Ekonomsko i demografsko stanje u Slavoniji je vrlo poražavajuće. Perjanica oporavka bi trebala biti poljoprivreda, međutim, iz više razloga to nije realna opcija. Agrobiznis je u našim uvjetima daleko od atraktivne i visoko akumulativne opcije. U globalnim okvirima su nam šanse pogotovo male jer su veliki igrači već zauzeli adekvatne pozicije. U vezi toga, i naše ufanje u ekosačuvanost naših polja neće imati vremena doći do izražaja, niti imati veliku ulogu u oporavku slavonske opcije.
Danas politički i građevinski lobi forsira najefektnije i najisplativije projekte - autoceste (o isplativosti C5 koridora bi se dalo raspravljati), ali ukupna izgrađenost na tom polju se približava svom vrhuncu.
Zbog toga, a i zbog gore navedenog, očekuje se inteziviranje ideje i realizacije izgradnje kanala Dunav-Sava.
Sam začetak te ideje seže čak u 1737.g. i sve od tad su gospodarski interesi za realizaciju tog skupog projekta vrlo slični. Osim pomenute skupoće (4,5 mld. kn), danas itekako treba uzeti u obzir i ekološki faktor. Najjači adut protivnika izgradnji tog kanala je upitna opstojnost hrastovih šuma tog područja koje prema egzaktnim pokazateljima vrijede oko 10,2 mld eura, a o vrijednosti kao šireg ekosistema ne vrijedi ni raspravljati. (Mala digresija...)
Aktuelna vlada je svojevremeno bila objavila i datum početka gradnje. Srećom to je zapelo. Mišljenja sam da stručnjaci, političari i javnost još nisu u dovoljnoj mjeri ukrstili koplja svojim mišljenjima i argumentima. Ne smijemo dopustiti da nas umornost od politike i okupiranost trenutnim egzistencijalnim pitanjima dovede pred svršeni čin, da taj povijesni događaj za Slavoniju (i širje) počne bez glasnosti.
Projekt kanal Dunav - Sava
Projekt kanal Dunav - Sava nije dobar za Hrvtasku. Osim hrastove šume, kojoj raste tržišna cijena, i raznog drugog, potpuno gubi na značaju i luka Vukovar, što znači i grad Vukovar i okolica. Projekt je u interesu samo za neku građevinsku zaradu. Umjesto uložiti cca 5 mlrd kuna da bi netko zaradio 0,5 mlrd kuna puno je bolje tih 5 mlrd kuna uložiti u razno drugo, čega je u Slavoniji napretek. I u koridor C5 nema šta ulagati RH.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoa navodnjavanje koje
a navodnjavanje koje proizlazi iz tog kanala?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNavodnjavanje je noviji
Navodnjavanje je noviji argument za kanal Dunav-Sava a HDZ-ova Vlada to propagira kao stoljetni projekt, nešti kao Čačićeva cesta i stanovi. Samo navodnjavanje se u suvremenim uvjetima odavno ne rješava velikim plovnim putevima nego veoma raznovrsnim tehničkim rješenjima, koja su u Slavoniji raznovrsno primjenjiva bez kanala Dunav-Sava. Rješenja prvenstveno ovise o ciljanoj poljoprivredi. Grubi orjentiri su Izrael i Nizozemska, a vjerojatno puno manje toga od propagiranog treba navodnjavati, vezano na projekcije poljoprivrede.
Ad kanala, on bi prvenstveno bio eventualno koristan BiH, ako bi strateški puno toga usmjerili na luku Brčko, čime bi onda mogli vezati Hrvatsku do Zagreba, čime Hrvatska dodatno gubi jer bi luke Sisak i eventualno Zagreb postale sporedne u odnosu na luku Brčko. Obzirom da je BiH bitan i koridor C5, bez kanala ostaje ono što za RH dobro funkcionira, luka Vukovar, željeznička pruga i čvor Vinkovci, perspektiva određene uloge luke Sisak pa i Zagreb. Za RH je puno bitniji višedesetljetni složeni projekt Sava na duljem potezu Zagreba, od slovenske granice do Siska, koji donosi krupna prometna i energetska rješenja, strateški osigurava pitku vodu, regulaciju voda uključujući navodnjavanja.
