Tagovi

Sličnosti i razlike: Petrov se ponaša pametnije nego Adlešić i Friščić 2007.godine

Novinari i politički analitičari koji su skloniji zaboravu, o navijačima i političkim aktivistima da i ne govorimo, pregovore koji se upravo vode između MOST-a i obje velike stranke prikazuju kao nešto novo, nikad viđeno na hrvatskoj političkoj sceni. Svatko iz svojih razloga se „divi“ pregovaračkoj strategiji Bože Petrova jer je, eto, natjerao do sada neupitne vladare hrvatske političke scene na uzmak i umiljavanje njegovim pregovaračima ne bi li jedan od njih, Karamarko ili Milanović, prvi došao u poziciju da sastavi vlast. Neki, čak, tu situaciju vide kao trajnu promjenu paradigme, odnosno da se u hrvatskoj politici vlast više nikada neće formirati na način kako je bilo do sada. Međutim, činjenica je da su ovakvi pregovori već vođeni.

Riječ je, dakako, o pregovorima između Ive Sanadera i njegovog tima s Josipom Friščićem i Đurđom Adlešić čija je pozicija nakon izbora 2007.godine bila u vlas jednaka kao sad Bože Petrova. Bez njihovih zastupnika ni HDZ ni SDP ne bi tad mogli formirati vlast. Dok je trajalo, svi sudionici su tvrdili kako se ne razgovara o foteljama već isključivo o programima, politiku po politiku, kako bi se usuglasile mjere koje će se poduzimati u idućem mandatu. Iako su HSS i HSLS najavljivali da će razgovarati s obje stranke, po istim pitanjima, i tek nakon toga odlučiti kome će se prikloniti, dogodilo se da razgovori s Milanovićem nisu bili vođeni. Kako su kasnije rekli Friščić i Adlešić, stupanj sukladnosti njihovog i Sanaderovog programa je bio toliki da bi razgovori s drugim potencijalnim partnerom bili čisti gubitak vremena. Baš zato se poslije tvrdilo da su im pregovori bili tek smokvin list za unaprijed donijetu odluku.

Od tada se nije mnogo promijenilo, barem ne bitno. Umjesto o programima, sad se pregovara o reformama iako je zapravo riječ o istom. Umjesto dvije udavače (HSS, HSLS), sad je samo jedna (MOST), mada s osamnaest ruku za koje nitko u ovom času još ne može tvrditi da će se podizati baš sinkronizirano. Također, umjesto s 2007.godine najavljenim jednim po jednim, istovremeno se pregovara s oba prosca (HDZ, SDP). To je, zapravo, najveća razlika u odnosu na 2007.godinu. Ali, da ni ta nije suštinska svjedoče glasovi koji se već mogu čuti, da su simultani pregovori također smokvin list jer je, navodno, Božo Petrov zbog ideološke bliskosti s Domoljubnom koalicijom već unaprijed odlučio da će koalirati s njima. Odnosno, da je i on već ranije odlučio s kim će u kolo.

Takav dojam ponajprije stvaraju desno orijentirani novinari (zbog izostanka elementarne doze objektivnosti ih nećemo ni nazivati analitičarima). Neki od njih, držimo, iskreno ističu svjetonazor kao mjerilo koje bi trebalo presuditi, dok drugi trabanti nametljivo ističu postojanje HDZ-ovog gospodarskog programa koji je, navodno, sukladan reformama koje MOST postavlja kao uvjet za suradnju. To što „čuveni“ program javnost nije uspjela vidjeti, eto, ni nakon izbora, ne smeta im.

Neki iz tog tabora u nedostatku pravih argumenata pokušavaju manipulirati iskrivljavanjem rezultata izbora pa tvrde kako se dvije trećine birača odlučilo za smjenu vlasti, kao da isti omjer ne vrijedi i za Karamarkove ambicije. Odnosno, činjenica je da jednake dvije trećine birača ne žele ni da HDZ bude na vlasti.

Neki kao razlog za diskvalifikaciju koalicije Hrvatska raste ističu slučaj Prgomet, da je to navodno Milanovićev pokušaj da razbije MOST, mada ne postoji dovoljno čvrsto uporište za takav zaključak. Jer jednako, ako ne i više, odgovara HDZ-u da od Petrova udalji političara kojeg se percipiralo kao glavnu zapreku i čak neke vrste jamca da MOST neće s Karamarkom. Kod takvih se podmetaljki, naime, uvijek nastoji prikriti od kuda zapravo vjetar puše pa moramo sami dokučiti tko bi u paraobavještajnim podzemnim igricama mogao biti vještiji, Karamarko sa svojima ili Milanović sa svojim suradnicima.

Kako bilo, činjenica je da se Božo Petrov i njegov MOST nalaze u nezavidnom položaju. Jedna je opcija da će odlučiti o tome s kim će formirati vlast i s izabranim partnerom podijeliti političku odgovornost za sve što će se događati Hrvatskoj. Većina javnosti traži upravo to. Mišljenja su mnogo više podijeljena na pitanju o tome koji im je partner bolji i pouzdaniji. Kako god da odluči MOST-ovo vodstvo, bit će nezadovoljnih.

Druga je opcija da dogovor neće biti postignut i da ćemo ponovno na izbore. Bez obzira na to što mu mnogi u tom slučaju predviđaju neuspjeh, boljem rezultatu se većinom nadaju samo navijači, Petrov može zaigrati na tu kartu. Trebao bi samo paziti da teret odgovornosti za ponavljanje izbora ne bude u potpunosti prebačen na njegova leđa. Kako izgleda, čini se da ima dobre savjetnike. Ne ponavlja pogrešku Đurđe Adlešić i Josipa Friščića, već simultano razgovara s oba potencijalna partnera.

Kako bi mogućnost da bude proglašen krivcem za nove izbore sveo na najmanju moguću mjeru, Petrov mora još izabrati i onda s izabranikom sklopiti pismeni sporazum o reformama koji će sadržavati vrlo konkretni hodogram mjera. Primjer toga također nalazimo u 2007.godini kad su HSS i HSLS nakon sličnih pregovora sa Sanaderom potpisali sporazum i za njegovog čuvara (kontrolora), odnosno jamca odredili Damira Polančeca. Sjećamo se i da su nas tad poučavali kako u međustranačko dogovaranje uvode zapadni demokratski standard.

Doista čudi zbog čega se danas u izvještajima i analizama pregovora koje vodi MOST ne vuče paralela s tim primjerom. Ako zbog sudbine glavnih aktera i budućnosti stranaka koje su paktirale s HDZ-om, suzdržanost je nepotrebna. Nova politička zvijezda je kroz pregovaranje s obje strane već pokazala mudrost koju nisu imali Adlešić i Friščić. Osim toga, ako sklopi sporazum o reformama koje će zajedno provoditi, i Petrov dobiva mogućnost da drugu stranu okrivi za neuspjeh i prijevremene izbore. Izgledi bi mu bili polovični jer medijska mašinerija velikih stranaka je jaka, ali bi ih barem imao.

Za sada nemamo dojam da je MOST odlučio i prije započinjanja pregovora. Čini se da ozbiljno važu kome će se prikloniti i da ovo što gledamo nije tek predstava za javnost. Na njima je da odvagnu sve što su govorili u kampanji i procijene zbog čega su zapravo dobili toliki broj glasova. Pogode li želju svojih birača, smiješi im se znatno bolja politička sudbina od one koju su doživjeli Đurđa Adlešić i Josip Friščić. I njihove stranke također.

Komentari

...doista ne čudi...

Doista čudi zbog čega se danas u izvještajima i analizama pregovora koje vodi MOST ne vuče paralela s tim primjerom....ako se kao neobjektivni iz jednačbe izbace partijsko-navijački komentatori,
a pokuša se objektivno usporediti situacije iz 2007 i ove 2015, onda stvarno ne treba čuditi što objektivni promatrači uopće ne povlače paralele između ovih pregovarača,
...2007 su pregovarači imali komfornu poziciju od manje od -1% ostvarenog deficita u državnom gospodarenju,
i mogli su komotno djeliti plijen te godine kada je EU-27 veselo imao zeru viši deficit, ili npr. Mađarska sama -4.5%
http://www.ijf.hr/newsletter/49.pdf
...dok je npr. Hrvatski proračunski manjak bio 2011 već -7.8%, pa 2012, -5%, pa 2013, -4,9%...što je neusporediva situacija...a sve to uz potpuno drugačiji, i skoro beznadan širi okoliš, stalni pad BDPa, skroz drukčiju geopolitičku situaciju, sigurnosnu da ne velim...
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-03_01_2014.htm
...sve dovoljno da svakome onom tko se ulovi dobronamjerno u koštac s onim što će naći poželim puno sreće i rad nesmetan bar od navijački raspoloženih medija i komentatora...
...dovoljna će im biti opstrukcija skoro svih ostalih...

Tko je glasao

Ne vidim vezu između

Ne vidim vezu između proračunskog deficita i ovoga o čemu pišem. Osim ekonomista, postoje u Hrvatskoj i druge struke koje itekako zanimaju akteri i stanje na političkoj sceni, te geneza političkih odnosa. Iz toga se također u dobroj mjeri može predvidjeti što nas čeka u nastavku.

Da neki od komentatora nisu isticali kako je ovo što se sad događa prvi put da nekakva treća opcija odlučuje o vlasti, možda ne bih spominjao Sanadera, Friščića i Adlešićku. Držim da je dobro prisjetiti se kako je teklo pregovaranje i što je na kraju ispalo. Mislim da je ono dobra pouka danas uključenima u pregovaranje.

Drago mi je što se Petrov nije ponio kao tad dvojac HSS/HSLS, barem za sada. Da bi njegovo društvo zadržalo ozbiljnost kakvu tvrde da imaju, mislim da ih je ok podsjetiti na primjere u kojima su neki drugi također pričali o programima, ekvivalent današnjoj priči o reformama, a na kraju znamo što je ispalo.

Čisto da ne krenu njihovim stopama. Slažem se s tezom da će opstrukcija biti s raznih strana, ali baš zato je važno kako će se u nastavku ponašati Petrov.Red je da se pohvali kad učini nešto dobro, meni se sviđa dvostrano pregovaranje, a pokudi ako počne glavinjati i sam si smanjivati izglede za uspjeh.

B-52

Tko je glasao

Ne vidim vezu između

Ne vidim vezu između proračunskog deficita i ovoga o čemu pišem. Osim ekonomista, postoje u Hrvatskoj i druge struke koje itekako zanimaju akteri i stanje na političkoj sceni, te geneza političkih odnosa....ja vidim vezu, ne baš trivijalnu,
Ekonomija ima jedino mjerilo u novcu, jedino objektivno mjerljivo, dakle,
...i to mjerljivo mjerilo htjeli-nehtjeli je jedino objektivno mjerljivo mjerilo uvažavano od svih...bez obzira na svjetonazor, ekonomski status u društvu, na kulturološke razlike, spolne, dobne, ...te brojke se ne daju višeznačno interpretirati bez obzira na ideološke predznake. Te brojke nas spajaju u zajednicu. One su uspjeh ili neuspjeh politike...one su taj plod, ovakav ili onakav, geneze političkih odnosa...

Tko je glasao

Ahilova peta političkog sustava

Tko je glasao

MOST je dobio preko 300.000

MOST je dobio preko 300.000 glasova i nećemo, barem na ovom dnevniku, ljude koji su im dali glas vrijeđati time da su "mentalno deficitarni".

Drugačije mišljenje da, ali uvrede neću tolerirati. Zato je komentar otišao u SPAM.

B-52

Tko je glasao

javni dug je 2007 godine bio

javni dug je 2007 godine bio negdje oko 40 posto BDP-a, daleko ispod graničnih, konvergentnih 60 posto. Danas se ubrzano približava alarmu od 100 posto. Koalicijske vlade ovakvog tipa kao naše hrvatske vlade, bez obzira desno ili lijevo od centra, se uopće ne mogu boriti sa takvom situacijom. Veliki dio koalicijske mase uopće nije ni svjestan težine krize, a oni koji su svjesni istovremeno i znaju da koalicijska vlada značajno smanjuju manevarski prostor u tretmanu i upravljanju dugom.
Koalicijska vlada sa ovoliko mnogo stranaka i interesnih grupa dužničku krizu tretira kao elementarnu nepogodu, tj otprilike kao situaciju u kojoj se ništa učiniti ne može, nego čekati da odbori vanjskih i unutarnjih vjerovnika uzmu stvar u svoje ruke, a mi ćemo onda udariti u poznate žice...kao ono, to od nas traži europsja unija, IMF, EIB i slično....

Tko je glasao

Slažem se da ogromne

Slažem se da ogromne koalicije nisu dobre za efikasnu vlast.

Mislim da bi umjesto inzistiranja na najvećoj mogućoj koaliciji koja bi praktično ukinula oporbu trebalo tražiti konsenzus oko najbitnijih reformi. Utoliko je ovo dvostrano pregovaranje dobro.

No kad je u pitanju formiranje vlade, treba graditi ono što će biti najefikasnije i ima najviše izgleda za uspjeh. Petrov ne bi trebao postupiti kao svojedobno Adlešićka i Friščić. Tko želi imati dobru političku perspektivu, njihovo iskustvo i sudbina mu uvijek trebaju biti pred očima.

B-52

Tko je glasao

Petrov ne bi trebao postupiti

Petrov ne bi trebao postupiti kao svojedobno Adlešićka i Friščić
ne znam šta si točno htio reći, ali gore navedeni duet je bio sasvim uspješan u koalicijskoj trgovini. Sanadera su otpratili u Remetinec, a njima osobno se ništa nije dogodilo, iako je Adlešićka bila podpredsjednica Vlade, i bilo je sasvim nevjerojatno da "ništa ne zna, jer je ona potpredsjednica za drugi resor".
U stvari, igrala se stara, prokušana koalicijska igra: ne diraj ti moje krugove, pa neću ni ja tvoje.
Sanader je povlačio poteze koje su ga kasnije skupo stajali, u drugoj fazi privatizacije INE, trampom struje za primarni aluminj iz Mostara, financiranjem svoje vlastite stranke crnim novcem iz kase Fimi medije, Friščić je usmjeravao proračunski novac prema subvencijama u poljoprivredi, a Adlešička je raspredila svoj kadar u likvidne dijelove hrvatske ekonomije, iz koje se moglo dobro cuclati novac državnih i javnih poduzeća. Vojković je bio dugogodišnji direktor Croatia osiguranja, i za to vrijeme je imao kontrolu nad prometom novca od oko 7-8 milijardi kuna, mogućnost zapošljavanj stranačkog kadra HSLS-a i njihove rodbine. Iako čovjek nema blage veze s osiguravajućim biznisom, niti ga je to ikada zanimalo.
To je formula - pucaj i bježi. HSLS je uvijek bio interesna skupina, koja se samo trebala riješiti Budiše, da bi maštoviti pristup HSLS-ovog kadra upravljanju državnim resursima došao do izražaja.
MOSTOVCI još ništa nisu ni tražili, ili mi to ne znamo, ali u koalicijskoj trgovini uvijek postoji dvije vrste sporazuma - jedan za javnost, u kojem se spominju programi i reforme, a drugi je back-door agreement, s prešutnim detaljima oko rasporeda diplomatskih pozicija, članstva u nadzornim odborima i managerskih pozicija u javnom i državnom sektoru. Što se tiče političkih funkcija u tijelima državne administracije, one se smatraju sirotinjskim, i za njih se ne bori nitko, ako baš ne mora. Posebno danas, kad su javne financije pred dužničkom krizom, a penzijski i zdravstveni fond u bankrotu.
.

Tko je glasao

Sve je to točno, ali ne

Sve je to točno, ali ne navodiš ključno. Friščiću i Adlešićki je to bio labuđi pjev. Oboje su po završetku mandata izgurani iz stranke, znamo da ne s počastima.

Za razliku od njih koji su ionako bili na zalasku karijere i do tada se dobro potkožili (ovo s karijerom je relativno jer politička može trajati do poznih godina), Petrov je mlad i tek je zakoračio na nacionalnu političku scenu, nije valjda ušao da bi "plesao samo jedno ljeto". To što je ušao na velika vrata znači jedino da će se još više crveniti ako mu birači u nastavku pokažu thumb down.

A da se pozlata s MOST-a i Petrova već guli svjedoči i pismo koje im je danas popodne uputio Prgomet.

Iz njega saznajemo da su točne bile pretpostavke kako se među izborne pobjednike uvukla skupina ljudi oko Petrova, bivših članova HRAST-a, GROZD-a i raznih sličnih koji ili nisu uspjeli na izborima ili nisu ni pokušali. Ne samo da su se uvukli već pokušavaju voditi glavnu riječ.

Koliko su te njihove riječi pametne govori i činjenica da Prgometove aktivnosti vide kao pokušaj njegove promocije na račun MOST-a, kao da on prije njih nije imao političku karijeru i da nije bio javnosti poznat. Hm, politički anonimusi predbacuju bivšem zamjeniku predsjednika HDZ-a da se preko njih želi probiti. Svašta!

Ne znam koliko je Petrov u stanju srediti to društvo oko sebe, ove koji nisu izabrani zastupnici, ali meni on sve više sliči na trojanskog konja krajnje konzervativnih udruga kojima su pripadali, ili pripadaju ti koji se sad žele nametnuti kao gazde u mostu nezavisnih lista.

Ako žele u stranci MOST, njihova stvar, odnosno stvar Bože Petrova koji je šef stranke. No kada je riječ o mostu nezavisnih lista (je li isti naziv stranke i liste, koji buni, izabran slučajno ili namjerno???), onda to više nije stvar samo Petrova, već svih izabranih zastupnika.

Kao i Prgomet, sumnjam da svi njihovi zastupnici dijele ideje i politiku HRAST-a, GROZD-a i slične koje se, kako se čini, pokušavaju nametnuti kao zajedničke. Sve sam sigurniji da će to biti razdjelnica podjele među njima koja će se uskoro dogoditi.

Priče glasnogovornika o jedinstvu MOST-a mi sve više sliče na zviždanje u mračnoj šumi.

B-52

Tko je glasao

@sm: Pa, meni se čini da su u pravu.

Prgometove aktivnosti vide kao pokušaj njegove promocije na račun MOST-a, kao da on prije njih nije imao političku karijeru i da nije bio javnosti poznat. Hm, politički anonimusi predbacuju bivšem zamjeniku predsjednika HDZ-a da se preko njih želi probiti. Svašta!
Pa, meni se čini da se on i jest probio preko Mosta. Bio je osnovao udrugu "Hrvatska inicijativa za dijalog" (HRID), ali na mrežnom sjedičtu udruge nema nikakvih cvijesti o aktivnostima od 29. svibnja.

Na ovim izborima, gotovo svi disidenti etabliranih stranaka doživljeli su katastrofu; čak je i Čačiću visio mandat, a Glavaševa stranka je sa šest mandata pala na dva. Propali su raznliki disidenti: Kujundžić (ne zaboravimo da je Prgomet bio s njim!), Ruža Tomašić, Ivo Josipović, Mirela Holy, Jadranka Kosor, Damir Kajin...

Ne vidim razloga za tezu da bi bilo drugačije, da je Prgomet nastupio kao nezavisni, ili sa svojom strankom.

Što ne znači da o njemu osobno loše mislim! Moje osobne simpatije tu nisu bitne. Oni koje ja simpatiziram, obično propadnu.

Glede socijalnih konzervativaca oko Petrova, nije to ništa novo.

Kao i Prgomet, sumnjam da svi njihovi zastupnici dijele ideje i politiku HRAST-a, GROZD-a i slične koje se, kako se čini, pokušavaju nametnuti kao zajedničke.
Tu se slažem, da ne slijede. E sad, ne vidim zasad indicije da se unutar Mosta nastoje nametnuti inicijative da bi buduća vlada morala ukinuti zakon o životnom partnerstvu, ograničiti pravo na pobačaj isl.. Možda to bude s vremenom, ali zasad ne vidim. Najzad, moja je procjena da će se cijeli Most ili većina ipak dogovoriti sa SDP-om na kraju, ne sa HDZ-om (o nekim razlozima za to objavio sam i dnevnik ovdje).

Tko je glasao

Od kraja: Nebitno je u ovom

Od kraja:

Nebitno je u ovom času žele li ukinuti zakon o životnom partnerstvu i razno, već da su kooptirani u nacionalno vijeće koje, očito, donosi sve odluke, pa i tu oko formiranja vlasti, a da u njemu ne sjede svi izabrani zastupnici (njih je samo sedamero).

Oko Prgometa:

Referiram se na današnju izjavu te ekipe u kojoj tvrde da su Prgometove "sadašnje aktivnosti" usmjerene na samopromociju jer želi svoju udrugu pretvoriti u stranku.

Činjenica je da se Prgomet kao političar afirmirao znatno prije nego je pristupio MOST-u i da je kao HDZ-ov disident imao daleko veći publicitet nego bilo koji pojedinac iz MOST-a, izuzimajući samog Petrova koji je tu negdje.

Pristupanjem MOST-u, Prgomet je sa sobom donio i publicitet, a sa SVOJOM listom je postigao uspjeh i I izbornoj jedinici, na svoje ime je dobio, čini mi se, nekih 22-23 tisuće glasova.

Budimo realni, političar Prgomet je postojao prije MOST-a, a mogao bi ih i nadživjeti :)

B-52

Tko je glasao

Usud Mosta kao mjere svih mjera

Usud Mosta kao mjere svih mjera

“Tko želi imati dobru političku perspektivu, njihovo iskustvo i sudbina mu uvijek trebaju biti pred očima.”

Baš je kalkuliranje s osobnim političkim sudbinama kamen oko vrata potrebnim reformama. To je tužna priča o političkom preživljavanju. No, to je priča o hrabrosti da uložiš svoj politički status i autoritet i kažeš: s ne kompetentnima neću razgovarati.

Baš svakom tko je zaposlen (ili ne zaposlen), onom tko ima porodicu, djecu, roditelje u mirovini, neki kredit, onome tko čita novine i gleda TV, je posve jasno što u našem društvu treba unaprijediti i kome socijalna država  mora pomoći. Naravno da prosječan građanin ne poznaje najbolje načine kako i u kojem roku to provesti. Za to ‘kako’ političari koriste znanja stručnjaka, ne traže rješenja u Međugorju i ne pitaju Gospu. Za nečije političke odluke i rezultate tih odluka nadalje nisu odgovorni i smjenjivi ti stručnjaci već upravo političari.

Razvoj može biti postepen i mora biti moguć

Čudno je da se Hrvatska ultimativno hoće staviti u ravan s državama/društvima sa stoljetnim iskustvima u demokraciji – mislim da je to pogrešno. Jedno je cilj da se ta poželjna ravan dostigne što prije a posve drugo je da  li je u našeg  građanin/a/ku moguće ‘uliti’ ono što drugi prakticiraju kroz više generacija.

U vrijeme primanja Rumunjske i Bugarske u EU mi smo kao društvo uopće, kao politička zajednica bili za nekoliko kopalja od njih zreliji i razvijeniji, no politički ciljevi EU (rušenje ostataka komunizma) su prevladali i Hrvatsku ostavili na čekanju.

Današnja priča o Mostu i razgovorima s dvije etablirane stranke je za ove potonje upravo priča o sudbinama i preživljavanju. Posve je, mislim, nemoguće da se dogodi suglasnost u svim reformama i metodama njihovih ostvarenja. Posve je neuobičajeno tražiti da jači partner slabijem daje pisane garancije na zahtjevano. A svoje ‘reforme’ su pisali i prezentirali na razini srednjoškolskog eseja.

Mislim da se upravo preživljavanja radi, na insistiranje Mosta, pregovori vode bez javnosti, prihvaća i neprihvatljivo.

Politički identitet

Tko god da pobjedi, osnuje vladu, mora izgubiti na svom identitetu i iznevjeriti svoje birače koji su izašli na izbore. Politički identitet imaju HDZ i SDP, Most ga, iz virtalnog i izborno propagandnog, tek profilira sadržajno i metodski, nažalost s previše šumova i kontradiktornosti.

Da ponovim, Mostu baš ništa ne vjerujem, pitam se koliko zapravo oni sami imaju osnove vjerovati u sposobnosti vođenja većeg sustava, države. Most nema formirane ni osnovne institucije uobičajene za trenutni stepen razvoja stranačke političke demokracije.

Mjera svih mjera, reforma kao etalon

Posebno sam iznenađen da SDP prihvaća takav način uvjetovanja. Uvjetovanja od grupe građana, koji se tek virtualno poznaju, grupe koja je zbog nesavršenosti političkog sustava, neočekivano postala i prihvaćena od političkih suparnika  kao mjera svih mjera.

Da, hoću reći, bez obzira na to što bi tada HDZ, taj spoj retrogradnog i nacionalističkog, s Mostom lako preuzeo formiranje buduće vlade, SDP je javno trebao reći da svoje birače neće iznevjeriti kroz tajne pregovore i ustupke. Ako to znači ići u oporbu ili u nove izbore, bolje je nego dovesti u pitanje sklonosti velikog broja svojih birača - preživljavanja radi.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/kaos-u-mostu-prvo-demantirali-a-onda-potvrdili-poziv-dragi-prgometu/857455.aspx

Tko je glasao

Posebno sam iznenađen da SDP

Posebno sam iznenađen da SDP prihvaća takav način uvjetovanja.
Možda je to samo taktiziranje u očekivanju raspada Mosta. Kao što vidimo na primjeru poziva Prgometu, potvrđuje se njihova razjedinjenost. Pravi cirkus nastat će kada Nacionalno vijeće počne odlučivati o tome kome se prikloniti. Koliko god se oni pozivali na neideologiziranost (što zapravo znači na nepostojanje svjetonazora), to naprosto ne postoji, svatko od njih intimno naginje pomalo ili jako lijevo ili desno (npr.Miro Bulj koji se nedvosmisleno izjasnio ). I tu će doći do pucanja na koje SDP vjerojatno računa.

Od ove sadašnje sitaucije, jedino može biti lošije ako se mandati na kraju podijele 75:75, a jezičac na vagi postane Živi zid.

Tko je glasao

Most: hrastovi ideolozi,

Most: hrastovi ideolozi, iskusni neretvanski političari i krupni kapital

Pod naslovom RAZOTKRIVANJE MOSTA Odluka Petrova zapinje između Hrasta, Barba Luke i tajkuna, Autor: Dubrovački dnevnik Datum objave: 24.11.2015. je ispričana ‘ono što svi znamo’ i ‘ono što se govori’ priča o Mostu.

Poduži tekst, može mu se ali i ne mora vjerovati, daje na znanje tko je tko i čiji u Mostu. Članak završava:

Božu Petrovu sada je vjerojatno najgore, jer on jedini najbolje zna tko mu je u njegovom impresivnom političkom uzletu, ali i privatno, pomogao. Što će napraviti u trenutku kada se u formiranju Vlade počnu kositi interesi svih onih koji smatraju da imaju legitimitet o toj Vladi i Mostu odlučiti. A to su tri prejake struje koje su izgradile Most, ovaj koji danas gledamo.

To su hrastovi ideolozi, iskusni neretvanski političari i krupni kapital. Svi oni imaju svoje interese u Mostu. Jedni da konačno donose zakone protiv manjina, drugi da se riješe Karamarka i vrate stranku pod svoju dominaciju, a treći da kontroliraju Vladu i zakone u korist svojih korporacija.

Ovih dana pitanje je jedino koja će struja prevagnuti ili što će se upravo te pozadinske struje dogovoriti, daleko od očiju javnosti.  Svakako će biti zanimljivo promatrati što će ''Most odlučiti,'' koga će podržati i koje će ime biti predloženo za premijera. Iako se rezultat vjerojatno već zna, treba se dogovoriti kako na terenu sve to dogovoreno, plaćeno i isplanirano na samom travnjaku realizirati. A da ne bude previše sumnjivo.

Do tada se samo treba i dalje nastaviti nadati kako će odluka o koaliciji pripasti onome tko pristane na bolne rezove i reforme. Ljudski je nadati se.

U tekstu se navode ideolozi iz Hrasta, iskusni neretvanski političari poput Luke Bebića i krupni kapital adresiran je kao medijski. Kako god, no razglednica mosta poprima sve više detalja, u nekima gubi naivnost i mesijanstvo.

-----

http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/hrvatska/razotkrivanje-mosta-o-vladi-odlujucuju-hrast-karamarkovi-protivnici-iz-neretve-i-tajkuni

Tko je glasao

Osim toga, uskoro će se

Osim toga, uskoro će se pokazati snaga ustavom definiranog političkog sustava...višestranačje i parlamentarnu demokraciju teško da će uspješno zamijeniti diktat samo jedne stranke/opcije, što vidimo da želi grupacija oko Petrova (a najglasniji je baš onaj koji nije niti ušao u Sabor)

HDZ i SDP su osvojili cca 80% mandata i vrlo je nevjerojatno da bi netko sa svojih 12,6% mandata mogao nametnuti svog premijera i sve svoje zamisli (od kojih je financiranje gospodarstva iz primarne emisije HNB-a jedna od najopasnijih ideja).

Najvjerojatnije je, zato, da će se MOST podijeliti..nešto manje je vjerojatno da će se opet ići na izbore, a gotovo nevjerojatna je opcija da ostanu jedinstveni i podrže HDZ, svejedno da li s Karamarkom ili bez njega

B-52

Tko je glasao

pokušavam objasniti, sam sebi

pokušavam objasniti, sam sebi i drugima, da se, što se tiče naših javnih financija radi o izvanarednoj situaciji, a izvanredne situacije traže i izvanredne mjere. Onog trenutka kad država proglasi stanje bankrota, kontrolu nad našim javnim financijama preuzimaju vjerovnici, ili njihovi zastupnici u obliku europskih institucija, IMF-a, ili arbitražnih sudova. Državici koja je nezavisna tek 25 godina najteže se suočiti sa situacijom gubitka velikog dijela suvereniteta, i to u vrijeme kad su ratne rane još svježe, a politička klima općenito nestabilna. Iz grčkog primjera vidljivo je da razni oblici demokratske vlasti i demokratskog odlučivanja, kao npr referendumi, za vjerovnika ne znače ništa. Referendumi su za unutrašnju upotrebu, s njima ne možeš zaplašiti nikoga tko želi povratiti svoj novac.
Vrijeme je za reforme, ali je vrijeme i za procjene kakve refome trebamo, a da one ne prodube krizu.

Prije par godina smo kao uzor u mnogim stvarima gledali na finsko društvo, organizaciju obrazovanja, efikasnost ekonomije, kao na državu koja postiže iznimne rezultate sa vrlo ograničenim resursima.Danas je Finska primjer države koja se ne može odlijepiti od recesije, pada BDP-a i dugročno loših trendova. Uzroka može biti mnogo od europskih sankcija prema Rusiji, propasti Nokie ili "pretvrde" monetarne unije, koja ne dozvoljava prilagodbu promjenom valutnih tečajeva.
Ali Finci spremaju veliku parlamentarnu raspravu početkom iduće godine o uzrocima krize, i načinima izlaska iz krize. Nikome ne pada pamet da će se sada odjednom pojaviti neka skupina genijalaca pod kapom neke treće, ili četvrte političke opcije, koja će recimo, ucjenjivati vladu, npr izlaskom iz eurozone.
Hoću reći, da smo, po mom mišljenju, na krivom putu što se tiče reformi i izlaska iz krize. Taj cilj se ne može postići zakulisnim i polutajnim pregovorima umutar pojedinih političkih skupina, jer će način na koji se treba boriti sa krizom pogoditi skoro sve u ovoj državi, i to vrlo jako....

Tko je glasao

Ultimatum

moram priznati da mi se diže kosa na glavi od tog Mostovog mesijanstva!!

Kao da u zemlji nitko ništa nije radio i nu njih - sve će staviti na svoje mjesto...

Reforme su potrebne u svim sferama društva i to je jasno, ali baš da se nekritički prihvati najobičnija ucjena na brzinu sklepane grupa ljudi...to mi je suludo!

Mislim da je ključno (koliko god to izgleda suludo) da se reformira prvo HDZ!! U tom slučaju je moguće da u Saboru, umjesto unisonog protiv, dobijemo jednog dana i raspravu koja će iznjedriti prijedloge za dobrobit građana Hrvatske a ne za partikularne interese pojedinih stranaka.

Statistička pogreška

Tko je glasao

Mislim da je reforma HDZ-a

Mislim da je reforma HDZ-a već započela, samo što aktualno vodstvo stranke toga još nije dovoljno svjesno.

S druge strane, indikativan je posljednji Karamarkov "životni intervju" u kojem pokušava reafirmirati svoj stav da je pobijedio i četvrti puta, u nizu, i da ne razumije one koji "nameću" stav da je HDZ s ovih 56 + 3 mandata, zapravo - izgubio.

Današnji, pak, sastanak s europarlamentarcima bi mogao biti i njegov pokušaj da uspostavi narušenu vezu s Plenkovićem i Stierom jer, kako kuloari nagovještavaju, ta bi opcija mogla ubuduće dominirati strankom. Možda je to Karamarkov pokušaj da tranzicija HDZ-a prođe mirno, a ne brutalno kako je bilo uvijek do sada.

Treba im dati vremena i osloboditi ih tereta vlasti kako bi taj posao mogli napraviti u miru. Hrvatska bi dugoročno sigurno imala koristi od jedne konzervativne, odnosno uljuđene demokršćanske stranke.

B-52

Tko je glasao

Poruka za Most

Treba im dati vremena i osloboditi ih tereta vlasti kako bi taj posao mogli napraviti u miru. Hrvatska bi dugoročno sigurno imala koristi od jedne konzervativne, odnosno uljuđene demokršćanske stranke.

Statistička pogreška

Tko je glasao

Pa da, samo što ja mislim da

Pa da, samo što ja mislim da je pregovaranje o reformama (možemo slobodno staviti i znak navoda na tu riječ) samo manevar prije donošenja odluke o tome s kim će MOST formirati vlast. Ne mislim da ti razgovori imaju težinu koja im se trenutno pripisuje.

Oni pravi razgovori o tome što je činiti tek slijede, u Saboru i u javnosti. Takva je i inače procedura donošenja odluka, ništa bez Sabora.

B-52

Tko je glasao

Most mi nije jasan

Oni, koji najjače cvile zbog nedostatka konstruktivnee rasprave i razmjene mišljenja, kako bi se došlo do najboljih rješenja, iznijeli su svoje reforme u maniri najobičnije političke ucjene...onda se još žale što praktički nisu naišli na neodobravanje niti kod jedne strane pa sad traže i pismena očitovanja...na stranu sada kvaliteta reformi, ali kakvoj kritici su oni u tim uvjetima podvrgli te dvoje umotvorine?? Da ne spominjem da nisu prošli niti široku raspravu unutar Mosta, jer isti naprosto nema potrebne širine!!

Statistička pogreška

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci