Tagovi

Skandalozno zataskavanje fijaska poljoprivredne politike

Zelim s vama podijeliti nesto sto me jako uznemirilo. Za ovu pri?u sam znao i prije ali mislim da ljudi nisu upoznati s ovim alarmantnim cinjenicama. Radi se naime o tekstu koji je objavljen u 'Hrvatskoj reviji' ( autori Miroslav Kova? i Branko Salaj )a koji govori o fijasku i potpuno pogresno provo?enoj politici u hrvatskom govedarstvu, koji nas je sve do sada jako puno koštao, a i podosta govori o na?inu na koji se vodi resor koji je jedan od stupova svakog drustva, a to je poljoprivreda.
Tekst svakako zaslužuje da ga pro?itate (malo je duži ali se isplati). No ono sto jos vise uznemirava jest cinjenica da je autoru bilo jednostavno zabranjeno (!!) da o tom tekstu i toj temi govori siroj javnosti preko TV.
Cijeli slu?aj i sporni tekst u cijelosti prenosim s bloga http://agropolitika.blog.hr/ jer je tamo najzornije prikazano.

ZABRANJENA INFORMACIJA

Mr. sc. KOVA?U ZABRANJENO SUDJELOVANJE U «Plodovima zemlje» DA NE IZNOSI PODATKE IZ SVOG TEKSTA «Hrvatsko govedarstvo na kobnom raskrš?u»

Povod za ovaj tekst je doga?aj kome u društvu i vremenu u kome živimo više nema mjesta. Jer mediji su javni, država je demokratska, pa pojedincima i njihovim idejama da budu gospodari informacija treba javno skrenuti pozornost da nemaju takve ovlasti nad informacijom. Tko smije imati vlast nad informacijama koje su od interesa za široku populaciju ljudi, a to su u ovom slu?aju poljoprivrednici, jer informacija koja je zaustavljena je iz sfere govedarstva?

Nitko!

No neki ljudi na državnim pozicijama ne podnose ?ak ni kriti?ko, argumentirano mišljenje koje je proizvod gotovo znanstvenog rada. Oni ?ak imaju hrabrosti anulirati takav rad i takvo mišljenje. Takve osobe žele tišinu svojih suradnika i svojih podre?enih, jer vole svoj položaj i žele proširiti svoju mo? i to ?ak nauštrb baš onih (a to su poljoprivrednici) zbog kojih službe kojima su na ?elu i postoje. Takvi žele da oko njih vlada osrednjost i ispodprosje?nost koja sve više postaje kriterij za društveno ponašanje. Ti koji ne vole informaciju boje se mladih koji znaju kako raditi progresivnije i bolje. Boje se njihova intelekta i njihova poziva u javnost da treba raditi druga?ije.

Govorim u kontekstu doga?aja koji je povod za ovaj tekst:

Naime moj kolega Vlatko Grguri? koje je urednik i voditelj emisije za poljoprivredu «Plodovi zemlje» na HTV-u 1 pozvao je mr. Miroslava Kova?a, djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) koji radi u Požegi od 1998. godine i rukovoditelj je za Požeško-slavonsku županiju, koji je i diplomirao i magistrirao na govedarstvu da bude gost u emisiji 18.1.2009. Grguri? se u razgovoru s mr. Kova?em želio referirati na tekst pod naslovom «Hrvatsko govedarstvo na kobnom raskrš?u«. Autori tog teksta su mr. oec. Branko Salaj, bivši veleposlanik u Francuskoj i Nizozemskoj, ratni ministar informiranja i bivši direktor HINE, koji je svojim ekonomskim metodama utjecao da tekst bude realniji i argumentiraniji i mr. Miroslav Kova? o ?ijem radu treba pro?itati na
http://www.hzpss.hr/?page=addreessbook,11
Prema internom pravilu mr. Kova? je svog nadre?enog obavijestio, odnosno zatražio dozvolu za razgovor s novinarom, a saznavši što je predmet i tema razgovora direktor HZPSS dr. Ivan Katalini? je zabranio nastup mr. Kova?u na HTV-u. Prema rije?ima mog kolege Grguri?a, direktor je mr. Kova?u zaprijetio i otkazom, ako se pojavi u «Plodovima zemlje». Mr. Kova? je zatim zatražio pismeno odobrenje od direktora institucije za gostovanje u spomenutoj emisiji, ali dr. Katalini? je negativno odgovorio i na pismeni upit.

I nije problem tu u fizi?kom pojavljivanju mladog mr. Miroslava Kova?a (41) u «Plodovima zemlje» ve? je problem u ?injenicama i istini koju je mr. Kova? napisao u tekstu «Hrvatsko govedarstvo na kobnom raskrš?u«, a koji su trebali biti tema razgovora u emisiji.

Tekst je nastao višegodišnjom suradnjom dvaju autora, a napisan je u zadnja tri mjeseca 2008. godine Motivi zbog kojih je tekst napisan su prije svega:

1. uputiti na stvarne probleme govedarstva
2. prenijeti probleme stvarnih poljoprivrednika
3. govedarstvo kao temeljnu granu poljoprivrede treba staviti u kontekst nacionalnog gospodarstva
4. re?i ono o ?emu drugi Å¡ute sa temeljnim ciljem razvijanja rasprave.

Strateški program «Operativni program razvoja govedarstvo» iz 2004. je propao (taj je napravljen u kancelariji), a rasplodni potencijal se ubrzano smanjuje. Otvaraju se vrata uvozu koji sada stoji Hrvatsku 2-2,5 milijarde nacionalnog dohotka godišnje. A vremena je malo jer se u govedarstvu stvari ne dešavaju na zapovijed i preko no?i.

Kao argument cijelog doga?aja objavljujem tekst «Hrvatsko govedarstvo na kobnom raskrš?u».

HRVATSKO GOVEDARSTVO NA KOBNOM RASKRÅ ?U

Slom hrvatskog sto?arstva, posebice govedarstva, jedna je od najve?ih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu. Opskrba tržišta mlijekom i mesom iz doma?ih izvora je dobrim dijelom poreme?ena a u nastavku ?e zna?ajno zaoštriti neda?e izazvane globalnim gospodarskim tsunamijem i našom dužni?kom krizom. Zbog specifi?nosti sto?arske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit ?e dugoro?ne a dobrim dijelom i nesagledive.

Javnost, a i mnogi politi?ari, nisu svjesni prijetnje sto?arskog sloma jer je stvarno stanje još zamaskirano kratkoro?nim u?incima sustava poticaja i uvoza. No, dok je tijekom par proteklih godina uspijevala zadovoljiti teku?u potražnju, državna politika usmjerena prema selu po?inje sada davati upravo one rezultate koje je deklarativno željela sprije?iti. Granu na kojoj sjedimo ve? smo prepilili do polovice.

Sve je razvidnije da smo na putu u duboku ovisnost o uvozu a na malo dulji rok izgledno je i preuzimanje velikih proizvodnih kapaciteta od stranog kapitala. Sto?arstvo je naime jedan od gospodarskih sektora u kome Hrvatska ima izvrsne prirodne uvjete proizvodnje ali i vrlo lošu strukturu i nerazvijeno tržište. To je i razlogom da na pr. govedarstvo sudjeluje u poljoprivredi Austrije s 40% a u poljoprivredi Hrvatske sa – samo 16%!

Vrlo je realna opasnost da se pri?a o hrvatskom bankarstvu, najprije skupo saniranom, a zatim prodanom uglavnom u bescjenje inozemnim interesima, ponovi u sto?arstvu. To bi ovoga puta imalo dugoro?no još kobnije posljedice ne samo za gospodarsku neovisnost zemlje nego i fizi?ku kontrolu vlastitog geostrateškog prostora.

Treba se zato zapitati, što je državna politika htjela, što je do sada postigla i u kom je pravcu treba mijenjati da makar i u posljednji tren izbjegnemo katastrofu s teškim posljedicama.

Veliki neuspjeh državnog programa…
Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, objavljen sredinom ljeta 2004. trebao je osigurati „ve?u konkurentnost doma?e proizvodnje, pove?ati njezin obujam te stvoriti povoljniji položaj pri ulasku u Europsku uniju“. Konkurentnu proizvodnju se namjeravalo posti?i, te njome „u cijelosti zadovoljiti doma?e potrebe za mlijekom i mesom“, pomo?u novih proizvodnih sustava „koji ?e se veli?inom proizvodne jedinice (farme), razinom proizvodnje te primjenom tehnološkog procesa mo?i nositi sa proizvodnim sustavima drugih razvijenih sto?arskih zemalja, prije svega onih iz Europske unije“.

Sve je to trebalo ostvariti tijekom ?etiri i pol godine, do kraja 2008. a potrebnih gotovo 2,5 milijarde kuna trebalo je namaknuti od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili drugih banaka te predpristupnih fondova EU. Do 50% zaduženja investitora zajam?ila bi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) dok bi drugu polovicu jamstva preuzeo investitor/obiteljsko gospodarstvo, „pri ?emu ?e – navodi se u programu - kao zalog [za ukupni iznos duga, dakle i onaj zajam?en od HAMAG-a!] dati izgra?eni ili adaptirani objekt te druge svoje nekretnine“.

Pisci Programa sasvim su ozbiljno o?ekivali da ?e za 4,5 godine, do kraja 2008., sagraditi ili adaptirati 7.220 velikih farmi, tako da one od po?etnog udjela od otprilike 10% u proizvodnji mlijeka postignu potpuno dominiraju?i udio od 65%. Takvom grandioznom razvitku je trebalo pridonijeti i forsirano financijsko gušenje najmanjih obiteljskih gospodarstava, tako da je 2002. me?u ostalim uveden prag od najmanje tri krave za dobivanje državnih poticaja za mlijeko. Popis poljoprivrednih ku?anstava idu?e (2003.) godine pokazao je da je gotovo 2/3 seoskih doma?instava (njih gotovo 50.000, odnosno 63%) bilo u toj kategoriji, prakti?ki preko no?i isklju?enoj iz gospodarske logike koja je vrijedila za ostale seljake. Tako je zapo?eo šestogodišnji val gašenja seoskih gospodarstava, u taktu od po 15-ak na dan, a mnoge su od tih obitelji završile na socijalnoj pomo?i i u tzv. dohodovnoj potpori.

Sve to nije pomoglo – sredinom 2008. Ministarstvo poljoprivrede se moralo suo?iti sa ?injenicom da je plan „industrijalizacije govedarstva“ u velikoj mjeri ostao mrtvo slovo na papiru: Projekcija od preko 7.000 objekata splasnula je na 190 osuvremenjenih ili novih farmi, krediti su ostvareni sa samo 14% a udio kreditiranih gospodarstava u ukupnim isporukama mlijeka pove?ao se na svega nekih 17%. Glavni isporu?itelj mlijeka, cijelih 83% ukupne koli?ine na tržištu, ostala su i dalje manja gospodarstva, za koje se Program, unato? eliminacije onih najmanjih, uop?e nije zanimao i koja su više-manje prepuštena sama sebi.

Jedini, skupo pla?en – što novcem, što svim onim što je u me?uvremenu propušteno napraviti u drugim dijelovima govedarstva – uspjeh Programa bio je da je u razdoblju 2004-2007 ostvaren rast otkupa doma?eg mlijeka od skoro 23%. Izme?u jedne tre?ine i polovice toga rasta ostvarena je uvozom visokokvalitetnih muzara, koje su davale i po dvostruko više mlijeka od prosjeka ali su i zahtijevale vrlo specifi?ne uvjete skrbi i prehrane.

Slikovito govore?i, postavili smo Ferrarije na seoske ili županijske ceste i o?ekivali ?udesa Formule 1. Ona se naravno nisu zbila ve? se ispostavilo da je po?etni proizvodni u?inak u mnogo slu?ajeva znatno opao i da se uvezene šampionke teško privikavaju na nove, za njih bitno lošije uvjete. Da bi se održao normalni remont stada trebalo je zato u više slu?ajeva uvoziti nove šampionke što je zna?ajno poskupilo proizvodnu ra?unicu.

No i veselje oko toga ograni?enog pozitivnog rezultata forsirane industrijalizacije govedarstva bilo je kratkog daha jer je ve? 2007. zabilježen pad u ukupnom broju krava od 3% a ukupni otkup mlijeka tijekom 2008. po?eo opadati s otprilike 4% na godišnjoj razini. Naime, ono što je prethodnih par godina „spašavalo“ statistiku isporuke mlijeka – uvoz stranih visokoproizvodnih rasplodnih junica – posljednje je dvije godine osjetno pao jer im se cijena u samo dvije godine (2006-2008) podvostru?ila. U znaku te krize dolazi i do osjetnog relativnog poskupljenja hrvatskog mlijeka.

…uzrok da se ponovi isto, samo tri puta ve?e

Bilo bi normalno o?ekivati da ?e neuspjeh takvih proporcija navesti Ministarstvo na promjenu u na?inu razmišljanja, tim više što se iz nekih nastupa odgovornih ljudi moglo naslutiti da mnogostruki razlozi havarije prvobitnog Programa nisu nepoznati. Tako je na pr. sam na?elnik odjela za sto?arstvo Ministarstva dr. Ivan Jakopovi? na jednom stru?nom skupu u jesen 2008. iznio da su se u provedbi plana isprije?ile mnogostruke zapreke kao „nedostatne koli?ine zemlje, složenost dobivanja lokacijskih i gra?evinskih dozvola, strogi kriteriji prostornih planova, nedostatno kvalitetna gra?evinska operativa i bojazan proizvo?a?a za nova zaduženja“.

Sve su te zapreke i od ranije dobro poznate i spadaju u red onoga, što se u svakom ozbiljnom programu mora unaprijed riješiti, ?esto u suradnji više ministarstava, prije nego što se uop?e i pomisli na provedbu. Pa ipak, u lipnju 2008. je odlu?eno da se potpuno neuspjeli Program razvitka govedarstva nastavi ali tako da se unutar njega otvore mogu?nosti za trostruko ve?e projekte od prvobitno zamišljenih. Javnosti nije poznato zašto bi taj još daleko riskantniji i skuplji plan „velikog skoka“ trebao uspjeti bolje od prethodnoga uz i dalje prisutne elemente birokratske tromosti i neuskla?enosti, tržišne nesre?enosti i gospodarske nesigurnosti, koja je ovih posljednjih mjeseci još i eksponencijalno porasla.

Ne treba mnogo dovitljivosti da se shvati da se u takvim okolnostima Program zatvara prema najzanimljivijem tipu obiteljskih gospodarstava, onim tradicionalno iskusnim ali kapitalno slabim govedarima, koji bi željeli rasti ali se ne mogu, ako su pri zdravoj pameti, u potpuno nesre?enim tržišnim uvjetima igrati „ruske rulete“ i s ono malo svoje naslije?ene djedovine. A upravo je u toj skupini, koja „živi“ za zemlju i koja za njom ne ?ezne iz špekulantskih ve? iz izrazito egzistencijalnih razloga, velik potencijal dobrog gospodarenja i kvasac poduzetni?ke preobrazbe. Nema sigurnijeg na?ina postupnog ali sigurnog podizanja proizvodnje i preobrazbe sela od primjera dobrih gospodara unutar lokalnih sredina koje, treba to stalno ponavljati, još uvijek isporu?uju preko 80% doma?eg mlijeka.

Umjesto da se, pou?en neuspjehom, usmjeri na takvu politiku malih koraka i organskog oživljavanja sela Program se još dalekosežnije nego ranije veže uz neuspjelu politiku „velikog skoka“ i širom otvara vrata novope?enom sloju ?esto nestru?nih investitora, nerijetko špekulanata na kratki rok i, u najboljem slu?aju, ovisnima u malome i velikome o pomo?i sa strane u vo?enju poslova govedarstva. Budu?i da se radi o jednoj od stru?no najsloženijih grana poljoprivrede, u provedbenim je uputama Programa doduše upisan niz zahtjeva, koji bi trebali zajam?iti stru?nost i prikladnost investitora, ali je stvarnost dobrim dijelom druk?ija.

Naglasak na kapitalu umjesto na stru?nosti posebno je problemati?an zato što se radi o dijelu poljoprivrede koji iziskuje veliku dozu iskustva, predanosti i kontinuiteta u radu. Samoodrživ prirodni prirast visoke genetske kakvo?e može se posti?i samo pomnim višegodišnjim zahvatima u cijelom uzgojnom lancu a taj se posao u Hrvatskoj uvelike zapustio. Umjesto toga hrvatsko se društvo sve više okretalo uvozu goveda i dozvoljavalo ne samo nemar nego i nesmiljen hara? unutar vlastitih uzgojnih kapaciteta.

Golem gospodarski potencijal govedarstva

Sa stajališta narodnog gospodarstva je taj trend teško racionalno protuma?iti ?ak i na najobi?nijoj reproduktivnoj razini. Hrvatska godišnje uveze oko 70.000 grla razli?itih kategorija goveda za tov u vrijednosti od oko 210 milijuna kuna. U isto vrijeme naši uzgajiva?i proizvedu svu potrebnu telad za zadovoljenje vlastitih potreba za svim kategorijama gove?eg mesa pod uvjetom da se ta uzgojena telad stavi u produženi tov (do 650 kg). Me?utim, od ukupno uzgojene teladi za tov u Hrvatskoj (oko 100.000 grla) svega 30-tak tisu?a i završi u tovu. Na ovaj na?in izgubi se samo u prometu teladi oko 210 milijuna kuna, odnosna ta se sredstva preto?e preko trgovaca i uvoznika u Poljsku, Rumunjsku, Slova?ku i druge zemlje EU.

Osim toga, da je telad, isporu?ena na klanje kao utovljena junad, bila iz njihova uzgoja, naši bi uzgajiva?i ostvarili državnu potporu od 126 milijuna kuna, a to pak zna?i da je samo izravna šteta od uvezenih grla kroz vrijednost uvoza i izgubljenih potpora 336 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Ovome treba dodati i ?injenicu da uvoznici nakon što utove tu uvoznu telad i predaju je na klanje dobiju potporu iz državnog prora?una (800 kuna po grlu) u iznosu od 56 milijuna kuna. Tako mi u stvari poti?emo seljake uzgajiva?e izvan Hrvatske. Ovakav odnos prema vlastitom uzgoju je u najmanju ruku ma?ehinski i dugoro?no ?e stvoriti potpunu ovisnost o uvozu gove?eg mesa.

Na razini ministarstva financija stvar je još alarmantnija. Naime, za razliku od isplata inozemstvu, novac ispla?en u Hrvatskoj bi se „zavrtio“ u krugu gospodarskih aktivnosti još jedan do dva puta i generirao ukupan prihod i do milijarde kuna. Samo PDV na taj dohodak je znatno ve?i od mogu?e razlike izme?u doma?e i inozemne cijene (za koju se kupca stoke kompenzira) i poticaja koji bi se isplatili doma?im uzgajiteljima. Uputno je uostalom podsjetiti da najve?i dio razlike u cijeni goveda nije specifi?an za sto?arstvo ve? odražava op?u precijenjenost kune i time stvorenu umjetnu pogodnost uvoznicima.

Sli?na se ra?unica može ponoviti i u odnosu na opskrbu hrvatskog tržišta mlijekom. Uz pretpostavku da Hrvatska u prosjeku uvozi recimo 150-200 milijuna litara mlijeka godišnje, to predstavlja vrijednost od 350-400 milijuna kuna koja bi, proizvedena u zemlji i zajedno s poticajima i u?inkom multiplikatora, vjerojatno dala ukupni prihod na državnoj razini od kojih milijardu kuna.

Osim toga, tijekom posljednjih 5 godina uvezene su rasplodne junice u prosje?noj godišnjoj vrijednosti od ca 75 milijuna kuna a one su tijekom svoje prve godine u prosjeku dale i do 8% ukupnih isporu?enih koli?ina mlijeka na hrvatskom tržištu. Po metodologiji, spomenutoj u prethodnom pasusu, taj je uvezeni resurs preko svoje mlije?ne proizvodnje i njena multiplikator-u?inka u prosjeku generirao godišnji prihod na državnoj razini od kojih 500-600 milijuna kuna, koji je hrvatsko gospodarstvo pod normalnim uvjetima govedarskog uzgoja moglo ostvariti vlastitim snagama.

Samo ovih par primjera – koji ukazuju na propuštenu mogu?nost rasta od dvije do dvije i pol milijarde kuna godišnjeg nacionalnog dohotka - mogu poslužiti kao indikacija što je malo promišljenija politika razvoja govedarstva mogla posti?i ?ak i bez ve?ih kapitalnih ulaganja. O odsutnosti takve politike, i o potpunom nemaru za rast generiran vlastitim snagama, možda najbolje govori podatak da smo u Hrvatskoj u razdoblju 1997-2007 doslovce pojeli bliže 60.000 ženske teladi godišnje iako je klanje teladi zabranjeno još u samom po?etku toga razdoblja (1998).

S obzirom na dugogodišnju izravnu potporu po jednoj litri mlijeka i tezi da ?e samo otkupna cijena mlijeka zna?ajno podi?i broj krava i proizvodnju mlijeka (što je izostalo) Hrvatska je trebala postati izvoznik mlijeka a ne najve?i (ili jedini) uvoznik u EU. Procjenjuje se da je samo u zadnjih deset godina u izravnu potporu otkupu mlijeka uloženo više od 4 milijarde kuna od ?ega je najve?u korist imala upravo mljekarska procesna industrija. Danas valja ozbiljno razmisliti ne bi li se taj udio, ili njegov zna?ajniji dio, mogao pretvoriti u vlasni?ki udio seljaka u mljekarskoj industriji, kojim bi oni mogli upravljati na na?in kako se to radi u Europi, poglavito u najve?oj mljekarskoj industriji Europe Arli, koja je u vlasništvu švedskih i danskih proizvo?a?a mlijeka.

O Europi svagdje samo ne tamo gdje treba

Zanimljivo je da u vremenu, kad je ina?e u tijeku posvemašnje preslikavanje europskih trendova i propisa – što onoga koga od nas zahtijeva EU, što samozadanoga – nikome ne pada na pamet da na hrvatsko tlo presadi neka od jednostavnih europskih na?ela dobrog gospodarenja sa sto?nim fondom. Dok je Zapadna Europa ve? odavna dramati?no smanjila klanje mlade stoke tako da je ona svedena na par posto proizvodnje mesa, Hrvatska je nastavila nesmiljeno trošiti potencijale svoga sto?nog fonda i kvalitetno ga obezvrje?ivati.

U suvremenoj se europskoj poljoprivredi država pojavljuje kao jamac postojanosti i postupnog, elasti?nog usmjeravanja raznih administrativnih sustava, poticaja i kreditnih olakšica. U nas država mijenja ?ak i vrlo bitna pravila preko no?i, potezom pera, i tako pove?ava umjesto da smanjuje tržišnu neizvjesnost proizvo?a?a, koji su ionako izloženi na milost i nemilost niza vremenskih, tržišnih i kreditnih ?imbenika. A ranjivost proizvo?a?a je naro?ito velika u kapitalno zahtjevnoj djelatnosti kao što je govedarstvo, s proizvodnim ciklusom i do 6 godina!

Vatrogasna narav raznih mjera poljoprivredne politike je dio ve?eg problema – potpune odsutnosti ozbiljnijeg širokog i dugoro?nog programa razvitka i o?uvanja živoga sela koji se Hrvatskoj ina?e name?e ne samo po samoj prirodi komplementarnosti, pa zato i potrebi uskla?ivanja pojedinih segmenata poljoprivrede, nego i zbog potrebe da se osigura stabilnost, napu?enost i geopoliti?ka sigurnost njenih izduljenih i iznimno ranjivih krakova.

Da bi se shvatilo do koje je mjere sustav upravljanja hrvatskom poljoprivredom zaostao za sustavima raznih europskih zemalja, dovoljno je pogledati rezultate predpristupnog tzv. screeninga hrvatske poljoprivrede u režiji Europske komisije. Za niz programa, koje su europske zemlje po dobru a i po lošem razvile da bi pomogle svoje poljoprivrede i pojedine njene dijelove, konstatira se da Hrvatska – toga nema! Ono što Hrvatska ima, a što Bruxellesu i ne smeta previše, jest velika birokracija, strahovito iritirana podru?jem koga administrira. Ona u selu vidi same starce, male zapuštene posjede i op?u letargiju umjesto da osjeti živu snagu i potencijale, koji jedva ?ekaju na priliku da se razviju. Naravno da i na selu ima velikog konzervatizma i nepovjerenja prema novome ali ima, kao u svim ljudskim zajednicama, i ljudi koji žele razviti svoja gospodarstva i tako stvoriti bolje uvjete života za svoje potomstvo ili barem osjetiti zadovoljstvo nad vlastitim postignu?ima.

Povijesni korijeni zabluda agrarne politike

Indolentnost hrvatske birokracije na ovom podru?ju ima na žalost duboke i žalosne korijene koji zadiru u kraj ?etrdesetih godina prošlog stolje?a. Nakon loma izme?u Tita i Staljina komunisti?ko je vodstvo krajem 1948. odlu?ilo svoju ideološku ?vrsto?u i pravovjernost dokazati provo?enjem ekstremne kolektivizacije sela. Broj seljaka u radnim zadrugama Hrvatske pove?ao se tijekom dviju godina teškog pritiska za više od osam puta, od 33.000 na 270.000 krajem 1950. Nakon katastrofalnog pada proizvodnje i pod pritiskom prehrambene krize režim je bio prisiljen uzmaknuti i kona?no tijekom 1953. ostaviti seljacima da odlu?e, da li žele ostati u kolektivima ili ne. Otišli su ne samo svi koji su u njih bili silom uvu?eni nego ?ak i polovica onih, koji su u njima ve? bili pet godina ranije, kad je politi?ka kampanja po?ela.

Partija koja je, dakle, imala dovoljno instinkta za preživljavanje da se podvijena repa izvu?e iz nemogu?e situacije, na ideološkom se terenu ipak nije mogla posve pomiriti s egzistencijom stotina tisu?a iskonskih samoupravlja?a, koje je život nau?io misliti svojom glavom. Tijekom idu?ih 35 godina režim je zato ostavio maloga zemljoradnika da preživljava kako zna, dapa?e i dalje ga je pokušavao ižmikati gdje je i kako najviše mogao, a sam se usmjerio na sustavno favoriziranje velikih kombinata, stvorenih na nacionaliziranim zemljištima, kao svoj odgovor na zahtjeve prehrane. Na poljoprivredu se gledalo kao industriju, s kojom se može manipulirati mješavinom udarni?kog mentaliteta, nategnutih statisti?kih pokazatelja i birokratskih promjena proizvodnih parametara za pisa?im stolom.

Taj mehani?ki, ideološko-doktrinarni pristup selu, koji se odrazio i na obrazovanje poljoprivrednih stru?njaka, uvelike se razlikovao od onoga, što mu je prethodilo prije Drugoga svjetskog rata. Tada se naime, pod utjecajem radi?evskog nauka, smatralo da se op?i gospodarski i politi?ki napredak mora u prvom redu temeljiti na prosvije?enom i informiranom seljaku. Kako se razvija on, tako ?e se razvijati i selo i društvo u cjelini. U takvom organskom pristupu ?ovjek je dakle klju? i motor razvitka poljoprivrede, a to je, usput budi re?eno, još uvijek i temeljni pristup u naprednim europskim gospodarstvima.

To se najbolje vidjelo ve? u samim po?etcima organiziranja Hrvatske selja?ke stranke, koje je Stjepan Radi? provodio tako da se usmjerio na najbolje gospodare, ljude cijenjene u svojim sredinama po stru?nosti i uspješnosti, kako bi preko njih i njihova primjera utjecao na ostale. Zna?ajni hrvatski sociolozi i ekonomisti od Franje Milobara, preko Dinka Tomaši?a i Josipa Predavca do Rudolfa Bi?ani?a uvelike su, a naro?ito tridesetih godina prošlog stolje?a, rasvijetlili probleme sela i mogu?nosti njegove modernizacije te na tome i prakti?ki radili u snažnim organizacijama kao što su bile Gospodarska sloga, Hrvatski radiša i sl. Sve je to u komunizmu ba?eno u tzv. ropotarnicu povijesti a dobri gospodari su umjesto ranijih svijetlih uzora postali ideološki opasni kulaci.

Tijekom druge polovice prošlog stolje?a, kad su europske zemlje na razne na?ine stalno poboljšavale uvjete privre?ivanja i postupnog organskog okrupnjavanja seoskih posjeda – proces u kome su dominirali upravo najbolji gospodari! – hrvatsko je selo u sjeni favoriziranih kombinata teškom mukom preživljavalo i na nj se ponajviše gledalo kao izvor radne snage za industrije po gradovima. No ?ak i u takvim izrazito nepovoljnim uvjetima mali je proizvo?a? zadržao svoju dominiraju?u ulogu u proizvodno- prehrambenom lancu. Godine tada izgubljene za organski razvitak sela sad nam se osve?uju.

Ni ostvarenjem hrvatske države i novog gospodarskog sustava nije se naime mnogo promijenilo u životnim uvjetima sela. Umjesto da se težište državnih mjera usmjeri na stvaranje uvjeta za dobro gospodarenje, koji polaze od stvarnosti proizvodnih i tržišnih uvjeta maloga gospodara kao proizvodne ki?me sela, središnje su birokracije nastavile smišljati parcijalne planove u ?ijem je podtekstu odbacivanje stvarnosti i potreba sela i tlapnje o „velikom skoku“ u bolju budu?nost i konkurentnost na europskom tržištu.

To bi mogao biti i stvarni razlog da država iz godine u godinu ne pušta u zakup ili prodaju seljacima ogromne zemljišne areale – osnovni resurs poljoprivrede. A ima i zlobnika koji tvrde da su u vo?enju poljoprivredne politike ideološki predlošci sredine prošloga stolje?a zamijenjeni interesnim lobiranjem prera?iva?a, trgovaca i uvoznika. U svakom je slu?aju zamjetno da se integriranje u Europu koristi uop?eno – i ?esto bezrazložno – kao argument za promjene, koje su ne samo nerealne u odnose na tržišnu stvarnost, nego i suprotne širim strateškim interesima Hrvatske.

Klju? razvitka: Osigurati stabilne tržišne uvjete stvarnom seljaku

Kakvu bi alternativu razvojne politike trebalo ponuditi selu uop?e i govedarstvu napose?

* Polazna to?ka razumne politike na selu mora biti da mali uzgajiva? i proizvo?a? nije teret koga se treba riješiti nego razvojni resurs kome treba omogu?iti da razvije svoj potencijal.

* Država, a u nekim segmentima sve više i slobodna udruženja uzgajiva?a i proizvo?a?a, moraju se pobrinuti za organiziranje tržišta i kontinuitet u njegovim pravilima.

* Klju?ni dio tržišnog organiziranja je stabilizacija cijena i tržišna suradnja, uklju?ivši razvitak razvojne i tržišne infrastrukture.

* Država je jamac da ?e se pravila tržišne utakmice i privre?ivanja poštovati i po potrebi mijenjati u malim koracima.

* Potentnim obiteljskim gospodarstvima treba ponuditi državna jamstva i ostale kreditne beneficije te im omogu?iti kupnju ili zakup poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu uz ugovore koji osiguravaju njihovu proizvodnu namjenu.

* Usmjeriti stru?ne vladine i nevladine službe na aktivno savjetovanje u planiranju uzgoja i proizvodnje i razvojnog rada, obuhvatiti mala gospodarstva te?ajevima upoznavanja s novim tehnologijama i tržišnim nišama te praksom njima sli?nih gospodarstava u inozemstvu.

* Poljoprivrednu proizvodnju treba usmjeriti prvenstveno na zadovoljavanje prehrambenih i strateških potreba Hrvatske a ne na priželjkivanje neke brzo ostavrive konkurentnosti na svjetskom tržištu.

mr. oec. Branko Salaj
branko.salaj@du.t-com.hr

i

mr. sc. Miroslav Kova?, dipl. ing. agr.
miroslav.kovac@po.t-com.hr

Komentari

Najkorisniniji prilog u

Najkorisniniji prilog u posljednjih godinu dana!

Tko je glasao

Kakva poljoprivreda,

Kakva poljoprivreda, stočarstvo? Zar mi imamo još tu poljoprivredu... recimo npr. od čega splitska mljekara radi mlječne proizvode kad znam da već par godina ne otkupljuje mlijeko...

Tko je glasao

"* Država je jamac da će

"* Država je jamac da će se pravila tržišne utakmice i privređivanja poštovati i po potrebi mijenjati u malim koracima."

Mislim da se sa ovim nitko ozbiljan ne slaže, jer je dokazano(konstantni BDP deficit) da ne drži vodu.
U modi je neka druga matematika:)

Tko je glasao

Nadalje, dakako da je

Nadalje, dakako da je "uočeno" da je mr. sc. Miroslavu Kovaču zabranjeno pojavljivanje u emisiji "Plodovi zemlje", te da je jednako tako "uočeno" kako mu je to zabranjeno od strane, njemu na poslu, nadređenih osoba.

S tim u svezi dvije "napomene".
Prvo. Teška je tragedija da brojni hrvatski (vrhunski) stručnjaci koji rade u ustanovama, moraju zbog hijerarhije koju određuje HDZ određivanjem politički podobnog čelnika hijerarhije, doslovno slušati - u biti takve partijski postavljene čelnike.
U širem smislu riječ je i o dekanima poljoprivrednih fakulteta u Hrvatskoj, uključivo i u Zagrebu, koji savršeno dobro znaju temeljni uzrok propasti hrvatske poljoprivrede. A on je u postojećem HDZ kriminalnom tajkunskom društveno političkom sustavu, s prikrivenom od 1990. godine sve do danas, ali danas s konačno i očitovanom javnom potporom HSS. Ovoga trenutka, naglašavam, odvijaju se završne i formalne institucionalne aktivnosti likvidacije HRVATSKE poljoprivrede. Podvlačim, ovo potpisuje stručna osoba izravno i "in vivio" u to "upućena", a ne političar per se !!!

Drugo. Zbog toga je potpuno pogrešno tvrditi da su HRANA i ENERGIJA dvije stvari za svaku zemlju koja hoće biti samostalna, kako kažeš. Predmnijevam da si mislio na to kako su te dvije stvari od temeljnog narodnog i nacionalnog interesa? Ako si to mislio - tada razvidno nisi mislio na Hrvatsku u smislu gubernije za života Franje Tuđmana, a danas Ive Sanadera s njegovim ortacima iz HSS!

Inače, ne držim potrebnim nastaviti s komentarima kada uočavam da svi oni kojima doslovno egzistencija i imetak ovise o riječima "kooperativni sustav" - šute kao "hrvatski nojevi", počam od tolikih i tolikih udruga seljaka, proizvođača "ovoga i onoga", nezavisnih, zelenih itd. itd. itd. Stoga ljubazno odbijam ljubaznu ponudu Ap! :)

Tko je glasao

''Predmnijevam da si mislio

''Predmnijevam da si mislio na to kako su te dvije stvari od temeljnog narodnog i nacionalnog interesa?'' Da, upravo na to. Puno si se ljepse izrazio :)

Iskreno se nadam da pretjerujes s napisanim - da se odvijaju ''završne i formalne institucionalne aktivnosti likvidacije HRVATSKE poljoprivrede''.

Tko je glasao

newman1, žao mi je, ali

newman1,

žao mi je, ali moje riječi i rečenice potpisuje osoba uz koju s razlogom stoji atribucija "biti ekspert", ali ne "na papiru". Ja sam mnogo više od toga, i stoga, na moju žalost - NE ŠALIM SE ! Držim da se to ionako očitovalo do sada na pollitika. com. :):):)
(Dakako, ove smajliće tumači kao "smajliće" tuge i žalosti, jer kada i ostvarimo izbornu pobjedu s Zagrebačkim trećim putom u Zagrebu, neostvarivo je puno toga postići iz ishodišta razmjera katastrofe koja je počinjena i ostvarena od HDZ i HSS u Hrvatskoj. No, mnogo toga jeste još ostvarivo za vas mlade, nešto je ostvarivo zaustaviti od daljnjeg stradanja, ali nikada nije moguće vratiti i uskrsnuti tolike i tolke koji su "poginuli", kao i "pogibiju" brojnih koja slijedi - pa čak i u fizičkom smislu, i kao i nastavna stradanja brojnih ... itd. Jako mi je žao, ponekad je stvarno bolje "manje znati", i ima ih koji to namjerno čine ...)

Tko je glasao

konačno da netko sposoban

konačno da netko sposoban (a ima ih) pruži detaljniju analizu pozadine poljoprivrednih problema

i inače naš seljački problem je loša iskomuniciranost i prezentiranost problema i u zadnje vrijeme - malodušnost ( i ja sam odustao od portalskih polemika jer je na sve odgovor - pa imate poticaj...)

Tko je glasao

Dok je 95 % poljoprivrednog

Dok je 95 % poljoprivrednog i drugog vrhnja u nešto malo tehnike derivata financija, ronih rezervi, uvoza i poticaja, što desetljećima drži i okreće nešto opskurnih tipova

kakva bilo kakv poljoprivreda i bilo šta, kakvi bakrači?

Zašto nitko ne raspravlja o tome nego se stalno drvi po tisućama save as copy paste materijalima, koji nemaju stvarne veze niti sa 0,1 % vrhnja. Bitke za čovječnost čovjeka teku po svim frontovima a i dalje se kardeljistički drvi kao da smo u sedamdesetima, kao da su Mika Špiljak i Milka Planinc i dalje naprosto neodoljivi.

Neodoljivost je rezervirana za ovih nešto što okreću vrhnje, Marinu MD i likova na prste. Sve drugo više nije tako nedoljivo a i ovo je pitanje do kad i kako, možda već sutra ne bude neodoljivo.

Bitke za čovječnost čovjeka teku punom parom.

Tko je glasao

Opet ti s tim tipovima i

Opet ti s tim tipovima i kontinutitetima. Daj nabroji ljude, nabroji tvrtke, daj financijske pokazatelje njihove dominacije tada i danas pa da vidimo o čemu ti to govoriš i koliko je to relevantno. Ovako samo kao Maks lupaš po divizijama i koninutitetu (možda o Bernulijevoj jednadžbi kontinuiteta, tko bi znao) i ostale nebuloze.

Evo recimo proizvodnja vina. Obzirom da sam konzument dobrog domaćeg vina pratio sam nešto o tome.
Ukupno ima prijavljenjo 2000 vrsta vina domaće proizvodnje (to se vidi preko upisnika poljoprivrednih gospodarstva). Od toga imamo oko 200 vrhunskih vina koja su dostupna po restoranima i vinotekama, a kojih 50 od njih je postiglo na dnjihovo trgovačko ime poprima elemente brenda (ima prepoznatljivost, ujednačenost kvalitete, emotivnu vrijednost - tj. brend pokazuje tri vrijednosti - intrinsic, extrinsic i emotional)

Najjači igrači su potpuno nova imena - od istarskih eksperata Malzvazije, do slavonskih Adžića, De Gotha (Moralić), Zdjelarević i drugi (da sada ne pričam o buđednju Dubrovačke Malvasie koja će za par godina pokazati što Konavle i Župa mogu dati u tom segmentu osim cruising turizma :)

I da ap bude zadovoljan - da, ima tu i Agrokorovih (njegov omiljen na "a") vina koja osim pravnog nasljeđa (tipa Jaska vino -> Mladina) NEMAJU nikakve veze s kontinuitetom. Jer bućkuriš koji je proizvodila Jaska vino nema nikakve veze s Mladinom. To je sasvim nova investicija, proizvodnja, podrumarenje i sve drugo...

Ok, vinska proizvodnja nije možda niti 1% ukupne poljoprivrede, ali kada bi tako analizirali granu po granu dobili bi sasvim druge pokazatelje od apovih divizija i kontinutiteta.

A kontinuitet kojega ap toliko prezire? Tržište je uvijek kontinutet i proizvodi mogu biti kontinuitet ali danas nema uspješnog domaćeg biznisa koji ima bilo kakve sličnost s apovim industrijskim zlatnim dobom. Iz više razloga.

Prvo, svi današnji uspješni biznisi (Agrokor, Adris, Vindija itd) su ustrojeni na konceptu održivog razvoja. To u socijalizmu nije bio slučaj jer je jedini kriterij uspješnosti bio maksimalna zaposlenost, a produktivnost je bila minimalna. Dobit je prvo investirala u jelo i pilo (tipa odmarališta na moru) a ne u nove tehnologije i NE U NOVA TRŽIŠTA.

Drugo, tada su granice bile 100% zatvorene, danas su 100% otvorene. Ako i postoji grana koja je još pod nekom vrstom porezne (trošarinske) zaštite - niti u toj grani nema ograničenja za greenfield investicijom koja poduzetniku jamči domaći status i sve pogodnosti domaćeg proizvođača
Dakle poslovati tada i danas nema nikakve sličnosti i svaki pokušaj povezivanja (koje AP obožava raditi) je zlonamjerno s ciljem dokazivanja tipične teze da je hrvatsko poduzetništvo danas sranje dok bi multinacionale u tom kontekstu trebala biti naš jedini izbor.

Jedini pravi kontinuitet koji danas postoji je znanje. AKo nešto znaš onda znaš i to prenosiš gdje kod možeš i napreduješ...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Prvo, svi današnji

Prvo, svi današnji uspješni biznisi (Agrokor, Adris, Vindija itd) su ustrojeni na konceptu održivog razvoja. To u socijalizmu nije bio slučaj jer je jedini kriterij uspješnosti bio maksimalna zaposlenost, a produktivnost je bila minimalna. Dobit je prvo investirala u jelo i pilo (tipa odmarališta na moru) a ne u nove tehnologije i NE U NOVA TRŽIŠTA.
Drugo, tada su granice bile 100% zatvorene, danas su 100% otvorene.

U prijevodu, čelnici agrozajednice iz šezdesetih Todorić i Kuštrak su najprije uništili ostalo i uspavali rulju na južnoamerički način kao stoku ma farmama a onda to sve skupa preuzeli i rade "održivi" razvoj.

Tak razvoj je tako i toliko održiv da ta patologija, uključujući tvoje rječi podrške, koja i dalje nema ništa svoje osim hapanog, nakon i po njim zlatnih godina "žetve" i neuspješnog zahtjeva za interventnih 15 mlrd € i sadašnjeg skromnog od 1 mlrd €, veoma ozbiljno ugrožava ne samo sebe i uže sudionike "biznisa" nego i cijelo društvo.

Hrvtaska i Srbija su jedine zemlje gdje se još prakticira kriptokomunistički predfeudalni agitprop da je isto veoma različito. Todorić je ista kriptokomunistička predfeudalna pojava otomanja uz zločine i patologija koja može ekonsomki, politički i na ostale načine egistirati samo dok "režim" drži vlast, a čim to nije dolazi do gadnih posljedica. Kao što vidimo pojava (i tvoj agitprop) su u dubokim problemima i nakon "zlatnih godina" njavećeg prelijevanja, zarada i hapanja i dok "režim" čvrsto drži vlast. Zamisli kako će to izgledati kada "režim" ne bude držao vlast.

Todorić, henesijevci uključujući Marinu MD, Adris pa i Drk, IGH klaster i akademici. ZABA (Lukovič Jugobanka, s Čačićem ...) i sve, baš sve, su ista pojava, isti ljudi i isti kontinuitet koji ne samo da je proizišao iz toga što ti zoveš komunjare nego iz odnoga djela toga koji je ubijanje s otimanjem, otimanje s ubijanjem i stalnim likvidacijama i "čišćenjima",hapanje i psolovanje na zajnički / tuđi račun ... već čista patologija.

I da, sve više su to markgrofovi koji prave svoje sve bolje vino, šire lovišta, svoje omiljene i stoljećima praktivirane golf terene i razno ... a la njihov vođa Tito, nakon što su konačno oteli i zadje od grofova Kulmer, koji su btw. puno suvremeniji ljudi, nedavno umrli Kulmer je profesor likovne akademije a kćerka je završila odlične studije u USA, prije toga kroz dugo vrijeme Kulmeri su se tržišno držali s poljoprivredom i raznim na evropskom tržištu, za razliku od lažnih Kulmera koji desetljećima drže čvrsti srpsko-hrvatski savez hapanja i otimanja (Slovenci su se ipak odlučili odvojiti od to uspješnog saveza i riskirati sa Evropom).

I obrtnici a la Šafran su prešli na pravljenje vina.

I sam znaš da je kraj, samo je pitanje kako će se on točnije odvijati. Teško Hrvatska, Srbija i Sjeverna Koreja mogu same, pogotovu kada su dojučerašnji saveznici prešli na stranu neprijatelja a cijena i troškovi azila po Švicarskoj, Londonu, Izraelu i drugdje drastično poskupili za sve slabiju i nepouzdaniju uslugu.

Ovo do sada je bilo samo zagrijavanje. Ozbiljnije provjere "održivog razvoja" tek kreću. Zbilja je trebalo vremena, upornosti i dosta ludosti za pretvoriti Hrvatsku u zemlji bez hrane, sve Todorićima i sličnoj instant boljševičkoj patologiji a i to onda u 3pm, nastavljati s tim intenzivno i ovo desetljeće u trećem mileniju, nakon što je društvo još prije 100 godina hvatalo priključak sa vodećim evropskim i svjetskim pojavama. Zbilja iznimno ludo i iznimno zanimljivo kao pojava.

Tko je glasao

nakon 57 g. došlo doba da

nakon 57 g. došlo doba da se mojem ocu vrati konsficirana zemlja. s obzirom da je njiva moguća za namirbu nešto veća od oduzete, država zahtjeva nadoplatu razlike u roku 30 dana...a on je čekao 57 g.

naftni derivati su poskupjeli oko 7% - plavi dizel 13%...nije čudo, približava se sjetva, a proračun šupalj...

....

eto to je kontinuitet kako ga mi doživljavamo i osjećamo na selu, pravda, pravičnost i kuknjava...

Tko je glasao

Evo recimo proizvodnja vina.

Evo recimo proizvodnja vina. ..

Dobro si rekao da svi ti hrvatski vinski šampioni zajedno ne predstavljaju niti 1% poljoprivredne proizvodnje. I neće više niti ikada u budućnosti.

Onog momenta kada se tržište vina u hrvatskoj uistinu otvori (tj. kada potrošači shvate što se za mali novac može dobiti i kada u ime "value for money" malo zaborave na lokalpatriotizam), cijene koje postižu skuplja mainstream hrvatska vina morati će ići drastično dolje.

Europa (a i šire) pliva u jezerima dobrog vina. Evo, čitam, u EU se planira krčenje 200,000 ha pod vinogradima.

Trud i znanje hrvatskih vinara treba cijeniti, ali uzdati se u to kao neku hrvatsku posebnost i recept uspjeha nema svoje potvdre u realnosti šireg tržišta.

The Observer

Tko je glasao

Ja sam prilicno pratio

Ja sam prilicno pratio govedarstvo tj mljekarstvo jer sam investirao u dionice Dukata.
Ono sto znam je da je nase mljekarstvo dozivjelo prilicno podizanje kvalitete u zadnjih 10tak godina. Te da je restrukturiranje i preslagivanje ovog vaznog sektora u tijeku i grabi naprijed.
Luka Rajic sve nas je prenerazio ne samo naprasnom prodajom, vec time sto je to ucinio vjesto izmigoljivsi Todoricu i dr. Izgubio sam na ovim ulaganjima. Smatram da je prejeftino dao Dukat, te sam s obzirom na takve procjene ispusio nesto vlastitog novca. Ne opravdavam, ali misljenja sam da mu je bio pun racku konstantnog maltretiranja i natezanja sa domacim kokosarima, te da je zelio iskorisiti konjukturu prije ulaska u EU. S tim u svezi procjenjujem i izglede te industrije u EU, kao pogorsavajuce.
Dukat je drzao sigurno najvise kooperanata i prilicno dobro to hendlao, najbolje od svih. Lactalis je mocan i ogroman, njega se ne moze zajebavati kao sto su Luku.
Koa i u turizmu, ostaloj poljoprivredi, tako je i ovdje.
Svatko tko vidi mlijeko misli da je to samo tako i da je mjerodavan procjenjivati sve detalje mlijecne proizvodnje. Prosetas kravu, pomuzes je i pijes prekrasnu prirodnu tekucinu.
To sa kravama, mlijekom, sirom i ostalim je do te mjere zajebano da ljudi koliko god su na Zemlji jos nisu sve isprobali i dokucili. Mene ovo podrucje fascinira i sa bionanomedicinskog podrucja i slicnih kmica, kao i podrumarstvo, ali to je druga i duga prica.

Prije svega ja bih ukazao na dokument: http://www.hssc.hr/Publikacije/2006/slkm2006.pdf,
ali naknadno i na http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12083.pdf
Koga god doista zanima ova problematika nek cita ove tablice usporeduje kolicine, kvalitetu,... po godinama tralalala
Zakljucci su posve drugi nego ovi iz teme ovog dnevnika gdje se spominju ferariji, formule 1 i sl., a postoci da i ne govorimo.
Kljucne rijeci prije svega su: EU kvaliteta, EU nadzor, siroka mreza nepristranih laboratorijia ....
Pa tko bi se bunio protiv takvih stvari ili mozda .... badava pricam?

PS Kao da je morska vila ...

Tko je glasao

Who the fuck is Miroslav

Who the fuck is Miroslav Kovač i Branko Salaj u kontekstu poljoprivrede?

Nitko! Nepoznati anonimusi.

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

krivo pitanje! pravilno bi

krivo pitanje!
pravilno bi bilo: da li lažu ili govore istinu?

Tko je glasao

Zašto su tim jednom od tih

Zašto su tim jednom od tih ''nepoznatim anonimusima'' zabranili gostovanje u emisiji ''Plodovi zemlje''? Tko ima pravo da zaustavlja javnu raspravu po tom pitanju. Zar je tako nešto već postalo toliko uobičajeno pa da više i ne obraćamo pažnu??

Tko je glasao

Pa mogu oni govoriti u

Pa mogu oni govoriti u kafiću, ispijajući Zakon žuju.
Ali da dva anonimusa dobiju pravo na nastup u tematskoj emisiji i da tamo iznose revolucionarne otkrića o "zataškavanju" ili što već - e toga nema niti u najrazvijenijim demokracijama svijeta.

Jer zna se tko zna i tko može govoriti o poljoprivredi, tko o ljudskim pravima, tko ovome, tko o onome.
A Simonice, i razni drugi "who the fuck is _____" mogu gostovati u Red Carpetu i tamo filozofirati...

Obzirom da znam što direktno što indirektno cijelu katedru katedru za agrarnu ekonomiju (zgrada 5 na www.agr.hr) raspitao sam se o ovim tipovima i što su oni - oni su nitko u tom kontekstu, iliti kao što sam ja rekao "who the fuck is...." kategorija

Jer morate znati - tamo ima ljudi koji je stvarno bave poljoprivredom godinama, znanstveno analiziraju, modeliraju po najboljim svjetskim modelima razne prijedloge politike kako bi znanstveno dokazali što ima smisla i što je održivo a što je samo politiziranje...

ova dvojica samo politiziraju i to je to...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Nisam siguran da govoriš

Nisam siguran da govoriš istinu jer, ja sam se isto tako raspitao kod profesora i UOPĆE nisu u, kako si ti rekao,"who the fuck is...." kategoriji!

Kod jednog profesora sam bio i na pitanje ''da li je istina to što je napisano u teksu'' odgovor je bio DA. A na moje (naivno) pitanje ''pa sto ce te poduzeti u vezi toga'' odgovor je bio ''nazalost mi (profesori na fakultetu, stručnjaci i.t.d.) mozemo samo upozoravati i predlagati. Nemamo nikakvu izvršnu vlast''. Zadnje pitanje koje sam postavio ''pa upozorili ste ih, hoće li se nešto po tom pitanju'' profesor je samo slegnuo ramenima..

Spustio sam se na zemlju tog trena...al ne gubim nadu, jer ako se političari nečeg boje onda je to pritisak javnosti. Samo kad bi javnost bila u prilici da se informira... Sadašnja vlast to dobro zna i ZATO je zabranila gostovanje - JER SE BOJE.

Neznam koga konkretno si ti pitao, daj mi napiši koga? Studiram agronomiju i u ponedjeljak mogu lako provjeriti.

Tko je glasao

U kontekstu poljoprivrede

U kontekstu poljoprivrede Miroslav Kovač je rukovoditelj Odsjeka Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu...

Budući da je jezik pollitika.com hrvatski, ja se neću služiti WTF izrazom, nego ću te pitati na hrvatskom: a tko si jebo te ti u kontekstu poljoprivrede? Ili u bilo kojem drugom kontekstu?

Tko je glasao

U kontekstu poljoprivrede

U kontekstu poljoprivrede Miroslav Kovač je rukovoditelj Odsjeka Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu...

Rukovoditelj odsjeka. Ajme funkcije. Od kuda njemu kroz upravljanje Odsjekom (za što?) znanja
Jel to možda Section 1?

A nađoh....
Miroslava Kovača, voditelja Odsjeka HZPSS-a Požeško-slavonske županije,

Ajme stručnjaka koji bi trebao naciji u najgledanijoj emisiji objasniti što s događa s poljoprivrednom.
Pa što on zna o poljoprivredi na globalnom nivou? Ne govori jezike, nije napisao niti jedan stručni rad, ima tamo neki lokalni pogledić na poljoprivredu i pokušava neukim seljacima objasniti da se moraju upisati u upisnik ili neće dobiti PDV itd...

Ali ne - to sve nije važno. Bitno je da on pljuje po službenome i da nudi objašnjenje "zašto je sve u rasulu i crno" (ali ne nudi rješenje kako bi trebalo biti, a niti ima ikakve reference da može dokazati da zna napraviti bolje) i odmah da neobrazovani, isfrustrirani narod prihvati kao spasitelja.. super

A moram još komentirati i ovo
Brendiranju je, dodao je mr. Miroslav Kovač, stručni suradnik udruge i voditelj poľeškoga HZPSS-a, cilj da vlasnici brenda postanu oni koji meso proizvode, a ne kao do sada samo prerađivači, a samim time da preuzmu i odgovornost za njegovu kvalitetu. Da bi mu kvaliteta bila ujednačena, dodaje, potrebno je uspostaviti određene tehnološke sustave u uzgoju i tovu teladi i junadi, što će početi već idući mjesec.

Genijalno... Koje HZPSS savjete on dijeli - ubacio je i magičnu riječ "brend" i odmah bi trebali pokleknuti. Brand, ha. Pa brand se stvara godinama a ne tako da na shit proizvod lijepiš naljepnicu i logo koji ti je dizajnirao lokalni seljo..

Samo je zaboravio napomenuti da strategiju razvoja kvalitetnih authothonih proizvoda osmislio, provodi (na 5 grupe proizvoda) jedan drugi čovjek s agronomskog fakuleta i to još prije 10 godina. A ovo što ovaj danas ponavlja su floskule iz mainstrem tiska "treba nam brend". Ha, ha, ha.. I to je tip kojega vi smatrate Isusom spasiteljem hrvatske poljoprivrede... Samo uživajte...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Moram ti reći - mislim da

Moram ti reći - mislim da nisi uopće pročitao tekst, da jesi vidio bi da se nude rješenja.

Što se breniranja tiče, ovo što si naveo sam pročitao nekoliko puta i nisam uopće shvatio što je tu sporno?! Što je tu loše ili krivo rečeno? Koliko ja vidim i čitam nigdje nije spomenuo da se brend stvara, kako ti fino kažeš, ''da na shit proizvod lijepiš naljepnicu i logo koji ti je dizajnirao lokalni seljo''.

Ovaj ''drugi čovjek s agronomskog fakulteta'' je vjerojatno prof. Ante Kolega. Polagao sam kod njega ispit i konzultirao se s njim više puta u vezi brendiranja.
Ne shvaćam što si htio reći s tim. Zar bi se on trebao spomenuti svaki put kad se priča o brendiranju? Zar on jedini ima pravo govoriti o brendiranju? Zar on ima patent na pojam 'brend'?

Iz tvojih komentara zaključujem da imaš velike predrasude, da si a priori za vlast, a protiv svakog kritičkog mišljenja. Još jednom kažem, mislim da uopće nisi pročitao tekst.

Tko je glasao

Inače, "izvuci" na

Inače, "izvuci" na pollitika.com prije svega Tratnika, i mnogo, mnogo "težeg" Žimbreka (naravno, pod "nickom", jer drukčije "ne ide").
Ovime, "usputno" izražavam javnu žalost što brojni hrvatski intelektualci, a zasebno iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) - o g r o m n e s t r u č n o s t i (!!!), ne koriste Internet, pa i prostor pollitika.com za javni pritisak i za stvaranje javnog mnijenja. Na stotine i stotine tisuća hrvatskih poljoprivrednika, vrijednih, poštenih, marljivih i skrbnih ljudi, ne mogu NIŠTA bez intelektualaca. A u HZPSS, i na "drugim mjestim" (što znam!), takvi itekako postojeeeee !!!!!!!!!!!!
Inače, na tragu si "duboke priče". :)

Tko je glasao

Inače, "izvuci" na

Inače, "izvuci" na pollitika.com prije svega Tratnika, i mnogo, mnogo "težeg" Žimbreka (naravno, pod "nickom", jer drukčije "ne ide").
Ovime, "usputno" izražavam javnu žalost što brojni hrvatski intelektualci, a zasebno iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) - o g r o m n e s t r u č n o s t i (!!!), ne koriste Internet, pa i prostor pollitika.com za javni pritisak i za stvaranje javnog mnijenja. Na stotine i stotine tisuća hrvatskih poljoprivrednika, vrijednih, poštenih, marljivih i skrbnih ljudi, ne mogu NIŠTA bez intelektualaca. A u HZPSS, i na "drugim mjestim" (što znam!), takvi itekako postojeeeee !!!!!!!!!!!!

Tko je glasao

Inače, "izvuci" na

Inače, "izvuci" na pollitika.com prije svega Tratnika (naravno, pod "nickom", jer drukčije "ne ide").
Ovime, "usputno" izražavam javnu žalost što brojni hrvatski intelektualci, a zasebno iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS) - o g r o m n e s t r u č n o s t i (!!!), ne koriste Internet, pa i prostor pollitika.com za javni pritisak i za stvaranje javnog mnijenja. Na stotine i stotine tisuća hrvatskih poljoprivrednika, vrijednih, poštenih, marljivih i skrbnih ljudi, ne mogu NIŠTA bez intelektualaca. A u HZPSS, i na "drugim mjestim" (što znam!), takvi itekako postojeeeee !!!!!!!!!!!!

Tko je glasao

Ma pusti Bijesa, kao i

Ma pusti Bijesa, kao i uvijek trola bez veze, a tekst uopće nije pročitao, on je branitelj dogme apriori...

Tko je glasao

Bjesni, Nije uopče važno

Bjesni,

Nije uopče važno ko je anonimus a ko nije.

Činjenica je da su uvoznici i prekupci uništili hrvatsko stočarstvo. Uvažamo meso iz upitnih uzgoja i kod toga zarađuju pojedine osobe, a ljudi jedeju upitno meso, koje niko ne kontrolira kod uvoza.

Kod mesnih prerađevina se osjeti loša kvaliteta mesa.

Tko je glasao

Skviki to je tipična

Skviki to je tipična simplifikacija problema
Uvozimo zato jer nam treba hrane, potreba je zbroj domaće proizvode + uvoz.

I sad ti misliš da je simple rješenje - ajmo više proizvoditi i nestati će uvoza
Ali to nije baš tako jednostavno.

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Bjesni, Ja sam toga svjestan

Bjesni,

Ja sam toga svjestan da če uvoza i dalje biti, a to je i dobro. Konkurencija oživljava tržište, no veliki trgovci su sa ne otkupljivanjem domače proizvodnje i ucjene te iste, obeshrabrili puno voljnih proizvozača.

Nek se za početak uvoz smanji barem za 20% smo več na velkom dobitku.

Tko je glasao

trgovci uvijek "ucjenjuju"

trgovci uvijek "ucjenjuju" dobavljače.
nema tu ništa novoga. i njima je svejedno - domaći, strani. Samo da dobiju dobar proizvod za čim manje novaca i veliku maržu, odgodu plaćanja i skupo ulistavanje...

I što je još bitnije - traže pouzdanost dobavljača. jer ne žele raspizditi kupce da jedan dan imaju super kulen a onda ga više nikada nema jer je tipu iz slavonije dosadilo se time baviti..

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

I što je još bitnije -

I što je još bitnije - traže pouzdanost dobavljača. jer ne žele raspizditi kupce da jedan dan imaju super kulen a onda ga više nikada nema jer je tipu iz slavonije dosadilo se time baviti..

Kaj se tiče toga je živa istina, no Slavonija si mogel izostavit.

Tko je glasao

Hvale je vrijedno da se na

Hvale je vrijedno da se na pollitika.com objavljuju teme iz poljoprivrede takve razine. Doduše, tvoj članak čini "copy-paste" - s nekoliko tvojih uvodnih rečenica obrazloženja zbog čega to činiš. Riječ je o zabrinutosti za stanje u hrvatskoj poljoprivredi, i o uočavanju nemoći da se bilo što učini. I to valja cijeniti, i pozdraviti, jer brojni o svemu ovomu jednostavno "nemaju pojma".

S obzirom na to da ja jesam stručnjak za poljoprivredu, a što zvuči možebitno neobično (!), uočavam nedostatak toga što nije "nazočan" izvorno autor tog članka (vjerujem da si ga izvijestio kako ćeš objaviti njegov rad na pollitika.com ?), makar pod "nickom", ili osoba koja je u sve ovo upućenija nešto više. Inače, AgroPolitika na http://agropolitika.blog.hr/ je zasigurno najkvalitetniji blog poljoprivrede. Držim velikom štetom što vlasnica tog bloga, zajedno sa suradnicima, nije to pretvorila u site tipa pollitika.com., ali specijaliziranog tipa u smislu "poljoprivrednapolitika.com" - primjerice. Skrećem pozornost na činjenicu da u Hrvatskoj preko dva milijuna građana živi u ruralnim dijelovima. Brojni nemaju računalo, brojni imaju računalo ali nemaju priključak na Internet, ali brojni imaju i jedno, i drugo.

Stoga, najkraći moj mogući komentar na ovaj objavljeni članak je u ocjeni da, osim prethodnog vrlo dragocjenog uočavanja i ocjene stanja, najvažniji njegov dio čini sadržaj onoga što je predočeno ispod dva podnaslova članka: Povijesni korijeni zabluda agrarne politike, i Ključ razvitka: Osigurati stabilne tržišne uvjete stvarnom seljaku.
Osobno držim kako autor upravo u ovom bitnom dijelu članka nije definirao točne odgovore na prethodno dragocjeno uočavanje, i ocjenu stanja.

Prvo. Postavlja se pitanje koja su rješenja za "povijesne korijene zabluda agrarne politike. Kovač na to ne daje nikakav odgovor.
Drugo. Kovač tvrdi kako je "ključ razvitka" u osiguravanju stabilnih tržišnih uvjeta stvarnom seljaku. Oprostimo, pa to je "ključ razvitka" svakoj poslovnoj aktivnosti. I oprostimo - takav "ključ razvitka" se od 1945. godine zaključno s ovom 2009. godinom stalno pojavljuje kao "rješenje" u bilo kojem ozbiljnijem članku, studiji, ili stručnom radu koji to pretendira biti.
S obzirom na to da se od 1945. godine do danas, ili zasebno od 1990. godine do danas, taj "ključ razvitka" nije očitovao kao "rješenje", tada očevidno KLJUČ RAZVITKA HRVATSKE POLJOPRIVREDE NIJE U OSIGURAVANJU STABILNIH TRŽIŠNIH UVJETA SVAKOM SELJAKU ! A zasebno, naglašavam, osobito to nije "ključ razvitka" i izlaska iz postojećeg stanja kojega je točno predočio mr.sc. Miroslav Kovač u provom dijelu ovog svojeg rada!
Naime, neostvarivo je "ključ" razvitka tražiti u institucionalnom sustavu i unutar institucionalnog sustava HDZ - HSS (ili HSS) koji je izrijekom i dokazano PROTIV suvremene poljoprivredne proizvodnje onih koji od toga izravno žive. A to su hrvatski građani, i prije svega HRVATI u tzv. ruralnoj Hrvatskoj, kako sam spomenuo, u kojoj danas živi prema statističkom obilježju i statističkim podacima preko 2 milijuna hrvatskih građana.

Skrećem pozornost na to da razvidno nitko nije uočio da je u političkom programu i u izbornom programu pod nazivom Zagrebački treći put, po prvi puta u HRVATSKOJ objavljeno da se Zagrebački gospodarski sustav sastoji od sektora trgovačkih društava i obrta i od kooperativnog sektora. Predstavnik kooperativnog sektora Zagrebačkog gospodarstva je Asocijacija kooperativa Zagreba. Što to znači? Zar N I Š T A ??? Naravno da to znači NIŠTA, kada se ulazi u stručne rasprave o postojećoj hrvatskoj poljoprivrednoj politici (koja je identična onoj iz 1990. godine), s prethodnim (inače potrebnim) iskorakom u analizu povijesnih zabluda agrarne politike bez uočavanja temeljnih uzroka - ali očevidno bez postojanja širih stručnih znanja o tomu.

Sve dok mi netko ne napiše i potpiše da je "čuo da postoje" kooperativni sustavi u postindustrijskoj Europi, a osobito u sektoru poljoprivredne proizvodnje, tog trenutka spreman sam potpisati da ta osoba ima pojma na prvoj, početnoj razini o poljoprivredi, i o poljoprivrednoj proizvodnji. Tek nakon toga onda možemo započeti razgovor.

Tko je glasao

Da, malo je tema o

Da, malo je tema o poljoprivredi na pollitika.com mnogi nisu svijesni strateškog značenja poljoprivrede za neku zemlju.
Dvije su stvari za svaku ozbiljnu zemlju koja hoće biti samostalna (ne samo na papiru) oko kojih ovisi samostalnost neke zemlje, te su stoga od najvišeg državnog interesa, to su – HRANA i ENERGIJA. Mislim da ovo ne treba posebno objasnjavati (vidjeli smo nedavno sto znaci biti ovisan o drugima sto se energije tice).

Dobar primjer je Izrael, koji ima jednu od, vjerojatno i najmoderniju poljoprivrednu proizvodnju, iako nemaju blago rečeno, najidealnije uvijete za to. Točnije, pola države je pustinja, imaju lošu klimu, nedostatak vode, samo 20 posto zemlje je obradivo i.t.d. No unatoč svemu tome oni su izvoznici hrane (!!) a zadovoljavaju čak 95% svojih potreba za hranom. Samo da se zna, oni su ti koji su izmislili hidroponski uzgoj povrća.
Naravno, pametni kakvi jesu, znali su da je to jedan od stupova na kojim počiva njihova opstojnost i dali su si truda da iskoriste svoje potencijale do maksimuma. O važnosti poljoprivrede bih mogao jos puno pricati ali nije ovo mjesto za to. Čak smatram da stanje u poljoprivredi najbolje iscrtava opće stanje u državi.

Da se vratim na temu, mislim da nije bilo potrebe da obavijestim autore, jer internet je najjavnije mijesto na svijetu i sama objava članka na internetu podrazumijeva da je dostupan svima. Čim mi odgovori na mejl pozvat ću ga da se uključi u raspravu, on bi bio kompetentniji da priča o ovoj temi od mene. Inače apsolvent sam agronomije, pa iako nisam smjer agroekonomika, ipak sam malo upoznat s problemom.

Slažemo se da je mr.sc. Miroslav Kovač točno predočio postojeće stanje. Mislim da je pokazao dobar put kojim bi trebala ići poljoprivredna politika, samo se nadam da jos nije kasno.

Ne razumijem kako ocekujes da se da odgovor na ''povijesne zablude agrarne politike''. Pa za to ne postoji rijesenje, to je prošlost i ne da se popraviti. Iz prošlosti je jedino moguće uočiti pogreške i izvući zaključke da se ne bi ponavljali, a bojim se da odgovorni to nisu napravili jer ih očito ponavljaju. Ne ponavljaju ih doslovno, ali idejno – da.

Naime, da li zbog nestručnosti ili zbog žurbe (EU), griješe u smislu da žele silom i isforsirano napraviti našu poljoprivredu konkurentnom, nekakvim 'velikim skokom naprijed'. Valjda misle da seljaci ne bi sami došli na ideju da bi bilo bolje imati 50 krava nego 2! Naravno da bi, i svatko tko se bavi ozbiljnom proizvodnjom hoće da posao raste, al ako se seljak stavi pred zid ''okrupni se ili izgubi poticaje'' a pri tom mu ne daš nikakva cvrsta jamstva naravno da će odustati jer poljoprivreda je vrlo riskantno zanimanje. To ne ide preko noći i ''s vrha'', već korak po korak i ''s dna'' a na vlasti je da stvori povolje uvjete i olakša poslovanje, da ti 'koraci' idu sve brže. To bi trebalo vrijediti i što se tiče organiziranja kooperativnih sustava u poljoprivrednoj proizvodnji koje spominješ.

Jos nesto, kažeš da ključ razvitka nije u osiguravanju stabilnih tržišnih uvjeta i tu tezu temeljiš na tome da se takav "ključ razvitka" od 1945. godine zaključno s ovom 2009. godinom stalno pojavljivao kao "rješenje", a s obzirom na to da se od 1945. godine do danas, odnosno od 1990. godine do danas, taj "ključ razvitka" nije očitovao kao "rješenje", po tebi ispada da ključ razvitka nije u osiguravanju stabilnih tržišnih uvijeta. Time si sam sebe demantirao, jer si u rečenici prije toga rekao da je 'osiguravanje stabilnih tržišnih uvijeta ključ razvitka svakoj poslovnoj aktivnosti'. To je točno i poljoprivreda nije iznimka po tom pitanju, već je vjerojatnije da stabilni tržišni uvijeti od 90 pa do danas nisu bili osigurani. Od 1948 do 1990 je ipak posebni slučaj pa ne bih o tome, a i pripadam mlađoj generaciji i nisam bas upoznat. Slažem se da to nije jedini uvijet za razvoj poljoprivrede ali jedan od uvijeta svakako jest.

I još jedna stvar, zar nitko ne vidi ništa sporno u tome da je autoru zabranjeno pojavljivanje u emisjij ''Plodovi zemlje''?! Zar je tako nešto već postalo normalno pa da više i ne obraćamo pažnu??

Tko je glasao

Inače, svima za

Inače, svima za informaciju, HSS je "zatukao" Stjepana Radića, jednako kao što je HSP "zatukao" Antu Starčevića. Niti HSS nakon 1990. godine, a pogotovo HSP sa "znanstvenikom" Djapićem, nemaju nikakve sveze ni s Radićem, ni sa Starčevićem. Dapače, razlikuju se kao prljava zemlja u ovoj njihovoj farizejskoj prijetvornosti hrvatstva i seljaštva u odnosu prema NEBU, na kojem stoluju Radić i iznad njega Starčević (ipak). Konačno, u vrijeme Tuđmanova života i pokojni Pankretić, i Djapić su javno tvrdili da je za njih Tuđman "uzor", i (neprimjetno rečeno) "otac hrvatstva". No, da sada ovdje ne skrenem u "političke teme", jer je "središnje pitanje" stabilnih uvjeta privređivanja, zar ne? Itekako su u Hrvatskoj "stabilni uvjeti privređivanja". :):):)

Tko je glasao

Ni ja ne želim previše

Ni ja ne želim previše skrenuti u političke teme al među nama (i svima koji ovo čitaju:) ) to što si napisao je točno! Nažalost.

Tko je glasao

Koliko se da shvatiti, unose

Koliko se da shvatiti, unose se sumnje u čenike agrozajednice Todorića i Kuštraka.

A s druge strane se uvjerava, i Ivo Lončar i svi su to radili, da je greška davati bilo kome poljoprivredu u ruke i da to treba samo dokazanima.

Bilo kako bilo, izgleda da je razdoblje dvojbi 1949.-2009.g. (samo 60 godina) ipak prekrtako za razrješenje ti dvojbi.

Usput rečeno ili btw, da li uopće bilo šta osim Todorića ima šanse na taj način? Pitanje je šire na mijestu jer klasterizacija po pravilu jedan instant klaster ili instant markgrof po jednom području ne samo ide nego se non stop objašnjava kao jedini način obrane našeg od konkurencije.

"Naš" Todorić nosi naš novac po Srbiji, BiH ... "Naše" snage to odavno isto rade i odnose po Londonu, Švicarskoj ... Sve se to dogovara u "našim" rezidencijama", reklamira po "našoj" TV i medijima, odlučuje u "našem" Saboru i Vladi ...

Zašto npr. ne bi uveli komesarski sistem kao Kina ili dali Kinezima da sve to vode!?

Tko je glasao

Zašto npr. ne bi uveli

Zašto npr. ne bi uveli komesarski sistem kao Kina ili dali Kinezima da sve to vode!?

Ovo uopće ne moramo odlučivati. Dovoljno je da odustanemo od EU (a snage napretka već neslužbeno govore o toj opciji i huškaju narod na to), i da pričekamo jedno 10, 15 godina. I stvari će doći na svoje mjesto: Kinezi će sve voditi, a mi ćemo učiti kineski.
Naravno, protiv Kine i Kineza nemam ništa protiv, ali valjda je jasno da Kinezi, ako za 15 godina tu dođu, kod nas neće graditi prvoklasne znanstvene institute i high-tech industriju. Kao ni Rusi, ili neke druge zemlje u gospodarskom usponu. A mi ćemo postati zemlja kuhara i konobara, uostalom, to je i namjera nekih visokopozicioniranih ljudi u hrvatskoj ekonomiji. Svaka čast i kuharima i konobarima, ali nijedno društvo i nijedna zemlja ne može na tome temeljiti svoj napredak (eventualno gospodarski rast u smislu profita, ali ne napredak u smislu napretka).

Tko je glasao

Todorići i Kuštraci su

Todorići i Kuštraci su neupitni čelnici agrozajednice već 45 godina.

Kroz toliko vremena je možda zrelo za ili ili pristup, ili su to oni ili nisu. Ako nisu, nije li čudno što se nakon vječnost jedne politike ne fokusira pažnja na trećinu društva i društveno-civilizacijske politike.

Evo jedna mali prilog. Mile Majica je desetljećima vodio najuspješniju poljoprivrednu zadrugu u SFRJ, Nova Zora Sveti Filip i Jakov kod Biograda. To je bilo šire od zadruge a razvijalo se je i napredovalo u osnovi jednostavno - Mile je jednostavno držao ritam da osnova mora funkcinirati i da stalno dodatno mora ići ispred drugih, pa je to bilo i ispred većine toga po Evropi (npr. prouči se šta rade Danci ali ne teke tako nego da se kroz neko krako vrijeme to prestigne, npr. oni školuju ljude a on sa svojom zadrugom još više, oni pomalo uvode neko navodnjavanje on malo ispred). U takvom pravilu prepreke nisu bile prepreke nego izazovi. Zadruga se naravno širila na nepoljoprivredne djelatnosti ...

Da su mu dali malo šireg daha sada bi npr. Dalmacija imala jednu ili nekoliko udruženja zadruga i neke tvrtke i bili velesila, Međimurje i Zagorje također ... U novim okolnostima isto, jednostavno se da nekim ljudima po nekim programima da to razvijaju uz državnu i lokalne podrške, tako su radili svi po Evropi. I tako može po svim područjima, npr. neko vrijeme je kulturu jedne zemlje veličine Hrvatske i njezina glavnog grada kao voditelj po programu vodio starni državljanin. U tom smislu bi mogli anagžirati nešto kineskih stručnjaka i menadžera / komesara, zbog duge eliminacije domaćih uspješnih ljudi i pojava, kao šok terapija (Kinezima bi teško mogli raditi to što rade domaćima, usput mi neki imamo uloga, njihovi pravi stručnjaci su bili krajem sedmadesetih tu i proučavali sve).

P.S. Legendarni pokojni Mile Majica je stric kolege polltičara smogismogi-ja. Btw, moj pokojni stric je 50 godina bio nadcestar bez i jednog dana izostanka i bez i teorijske mogućnosti da ceste pod njegovom nadležnošću nisku prohodne, da rekonstrukcije ne idu ... peuzimanje odgovornosti je naprosto značilo da sve to mora funkcionirati, bez obzira tko i pod koji okolnostima sprječava nema šanse i riskira nezgode, uz ostalo može traj ren završiti na podu nesvijesti. To su tipovi iz vremena kada je odgovornost za javni interes podrauzumijevala da nema nikakve dvojbe oko toga. Kardeljev muljanja su definitivno dotukla tu osnovu, svi odgovorni i nadgradnja znači nitko nije odgovorana i nema alat nego svi sve više muljaju i kokošare i sve ih sve više boli briga za bilo šta, samo se napuhano forsaju, drže gard ...

Znači jednostavno je ako se hoće - stornirati kardeljizam, konkurencija rješenja i svega, davanje i preuzimanje odgovornosti za javnu stvar / zajedničke poslove.

Blizu smo toga pa sam malo dulje, da ne bi bili šokirani, pa i ako dođe koji Kinez, kao u Leskovac u Srbiji (naprije su bili šokirani a sada se guraju biti njihovi kooperanti / polukmetovi. Vremena za zajebanciju više nema, pijanka je trajala dosta dugo. Opet smo u akciji, a kada smo u akciji svi znaju da nas ne mogu pratiti ni Njemci, Kinezi, Japanci i razni zajedno.

Tko je glasao

svaka čast na uloženom

svaka čast na uloženom vremenu i trudu!
ja o govedima ne znam baš ništa, vidjela sam ih u živo jedno pet puta u životu, ali ne bih mogla živjeti bez mlijeka.
imam prijatelje koji žive na poljoprivrednom imanju i pokušali su s kravama i mlijekom. zbilja su si dali truda ali novac za mlijeko su dobivali sa 5-6 mjeseci zakašnjenja i uvijek zadnju klasu a predavali su prvu.
naravno, odustali su.
znam zasigurno da je povrće i voće iz uvoza 85% na našem tržištu.
pričali su nam dok smo išli u školu da imamo prirodne resurse za hranit tri Evrope a sad satima tražimo naše voće ili povrće.

što je trulo i gdje ne znam, ali da nije dobro - nije.

Tko je glasao

Znam da većina ljudi voli

Znam da većina ljudi voli kratke i jasne tekstove, i da si treba dati malo truda da se konkretno ovaj pročita ali se isplati, jer se u njemu izvrsno uočava postojeće st(r)anje u hrvatskom govedarstvu. Želio bih samo ponoviti nešto što sam prije napisao u odgovoru korisniku zdravko.gracin

Nešto o važnosti poljoprivrede.
Dvije su stvari za svaku ozbiljnu zemlju koja hoće biti samostalna (ne samo na papiru) oko kojih ovisi samostalnost neke zemlje, te su stoga od najvišeg državnog interesa, to su – HRANA i ENERGIJA. Mislim da ovo ne treba posebno objasnjavati (vidjeli smo nedavno sto znaci biti ovisan o drugima sto se energije tice).

Dobar primjer je Izrael, koji ima jednu od, vjerojatno i najmoderniju poljoprivrednu proizvodnju, iako nemaju blago rečeno, najidealnije uvijete za to. Točnije, pola države je pustinja, imaju lošu klimu, nedostatak vode, samo 20 posto zemlje je obradivo i.t.d. No unatoč svemu tome oni su izvoznici hrane (!!) a zadovoljavaju čak 95% svojih potreba za hranom. Samo da se zna, oni su ti koji su izmislili hidroponski uzgoj povrća.
Naravno, pametni kakvi jesu, znali su da je to jedan od stupova na kojim počiva njihova opstojnost i dali su si truda da iskoriste svoje potencijale do maksimuma.

I još nešto - zar nitko ne vidi ništa sporno u tome da je autoru zabranjeno pojavljivanje u emisjij ''Plodovi zemlje''?! Zar je tako nešto već postalo toliko normalno da više i ne obraćamo pažnu??

Tko je glasao

newman1, malo je

newman1,

malo je "neozbiljno" potpisivati tvrdnje u smislu "oni su ti koji su izmislili hidroponski uzgoj povrća", a bez citiranja izvora takve svoje tvrdnje. Koliko mi je poznato, Izrael nije država u kojoj je izmišljen hidroponski uzgoj povrća. Inače, Izrael jeste jedan od najvećih izvoznika i proizvođača voća i povrća zbog drugih razloga, a ne zbog hidroponske proizvodnje. U smislu opće informacije, u Nizozemskoj se pod staklenicima/plastenicima sa sustavima grijanja i osvjetljenja nalazi oko 16.000 hektara (2002. godina). Od toga se oko 40% koristi za proizvodnju povrća itd.

Zasebno.
Onda KADA SE PRENOSI ČITAV ČLANAK AUTORA, ne samo da je to tako ZAKONOM O AUTORSKIM PRAVIMA ODREĐENO, već je stvar elementarne kulture zatražiti suglasnost autora!
Točno je da je Internet najjavnije mjesto na svijetu, no nije točno da sama objava članka na Mreži predmnijeva da je dostupan svima. Dapače, upravo zato što je Internet najotvorenije mjesto na svijetu - on je zagušen, i točno se mora znati na kojoj se adresi može pronaći "nešto". Konačno, a i tehnički gledano - ne možemo pratiti sve adrese (blogove, "sajtove" itd.), jednako kao što ne možemo pratiti sve časopise na svijetu, ili u Hrvatskoj.

Molio bih inače, a što je ovdje poznato, da onda kada se citiraju moje riječi, tada ne dopuštam (!) iz mojih rečenice "vaditi frtalje", već molim da se korektno citira čitava rečenica. A ona ne glasi ovako kako ti tvrdiš da "sam sebe demantirao". Ja sebe, dapače, nisam ničim demantirao, i to se može lijepo još jednom pročitati - ali ne načinom takvog "frtalj" predočenog citiranja. :)

Nadalje, neovisno o tomu što si apsolvent - to je ovdje N E V A Ž N O. Ovdje si ono što je najvažnije na virtualnom svijetu - a to znači biti aktivan bloger! Dapače, izravno si primio izraze štovanja i priznanja zato što si prenio vrlo kvalitetan stručni rad mr. sc. Miroslava Kovača.
A po kojemu, s razlogom pljuje ovdje potpisani bloger @bijesdrugi, jer je njegovo uporište stručnosti u predočenim svojim balkanskim akademskim, i drugim predočenim "stručnim znanjima" i takvim očitovanjima.
Naravno da, s njim u svezi po izričaju, stanoviti @Jessie, zato nije u pravu. To se očituje iz napuhanosti da Tebe pita "tko si, i što si", umjesto da ti čestita na ovdje objavljenom radu mr. sc. Miroslava Kovača, koji bi s razlogom, i na žalost brojnima promaknuo. Naravno, ni @bijesdrugi, ni @Jessie nisu u stanju napisati, a samim time ni potpisati pod svojim punim imenom i prezimenom niti 10% razine onoga što je mr. sc. Miroslav Kovač predočio pod svojim punim imenom i prezimenom. Zašto? Zato što bi tih 10% bilo tekst ispunjen "stručnim" glupostima.

Tko je glasao

Da možda sam se zaletio s

Da možda sam se zaletio s tvrdnjom da su oni izmislili hidroponski uzgoj, znam da su njihovi stručnjaci bili u Hrvatskoj i uvodili takve tehnologije ili nešto slično. Kad u ponedjeljak odem na faks bas ću pogledat nešto u vezi toga (sad i mene zanima odakle sam to izvukao, mislim da znam).
Ali nije to sad bitno, naravno da nisu postigli to što jesu zbog hidroponskog uzgoja. Time sam samo htio jos vise naglasiti visoku razvijenost njihove poljoprivrede. Uvidjeli su važnost i bez obzira da li su oni izmislili ili nisu hidroponski uzgoj činjenica je da imaju jednu od najrazvijenijih a vjerojatno i najmoderniju poljoprivrednu proizvodnju na svijetu u nepovoljnom području za poljoprivrednu proizvodnju. Naravno tu su još Nizozemska, Japan i jos poneka.

Mislio sam (a i dalje mislim) da nije bilo potrebno da ga pitam za dopuštenje, jer članak ako se jednom objavi (novine, časopis, interent), ima za ''cilj'' da ga što više ljudi pročita.

No bilo kako bilo,sad je već kasno. No obavijestit ću sutra Gosp. Kovača da sam prenio njegov tekst na pollitika.com. Možda i on da pokoji komentar..

Nisam citirao tvoje riječi jer sam htio da bude jednostavnije, pazio sam da ništa bitno ne izostavim i ne mislim da sam izostavio nešto bitno. No, to su tvoje riječi i maš pravo, sljedeći put ću sve citirati :)

Tko je glasao

Je li ti se javio Kovač?

Je li ti se javio Kovač?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 1
  2. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  3. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  4. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  5. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  6. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  7. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  8. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  9. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  10. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  11. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  12. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  13. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  14. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  15. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  16. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  17. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  18. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  19. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  20. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  21. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  22. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  23. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0
  24. Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu od Zoran Oštrić komentara 3
  25. Kreatori mržnje od boltek komentara 36

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199