U smislu investiranja, projekt Dunav-Sava se gura ne bi li se tako građevinski biznis RH jače ubacio na posao koridora C5, naravno podrazumijevajući da mi imamo "fantastično rješeno financiranje" (ironično rečeno), o čemu se sve frakcije slažu, a to je da mi sve to isfinanciramo i još osiguramo temelje za daljnje poslove i financiranja, nešto što bi produljilo život praksi posustaloj na poslovima tipa Sveučilišna bolnica, stadion Maksimir i drugi. Usput bi isfinancirali i auto-cestu Crnoj gori i Albaniji.
Projekt Sava od slovenske granice do Siska se stopira iz više bitnih razloga. Prije 100 godina je realiziran posao skoro slične veličine, čime je formirana osnova sadašnjeg stanja, pa bi usporedba pokazala jad i bijedu kasnijih uspjeha, kao Napoleonove ceste u odnosu na one kasnije. Drugo, još bitnije, svi veliki državno-gradski projekti u području Zagreba bi se pokazali evidentno smiješnima. Dobivaju se 2 enormne prometnice u smjeru istok-zapad uz minorne troškove, dobivaju se enormna raznovrsna korisna zemljišta, dobiva se ne baš zanemariva količina električne energije, strateški se uspostavlja kontrola nad najvećim zalihama pitke vode itd. To bi izmjenilo puno toga, uz neke slične komparacije nešto kao Napoleonov prodor, i sve snage se opravdano osjećaju ugrožene. Činjenica da su sustavne komparativne analize spriječene desetljećima, nema ih ni minimalno, najbolje govori o svemu. Tijekom vremena su i zadnji pojednci digli ruke od bilo kakvih bavljenja time i sada se čeka. Sada će rasplet biti brži, možda repriza u vidu nekog reformatora kao Ante Marković koji bi zbrajao potraživanja u mlrd EUR-a i nagađao se tako da će možda dočekati da predsjednik Mesić to refundira sa 2-3 islužena helihoptera. Već ovaj nivo prikaza je prekomjerno iritantan po ukupnu praksu, koja je već iscrpljena od usmjerenosti na drukčiji vid gledanja na stvar, pa nema smisla dalje mučiti već i onako iscrpljeni sustav.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoŠto je napravljeno prije
Što je napravljeno prije sto godina?
Simun.info
http://usporedbe.wordpress.com
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPrije 100 godina su
Prije 100 godina su izvršeni veoma opsežni radovi regulacije Save na potezu Zagreba. To slivno područje je izgledalo sasvim drukčije nego danas, veoma zbrkano i promjenljivo. Ta regulacija je osnova širenja i razvoja grada a i prometnih čvorišta. Taj posao je dio velikih projekata carevine pred propast (željeznica, industrija, sređivanje katastra, školstvo ...), kad je konačno shvatila da mora razvijati i ove krajeve.
Taj veliki posao je obavljen, kao i drugi, impresivno uspješno i doslovno na leševima ljudi. Zaboravljen je, kao i puno toga drugog, jer vlada kontinuitet smjena impresivnih osoba koje obilježavaju pojedino doba. U 20. stoljeću uvjerljivo vodi Milka Planinc (1972-1981.g.). Zbrojeni Jure Radić, Čačić, Bandić i Sanader joj nisu do čička. To kratko razdoblje je neponovljivo i u svjetskim okvirima, nikad nigdje nije građeno tako slobodno i uspješno. To razdoblje je formiralo osnove društva, skoro pa da nije bilo pojedinca kojem je padalo na pamet da ima granica takvom napretku.
U povijesnom smislu je u našim krajevima najimpresivnije kratko napoleonsko razdoblje. Nitko ne zna objasniti kako je, uz razno drugo, za nekoliko godina napravljeno više impresivnih cesta nego za stoljeće poslije.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao