekim invazivnim vrstama koje će donijeti mehanizacija i ljudi iz nekih drugih područja, što u svakom slučaju nije poželjno.
Neće se povećati niti bioraznolikost u vidu novonastalih staništa sekundarnih kamenjarskih travnjaka i staništa stijena i točila jer su se uz tolike, već postojeće koridore takvih staništa već razvila.
7. Promjene u vizuelnoj koncepciji krajobraza biti će znatne i ružne. Divovi od 183 metra visine postavljeni na brdo čija je visina iznad polja isto toliko,djelovati će zastrašujuće. To je jasno i sastavljaču studije ali prihvaća utjecaj jer je „vizuelno izložen mali
broj naselja koja su sva manja (osim Fužina) od 500 stanovnika.
Ovo obrazloženje je neprihvatljivo jer područje Općine Fužine, kao i cijeli Gorski Kotar bilježi pad stanovništva, velikim dijelom upravo zbog ovakvih projekata koji odnose radna mjesta a ne otvaraju ih. (ova postrojenja rade automatski a njihovo održavanje dobiti će specijalizirane firme kakvih u Fužinama i Gorskom kotaru nema).
7. Nestankom šume nestaju njene gospodarske i općekorisne funkcije.
O nekim općekorisnim funkcijama smo već nešto rekli. Nestanak gospodarskih funkcija(etat i sporedni šumskiproizvodi)uzrokovati će smanjenje etata a time i smanjenje radnih mjesta sječe, vuče,prijevoza te smanjenje trupaca za drvnu industriju koje netko treba ispiliti, osušiti građu i napraviti neki finalni proizvod (stolicu, ploču i sl.). Procjenjujemo da će trajni gubitak etata zatvoriti 2 rad na mjesta u šumarstvu i primarnoj preradi drva i još dodatno 2 -3 radna mjesta u finali drvne industrije.
8. S tim u vezi ne stoji niti izračun koristi za općinu (društvo) od cca 12.000.000. kuna za 14 godina jer mu nedostaju vrijednosti svih šteta koje će nastati kao što su : smanjenje općekorisnih funkcija, smanjenje etata i sirovine za drvnu industriju, uništavanje lovišta, smanjivanje asimilacijske površine, uništavanje krajobrazne vizure itd.Osnovni problem Studije je taj što proizvoljno procjenjuje utjecaje na štetu prirode i nije napravljena u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Mišljenjem Ministarstva zaštite
okoliša i prirode, KLASA: 612-07/12-01/0472, URBROJ:51-07-1-1-2-12-4 od 6. Lipnja 2012. Godine u kojem kaže da je „za planirani zahvat i zgradnje vjetroelektrane Fužine 56 MW-I faza potrebno provesti Glavnu ocjenu s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti“ uz konstataciju da „Državni zavod za zaštitu prirode smatra da je trenutna lokacija neprikladna za predmetni zahvat jer se trenutno ne vide mjere ublažavanja kojima bi se utjecaji na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže HR 1000019 # i HR 5000019 # Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika mogli smanjti na razinu ispod značajnosti. Stoga se preporuča da se već u ovoj
fazi razmotri mogućnost pronalaska alternativne lokacije za izgradnju predmetne vjetroelektrane.
Alternativna lokacija nije obrađena, što je bila obveza prema Smjernicama za izradu
SUO za zahvate vjetroelektrana. Priklanjamo se navedenom Mišljenju Ministarstva zaštite okoliša i pri rode i smatramo da
predviđena lokacija u Zvirijaku a posebno lokacija Kobiljak (znamo je dobro jer su na toj lokaciji zaštitne šume zbog vrlo strmog i kamenitog terena podložnog eroziji) , gdje se predviđa gradnja faze 2, nisu prikladne za predviđeni zahvat usprkos predviđenim mjerama zaštite ekosustav. Istenisu dostatne da utjecaje svedu na razinu prihvatljivosti.
Zbog svega iznesenog smatramo da je Studija u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti
prirode, u suprotnosti sa Smjernicama za izradu studija utjecaj a na okoliš za zahvate vjetroelektrana kao i sa citiranim Mišljenjem Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode te smatramo da je lokacija n prikladna i Studiju treba u cjelosti odbaciti
.
Voditelj UŠP Delnice:
Srećko Petranović, dipl.ing.šum.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sve što mogu je da pohvalim kolegu Srećka Petranovića jer znam da se nije lako držati struke i naletjeti na mangupe sa lovom, a koji pri tome još imaju i podršku sa vrha.

Još jednom bravo majstore.

Tko je glasao

@grdilin

in medias res. danas fužine, sutra će se neka budala sjetiti biokova (kamešnicu su već nagrdili u voštanima). kao i na srđu kada su jednu privatnu inicijativu pretvorili u javno dobro. polako pilimo granu na kojoj sjedimo...

Tko je glasao

zbog cega netko dode na ideju

zbog cega netko dode na ideju krciti tu sumu tamo kad

- jezero Bajer je akumulacijsko jezero
- suma je a malo dalje, prema grobniku ima ledine i puno vjetra?

Kakvu korist moze netko imati od uzurpacije bas te sume (ako zanemarimo sva unistenja i devastacije prirode)...

mora biti neki razlog da su se bas na fuzine nameracili... ali mi nije jasno koji bi to razlog bio

jel ti imas neku ideju?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Luna

Sutra ću se raspitati ii sigurno dobijem pouzdane informacije.
Ili u ponediljak.
Baš me zaintrigiralo.
Nekako slažem u glavi tko bi mogao biti največi korisnik te struje ( uz ostale marifetluke) pa to povezujem ali neću izletati bez veze.

Tko je glasao

Grdi, vidi što sam još našao surfajući!

Studija Energetskog instituta "Hrvoje Požar" iz 2009, glavni autor Laszlo Horvat. Na sajtu Zavoda za prostorno uređenje PGŽ.

Analiza prostornih mogućnosti za korištenje energije vjetra u Primorsko-goranskoj županiji

Studija je spremljena po poglavljima kao pdf-ovi. Dosta naporno za otvoriti jer ima mnogo slika. Analiza raznih lokacija, na kojima već postoji iskazani interes potencijalnih investitora. Dio 2A obrađuje lokacije Poljička Kosa i Fužine.

I vidi što piše: Lokacija Fužine obuhvaća prostor Lič-polja i Rudine na zaravni udaljenoj oko 4 km jugoistočno od Fužina. Nadmorska visina na lokaciji je uglavnom između 700 i 780 m n.m. (...) Prema zapadu se nalazi Zvirjak s najvećim vrhom Začjka 993 m n.m. udaljenim 3,5 km od ruba lokacije. (...) Vegetacijske značajke same lokacije su pogodne za izgradnju vjetroelektrane. Lokacija je uglavnom u cijelom svom obuhvatu travnata livada.

Zvirjak, dakle, tada uopće nije bio u igri!

Tko je glasao

Što kaže autor studije iz 2009..

Obrati osam se upitom glavnom autoru spomenute studije EIHP (na njoj je naravno radio niz ljudi) i kaže ovako:

Studiju Analiza prostornih mogućnosti za korištenje energije vjetra u Primorsko-goranskoj županiji izradili smo prije nekoliko godina za potrebe Zavoda za prostorno uređenje PGŽ na temelju onda dostupnih informacija kao podlogu za izradu županijskog prostornog plana. Budući da nismo imali priliku pratiti nastavak razvoja lokacija vjetroelektrana na području županije, a u konkretan projekt do sada nismo bili uključeni, nemoguće mi je komentirati okolnosti koje prate projekt VE Fužine budući da mi nisu poznate.

Ako su u pitanju ekološko-prostorne teme odnosno sporovi, predlažem da se obratite Županijskom Zavodu za mišljenje, kao i nadležnom Ministarstvu koje je odgovorno za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.

Rješenje Povjerenstva za ocjenu Studije utjecaja na okoliš još nije dostupno na sajtu MZOIP.

Naslovnica - Procjena utjecaja na okoliš"

Tko je glasao

Evo, tu je vjerojatno tajna, upravo kako sam gore spomenuo.

Gore navedena studija, na osnovu analize karakteristika lokacije, navodi kao potencijal postavljanje 15 agregata jedinačne snage 2 MW, ukupna instalirana snaga 30 MW, proizvodnja 62 Gwh/god, odnosno ekvivalentni sati nazivnog pogona 2087. (Poglavlje 2A: Poljička Kosa - Fužine, str. 17) Postavljanjem jačih agregata mogla bi se vjerojatno dobiti nešto veća ukupna snaga, ali ključan je navedeni broj "ekvivalentnih sati nazivnog pogona", odnosno "efektivnih sati angažiranja". Gore sam naveo podatak iz Studije utjecaja na okoliš od 2.450 sati za lokaciju Zvirjak.

Tko je glasao

Pa ne mora biti ništa posebno složeno

Drago mi je što sam te zainteresirao ovim dnevnikom i nestrpljivo čekam dalje tvoje komentare!

No, ne mora biti nešto komplicirano. Mjerenja vjetra na mikrolokaciji su možda naprosto pokazala, da bi agregati na brdu imali veću proizvodnju od onih na prvobitno predloženoj lokaciji. Ukupno je predviđeno 56 MW instalirane snage (ovo je prva faza, 36 MW), očekivani godišnji faktor angažiranja (capacity factor) od oko 28% (2450 efektivnih sati). U 14 godina, koliko traje status povlaštenog proizvođača, proizvodnja 1,9 milijardi kilovatsati uz otkupnu cijeni 0,73 kn/kWh, daje očekivani prihod od 1,4 milijarde kuna. Nekoliko posto više ili manje značajna je razlika.

Tko je glasao

misli globalno, uništavaj lokalno

Tko je glasao

Kad je ovo Srećko Petranović

Kad je ovo Srećko Petranović napisao i kome je naslovio? Je li bilo kakvih reakcija?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigi

Imaš u zoranovom dnevniku link na blog Eko udruge Kvarner i klikni na njega. Žao mi je što to sve nisam ranije čitao.
Strašno žao. Imaju tu reakcije i drugih inžinjera šumarstva.
Obavezno pročitaj.

Primjedbe na SUO - Eko kvarner ogranak Općine Fužine

Primjedbe na SUO - udruga "Animalia"

Primjedbe na SUO - udruga "Biom"

Primjedbe na SUO - udruga "Jezero"

Primjedbe na SUO - H. Šume, Uprava šuma P. Delnice

Primjedbe na SUO - H.Šume, UŠPDe, Odjel za lovstvo

Primjedbe na SUO - Podružnica HNS-a Općine Fužine

Primjedbe na SUO - Riječki ekološki pokret - REP

Nego želio sam još nešto napisati, a to je hrabrost voditelja uprave šuma Delnice.
Znamo da svaki voditelj MORA provoditi politiku samog vrha H.Š, a to je u stvari politika Vlade.
Želim mu sve najbolje da ga ne zadesi sudbina Holy jer vrlo dobro znam što je uradio i zato mu opet skidam kapu do poda.

grdi

Tko je glasao

Bigi naslovljeno je na:

Delnice, 15.01.2013.
Upravni odjel za graditeljstvo
i zaštitu okoliša Rijeka
Slogin kula bb
51000
RIJEKA
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš

Vjetroelektrana Fužine snage 56 MW

I faza (36 MW)

Tko je glasao

Pa ne bi baš takva bila konzekvenca

Postoji asimetrija u odlučivanju referendumom o ovakvim stvarima: negativna odluka je veto, ne može se graditi. Ali naravno ne može se nekom naredit da mora graditi.

Ali to je stručno pitanje koje ne mora znati svaki stanovnik Fužina i stoga ovo uopće nije trebalo ići na referendum. Kako je referendum propao, tako je i (teoretski) mogao proći u korist gradnje vjetroparka i time bi voljom naroda bila učinjena nepopravljiva šteta.
Složio sam se ranije da je taj odnos različitih načina odlučivanja osjetljiv i da nema apsolutnog kriterija. Ali ne mislim da bi ovdje mogla biti napravljena "nepopravljiva šteta", zbog navedene asimetrije. Pitanje je bilo "Slažete li se, da se u Prostornom planu na toj lokaciji smjesti VE?". Da je većina rekla "da", ipak bi moglo povjerenstvo za ocjenu SUO reći da to ne može.

Tko je glasao

hm

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Međunarodni cirkus Franjo Tuđman od Mucke komentara 0
  2. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 12
  3. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 6
  4. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  5. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  6. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 0
  7. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  8. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 137
  9. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  10. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  11. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  12. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  13. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  14. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  15. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  16. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  17. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  18. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  19. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  20. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  21. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  22. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59
  23. ŠEFovi profiteri talentirani su ŠEFovi od aluzija komentara 0
  24. "Afera dnevnice", skrivena i zajednička igra tripartitne vlasti i DORH-a od ppetra komentara 49
  25. Limeni Tuđman je mali, plitak, zaostao i jeftin od Mucke komentara 6

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199