Tagovi

SOCIJALNI U?INCI KRIZE NA ZAPADNOM BALKANU - 10 teze (vrijemeje.com)

1. Kriza je paradoksalna – svjedoci smo kraja neoliberalne globalizacije i istodobnog ja?anja neoliberalne politike na podru?ju Zapadnog Balkana.

2. Kriza ?e na razli?ite na?ine utjecati na razli?ite dijelove regije, ovisno o stupnju i prirodi njihove integracije u Europska tržišta u smislu direktnih stranih ulaganja, trgovine, doznaka iz inozemstva i strukturi vlasništva bankarskog sektora.

3. U tijeku je asimetri?ni proces jer su snažnija i bogatija gospodarstva (primjerice SAD, Njema?ka i VB) u mogu?nosti „platiti“ izlaz iz recesije što nije mogu?e u gospodarstvima Zapadnog Balkana.

4. Europska Unija vjerojatno ne?e imati naro?ito konstruktivnu ulogu u regiji ali bi mogla uvesti važne mjere kao što je uklju?ivanje ?itave regije u Euro zonu i omogu?avanje putovanja bez viza.

5. Stupanj siromaštva i nezaposlenosti ?e porasti na podru?ju regije, ali vjerojatno manje nego što je to bio slu?aj u nekim zemljama EU i dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza.

6. Anti-recesijske mjere su bile suviše ad hoc, zakašnjele, i suviše ekonomske. Nadalje, ve?ina mjera je regresivna umjesto progresivna u smislu pove?anja nejednakosti i neproporcionalnog tere?enja donjih 20% populacije.

7. Smanjenje javne potrošnje ?e zaštititi grupe s više politi?kog utjecaja, ?ime su dijelovi tradicionalnih grupa, takozvanih „nezaslužnih siromaha“ u još lošijem položaju. Gotovo nema kapaciteta za stvaranje „pametne“ socijalne politike kako bi se ponudila odsko?na daska za povratak održivom standardu za „nove siromašne gra?ane“.

8. Krize su u prošlosti vodile ka novim socijalnim ugovorima, pove?anim interesom na socijalnu uklju?enost, i nova socijalna prava. Na Zapadnom Balkanu, trenutna ?e kriza najvjerojatnije voditi ka pove?anju individualizma, komodifikaciji osnovnih usluga, i nove utrke ka „socijalnom dnu“, s zaštitom privilegiranih grupa, prepuštanjem ostataka za ostale ili njihovu kategorizaciju kao „opasni“ umjesto „s potrebama“.

9. Na?in na koji ku?anstva, lokalne zajednice, mreže i socijalni pokreti reagiraju na krizu ?e biti krucijalan - direktno u smislu socijalnih u?inaka i indirektno u smislu novih mogu?nosti za progresivnu politi?ku ekonomiju. NVO kao pružatelji usluga i/ili kao humanitarne organizacije kao zamjena za osnovne usluge nisu odgovor.

10. Kriza ?e temeljito promijeniti odnose izme?u dobnih skupina i izme?u spolova u regiji, i stvoriti ?e dodatne prostorne razlike izme?u zona „uklju?enosti i isklju?enosti“ i mogla bi uzrokovati stvaranje polutrajne potklase (underclass).

Komentari

Dolazi burno razdoblje u

Dolazi burno razdoblje u kojem će biti "jao onima koji imaju".
Jer im svijet neće biti dovoljno velik da se sakriju.
Mislim da je izdržljivost i trpljenje potkradane populacije u proteklom razdoblju(19 god) doseglo sam vrhunac i sada će se početi osjećati snaga mase u smislu donošenja promjena.
Previše je toga negativnog posloženo u niz negativizma, (pad tečaja, porast kamatne stope,smanjenje plaća, povećanje režija)
Ukupno gledajući u najboljem slućaju pad standarda u realnom smislu je u proteklom 9 mjesećnom razdoblju oko 20%, barem kod mene, a to je priznat ćete dovoljan razlog da se krene na ulicu.
Neznam samo tko će smirivati nagomilane frustracije, kada su i među onima koji bi trebali voditi brigu da sve bude kako treba, nakupljeni razlozi zbog kojih nemaju volju zadržati postojeće stanje.
Uglavnom će biti jako teško smiriti nezadovoljstvo, koje se je među građanima nakupljalo tijekom dugog niza godina.
Kritična masa dolazi do kulminacije,slićno kao 1990.

Tko je glasao

kad se gleda problem, prvo

kad se gleda problem, prvo bi se trebao gledati uzrok, bez toga nema validne analize. Na temelju čega temeljite svoje zaključke? Gdje ste bili dosad? Što bi oni uopće trebali značiti?
odgovor na ovo nalazi se u točki 1.

