Tagovi

Školarine - da li možemo i da li želimo

Socijalna država u praksi samoupravnog kapitalizma

U posljednje vrijeme ponešto se zaredalo dnevnika o studentskom zahtjevu za besplatnim školovanjem. Bilo je tu dnevnika koji se slažu sa studentskim zahtjevom i onih koji se ne slažu što je proizvelo i adekvatne komentare. Spominju se ovdje studenti kao pametni osviješteni mladi ljudi i kao lijene trutine, u cijelom rasponu, od - do.

Ukupnoj slici dobru količinu začina dodaju i mediji koji frapantno ignoriraju cijelu stvar, a kad napokon nešto izvještavaju onda je to prilično lapidarno. Tu je, naravno, najzanimljiviji HRT koji kad slika prosvjednike u pravilu pokazuje nekog kako svira gitaru s očitom implicitnom porukom, zanimljivo jelte? (vjerojatno je Čuljakici to bila neka djevojačka ljubav ali čorak, ups Šelebaj)

No to nije ništa novog, pogotovo za nas koji smo jedan dio života odradili u prošlom sustavu gdje su svi mediji bili marljivo dirigirani i gdje se pazilo da se narod ne uzbudi ili, nedajbog, uspaniči. Dakle jednostavno moramo u dobroj mjeri sami odlučiti i stvoriti vlastiti stav o studentskom zahtjevu. Jasno da u takvom manjkavom informacijskom sustavu isplivaju svakakve predrasude, a prvi na pameti su nesumnjivo vječni studenti. Da, vječni studenti opjevani u nebrojenim romanima i filmovima i svi smo ih na neki način "upoznali". Jasno da su toliko prisutni budući da su neusporedivo zahvalniji likovi od onih studenata koji uredno odlaze na predavanja i redovno polažu ispite.

I samo jedna mala digresija: Pitanje je koliko fakultet opterećuje, odnosno košta, student koji ponavlja ili je u prekidu? Zar taj ne sluša, ako išta sluša, samo jedan ili dva predmeta i polaže ispite čiji je ukupan broj uvijek isti bez obzira koliko dugo studirao? Dobro, taj izlazi više puta, no da li je to baš identična cijena kao kod onog koji pohađa kompletnu nastavu?

Je, ali studenti također tulumare, opijaju se i prave razne svinjarije! Ma naravno da prave, to su ljudi koji su u fazi života kad prestaju biti djeca i postaju odrasli. Tu se počinje piti , pušiti, kreću prve ozbiljnije ljubavi. Počinje se i shvaćati kakav je svijet i kakvi problemi postoje i još puno toga na što bezbrižni srednjoškolac nije niti pod razno mislio. Ono što mi ne primjećujemo je da se gotovo identično ponašaju i oni koji ne kreću na neki studij, jedino što nisu toliko primjetni jer nisu skupljeni na hrpu, i zapravo nije važno da li je netko student ili nije.

Ima tu još mnogo stereotipa koji nam se nameću, no ja bih volio stvar razgolititi, odvojiti onog tko je postavio pitanje od samog pitanja i ući u samu jezgru problema, a to je ono iz naslova ovog dnevnika, pa krenimo od prvog pitanja:

Školarine, da li možemo?

Na pitanje da li možemo je teško direktno odgovoriti budući da nisam ministar financija (a ovom našem ne vjerujem ni "pod razno") i nemam uvid u proračun iako imam dojam da za takvo nešto bi moralo biti prostora.

No ako ne mogu direktno odgovoriti pokušajmo zaobilazno:
U proračun logično ulaze one stavke (barem bi morale) koje su važne za svih nas, a ispadaju one koje su manje važne ili koje mogu pričekati neka bolja vremena za svoju realizaciju. Znači, da bi novci za školarine bili stvarna stavka u proračunu, nama to mora biti važno i to moramo htjeti. Tu treba naglasiti ono "nama" i ovdje mislim na svih nas koji punimo ili praznimo proračun.

Dakle na prvo pitanje se ne može odgovoriti ako ne znamo odgovor na drugo pitanje:

Školarine, da li želimo?

E sad ovdje postoji više nivoa na koji se može sagledati ovo pitanje, jedan nivo nije naša želja već prvenstveno izvedenica iz prisile koja nam se nameće ako želimo uspješno poslovati u sve više globalnom tržištu. Danas se dešava to da se u poslovanju i s firmama za koje smo bili uvjereni da su 100% naše naletimo na neke strance koje je tu postavila neka banka koja prati tu investiciju ili su to predstavnici neke savjetodavne kuće, a tko god je krenuo u suradnju sa nekim stranim partnerom otkrio je da bez dobrog stručnog znanja vrlo brzo imamo "gaće na štapu" (vidi samo ugovore koji su potpisani u cestogradnji s Talijanima, Amerima ili Francuzima). Mislim da ne treba posebno navoditi da su ti stranci u pravilu stručni u svom poslu i da, osim neke visoke škole, imaju iza sebe i nekoliko tečajeva za specifični posao koji trebaju obaviti, a takve tečajeve njihova firma redovito organizira i u pravilu su obavezni (ma vidi kako su njihove firme dobre!).

Ima tu i drugo rješenje i školovane ljude možemo jednostavno uvoziti kao što uvozimo sve drugo? Kako ćemo to plaćati nije problem jer će nam ostati onaj novac koji je trebao ići za školovanje naše dječurlije.
No mislim da je očito da je takav pristup apsolutno pogrešan i da je neupitno da nam trebaju školovani ljudi, i to ne samo da bi nešto prodavali izvan granica ili zbog stranaca, nego i kad radimo u vlastitom vilajetu i zbog nas samih.

I sad smo došli na drugi nivo i gdje leži ključ svega: da li želimo sudjelovati, odnosno pomagati u "proizvodnji" stručnih visokoobrazovanih ljudi?

To vulgarno rečeno znači da li želimo davati naše novce nekom apsolutno nepoznatom kako bi se taj školovao? No, da li je taj zapravo apsolutno nepoznat ili je to netko od onih klinaca koji stanuju u našoj ulici ili tu negdje zapravo bi nam moralo biti svejedno u slučaju ako to iskreno želimo.

Mislim da je nesumnjivo civilizacijska tekovina to da iste šanse u životu trebaju imati svi, a ako ne svi, jer to je ipak daleko od realnosti, čim veći broj ljudi.

Dakle, pokušajmo odbaciti sve te priče o studentima i primjerenosti njihovih metoda i koncentrirajmo se na samu srž problema - plaćanje studija:

Želimo li odriješiti našu kesu i time omogućiti školovanje mnogima kojima su takve školarine nepremostiva prepreka i da li je to smjer kojim treba ići ova država?

Moje je mišljenje da to trebamo i svakako ja to želim. Meni je dobro ako mogu nekom pomoći, a u ovom slučaju pomažem nekome da studira. A ako i ne uspije, eto barem smo pokušali.

Naravno, legitiman je i suprotan stav i tko želi studirati neka to uredno plati. Zašto bi ja morao plaćati nekome studij ili podržavati tu "neviđenu otimačinu tuđeg novca". Možemo to iskreno reći ili se skrivati iza nebrojene količine uvjeta, ograda i floskula. Te vječni studenti, te najveće trutine su ti koji blokiraju nastavu, te zašto vrtići nisu badava, te profesori rade samo par sati tjedno, te velik broj krene studirati i nikad ne završi itd. itd.

Možda nas zapravo baš briga za sve i najvažnije da je čim više love u mom džepu jer život je usenasepodase, a tebi sinko tko je kriv što ti stari spada u 2/3 onih što imaju plaću manju od prosjeka.
A i što će ti taj fakultet, eto vidi mene, nemam nikakve škole a pametniji sam od svih onih dutura i inžinjera. Dakle zasuči rukave jer treba radit i mani te puste libre.

I na kraju ponovo temeljno pitanje: Da li želimo (i po mogućnosti bez suvišnih "ako")?

P.S. ovaj dnevnik je moj odgovor na mnoge komentare i rasprave u kojima sam sudjelovao i gdje mi je jednostavno zbog količine postalo apsolutno nemoguće pratiti, i utoliko isprika svima onima koji su napisali neki komentar na koji nisam odgovorio.

Komentari

Stvarno čovjeku bude

Stvarno čovjeku bude mučno čitajući ovakve dnevnike i još gore komentare na ovako važnu temu. Kako netko ispranog mozga, a ispran je upravo u obrazovnom sistemu, može imati ispravne stavove, kako o životu, tako i o obrazovanju?

Tema obrazovanja je idealna tema na kojoj bi ljudi, da imaju čime misliti, mogli otkriti svoje zablude i pogrešna uvjerenja. Tim više što je riječ o budućnosti njihove djece, ako već ne žele razmišljati o svojoj budućnosti.

Mlaćenje prazne slame o školarinama i ocjenama nema nikakva smisla, jer prosvjetne vlasti, po naputcima nepismene i neinteligentne politike, skreću pozornost javnosti i učenika na sporedne stvari. Jednostavno, ne žele raspravu o kvaliteti i smislu obrazovanja.

Posljedica ovog maloumlja i nemoći u pameti je činjenica da obrazovanje mlade ne priprema za životne ispite. Zato svi, bez izuzetka, prve životne ispite padaju kao kruške. Žene se ljudi i rastavljau brzinom munje, drogijaju, alkoholiziraju, odbijaju raditi, priklanjaju kriminalu i svim mogućim prečicama "uspjeha" u životu. Suštinski neobrazovani ljudi nemaju nikakva izbora- ostaju primitivni cijeli život. A svatko se rađa formiran, proaktivan i sa svim vrijednostima koje bi trebale krasiti ljudsku vrstu. Štoviše, svatko se rađa s misijom, koju nitko drugi na svijetu ne može ostvariti. Zašto nitko tu misiju za života ne otkrije i ne ostvari? Zato što beskarakterni zločinci poput pijanog Šeksa i njemu sličnih maloumnih kreatura znaju kako se manipulacijama uništavaju ljudski potencijali i ljude zatvara u mentalitet stada. Tako se dobivaju nesvjesni i poslušni "birači". U navodnicima, jer ti jadni nesretnici nemaju u životu nikakav izbor za sebe, a kamoli mogućnost izbora drugih.

Nema većeg zločina od sudjelovanja roditelja u ovoj besramnoj igri uništavanja ljudskih snova i mogućnosti. Svaki roditelj koji racionalizira svoje ponašanje pričom o opterećenosti mladih nastavnim planovima i programima, ispitima i ocjenama, upisima i sličnim sranjima, po meni bi smjesta trebao dobiti metak u čelo. Zašto? Zato da ne bi doprinosio daljnjem uvećavanju sranja. I zato da bi njegova djeca bila oslobođena veze koja bi ih definitivno i trajno uništila.

Reaktivno sranje od nadanja i pokušavanja pomaže manipulatorima da bez smetnje ostvaruju svoje zločinačke naume. Nadanje i pokušavanje samo može produbiti i produžiti patnju. Treba znati i napraviti ono što je moguće i nužno. Nema savršenstva koje bi se dalo odvojiti od ispravnog življenja. Od kvalitetnog obrazovanja također.

Tko je glasao

Štoviše, svatko se rađa s

Štoviše, svatko se rađa s misijom, koju nitko drugi na svijetu ne može ostvariti. Zašto nitko tu misiju za života ne otkrije i ne ostvari?
@povezniče, vidim da si opet u astralnoj fazi gdje onaj majmun, nakon što je onom košćobom razbio glavu bližnjemu svom i time postao čovjek, sad ušao u viši razvojni nivo, potpuno bestjelesni prostor apsolutne bjeline i beskrajne prosvijetlenosti.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

A ja mislio da je tema

A ja mislio da je tema školarine i obrazovanje. Ali dobro. Netko isprana mozga ništa ne može vidjeti. Još manje shvatiti. Osim toga, čovjekom se ne postaje razbijanjem glava. Razbijanje glava je posljednji nivo nečovještva i nema višeg nivoa, a kamoli razvojnog. Zato bi bilo krajnje vrijeme, bestjelesni prostor apsolutne bjeline i beskrajne zatucanosti, zamijeniti bar pridržavanjem zadane teme. Pa i šutnja, ako se već nema što reći, bi bila prosvjetljenje.

Tko je glasao

Razbijanje glava je

Razbijanje glava je posljednji nivo nečovještva i nema višeg nivoa, a kamoli razvojnog.
Da, kao što nisi razumio moj dnevnik nisi razumio ni moj komentar. No jedino je ovdje važno da bez obzira što "nitko tu misiju za života ne otkrije i ne ostvari" to uključuje i istovremeno isključuje tebe u prosvjetiteljskoj akciji svijetlonoše za sve nas "isprana mozga" što "ništa ne mogu vidjeti", ali uz vlastiti nepremestovi problem imanja "viška inteligencije", kao što je davno @ap konstatirao za Puhovskog.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Zar je važno što ja nisam

Zar je važno što ja nisam razumio? Po meni je puno važnije što vi ništa ne razumijete. A ne možete razumjeti jer niste rasčistili stvari sami sa sobom i na pojmovnoj razini. Višak inteligencije? Koje? Intelektualne, duhovne, emocionalne ili tjelesne?

Ne, nisam ja ni u kakvoj prosvjetiteljskoj akciji, jer predobro znam kako promjenu načina razmišljanja ne može postići dominantna društvena paradigma izvana prema unutra ili odozgo prema dole. Treba ići obrnuto, prijatelju moj, ali ne kampanjski, akcijama, već sustavnom izgradnjom karaktera. A ta skrovita unutarnja vrata promjena u tihim komorama duše ne može otvoriti izvana nitko, do li njihov vlasnik i iznutra.

Zašto mislite da Sveto trojstvo uključuje Duh Sveti? Slučajno? Nikako. Vidite, ni Otac, ni sin njegov nemaju pridjev "sveti", dok Duh Sveti ima? Pogodite zašto.

Tko je glasao

višak inteligencije

višak inteligencije

:-))))))) to mi je bilo promaklo.

Tko je glasao

Heh, kako svaki dan dobivam

Heh, kako svaki dan dobivam potvrdu da živim u sretnoj zemlji, ni današnji nije iznimka... O čemu se radi?
Dakle, dijete mi je tamo davno prije četiri godine upisalo gimnaziju, jer je ta škola uvijek bila bolji/kvalitetniji uvod u nastavak obrazovanja, studiranje... Ali ni to više nije tako...
Kako gimnazijske i ocjene iz strukovnih škola imaju istu težinu, svi završeni srednjoškolci imaju jednaku polaznu osnovu... Ta mala, nebitna razlika, nametnuta je, kažu, državnom maturom. Naime, smatra se da će gimnazijalac bolje riješiti testove, jer se kroz gimnazijski sustav bolje upoznao / više sati izučavao / po kvalitenijem programu učio: matematiku, materinji jezik, strani jezik, fiziku, psihologiju, logiku, ...
Ali... Ne može bez ali u sretnoj zemlji...
Ali ako je strukovni srednjoškolac odlikaš, pa se u vrijeme polaganja mature naprasno razboli, pa bude bolestan i u drugom ispitnom roku, za bodovanje mu se umjesto rezultata maturskog rada uzimaju prosjeci ocjena iz treće i četvrte godine... I - eto ti prednosti... Eto ti bodova nad budalama koje četiri godine iz dana u dan ustaju u dva ujutro da bi učile, ne izlaze i ne dišu od opterećenja, nemaju mladenačkog života zbog knjige...
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/46765/Drzavna-matura.html
Zemlja za savršeni užitak! (Fali još samo jedna do dvije atomske... Po mogućnosti megatonske...)

Tko je glasao

To je samo još jedna

To je samo još jedna potvrda ulaska u projekt državne mature "grlom u jagode".
Koliko je tu improvizacija i nedorečenosti -vrlo brzo ćemo dobiti odgovor.
Nažalost, ova generacija skupa sa svojim roditeljima, platiti će cijenu za ovu "igru bez granica" određenih struktura s njihovom budućnošću.
Nitko nije voljan pomoći našim maturantima u borbi protiv neljudskoga i neodgovornoga natrpavanja ispita u vrijeme redovite školske nastave i obveza koje ih već previše opterećuju i guše.
Nastavnici, pedagozi i psiholozi se ponašaju kao da to uopće nije njihov problem i nemaju nikakve volje pomoći svojim učenicima argumentiranim traženjem rokova polaganja ispita prilagođenih učenicima.Sve je prilagođeno novoizgrađenoj birokratskoj strukturi NCVVO-a, koja se izdiže iznad svega.
Nadam se da će naši srednjoškolci sve ovo preživjeti, a i njihovi roditelji.
Zaštitili su ih od stresa prijamnog ispita stvorivši višestruko veći i vremenski dugotrajniji stres.
NCVVO-u je svejedno tko će upisati koji fakultet:"Svi će negdje biti upisani" i forma će biti zadovoljena.
Baš ih briga za učeničku individualnost- oni su za njih samo brojevi preko kojih ostvaruju svoju opstojnost.

Tko je glasao

ako je stvarno tako, ne mogu

ako je stvarno tako, ne mogu vjerovati!
mislim je to mora pasti i da je neodrživo.
jako je problematično ako da ako se gimanzijalac razboli u vrijeme polaganja državne mature ne može ju položiti dakle nije maturirao i ne može se upisati na faks, a ako se strukovnjak razboli, bodovi mu se obračunavaju na drugi način.
ako je zaista tako, strukovanjaci su u istoj situaciji stavljeni u povlašteni položaj u odnosu na gimnazijalce, a stvar je još ozbiljnija jer se radi o višoj sili.
jako problematično i trebao bi se netko time pozabaviti sada dok još nije prekasno.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Mene smeta što se zakapaš

Mene smeta što se zakapaš u rovove i postavljaš vrlo površna pitanja u naslovu. Mislim da nitko nije protiv svima dostupnog i kvalitetnog obrazovanja. Ja sam to htio naglasiti, ali očito svi vole (uključivo i tebe) odlaziti u neke extreme. Jedan od njih je i zahtjev za besplatnim studiranjem. Iako to sadržajno ni nije tako, svejedno loše zvuči. A pošto to studenti niti ne traže, ne znam zašto uopće takve provokacije javnosti i privlačenje bijesa na sebe. Nekad treba malo misliti i na marketing :)
Iznimno cijenim studente jer su puno novih kanala i metoda borbe (vrlo kompleksnih, ali efikasnih) otvorili. I svaka im čast na tome. No, oko nekih stvari još treba puno truda kako bi se bolje definirale. Zakapanje u rovove (ti bi besplatno, drugi bi sve uz plaćanje ili na kredit, treći bi zabranili odljev mozgova, 3103 bi im dao gratis jer ima i većih parazita pa što fali da dodamo još jednog itd) sigurno nije ohrabrujuća metoda.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

"besplatno školstvo" je

"besplatno školstvo" je isplivalo van kao slogan možda baš zato što jeste provokativan. pa neće valjda hodati okolo i vikati "zahtijevamo besplatno obrazovanje kao jedan od javnih servisa kojeg mora osigurati socijalna i pravedna država. uz to takva država treba osigurati i kvalitetno i besplatno zdravstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj, miran siguran i kvalitetan život penzionerima....", što se na koncu ipak kaže u svim kompleksnijim izjavama.

dakle, možda je iapk u pitanju dobar marketing.

Tko je glasao

očito si samo neke

očito si samo neke komentare pročitao ako si zaključio da se zalažem za sto posto financiranje studija samo zato što drugi isisavaju. To je balkan priča.
Obrazovanje je napredak općenito.
Zbilja mi se u stvari ne da više tupiti. I ja prelazim u kontrarevoluciju. U ostalom baš me briga. Moji klinci su već pri kraju i imaju nekakve stipendijice zato jer su odlični. Samo mi je muka gledati dijete xy čiji tata ima love pa ovaj bez po frke studira medicinu jer mu tata još i pokupuje pokoji ispit, isforsirano završena privatna gimnazija, nije u stanju sjediti za knjigom. On će sutra biti neurokirurg jer mu je to želja. Za to vrijeme neko drugo dijete koje bi od šuba završilo i dva studija mora otići u autolakirere.
Ok ni ja nisam u tom slučaju za besplatno školstvo. U pravu si.
Na koncu klatno i tako jednom ide u jednu stranu, poslije u drugu, to su takve sile.
Ovdje ipak sve rasprave izgledaju bespredmetne
Pozdrav

Tko je glasao

Mene smeta što se zakapaš

Mene smeta što se zakapaš u rovove i postavljaš vrlo površna pitanja u naslovu.
Hm, ja bi prije rekao da su pitanja iz naslova jednostavna a ne površna. Vrlo često kad nam stvari izgledaju prejednostavne imamo tendenciju ih zakomplicirati kako bi si dali na važnosti i kako bi naš posao izgledao vrjedniji. Strah od jednostavnog ima kod administrativnih tijela dimenziju panike, a što se vidi upravo na ovom primjeru školarina, jer to za njih često znači prestanak smisla postojanja.

I to je razlog zašto se na ovakvo jednostavno pitanje referendumskog tipa vrlo teško može dobiti jasan odgovor. Jednostavna pitanja ljudima oduzimaju mogućnost da si naprave nekakav time-out kako bi mogli dodatno promisliti i po mogućnosti izbjeći odgovor.

Mislim da nitko nije protiv svima dostupnog i kvalitetnog obrazovanja.
Iskreno nisam siguran da je to istinito. Naravno da će svi to ustvrditi jer su svi uvjereni da je suprotni stav toliko heretičan da vodi direktno na lomaču. No ono što treba razlikovati ja nekakav deklarativan površni stav od stvarnog stava koji u sebi sadržava neku vrstu aktivnog djelovanja. E sad tu već prestaje gužva, jelte. Odjednom svi imaju neki razlog zašto, eto, ne mogu sudjelovati.

Trebao si vidjeti kako je izgledao proljetni marš studenata od filozovskog do Jelačićevog trga, podosta studenata šaćica nešto starije ekipe i šlus. Tijekom marša se vrlo mali broj ljudi priključio i imao time potrebu iskazati svoju solidarnost. Doduše na trgu je bilo nešto više ljudi, ali tamo uvijek ima nešto više ljudi, a najveći broj ljudi je bio na Dinamovom štandu nekoliko desetaka metara dalje.

Negdje dolje u svom komentaru sam nadopunio pitanje iz naslova pitanjem da li bi pristali na namjensko povećanje npr. kriznog poreza za 2% isključivo za potrebe visokog školstva. Na to mi je @superhik udijelio kulju umjesto da je fino rekao da se ne slaže i da je to glupost. Eto to je djelovanje iz neke busije i pucanje po nekom što je izašao na ledinu sa svojim stavom bez obzira koliko taj stav bio pametan ili blesav.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Konstruktivan prijedlog.

Konstruktivan prijedlog. Država kreditira sve koji hoće studirat i uspiju se upisat (Ono: prijemni, prag, kvote i sl.) Ako netko hoće sam plaćat, samo naprijed. Ostali potpisuju ugovor o stipendiji ili kreditu s državom. Imaju rok od npr. 50% dužeg trajanja redovnog studija da diplomiraju (ili ka se to sad zove). (Ovaj dio sa trajanjem bi se trebao još doradit tako da nije moguće o državnom trošku prvu godinu studirat 6 godina.) Po isteku tog roka država više neda pare. Ako netko ne uspije završit studij - nikom ništa, ali ne mogu više ni primirisat na državne jasle. Ako uspiju, e onda moraju u Hrvatskoj ostat radit duplo od trajanja studija. Ako odu van moraju vratit kredit. Ugovorna obveza.
I da citiram (navodno) danskog kralja s početka 17. stoljeća kad mu je država praktički bankrotirala, on povećo izdavjanja za školovanje, pa mu prigovarali: "Ako nećemo bit pametni, neće nas ni bit."

Tko je glasao

moraju u hrv ostati

moraju u hrv ostati dvostruko od trajanja školovanja.
a što ako se ne mogu zaposliti?
prvi dio vremena su na teretu socijalnog sustava, a drugi dio niti to. dakle dogodila bi se situacija da u hrvatskoj sjedi netko visokoobrazovan, gladuje jer su mu primanja 0 kuna i tako dvostruko vrijeme od trajanja obrazovanja. tko je tu točno dobitnik? ja vidim dva gubitnika - tog ex-studenta i državu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

POstavljena pitanja su jasna

POstavljena pitanja su jasna i jednostavna.
Djeca su naša budućnost, pa prema tome imaju pravo na besplatno školovanje. Osobno radije bih da novac koji nam uzimaju upotrijebe za školovanje naše djece, nego da ga potroše na svoju nesposobnost ili skrenu u vlastite džepove. Gluposti o vječnim studentima su samo izgovori i frazetine. Poznam nekoliko marljivih studenata koji se trude u roku završiti studij i pronaći posao, također poznam i neku djecu čiji roditelji nisu mogli financirati studij; a djeca su otišla raditi poslije srednje škole.
Mislim da je ulaganje u besplatno školovanje ulaganje u budućnost; da svi mladi i sposobni ljudi imaju na to pravo.
Ako mogu graditi Pelješki most, mostove koji ne vode nikuda, mogu financirati nesposobne i lopine na vlasti, ne vidim razloga zašto mojim novcem ne bi financirali besplatno školovanje naše djece.
Želim da se ostvari besplatno obrazovanje za svu djecu koja to mogu i žele. Pitanje je da li će ova vlada to provesti
ili je to samo jedan od trikova kojima nas zavaravaju da nešto dobro rade.
Protivnicima besplatnog školovanja bih rekla da trebaju upoznati ljude koji nisu mogli platiti studij svojoj djeci i saznati kako se osjećaju, pa se probati zamisliti na njihovim mjestima.

Tko je glasao

Led9, Znam da su ti poznate

Led9,

Znam da su ti poznate cijene koju moraju plačat ljudi jednom geodetu, za izmjerit jedno gradilište ili ledinu.

Meni je rečeno od jednog da to košta 500€, a za svaku dodatnu mjernu točku, 50€ više.

U Njemačkoj je zaračunato za izlazak manje od toga.

Taj naš geodeta ne trepne ni okom kad uzima te novce od jednog radnika, koji ga je financiral, a sam ima mjesečnu plaču manju od te cifre.

Tko je glasao

Taj naš geodeta ne trepne

Taj naš geodeta ne trepne ni okom kad uzima te novce od jednog radnika
Moram priznati da ne vidim kakve to veze ima s mojim dnevnikom.

P.S. To što si čuo je samo nešto što si čuo. Izrada posebne geodetske podloge (s ovjerom katastra) standardno košta oko 500€ (s računom) za parcelu 600-700 m2 i nema tu nikakvih dodatnih točaka. Morti su ovi skužili da si gastić . . . i tu opalili poseban porez :(

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Taj naš geodeta ne trepne

Taj naš geodeta ne trepne ni okom kad uzima te novce od jednog radnika, koji ga je financiral, a sam ima mjesečnu plaču manju od te cifre.

To je moja kompletna rečenica, a ti si samo jedan dio izdvojil.

Jedan čovjek uzima za pol dana posla u Hrvatskoj više nego se za tu istu uslugu u Njemačkoj plača.
To uzima od jedne osobe, koja mora za to radit više od mjesec dana, a ta ista osoba mu je financirala studije.

Tko je glasao

To uzima od jedne osobe,

To uzima od jedne osobe, koja mora za to radit više od mjesec dana, a ta ista osoba mu je financirala studije.
I sad u slučaju da si je taj sam financiral studije misliš da bi prošao jeftinije, a budući da bi ih bilo znatno manje i načekal bi ih se pa kad zbrojiš i to čekanje . . .
Samo nemoj zaboraviti da je kod nas puno tog skuplje nego u Njemačkoj, pa tako i mjerna stanica koju ovaj koristi.

No svakako cijena jednog geodeta ne bi trebala biti to što će prevagnuti u odluci da se studiranje treba plaćati. Ovakvo sitno gledanje nas ne vodi nigdje, odnosno, ne vodi nas nigdje dobro.

P.S. Nego da se mi tu prestanemo baviti bezvezarijama i vrdati oko glavnog problema, jel ti smatraš da treba plaćati studij ili treba biti badava kao što je bilo u Jugi?

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Nije meni postavljeno

Nije meni postavljeno pitanje, ali ako nemaš ništa protiv iznio bi svoje mišljenje o tome.

Smatram da bi svi studenti trebali biti oslobođeni plaćanja studija ukoliko redovno polažu ispite-prolaze u sljedeću godinu, ukoliko ne prolaze, svako ponavljanje godine, trebali bi platiti iz svojega đepa.

Smatram da bi to mnogima bio podstrek da daju sve od sebe, barem onima koji imovinski-materijalno lošije stoje, a bogati, ako ih boli đon hoće li ili neće uredno završavati, neka plate.

Tko je glasao

Nije meni postavljeno

Nije meni postavljeno pitanje, ali ako nemaš ništa protiv iznio bi svoje mišljenje o tome.
Smatram da bi svi studenti trebali biti oslobođeni plaćanja studija ukoliko redovno polažu ispite-prolaze u sljedeću godinu, ukoliko ne prolaze, svako ponavljanje godine, trebali bi platiti iz svojega đepa.
Smatram da bi to mnogima bio podstrek da daju sve od sebe, barem onima koji imovinski-materijalno lošije stoje, a bogati, ako ih boli đon hoće li ili neće uredno završavati, neka plate.

ja bih se složila u potpunosti sa ovim.
moje je mišljenje da se svakako treba omogućiti besplatno školovanje, jer nam je to jedini način da izbjegnemo da svi oni koji nemaju love postanu glavni čistači cipela u eu. ulaganje u izobrazbu nikako nije i ne može biti promašeno ulaganje. no, na ovaj bi se način zaštitili od zlouporaba.

Tko je glasao

svako ponavljanje godine,

svako ponavljanje godine, trebali bi platiti iz svojega đepa.
Jedini je problem što studenti to ne plaćaju iz vlastitog džepa nego iz džepa majke ili oca ili onoga koji se za njih brine.

A drugi je problem da profesor koji lošije predaje i/ili više ruši zarađuje više love za svoj fakultet od onog koji je dobar predavač i ne divlja na ispitima. Očito da su tu mjerila izvrnuta i teško se otrgnuti od misli da će neki fakulteti to raditi programatski tako što će se pooštriti kriteriji.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Ako sam dobro shvatio, tu

Ako sam dobro shvatio, tu onda dolazi do sumnje u profesore koji bi namjerno rušili studente ?

Onda isto tako u suprotnom slučaju možemo sumnjati u studente koji "slabije" uče jer žele malo duže uživati u neradu i bez obveza.

Kako smo brzo spremni nekoga za nešto optužiti, ne da čini, nego da će činiti, a sve u svrhu pravdanja svojih zahtjeva. :palac dolje:

To da li studenti propalu godinu plaćaju iz svog đepa ili iz roditeljskog, to je sporedna stvar, uostalom, to će i roditeljima biti podstrek da više obrate pažnju što im dijete radi i uči li dovoljno, ako pak dijete nije sposobno redovno završiti godinu, možda ni ne treba ići na studije, nisu svi za fakultete, ima puno radnih mjesta za koja nije potrebno fakultetsko obrazovanje.

Uglavnom, smatram da bi se na taj naćin dobilo još više stvarno obrazovanih i stručnih mladih ljudi, to je moje uvjerenje.

Kako se ono kaže; "Na muci se poznaju junaci" ili "junci" ;)

Tko je glasao

Ako sam dobro shvatio, tu

Ako sam dobro shvatio, tu onda dolazi do sumnje u profesore koji bi namjerno rušili studente?
Možda nisam bio jasan, poanta je bila da kod boljih profesora je veća prolaznost na ispitima nego kod loših profesora. Ono što se zaboravlja je da je studentsko znanje proizvod zajedničkog rada profesora i studenta i sustav treba stimulirati, odnosno sankcionirati, i jednog i drugog. Situacija na fakultetima je već dugo vremena takva da veliku većinu profesora boli ona stvar što su studenti shvatili od njihovog predavanja, važno da su oni odradili svoju satnicu.

A ima i druga stvar koju sam spomenuo kao digresiju u dnevniku, studenti koji su u prekidu ili ponavljaju koriste vrlo malo fakultetskih resursa. Nije to kao u osnovnoj ili srednjoj školi da kad padneš razred odrađuješ cijelu godinu kao da nikad prije nisi ni primirisao u taj razred.

Mislim da sve ove matematike koje su vezane za rezultat samo besmisleno opterećuju sustav a istovremeno zaboravljamo da bolonjski sistem studiranja ima već ugrađene mehanizme koji onemogućavaju beskrajno studiranje, a da ne spomenem to da tko ne skupi dovoljno ECTS bodova završava studij nakon treće godine i postaje bakalaureat iliti, hrvatski rečeno, sveučilišni prvostupnik.

Osobno smatram da je naplaćivanje studija onima koji su pali logika "dam ali zapravo ne bi htio dati" i da će mnogima to značiti kraj studiranja. Dakle umjesto da školstvo dobije neke pare biti će bačeni novci uloženi u nečije nedovršeno studiranje. U svom poslu srećem podosta kolega koji su zbog ovog ili onog razloga produžili studij a danas su vrlo dobri stručnjaci. Dakle, to što je netko pao godinu ne znači da nije bio dobar student, i što je još važnije, da nije postao dobar stručnjak.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Možda nisam bio jasan,

Možda nisam bio jasan, poanta je bila da kod boljih profesora je veća prolaznost na ispitima nego kod loših profesora. Ono što se zaboravlja je da je studentsko znanje proizvod zajedničkog rada profesora i studenta i sustav treba stimulirati, odnosno sankcionirati, i jednog i drugog. Situacija na fakultetima je već dugo vremena takva da veliku većinu profesora boli ona stvar što su studenti shvatili od njihovog predavanja, važno da su oni odradili svoju satnicu.

100% se slažem da se stimuliranje odnosno sankcioniranje treba primijeniti kako na studente, tako i na profesore.

Kako je u današnje vrijeme najpoticajniji stimulas novac, trebalo bi iznaći riješenje stimuliranja profesora koji svoj posao prenošenja znanja odrađuju kvalitetno (iako bi im veća prolaznost njihovih studenata trebala biti dovoljna satisfakcija i poticaj takvom njihovom kvalitetnom angažmanu) odnosno sankcioniranja profesora koji svoj posao olako shvaćaju ili zloupotrebljavaju (namjerno rušenje).

Osobno smatram da je naplaćivanje studija onima koji su pali logika "dam ali zapravo ne bi htio dati"

To definitivno nije moja logika, odgojen sam u skromnoj radničkoj obitelji u kojoj sam za svako zabušavanje bio kažnjen, i to od najranije dobi, od spremanja kreveta ujutro, pa do lošije ocjene u školi, isto tako, roditelji su me naučili da je svaki moj uspjeh sam po sebi nagrada, odnosno satisfakcija što sam uspješan.

No kako sam već i napisao, to je moje mišljenje, a sad dodajem; pa i životni stav proistekao iz odgoja.

Tko je glasao

roditelji su me naučili da

roditelji su me naučili da je svaki moj uspjeh sam po sebi nagrada
To je i moje mišljenje i slažem se 100%, ostaje samo pitanje što kad imamo neuspjeh?
Mislim da sankcije u tom slučaju trebaju biti takve da budu poticajne a ne da budu toliko teške i demoralizirajuće da nas natjera na odustajanje.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Imaš pravo, za neke bi to

Imaš pravo, za neke bi to bilo demoralizirajuće.

Kompromis ?

Recimo; Ako student padne jednu godinu, neka i dalje ima besplatno školovanje i za tu propalu godinu, stvarno se može dogoditi da netko iz ovih ili onih razloga propadne jednu godinu, ali to bi bilo to, pasti dvije godine teško da može biti slučaj ili "nezgoda".

Tko je glasao

Ja smatram da bi studij

Ja smatram da bi studij trebal bit besplatan, jel spada u nacionalno dobro, naravno ak se ima za to novcih. No smatram da bi i ti školovani ljudi trebali biti čovječniji spram drugih. Nabi sad ni jednu grupu tiih intelektualaca spominjal, no ima dobar broj ljudskih nula među njima.

Tko je glasao

Skviki, srce ti je veliko ko

Skviki, srce ti je veliko ko planeta zemlja! nisam ni na trenutak pomislila da ne bi mladima dao mogućnost da se školuju. ali se bojim da je leddevet u pravu, da bi zaista došlo do loše selekcije.
a što se ljudskih nula tiče, njih zbilja ima svugdje. nažalost naše školstvo se toliko hvali općim obrazovanjem ali osnovno preskaču: nema odgoja djece, ne mislim na ono osnovno što se mora dobiti doma, već na funkcioniranje u društvu. nažalost, podstiču negativne karakterne crte za izborit mjesto u društvu. a to sad stalno gledamo po agresiji djece u školi.

Tko je glasao

Pojednostavimo rješenja!

Pojednostavimo rješenja! Ako njemački student plaća semestar između 100 i 500 eura, a hrvatski godinu između 700 i tisuću tristo, ja sam onda za to da se kod nas školarine još malo povećaju, recimo na 2000-3000 eura, tako da i roditelji i djeca budu svjesni i na vrijeme počnu razmišljati, djeca još u osnovnoj i srednjoj školi, da su im mogućnosti reducirane i da imaju izabrati samo između:
- plaćanja školarine - tko ima love
- završetka obrazovanja sa srednjom školom
- odlaska u svijet - na vrijeme - ne frustrirajući se "rješenjima" mozgova
Kako sam suprug osobe koja plaća po godini 20 tisuća, te otac osobe koja će od sljedeće godine uživati u sretnoj zemlji "dostupnog studiranja", vjerujem da sam mjerodavan predložiti barem dvostruko povećanje školarina. S maksimom - Vi koji odete, a zaista nema razloga da ne odete, ne pravite gluposti - povratkom jednoga dana
I to je to! Tako mora biti! To je čak i vrlo domoljubno! Pobjeći iz sretne zemlje prije nego je zamrziš! Predložiti i drugima da to čine! I C-respond će sigurno potvrditi moje navode!

Tko je glasao

Ovakav dnevnik spada u

Ovakav dnevnik spada u rubriku koju ja nazuvam svemirskom.
Svodi se na pricu: "Ja bi htio biti astronaut"
O tome kako skupiti 200.000$ za takav podvig, jasno ni slova.

Tko je glasao

Svodi se na pricu: "Ja bi

Svodi se na pricu: "Ja bi htio biti astronaut"
Navodno je Einstein rekao:
"Svi znaju da se nešto ne može napraviti dok se ne nađe neka budala i to napravi!"

Dakle, ako si uvjeren da ne možeš biti astronaut sigurno nećeš biti astronaut.

O tome kako skupiti 200.000$ za takav podvig, jasno ni slova.
Očito nisi čitao dnevnik (ili nisi shvatio). No, ako je studiranje mogla financirati ona bezvezna Jugoslavija uz neusporedivo manje zaduženje nitko me ne može uvjeriti da to ova pametna Hrvatska ne može uz tako enormno zaduženje, a i jedna i druga su ispale iz prilično gadnih ratova!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

U EU se troši oko 5% BDP na

U EU se troši oko 5% BDP na javno školstvo (2005 godina). Istovremeno u Hrvatskoj, nešto preko 4%. Nema nikakvog razloga da Hrvatska zaostaje, dapače, zbog relativne nerazvijenosti bilo bi normalno da u školstvo ulaže i više od prosjeka (kako bi se jaz smanjio.

Interesantno je da Hrvatska troši na treći stupanj oko 20% od ukupnog troška, što je ispodprosječno. Manje od Hrvatske troše uglavnom nerazvijene zemlje istočne Europe, izuzev Italije i Luxemburga (koji uopće ne financira treći stupanj obrazovanja).

Ovo su podaci EUROSTAT-a. Interesantno je za pogledati:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-08-117/EN/KS-SF-...

The Observer

Tko je glasao

Zanimljiv link. Mene zanima

Zanimljiv link. Mene zanima kako je dobiven ovaj rezultat za Hrvatsku i na temelju čega. Nije mi jasno na koji način su oni došli do tako velike brojke... Nadam se da netko ima objašnjenje i bio bih zahvalan.

Tko je glasao

Na temelju donjih inputa,

Na temelju donjih inputa, pretpostavljam da je potrebno unjeti element odgovornosti kod baratanja zajednickim sredstvima, pa bi svi bili zadovoljni.

Cisto za primjer, spominje se lova koju platimo za studente koji nakon toga odu van i slicno. I za taj dio eventualno nema mjesta. Isto tako mozemo govoriti i o kvotama i opcenitoj strategiji razvoja, odnosno financiranju studenata koji mogu doprinjeti drzavi svojim stecenim znanjem. I tako dalje.

Ovako sa strane, moguce je da na ovaj nacin ipak ne bi imali dozu nezahvalnih ptica koji kompromitiraju ideju dostupnoga (tm Delgado) skolstva.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Podijelio sam glasove "za"

Podijelio sam glasove "za" dnevniku i komentarima prije moga, iz vrlo jednostavnog razloga, svi u neku ruku imaju pravo, ako želimo napredak kompletne države, moramo za školstvo izdvajati onoliko koliko je potrebno za dobijanje školovanog i stručnog kadra, no to samo po sebi nije dovoljno, s razlogom se spominje kako mi financiramo naše mlade, da bi zadobivši potrebno znanje, to svoje znanje pretvorili u financijsku korist, ali ne u Hrvatskoj, već u drugim državama. To je veliki problem, problem proizašao iz činjenice da u Hrvatskoj nema dovoljno radnih mjesta, a ona koja postoje su već "predviđena" za rodbinu, prijatelje i "kuverte", a ona koja se mogu dobiti zahvaljujući stručnosti-sposobnosti, ta su debelo potplaćena, što nas dovodi do odlaska mladih, školovanih i stručnih ljudi u druge zemlje.

Stvarno sam podvojen po pitanju besplatnog školovanja, a tako će biti sve dok se u Hrvatskoj ne promijeni politika gospodarsko ekonomskog razvoja i kad otpuštanje radnika zamijeni zapošljavanje radnika.

Tko je glasao

@Ninja: Stvarno sam podvojen

@Ninja: Stvarno sam podvojen po pitanju besplatnog školovanja, a tako će biti sve dok se u Hrvatskoj ne promijeni politika gospodarsko ekonomskog razvoja i kad otpuštanje radnika zamijeni zapošljavanje radnika.

a zašto misliš da su te dvije stvari u negativnoj korelaciji? zašto se npr. negativni trend hr. gospodarstva i gospodarstvenih politika ne bi promijenio nabolje uz veći broj školovanih? među kojima ne moraju svi biti RAdmani i Đikići. ionako vjerojatno najviše nedostaje solidnih stručnjaka u svim područjima, kao i dobrih nastavnika u srednjim školama.

osim toga, veći broj školovanih ljudi povećati će i tu famoznu konkurentnost na tržištu rada, što umanjuje i vjerojatnost korupcije i kuverata.

Tko je glasao

Zato što sve više mladih

Zato što sve više mladih visoko obrazovanih ljudi ne nalazi posao u Hrvatskoj već u drugim zemljama.

Ja zakljućujem da je to zbog toga što sam naveo u gornjem upisu.

Moje je mišljenje da se u školstvo i ekonomsko-gospodarski razvitak mora ulagati daleko više nego što je to slučaj kod nas, jedno bez drugoga ne može donijeti pozitivni pomak.

I da, trenutno su u negativnoj korelaciji.

Nekako sam dojma da države koje imaju dobar ekonomsko-gospodarski razvoj, nemaju nikakvih problema sa brojem visoko obrazovanog kadra, ako im i zafali njihovog vlastitog, imaju dovoljno sredstava da uvezu na primjer, nekoliko desetaka visoko obrazovanih Hrvatskih državljana.

Tko je glasao

Sada shvaćam da je

Sada shvaćam da je nespretni zbir događanja uveo studentsku akciju ovdje kada joj zapravo nije vrijeme.
Nije vrijeme zato što u „razotkrivanju“ svih ovih afera + saniranja velikih gubitaša + bataljenja pedvea najjačim nog. klubovima + još hrpu toga što još ne vidimo od sante kojoj otpada vrh, oni – studenti idealno dođu umjesto izlizanog dikana. Ma gledaj ti, oni bi još da ih mi hranimo i školujemo.
Sve iz medija podsjeća na onaj dnevnik c-respond koji ide otprilike – propadamo jer plaćamo doplatak za djecu u srbiji i bosni a koja su zapravo odavdje.
Koliko je ova ekipa posaugala možeš hraniti i otškolovavati dva stoljeća svu djecu okolnih zemalja skupa sa našom.
Nije jasna ta mržnja prema vlastitoj djeci. G-news govori da ljudi naprosto više od djece vole jahte i vikendice. Ok takvi djecu i ne trebaju imati. Ali ima ljudi koji eto baš vole djecu, pa ih možda i imaju dvoje, troje, nedajbože četvoro a plaću ispod prosječnu. Baš njihova djeca ko za vraga su vrijedna i pametna.
Nije samo jasno kome to nije u interesu da ga pametna djeca umom svojim opslužuju, da liječe, voze avione, pametno gospodare, projektiraju i grade sigurne kuće, smišljaju lijekove ili bilo što drugo što se može dobro unovčiti.
Nejasan je taj kratkovidni duh. Ne vjerujem da je tome uistinu tako.
Mislim da su isključivo sada zauzeli dikanovo ili kerumovo mjesto u ovim našim žutim medijima dok ekipa ne smisli način kako da se izvuče iz škripca.
Ali tu im studenti neće uspjeti pomoći, upravo su završili blokadu, uče ljudi, a da i nije tako škripac se nekom čudnom silom stišće.
A ovo - vječni studenti, pa gdje će se zaposliti, pa što ako nam odu.....ne, ne mogu biti vječni po novom, realnije određivanje kvota bi ih sve zaposlilo, nisu ludi odlaziti kada svijet imaju na ekranu kompa - ako rade za stanu agenciju koja negdje drugo plaća porez onda su recimo dužni oni ili ta firma državi vratiti dio duga, ali i to je pitanje - imamo mi i Radmana i Đikića trenutno, koji i te kako vraćaju svoje besplatno školovanje iako rade vani.

Tko je glasao

Da , želimo znanje i svaka

Da , želimo znanje i svaka kuna uložena u njega će nam se višestruko vratiti . Problem nastaje kako i to bi trebalo artikulirati . Kako će znanje prenijeti neki profesor koji predaje na 5 fakulteta u par država ? Kako će znanje prenijeti profesor koji više vremena provede u saboru i svojoj stranci nego sa studentima ? Kako će profesori kojima katedre služe više kao privatna poduzeća BIO (bez ikakve odgovornosti) za zgrtanje novaca ? Jedanput sam ti pisao , nekim drugim povodom , riba smrdi od glave , a to je po meni rektorat sveučilišta i ministarstvo znanosti kojima ova baruština odgovara . Nije u šoldima sve .

Tko je glasao

Ledeni, da se ja malo

Ledeni, da se ja malo uključim.
Što ako student kojega plaćamo (redovit je i sve štima) odseli vani i onda radi korist nekome tko nije u njega uložio ni dolara? A takvih imaš masu jer ih školujemo neciljano i onda od velikog uloga nemamo ništa. I nemoj mi reći da i mi koristimo tuđe znanje, jer pametnije zemlje svoje patente, tehnologiju i znanje vrlo skupo (i preskupo) naplate. A ako već doprinosimo globalnom znanju onda bi ga trebalo i globalno financirati, zar ne? No, nećemo ipak tako široko odlaziti sada (možda neki drugi put).
Ili još extremniji slučaj: taj pošalje upravo tog tvojeg studenta da nam izvrši skupu uslugu ovdje, a porez plaća u zemlji onoga koji ga je poslao. Što veliš na to?

Recimo meni je logičnije da roditelji sami financiraju svoje dijete, jer će im uvijek (ili većinom) to dijete ipak i vratiti. Tko ne može, tome treba pomoći, ali je to onda dio socijalnog, a ne obrazovnog programa.

Uglavnom, da skratim. Meni je parola "besplatno školovanje" totalno besmislena. Dostupno i kvaliteno obrazovanje - e to bi već ušima više godilo. Štrebersko i neusmjereno, nekvalitetno obrazovanje ne koristi nikome, čak ni tim ljudima samim.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

prigovor o otjecanju znanja

prigovor o otjecanju znanja (brain drain) postaje besmislen u kontekstu evropskih/svjetskih integracija i slobodnog protoka ideja znanja i kapitala. a za to smo valjda birali demokraciju, ne ?:-).

naravno da će (neki) "izvrsni" (glupog li izraza, ne podnosi čak ni superlativ) odlaziti gdje imaju bolje uvjete, ali i ovamo će dolaziti neki, pa možda čak i iz tih poželjnih destinacija, jer će im nešto biti zanimljivo i izazovno. mi ćemo biti poželjna destinacija i za izvrsnost iz nekih drugih dijelove svijeta (Indija, Kina, Jugoistočna Azija, ili jednostavno Albanija i BiH)).

jedino ne kužim kakve to veze ima s besplatnim školovanjem. događat će se ovako i onako, ako nam se sveučilišta iole upristoje, a veća je šansa da će do toga doći s manjom selekcijom po kriteriju imućnosti.

Tko je glasao

prigovor o otjecanju znanja

prigovor o otjecanju znanja (brain drain) postaje besmislen u kontekstu evropskih/svjetskih integracija i slobodnog protoka ideja znanja i kapitala. a za to smo valjda birali demokraciju, ne ?:-).

Ima i onih koji ne puse te fore, odnosno koji su skloni izvedivim feed back mehanizmima osiguranja odrzivosti.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Što ako student kojega

Što ako student kojega plaćamo (redovit je i sve štima) odseli vani i onda radi korist nekome tko nije u njega uložio ni dolara?
Na ovo se može odgovoriti u 2 smjera:
Prvo je da ako itko ode i s nekim nižim stupnjem naobrazbe iz ove države već smo pokradeni jer je u njega već potrošeno podosta love, najprije u samom rodilištu i svim pregledima koji su mukte (a i kod samog poroda se dobije neka lova od države ili grada), zatim je vrtić bio subvencioniran, osnovna škola i srednja su bili mukte . . . dakle kuna više manje zeznuti smo i jedino je rješenje da se zabrani iseljavanje ili da se svakom tko kani zgibati naplati ono što je država uložila u njega.

Drugi je odgovor da ne možemo rušiti sustav zato što nemamo 100% efikasnost. Mislim da većina onih koji diplomiraju ipak ostaje u domovini i da ovo "rasipanje" resursa je ipak u granicama normale.

No moje pitanje je bilo nešto drugo, jelte?

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Kužim ja tebe, samo se ti

Kužim ja tebe, samo se ti nisi potrudio skužiti mene. Ti i 3103 drvite po tom gratis obrazovanju ko papige.

Ako ćemo o efikasnosti, onda je najbolje da uvedemo taksu za svako novorođeno dijete (ak oćeš da ti država besplatno uzdiže dijete, plati) tako da nitko ni slučajno ne dođe na ideju da rodi u domovini. Nek se svi lijepo rode, uče i studiraju vani, a mi ćemo ih onda uvesti ko ameri i švabe, nek rade na našim naprednim tehnologijama, SimonicaTech (da nam filozofiraju ko Zoki ili da nam pevaju kad nam zemu Grdovića zatvore).

Eh, sad već zvučim kao pravi ognjištarac.
Ti i tvoje izvrtanje teza i vađenje iz konteksta!
Si videl kaj si sad od mene napravil? Čudovište :)

No moje pitanje je bilo nešto drugo, jelte?

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Ti i 3103 drvite po tom

Ti i 3103 drvite po tom gratis obrazovanju ko papige.
Recimo da drvimo, no to je tema o kojoj želim raspravljati i jasno da mi je bezveze kad se skrene u kombinacije "što bi bilo kad bi bilo ako bi bilo" ili kad se podastiru raznorazne liste prioriteta. Svakako nemoj misliti da je moj stav da ne treba izvršiti radikalne promjene u školskom sustavu, treba naravno, ali to jednostavno nije bila tema.

Očito da je mnogima teško držati se teme i rado odvlače razgovor negdje drugdje. Moje pitanje je bilo prilično jednostavno i tražilo se izjašnjavanje da li nam je visoka naobrazba toliko važna da smo ju spremni ubaciti kao stavku u proračun (na uštrb nečeg drugog naravno).

Mogao sam postaviti i drukčije pitanje kao:
Da li bi pristali da se krizni porez poveća za npr. 2% iz čega bi se financirala kompletna visoka naobrazba, da ili ne?

Tko je stvarno spreman dati nešto za točno određenu namjenu odmah danas bez da preskačemo neku ili nekoliko generacija. Možda je upravo to mjesto gdje se može pokazati svoj stav prema ovoj i ovakvoj domovini jer mnogo toga je samo pričam ti priču i sve je dobro dok na tome ostaje.

Ja sam uvjeren da je upravo naobrazba glavna revolucija koju treba provesti u ovoj državi jer nas jedino to može izvući iz meme u kojoj se nalazimo, a ta vrsta revolucije se ne radi trasparentima na ulicama i bacanjem kamenja na policiju. Ova revolucija nije toliko fotogenična i vrlo je spora ali ako smo ustrajni rezultati ne mogu izostati.

Bah, vjerojatno sam prestar za juriše na Zimski dvorac i otuda ovakve ideje . . .

leddevet

leddevet

Tko je glasao

... tražilo se

... tražilo se izjašnjavanje da li nam je visoka naobrazba toliko važna da smo ju spremni ubaciti kao stavku u proračun (na uštrb nečeg drugog naravno).
Ne samo visoka naobrazba, već svi vidovi naobrazbe, počevši od vrtića. U suprotnom se neće postići ama baš ništa.

Tko je glasao

da rodtelji sami financiraju

da rodtelji sami financiraju svoje dijete?
hoćeš reći da plate punu cijenu studiranja, pa to bi bilo par tisuća kuna školarine svaki mjesec, plus hrana, plus smještaj, plus knjige...

Tko je glasao

Magare, da si malo

Magare, da si malo pažljivije čitao onda bi primijetio riječ DOSTUPNO. A to je nešto sasvim suprotno od ovoga što mi želiš imputirati.

Usput odgovor 3103. Kad stvorimo uvjete da nam se vrati više Đikića i Radmana, nebum reč rekel protiv gratis školovanja :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 0
  2. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 11
  3. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 9
  4. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  5. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  6. Delanec od pravednik vz komentara 21
  7. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  8. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 55
  9. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 34
  10. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 36
  11. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  12. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  13. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  14. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  15. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  16. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  17. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  18. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  19. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  20. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  21. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  22. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  23. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  24. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  25. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bet
  • drvosjek
  • profesor
  • rupert
  • shiky
  • sjenka
  • Skviki
  • StarPil
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 9
  • Gostiju: 29

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko