pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Tužitelj u postupku protiv Momčila Krajišnika koji se vodi na ICTY podnio je žalbu na odluku vijeća koje je prošli mjesec političkog vođu bosanskih Srba i jednog od arhitekata etničkog čišćenja u Bosni osudilo na 27 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, ali ga i oslobodilo optužbi za kazneno djelo genocida.

"Tribunal ne dvoji da se genocid u Bosni dogodio", rekao je tada predsjedavajući sudac Orie, no namjera počinitelja nije dokazana. Genocid je specifično kazneno djelo za koje je potrebno dokazati ne samo opću namjeru za ubijanjem i sličnim djelima nego i posebnu namjeru za uništenjem cijele ili dijela jedne od tzv. zaštićenih grupa (vjerske, etničke, nacionalne i rasne) što po mišljenu Tribunala tužitelj nije uspio učiniti.

Ireland Online javlja kako se Tužitelj žali samo na kaznu. Makar je tvrditi istovremeno da se genocid u BiH nesporno dogodio ali da oni koji su tu politiku kreirali nisu imali namjeru uništenja zaštićene grupe očito kontradiktorno, Tužitelj odluku napada samo zbog dosuđene kazne koju smatra "manifestly inadequate" i traži doživotni zatvor. U izjavi objavljenoj danas Tužitelj je istaknuo kako 27-godišnja kazna, jedna od najtežih ikad izrečenih u Hagu, "demonstrates a disregard for the inherent gravity of the crimes committed by the respondent and the form and degree of his participation in them." (za tekst na hrvatskom: Jutarnji List). Dodao je i kako je tročlano vijeće sudaca pogriješilo kad je procjenjivalo olakotne okolnosti te u njih uključilo Krajišnikovu dob, vrijeme provedeno u pritvoru i činjenicu da nije pokušao pobjeći.

Krajišnik je također najavio žalbu na odluku no trenutno je na snazi posebna sudska odluka koja mu određuje još vremena za podnošenje iste jer u ovom trenutku nema odvjetnika niti presudu na jeziku koji razumije.

Slučaj Krajišnik bitan je za Tribunal jer bi zbog njegove "izlazne strategije" mogao biti jedan od poslijednjih koji "odmjerava" krivnju između političkih vođa pobunjeničkog vodstva bosanskih Srba za zločine koje su počinile njihove snage. Makar nisu vojni zapovjednici, politički vođe također mogu odgovarati za zločine drugih temeljem zapovjedne odgovornosti. Primjenjujući zapovjednu odgovornost široko, Hagu sestrinski tribunal za Ruandu osudio je već nekoliko načelnika općina i novinara za ratne zločine. Sud za Ruandu poznat je po širokoj paleti optuženika pa tako trenutno vodi postupak protiv pjevača opisanog kao "ruandski Michael Jackson".

No dva najpoznatija bjegunca - politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni zapovjednik Ratko Mladić - još uvijek su u bijegu, više od desetljeće nakon što su optuženi za genocid i sudjelovanje u genocidu. Upravo su to točke za koje je Krajišnik u prvom stupnju oslobođen makar je vijeće utvrdilo da je dokazano izvan osnovane sumnje da je odgovoran za istrebljenje, ubojstva, progon i deportaciju ne-Srba za vrijeme rata, dodajući da je njegova uloga u ovome bila krucijalna.

Carla del Ponte ranije je ovog mjeseca upozorila kako rokovi završetka rada Tribunala koje nameće Vijeće sigurnosti nisu realni te da bi zločinci mogli izbjeći pravdu izostane li međunarodna potpora. No ukoliko nakon "slučajnog" genocida uslijedi i "slučajna" nekažnjivost za neke od pojedinaca najodgovornijih za jedini europski slučaj genocida nakon Drugog svjetskog rata, temelji pomirenja i održive državnosti u Bosni i Hercegovini biti će ozbiljno ugroženi.