Tagovi

Socijalna nejednakost u Hrvatskoj i što s njom

Socijalna nejednakost u društvu, često se mjeri tzv. Ginijevim koeficijentom (http://en.wikipedia.org/wiki/Gini_index), mjerom statističke disperzije raspodjele prihoda medju pojedinim društvenim grupama. Taj koeficient je zapravo omjer površine omedjene krivuljom stvarne kumulativne raspodjele prihoda (Lorentz) s donje i pravcem teoretski idealne raspodjele potpune jednakosti s gornje strane i ukupne površine ispod pravca idealne raspodjele. Tako vrijednost Ginijevog koeficijenta nula označava potpunu jednakost, dok vrijednost 1 znači da se svi prihodi u društvu ostvaruju u najbogatijoj grupi, odnosno totalnu nejednakost. Pomnožen sa 100 (%), koficijent postaje indeks. Vrijednosti 0 i 1 (tj. 0% i 100%) su dakako teoretske, i sva društva na Svijetu nalaze se negdje izmedju tih krajnosti.

Ginijev indeks, kao i svi pojednostavljeni statistički pokazatelji trpi neka značajna ograničenja, ali je ipak zbog svoje jednostavnosti stekao prominentno mjesto u analizama socijanih procesa u pojedinim zemljama kroz vrijeme - kao i sredstvo usporedbe medju različitim segmentima društva (npr. urbani vs. ruralni) i medju različitim zemljama. Jedan od glavnih nedostataka je što raspodjela prihoda i bogatstva (u smislu posjedovanja dobara) u društvima nisu potpuno korelirani, tako da stvarna socijalna slika može izgledati značajno drugačije nego prikazana Ginijevim indeksom. Generalno, raspodjela bogatstva ima značajno veću disperziju nego prihodi, tj. glavnina bogatstva je izrazitije koncentrirana u višim socijalnim slojevima nego prihodi.

Organizacije kao UN, CIA i Svjetska Banka redovito objavljuju tablice s različitim ekonomskim pokazateljima, pa i Ginijevim indeksom za zemlje Svijeta. Na primjer, prema podacima UN (2000), Ginijev indeks za Grčku i Španjolsku je oko 34, za Italiju 36, dok podaci za Dansku (2004) pokazuju daleko nižu vrijednost od 22.8. Podaci za Hrvatsku (2001) rezultiraju Ginijevim indeksom od oko 29, što je praktički identično sa zemljama kao npr. Austrija i Bugarska, dok Slovenija leži nešto niže (28.4). Ekstremne vrijednosti iznad 40 i sve do 65 uglavnom karakteriziraju južnoameričke i afričke zemlje. Nizak Ginijev indeks, povezan s visokim BDP-om rezultira stabilnim društvom i zadovoljnim gradjanima, cf. Danska.

Što, dakle, znači Gini 29 u Hrvatskoj? Da li to znači da je socijalna slika Hrvatske dobra ili loša? Kako to danas izgleda u odnosu na socijalističko razdoblje? Treba li nastojati na većoj jednakosti ili stvarati uvjete za povećavanje nejednakosti?

Ginijev indeks za Hrvatsku gotovo je identičan kao kod sjeverozapadnih susjeda Slovenaca i Austrijanaca, a značajno je niži nego kod ostalih mediteranskih zemalja. Usprkos tome, često govorimo o neprihvatljivoj nejednakosti koja vlada u hrvatskom društvu.

Isto tako, percepcija većine stanoništva jest da je u razdoblju od osamostaljenja (i od promjene drušvenog uredjenja) u Hrvatskoj došlo do značajne preraspodjele i društvenog raslojavanja odnosu na ranije. Medjutim, provedena istraživanja i usporedba sa socijalističkim razdobljem, pokazuju da se je Ginijev indeks u Hrvatskoij povećao tek neznatno. Ovu problematiku proučavao je Dr. Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog Instituta. U članku ”Ekonomske Nejednakosti u Hrvatskoj 1973-98”, objavljenom 2002. godine (http://hrcak.srce.hr/file/9038), analizirajući statističke podatke iz tog razdoblja, dr. Nestić je utvrdio da je Ginijev indeks bio gotovo nepromjenjiv u tih 25 godina, odnosno mijenjao se je unutar intervala 28-29%. Kako vidimo, prema podacima UN-a i u 2001.-oj godini nije došlo do promjene. O tome što se je dogodilo u posljednijh šest godina nisam našao podatke.

Neki drugi, raniji radovi, upućuju na znatno manje indekse nejednakosti za Republiku Hrvatsku u socijalističkom razdoblju (18-23%), ali usporedjujući s opsežnijim izračunima za cijelu Jugoslaviju, gdje je pokazana nejdnakost u granicama 34 do 42%, smatra se da su za Hrvatsku izračunate vrijednosti od 28-29% realne. Treba primjetiti da je u socijalističkom razdoblju bio primjetan trend smanjivanja nejednakosti tokom 80-ih godina prošlog stoljeća.

Uz priznanje da je gornji opis vrlo površan i nepotpun prikaz Nestićevog rada (uz rizik pogrešne interpretacije), ipak jasno iskače iznenadjuća činjenica da usprkos općoj percepciji, nije došlo do značajnije promjene u raspodjeli prihoda medju stanovništvom u odnosu na predratno razdoblje. Vjerujemo li statističarima, postavlja se pitanje, kako je moguća takva disproporcija izmedju suhih brojaka i onoga što ljudi osjećaju. I sam dr. Nestić zaključuje da su dobiveni rezultati iznenadjujući i u zaključku svog rada pokušava odgonetnuti zagonetku. Svakako, jedan od mugućih razloga jest manjkavost rezultata iz različitih razloga (nepotpuni i nekonzistentni podaci), a drugi mogući razlog je nerealnost javne percepcije nejednakosti.

Objektivne okolnosti koje govore u prilog tome da su rezultati realni su opći pad privredne aktivnosti u ratnom razdoblju, nagli porast broja umirovljenika, uvodjenje institucije minimalne mirovine, generalno širenje socijalnih transfera, te smanjenje prihoda iz inozemstva. Ti faktori su nadvladali efekte promjene vlasničke strukture a time i prihoda u proizvodnji.

Realno je moguće da je pod utjecajem rata i tranzicije, javnost postala izuzetno senzibilizirana na svaku nejednakost, pa se i umjerene nejednakosti doživljavaju nepoželjnima.

Ja bih dodao slijedeće, ono o čemu se dr. Nestić ne izjašnjava, jer za to vjerojatno ne postoje podaci. Čini mi se točnim da se nejednakost doživljava većom nego što zapravo jest, ali iz slijedećih razloga:

1. došlo je do relativne preraspodjele izmedju odredjenih društvenih grupa, i gubitnička grupa snažno osjeća ”pad” u odnosu na prosjek;

2. opća je percepcija da je veliki dio preraspodjele tokom tranzicije i privatizacije obavljen na nemoralan pa i kriminalan način, čime se uspostavljena nejednakost, iako ne odskače od uobičajenoga u sličnim zemljama, smatra neprihvatljivom.

Osim toga, veliki dio socijalne nejednakosti u Hrvatskoj realizira se kroz imovinu (nekretnine, poduzeća, satovi i slično, u čemu smo svjetski prvaci), a ne kroz prihode na kojima se Ginijev indeks bazira.

Nadam se da će ovaj površan i vjerojatno provokativan prikaz poslužiti kao dobar inicijator diskusije na temu socijalne nejednakosti u Hrvatskoj.

Komentari

Moram priznat da me

Moram priznat da me začuđuju rezultati ovog Nestićevog istraživanja jer je moj profesor Javnih financija sa Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Ivo Sever, napravio pred otprilike deset godina vrlo sustavno istraživanje nejednakosti u raspodjeli ostvarenog dohotka i bogatstva nacije i došao do uvida o poprilično ekstremnom povečanju nejednakosti, koliko se sjećam. Nažalost nemam to njegovo istraživanje da mogu potkrjepiti točnim podacima, ali znam da je sigurno objavljeno u jednom od brojeva Santinijeve "Ekonomije". Tako da me čudi kakva li je to različita metodologija upotrjeblijena ili što već?!

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Kada se govori o

Kada se govori o nejednakosti treba se uzeti u obzir naćin zapošljavanja, napredovanja.
Na koji se naćin utvrđuju plaće? Koji su kriteriji za izračun plaće. što ulazi u prosjek. Koliko ima nepotrebnih direktora, rukovoditelja i šefofa koji dižu prosjek?
Kod trgovačkih društva naćin dobivanja poslova, bez mita ili veze nema dobrog posla?
Istraživanje bi svakako trebalo obuhvatiti i zahvačenost društva korupcijom, neefikasnost pravosuđa.
Kada se sve to razmotri nema razloga za zadovoljstvo.

Tko je glasao

Statistika je točan zbroj

Statistika je točan zbroj netočnih podataka.
Hrvatska ekonomija boluje (nasljedno od SFRJ) od sive ekonomije. Statistika obuhvaća samo legalnu ekonomiju.
Znači cca 50% ekonomskog života se ne prati niti se razmatra.
Famoznih 6 000 000 $ (Brodosplit) nije sigurno ušlo u statistiku. A koliko takvih i sličnih transfera ima je čisto metafizičko pitanje (bog će ga znati).
S druge strane transfera tipa " ti mi ubrzaj ili učini nešto - a ja tebi 200 kuna ima dnevno nekoliko stotina hiljada (naša sitno korumpirana svakodnevnica) što isto ne ulazi u statistiku .....
I tako love svugdje a stvarnih pokazatelja nigdje !

Tko je glasao

Zoc-ov post ti točno govori

Zoc-ov post ti točno govori gdje je greška u izračunu: u Hrvatskoj se jako razlikuje odnos prikazanog prihoda od stvarnog prihoda, gdje čak i za većinu radnog stanovništva prihod nije jednak onome koji se vidi iz javno dostupnih ekonomskih pokazatelja (plaće itd). Za onaj dio stanovništva koji je vlasnik poduzeća taj je dio još netransparentniji - npr ja vozim auto koji je kupila firma, a to se ne vidi kao moj prihod makar sam vlasnik iste... Čistu mitologiju "na malo" neću ni posebno obrazlagati, jer uopće ne pojmim kolike su to pare. Osim toga i dalje u taj izračun ne ulaze prihodi ostvareni u inozemstvu, a naši gastarbajteri uvlače veliku količinu para u ekonomiju. Turizam na crno, šverc preko granice, prebijanje u robnonovčanoj zamjeni također nisu iskazani.

Kad uđeš u "elitu" tu se netočnosti u izračunu izrazito pojačavaju - znači raspodjela prihoda je toliko "netransparentna" da se krivulja "flaha" pa niti izračun ne vrijedi.

U europskim državama koje imaju određenu financijsku i poreznu kontrolu, te građanski prihvaćenu obvezu prikaza realnog stanja prihoda, izračun ima puno veću točnost. Vjerojatno bi u Sjevernoj Koreji ili Kubi s državnim podacima faktor bio 1%, znači idealan, a malo tko može u to vjerovati.

Evo jedan eklatantan primjer: razgovara negdje sredinom 90tih moj bratić sa svojim drugim bratićem, Nijemcem...
nijemac ga pita kolika mu je plaća.
veli moj bratić: oko 200DM mjesečno.
nijemac se zgrozi no pita ga: a imaš li što nekretnina/pokretnina?
bratić: pa kuću u Zagrebu, vikendicu na moru, auto ja auto žena.
nijemac: pa jel uspiješ održavati te nekretnine?
bratić: kako da ne, idem i na skijanje. a i inače nije loše.
nijemac: pa otkud ti pare?
bratić: nije to ništa, ja još 100DM mjesečno stavim na štednju!

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Da, anegdota je

Da, anegdota je karakteristična za Hrvatsku i stranci a i mi Hrvati koji živimo u inozemstvu to sve teže (ako uopće)shvaćamo. U krugu ljudi u Hrvatskoj s kojima sam u kontaktu ima više sličnih primjera.

Problem nije u tome što (nekim) ljudima ide dobro, zapravo znatno bolje nego što dostupni podaci to iskazuju, već u tome da takva netransparentnost neminovno uključuje manje i veće nemoralne, prekršajne, pa i kriminalne postupke za koje se "zna", ali društvo zatvara oči kao da ne postoje. Time se ozbiljno nagriza temelj društvene strukture, kroz rast egoizma i konstantan pad društvenog morala (kad može on, mogu i ja!), a da se ne govori o slabljenju gospodarske osnove države.

The Observer

Tko je glasao

Problem nije u tome što

Problem nije u tome što (nekim) ljudima ide dobro, zapravo znatno bolje nego što dostupni podaci to iskazuju, već u tome da takva netransparentnost neminovno uključuje manje i veće nemoralne, prekršajne, pa i kriminalne postupke za koje se "zna", ali društvo zatvara oči kao da ne postoje.

Time se ozbiljno nagriza temelj društvene strukture, kroz rast egoizma i konstantan pad društvenog morala (kad može on, mogu i ja!), a da se ne govori o slabljenju gospodarske osnove države

Na tome je izgrađena društvena struktura i praksa.

Dok se to tako ne uzme kao činjenica, ništa se ne može shvatiti.

Početkom osamdesetih je renomirana švedska profesionalna ekipa istraživala i snimala društveni fenomen SFRJ (počevši od prvih kontakata s nama u Zagrebu) za tv i novineski serijal. Ni njima ni nekim Dancima kasnije ni raznim drugima nismo uspjevali objasniti otkud na gornjim brdima Zagreba toliko skupih kuća i kako šef malog dućana ima ogromnu kuću, iako ih je to gorljivo zanimalo. To ih je skoro pa izluđivalo, otkud tako puno uspješniji od njih. Kad se objašnjenjem nekako približiš da svi "pretaču" i da uz postoje razne igre (npr. šef dućana stalne velike promjene cijena, pa igra s tim, zatim inflacije ...), oni sve više misle da ih zezaš.

Njemci u profesionalnim suradnjama devedesetih su stalno bili zavidni kako mi radimo sa najboljim i najnovijim varijantama softvera. Znali su da to netko za 10 DEM instalira, ali to opet isključuju iz razmišljanja i pate.

Krajem sedmadesetih su američki doktorandi, njih cca 20, održali tribinu na FF u Zagrebu. Jedan ekonomist izlaže rezultate 2 godine istraživanja fenomena "sve manje se radi, sve više se za vrijeme radnog vremena šeće okolo i po kafićima a standard nezadrživo raste". Vidjelo se je da oni polako ulaze u trag, vjerojatno su imali podatke da su Nixon i Kissinger početkom sedmadesetih skrenuli velike novce sa zapada uz uvjet otvaranja prema zapadu i prodora s tim novcima na istok. Tito je to prihvatio, i njemu je to odgovaralo, i otuda ta svejetska čuda - najuspješniji i najbahatiji likovi u svijetu, Tito više od faraona, istoku cure sline.

Sada smo na stabilnom ritmu za 4 godine 10 mlrd EUR-a vanjskog duga + unutarnji još više + slično od prodaje nekretnina, tvrtki i drugog + još više neplaćanje, otimanje i slično + pranje love = cca 40-50 mlrd EUR-a ekstra. Od toga naša "elita" i njihovi partneri izvana sigurno imaju dovoljno za novo izazivanje slina i po zapadu i po istoku.

Neka pati koga smeta, Hrvatska je prvak svijeta.

Tko je glasao

Za usporedbu, jedna mala

Za usporedbu, jedna mala poslastica:

Josef Ackermann, manager Deutsche Bank je za godinu 2005 dobio ukupno 11,9 milijuna € .

Jedna prodavacica u nekoj robnoj kuci ima godisnju brutto zaradu od oko 25 000€.

Kakve su to relacije ??!.

Ali, tih 12 milijuna su samo napojnica u odnosu na ca. 70 milijuna € koliko je za god. 2006 dobio Wendelin Wedekind, manager Porsche-a.

Akademski obrazovan ili nekvalificiran radnik (namjestenik) - svejedno ! - nakon godinu dana provedenih na Zavodu za zaposljavanje, ako ne pronadje novi posao, dobiva 385€ (plus stanarina) mjesecno.

Dobro dosli u Europu !.

Tko je glasao

Za usporedbu: Franjo

Za usporedbu: Franjo Luković zaradio 20-ak milijuna kuna na dionicama Zagrebačke banke.

Jedna prodavačica u npr. Konzumu (robna kuća - što je to??) ima godišnju brutto zaradu cca 35.000 kn.

A to je šala joke prema lovi koju je digo recimo Čović u PLIVI. Pa TDR...pa....

Dobro došli u HRVATSKU!

Tko je glasao

Za usporedbu: Franjo

Za usporedbu: Franjo Luković zaradio 20-ak milijuna kuna na dionicama Zagrebačke banke.
Jedna prodavačica u npr. Konzumu (robna kuća - što je to??) ima godišnju brutto zaradu cca 35.000 kn.

A kad Franjo i Prodavacica ( o Covicu da ni ne govorimo...) jednog dana "udju" u Europu - Prodavacica ce i dalje imati (ako uopce !) 35.000 kn, a Franjo 40-ak milijuna kuna !!.

I - to je to.

Tko je glasao

Da, i to je dio

Da, i to je dio kapitalističkog "folklora", iako je i to mačji kašalj prema nekim šefovima velikih investicijskih fondova u Americi.

U Europi je na djelu "amerikanizacija" gdje zarade bossova rastu u nebo, dok se sitnozubatu raju optužuje za subverziju nacionalne ekonomije ako traže povišenje plaća od nekoliko postotaka.

Čitav proces jaši na valu liberalizacije koji je zahvatio Europu i kojim se brzo rastapa mukotrpno stečena razlika u raspodjeli kolača u odnosu na USA, pa i u tradicionalno socijalnim skandinavskim društvima.

The Observer

Tko je glasao

Ovo kao dodatak na vlastiti

Ovo kao dodatak na vlastiti dnevnik.

Ja ne bih a priori odbacio rezultate znanstvenih istraživanja i nijma pretpostavio subjektivnu percepciju. Ne zato što su istaživanja apsolutno točna, već zato što i takva kakva jesu pružaju izvrstan temelj za argumentiranu diskusiju o predmetu.

U konkretnom slučaju, evidentno je da je rezultat iznenadjujući (i za samog autora istraživanja), pa se s pravom postavlja pitanje njegova upotrebljivost. Ja sam u dnevniku pokušao navesti neke od razloga za koje mislim da barem djelomično objašnjavaju rezultat. Ono što sam propustio zaključiti jest da ovo upućuje da veliki dio nejednakosti kojoj svjedočimo, jednostavno ne dospjeva u statističke podake. Tj. da je rezultat neregistriranih crnih i sivih tokova novca nezabilježenih u bilo kakvim anketama, knjigovodstvima i revizijama.

The Observer

Tko je glasao

Toliko je tu nepoznanica u

Toliko je tu nepoznanica u izračunavanjima da me ne bi čudilo kad bi naš "točan" koeficijent bio 22 ili 37.
Kod nas se i procjene nezaposlenosti drastično razlikuju, a ovo je još ambiciozniji izračun...

Tko je glasao

jako dobro prikazano,

jako dobro prikazano, pogotovu zadnje.

A važni su naglasci da je i razdoblje SFRJ i poslije zbrka, pa kad uprosječiš zbrku dobiješ isto, te da je unutar ve više istog i mira krenuo "rat" svim sredstvima i svih protiv svih. Zato rastu akcije izvjesnog gale-a sa JOT apstrakcijama i razne evropske dvojbe a nadasve kao noćna mora nakon 70 godina (vječnost) uskrsava smušeni dr Vlatko Maček.

U Osijeku je kaos - Osijek I-2008. I raznorazno ...

Tko je glasao

Tipična statistička

Tipična statistička navlakuša. Možemo svi biti jednaki u relativnom siromaštvu, ali možemo biti jednaki i u relativnom blagostanju. Mislim da je Hrvatska relativno siromašna zemlja s jednim malim slojem ljudi koji žive u bogatstvu (da ne kažem blagostanju) kakvo u vrijeme socijalizma nije postojalo i kojeg je većina ljudi sklona percipirati kao preveliko odstupanje (socijalnu razliku) u odnosu na vlastitu (prosječnu) situaciju.

Stimuliranje potrošnje dovelo je do situacije da praktički i dijete iz obitelji koja prima socijalnu pomoć ima mobitel, dok ono iz bolje stojeće familije ima možda tri ili jedan koji košta 1.800 kuna i to se percipira kao nejednakost. U socijalizmu je bio slučaj da su neka djeca u razredu imala cipele, a druga nisu, no to se generalno nije percipiralo kao nejednakost. Moj zaključak je da i statistika i percepcija skrivaju bitno. Samo opsežna sociologijska istraživanja mogu "riješiti zagonetku" socijalne nejednakosti u Hrvatskoj, ali se ona, nažalost, ne provode.

grgo

grgo

Tko je glasao

Na temu socijalne

Na temu socijalne nejednakosti bilo je već nekoliko objavljenih dnevnika, ali toga nikad nije na odmet. Svaki novi pristup daje nam jasniju sliku o socijalnoj nejednakosti zato hvala bet na ovom dnevniku i pogleda iz drugog ugla.
Statistike se obično temelje na parametrima kao što su ovi gore, međutim projekcija te slike ne ocrtava našu stvarnost. Društvo smo sve većeg raslojavanje i socijalne nejednakosti ali i socijalne neosjetljivosti. To bih povezala sa vizijom vlade koja nas vodi. Njihova vizija svakako nije socijalna država, već država nekolicine bogatih i sve siromašnijih građana. To je došlo s privatizacijom gdje su mnogi proglašavani uspješnim poduzetnicima (Kutle, Gucić), gdje imamo situaciju da Todorić posjeduje u ovom trenutku 10% hrvatske zemlje, a sve to pod povoljnim uvjetima. Pitanje za jednu kunu:)...
Vijest o odlasku 200000 hrvatskih građana na skijanje daje nam najbolju sliku o onima koji imaju i ostatku koji nemaju ni za osnovne životne potrebe. Meni je to prizemnija statistika, mada nema znanstvenih parametara koji će to opravdati.

Tko je glasao

problem je u

problem je u netransparentnoj poreznoj kartici svakog građana ponaosob. a onda su i mogući ovakvi rezultati kao u studiji koja je predstavljena. kada bi svaki građanin imao svoj porezni broj lako bi se mogao pratiti rast njegove imovine, a onda kroz prijavljene prihode i utvrditi što potječe sa sivog područja, pa bi onda i rezultati bili bliži stvarnosti. porezna uprava navodno ne može pratiti prijavljena raspolaganja nekretninama svojih dužnika, jer kao neda softver. pa kupi bolji... u toku je opet jedna od prvobitnih akomulacija kapitala, pa kad se raskrmči ovo što je ostalo onda će biti i za softvere da se zatečeno stanje očuva. samo je onda pitanje hoćemo li biti čuvari, ili čuvani.

Tko je glasao

Nejednakost je ovdje

Nejednakost je ovdje analizirana na temelju raspodjele prihoda (plaće, penzije i ostali socijalni transferi, kapitalni prihodi...), a ne imovine. Imovina sama po sebi ne stvara prihode, osim u slučaju preprodaje (nekretnine). Takve stvari vjerojatno ovdje nisu uključene.

Očigledno je da se netransparetnost tolerira jer to nekome odgovara.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 6
  2. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 41
  3. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 10
  4. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 22
  5. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  6. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  7. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 34
  8. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 28
  9. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 7
  10. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  11. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  12. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  14. Neke laži toliko blistaju i u jednoj rečenici, da njihov sjaj treba strpljivo otklanjati od ppetra komentara 45
  15. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  16. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  17. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  18. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  19. Moćnik broj 1 od boltek komentara 33
  20. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  21. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 47
  22. Cunning plan od magarac komentara 7
  23. GAZA i znakovi apokalipse (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 66
  24. sposobniji ipak postoje od aluzija komentara 0
  25. GAZA i znakovi apokalipse (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 16

Novi korisnici

  • tomislav prgić
  • lynnwilson
  • zoellagenab214
  • Anna Radesic
  • JStankovic