1. suočeni smo s globalnim jačanjem totalitarističke kolektivne misli, a koje je vaša grupica PR agencija
2. kriza će dominantno ovisiti o jednom faktoru, a to je kreditna zaduženost zemalja, integrirane one ili ne.. a "europska integracija" je i bio jedan od glavnih motora i uzroka prezaduženosti, zajedno sa svim svojim popratnim procesima otvaranja tržišta i sustavnog uništavanja zapadno-balkanskih ekonomija

3. Nitko nije u mogućnosti platiti nagomilane dugove s kamatama na kamatu, a najmanje SAD i Velika Britanija, osim u slučaju hiperinflacije svojih valuta.. Za zapadni Balkan to ne pali jer smo zaduženi u stranoj valuti. Izlaz iz recesije se ne može platiti nego samo odraditi.. a najmanje se može otplatiti kreditima

4. Uključivanje čitave regije u Eurozonu, ah kako romantično.. das vierte Reich, napokon!

5. živi bili pa vidjeli koliko će nam država uzeti..

6. anti-recesijske mjere su sve samo ne ekonomske. Terete donjih 95% populacije podjednako na korist gornjih 5% članova partije, iako će ih najsiromašniji naravno najjače osjetiti jer nemaju kapitalnu bazu..

7. socijalna politika logično rezultira sa progresivno sve više socijalne politike i tako do punokrvnog komunizma.

8. najpoznatiji takvi ugovori su završili prilično tragično, od Hitlera, preko Lenjina, do Mao-a.. a bome je i FDR zaplijeno Amerima svo zlato i poslao ih u rat ni krive ni dužne

9. progresivnu političku ekonomiju?!! recite kolega što je to? jako smrdi na komunizam ili neku drugu diktaturu

10. kakve odnose? potklasa? pa to je i cilj, zar ne?
http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-489653/Human-race-split-d...

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

1. Kriza je paradoksalna –

1. Kriza je paradoksalna – svjedoci smo kraja neoliberalne globalizacije i istodobnog jačanja neoliberalne politike na području Zapadnog Balkana.

Po čemu? Možda po zamrzavanju plaća i nastavku državnih investicija po principu "Mi gradimo most, most gradi Jure"?

2. Kriza će na različite načine utjecati na različite dijelove regije, ovisno o stupnju i prirodi njihove integracije u Europska tržišta u smislu direktnih stranih ulaganja, trgovine, doznaka iz inozemstva i strukturi vlasništva bankarskog sektora.

Znači, kriza neće isto utjecati na različita područja? Zanimljivo. Veoma progresivan zaključak, donijet, pretpostavljam, nakon dugotrajnog promišljanja.

3. U tijeku je asimetrični proces jer su snažnija i bogatija gospodarstva (primjerice SAD, Njemačka i VB) u mogućnosti „platiti“ izlaz iz recesije što nije moguće u gospodarstvima Zapadnog Balkana.

A do sada je proces bio simetričan? Pretpostavljam da smo do sadašnje situacije postojanja bogatih i siromašnih došli simetričnim, a ne asimetričnim procesima.

4. Europska Unija vjerojatno neće imati naročito konstruktivnu ulogu u regiji ali bi mogla uvesti važne mjere kao što je uključivanje čitave regije u Euro zonu i omogućavanje putovanja bez viza.

Vjerojatno su u šumi, a mogli bi biti u bunaru.

5. Stupanj siromaštva i nezaposlenosti će porasti na području regije, ali vjerojatno manje nego što je to bio slučaj u nekim zemljama EU i dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza.

Zanimljivo. Autor vrlo dobro zaključuje da će kriza uzrokovati povećanje siromaštva i nezaposlenosti. To je potpuno novi način razmišljanja. Do sada se vjerovalo da kriza smanjuje stupanj siromaštva i nezaposlenosti. Autor dodatno pretpostavlja (nije siguran) da će taj stupanj biti niži od istog stupnja neimenovanih EU zemalja i nepoznatih dijelova bivšeg Sovjetskog saveza. To je odličan zaključak. Koja god EU zemlja ili dio bivšeg SSSR-a prođe lošije od naše regije (primjerice, oba termina se mogu primijeniti za Litvu, Latviju i Estoniju: sve tri države su članice EU i dijelovi bivšeg Sovjetskog saveza, i sve tri su već duboko u krizi kakva nas neće nikada pogoditi, jer su se sve tri ubrzano razvile dok je naša regija stagnirala), autor će moći reći da je dobro pretpostavio.

6. Anti-recesijske mjere su bile suviše ad hoc, zakašnjele, i suviše ekonomske. Nadalje, većina mjera je regresivna umjesto progresivna u smislu povećanja nejednakosti i neproporcionalnog terećenja donjih 20% populacije.

Opet vrlo inovativno razmišljanje i autentični zaključak o antirecesijskim mjerama. Dobro da znamo. Nisam razumio drugi dio teze. Zar bi većina mjera trebala biti progresivna u smislu povećanja nejednakosti?

7. Smanjenje javne potrošnje će zaštititi grupe s više političkog utjecaja, čime su dijelovi tradicionalnih grupa, takozvanih „nezaslužnih siromaha“ u još lošijem položaju. Gotovo nema kapaciteta za stvaranje „pametne“ socijalne politike kako bi se ponudila odskočna daska za povratak održivom standardu za „nove siromašne građane“.

Evo jedne suvisle teze, pa pretpostavljam da je autor nešto krivo napisao, iako se navedena teza uopće ne može primijeniti na Hrvatsku, jer Hrvatska nema tradicionalne nezaslužne siromahe, već moderne nezaslužne siromahe: radnike.

8. Krize su u prošlosti vodile ka novim socijalnim ugovorima, povećanim interesom na socijalnu uključenost, i nova socijalna prava. Na Zapadnom Balkanu, trenutna će kriza najvjerojatnije voditi ka povećanju individualizma, komodifikaciji osnovnih usluga, i nove utrke ka „socijalnom dnu“, s zaštitom privilegiranih grupa, prepuštanjem ostataka za ostale ili njihovu kategorizaciju kao „opasni“ umjesto „s potrebama“.

Kako će doći do povećanja individualizma kad će 95% ljudi živjeti lošije nego prije, kad kriza ugrožava standard i radnika, i učenika, i studenata, i umirovljenika, i nezaposlenih, i obrtnika, i umjetnika, i poljoprivrednika, i malih i srednjih poduzetnika, i turizma, i većine uslužnih djelatnosti? Kakva je ovo glupost? Pa već sad imamo kolektivizaciju radnika u javnom sektoru, nezaposlenih i studenata.

9. Način na koji kućanstva, lokalne zajednice, mreže i socijalni pokreti reagiraju na krizu će biti krucijalan - direktno u smislu socijalnih učinaka i indirektno u smislu novih mogućnosti za progresivnu političku ekonomiju. NVO kao pružatelji usluga i/ili kao humanitarne organizacije kao zamjena za osnovne usluge nisu odgovor.

Još jedna iznimnno kvalitetna teza. Čovjek bi pomislio da reakcije kućanstava, lokalnih zajednica, mreža i socijalnih pokreta ne bi trebale biti od nekog značaja, primjerice da za standard građana koji obitavaju u određenom kućanstvu nije važno treba li neko kućanstvo štedjeti ili ne. A što se tiče NVO, mislim da tu leži vrlo dobar potencijal za poboljšanje socijalne slike, a taj je ukidanje financiranja NVO od strane društva.

10. Kriza će temeljito promijeniti odnose između dobnih skupina i između spolova u regiji, i stvoriti će dodatne prostorne razlike između zona „uključenosti i isključenosti“ i mogla bi uzrokovati stvaranje polutrajne potklase (underclass).

Što su to temeljne promjene odnosa između dobnih skupina i između spolova u regiji? Hoće li doći do masovne pojave poligamije, ugovorenih brakova, prodaje siromašnih mladih djevojaka imućnim vremešnim građanima od strane roditelja? Moguće da se u Crnoj Gori obnovi tradicija "lebovanja". Na što autor misli pod dodatnim prostornim razlikama: da će Velebit dodatno narasti, a da će dolina Neretve dodatno potonuti?

Dnevniku sam dao plus. Pitanje za autora: koliko se plaća pisanje ovakvog uratka?

Tko je glasao

previše, uzevši u obzir

previše, uzevši u obzir kvalitetu.. bome, rastavio si ovo puno bolje nego ja..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Hdz-ekonomija ovdje si

Hdz-ekonomija

ovdje si postavio jako dobre osnove za ključnu temu sada pa daj od toga zasebni dnevnik ili malu seriju dnevnika - ovo treba postati hit sa 250.000 čitanja i osnova za daljnje praćenje teme.

Naravno da ćemo malo začiniti da bi bilo zanimljivije, da svi od početka do kraja čitaju u punom stupnju začudnosti, koji ljude ostavlja bez daha, dok orkestar svira glazbu koja nosi tko zna kud i kada.

Tko je glasao

Kaj?

Kaj?

Tko je glasao

Mislim da bi trebalo malo

Mislim da bi trebalo malo razdvojiti "Zapadni Balkan". Nisu Hrvatska (ako je Balkan) i Albanija baš u istoj poziciji, nisu imale iste mjere.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci