Tagovi

Sjećate li se Hrvatske izvozne ofenzive?

Ja je se sjećam jedva. Imam osjećaj kao da je to bilo nešto od prije 50 godina. Gotovo sam je već počeo brkati s 4. neprijateljskom ofenzivom. Tko zna, možda ćemo za 50 godina i o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi slušati kao o nečemu junačkom i herojskom, nečemu što je preokrenulo smjer okretanja kotača povijesti. A sve na temelju genijalne strategije maršala Polančeca i hrabrih hadezeovaca oboljelih od tifusa koji su junački probijali obruč. Kad bi još u cijelu priču ubacili i kakav most (onaj Pelješki bi bio idealan), vječnost ofenzive je zajamčena. Dala bi se tu i snimiti kakva dobra koprodukcija koja bi kandidirala za Oscara, s Georgom Cloonyjem u ulozi Polančeca. Ili bi Liam Neeson bio bolje rješenje?

Obzirom kako je zamišljena, Hrvatska izvozna ofenziva (u nastavku: HIO) bi zaista mogla tako i završiti. Bijegom hrvatskog izvoza od nadmoćnog neprijatelja (europskog tržišta) u istočnu Hercegovinu, pa u istočnu Bosnu i Sandžak, čekajući neka bolja izvozna vremena.

HDZ-EKONOMIJA

Inače, cijela stvar nije tako stara. Sve o tom programskom biseru može se pročitati na stranici www.izvoz.hr. Tamo kažu da je hrvatska izvozna ofenziva (HIO) prva hrvatska izvozna strategija koja je javnosti predstavljena u siječnju 2007. godine, na 2. konvenciji hrvatskih izvoznika u Zagrebu. HIO projekt je pokrenut 14. lipnja 2006. godine, prema Odluci Vlade Republike Hrvatske. U izradi strategije, koja je trajala šest mjeseci, sudjelovalo je stotinjak domaćih stručnjaka, gospodarstvenika i djelatnika državne uprave te austrijski konzultant sa svojim suradnicima. Posebno je lijep i poticajan logo ofenzive.

Samu veličanstvenu strategiju možete pročitati ovdje.

HIO je definirala četiri strateška cilja: povećanje broja izvoznika, promjenu strukture izvoza, povećanje konkurentnosti domaćih repromaterijala te osnivanje šest izvoznih klastera. Strateški ciljevi usmjereni su na rješavanje ključnih problema koji priječe jači rast izvoza kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje i nedovoljna konkurentnost.

kao što se vidi, niti jedan od strateških ciljeva HIO nije povećanje izvoza, niti smanjenje vanjskotrgovinskog deficita, kao ključnog parametra kakvoće nacionalnog gospodarstva. Lukavo, kao i obično. Vrlo lukavo. Jer, što znači povećanje broja izvoznika? Taj cilj se može postići i osnivanjem novih firmi koje će uvoziti roba u vrijednosti od nekoliko milijardi kuna, a istovremeno izvoziti roba u vrijednosti od 100 kuna. Što znači promjena strukture izvoza i zašto bi to bilo tako korisno? Što se tiče povećanja konkurentnosti domaćih materijala, kako se tako nešto uopće može mjeriti i donijeti zaključak je li cilj ostvaren ili nije? Ne znam kakva je situacija s klasterima. Možda nam uskoro priopće rezultate provedbe strategije.

Kao što vidimo, strategija je otpočela u siječnju 2007. godine kada je na čelu Ministarstva gospodarstva bio gospodarski mag Branko Vukelić, kojeg je zamijenio gospodarski guru Damir Polančec.

A što se u međuvremenu dogodilo s hrvatskim izvozom, i što je još važnije, što se dogodilo s hrvatskim uvozom i saldom vanjskotrgovinske razmjene?

Kako nedostaje podatak za prosinac 2008.godine, usporedimo tada podatke za prvih 11 mjeseci 2006., 2007. i 2008. godine. Svi slijedeći spomenuti podaci će se odnositi na nepotpune godine, odnosno za prvih 11 mjeseci svake godine.

Tako je izvoz 2006. godine iznosio 54,39 milijardi kuna, a 2007. godine 60,67 milijardi kuna, odnosno nominalno je povećan za 11,54%, a realno za 8,94%, budući da je prosječna stopa inflacije u prvih 11 mjeseci 2007. godine iznosila 2,6 posto. Istovremeno je i uvoz povećan s 114,88 milijardi kuna na 127,20 milijardi kuna, odnosno gotovo dvostruko više od izvoza, pa je tako negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene u apsolutnom iznosu povećan za više od 6 milijardi kuna, odnosno realno za 7,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je ostala gotovo identična, povećana je za 0,34%.

Za 2007. godinu saldo je pozitivna nula. Ostvareni su određeni pomaci u izvozu, ali puno više u samom uvozu, što je dodatno povećalo vanjskotrgovinski deficit.

Već 2008. godina je donijela očekivane "pomake". U prvih 11 mjeseci 2008. godine ostvaren je izvoz od 64,02 milijarde kuna, što je svega 3,35 milijardi kuna više nego u istom periodu lani. Kako je prosječna inflacija u prvih 11 mjeseci ove godine iznosila 6,3 posto, hrvatski izvoz je REALNO MANJI za 0,77 posto nego u istom periodu 2007. godine. Istovremeno je uvoz povećan za punih 12,57 milijardi kuna, realno VIŠE za 3,59 posto. Uvoz je rastao gotovo 4 puta brže od izvoza. Vanjskotrgovinski deficit je realno povećan za 7,56 posto, pa je dostigao rekordnu vrijednost od 75,76 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom zabilježila je rekordno nisku vrijednost od 45,8 posto, gotovo 2 posto manje nego lani.

Hrvatska izvozna ofenziva je trebala trajati do 2010. godine. Očito je ista "uspješno" okončana već na kraju 2007. godine, tri godine prije roka. Da je tome tako, govori nam i potpuni prestanak aktivnosti na tom projektu, budući da je zadnja vijest na web-u objavljena tamo u svibnju prošle godine.

Na predstavljanju Strategije HIO prije 2 godine premijer Sanader je izjavio kako Hrvatska treba izvoziti želi li imati uspješno gospodarstvo, veći rast BDP-a, veći životni standard, više zaposlenih. Budući da Hrvatska očito ne izvozi, nema uspješno gospodarstvo, nema ni rasta BDP-a, nema ni većeg životnog standarda, niti ima više zaposlenih.

No, to smo znali i prije.

Komentari

Hrvatska kao federalna

Hrvatska kao federalna jedinica SFRJ je izvozila u kapitalističke zemlje. Tako ste u SAD-u mogli kupiti namještaj koji je bio proizveden u 'Šavriću' (više ga nema), cipele proizvedene u 'Astri' u Njemačkoj, pa čak i u Italiji ('Astre' više nema). 'Nikola Tesla' je imao veliko tržište u tzv. Istočnom bloku ('Nikola Tesla' je u vlasništvu 'Ericssona'). Varteksovi štofovi su se mogli kupiti u Velikoj Britaniji. Tvornica lijekova 'Pliva' je zajedno s 'Bayerom' radila na otkrivanju novih lijekova koji su bili zastupljeni diljem europskog tržišta. O hrvatskim proizvodima na bliskom Istoku se ne treba pisati. Istina je da su se proizvodi tretirali kao jugoslavenski ali su firme bile hrvatske.
Hrvatska kao samostalna država pretežno izvozi u BiH i Srbiju. Neke privatne firme ('SMB') su se uspjele probiti i na tržište bliskog Istoka. Osim poznatih bajadera iz 'Kraša' teško će se naći neki hrvatski proizvod na stranom tržištu. Divljom pretvorbom i privatizacijom i uvozom strane robe se je domaća proizvodnja uništila..
Ako g.Polančec i neki političari i ekonomisti pate od amnezije ne znači da pati i narod. Još je gore ako ne pate jer nas, narod drže za guske u magli.i stokom sitnog zuba.

w. ;)

Tko je glasao

Vjerujem da se i mnogi od

Vjerujem da se i mnogi od nas sjećaju kada je "gastarbeiter" iz Deutschlanda došao kući i pohvalio se kakvo je lijepo i skupo odijelo kupio u Deutschlandu, a onda se ustanovilo da mu je proizvođač Varteks iz Varaždina!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

U trst su išli nekad

U trst su išli nekad pametnjakovići i kupovali šuškavce i jakne, kaj misliš čiju su etiketu imali, naravno preljepljenu s nekom talijanskom.

Tko je glasao

hdz-ekonomija, odličan

hdz-ekonomija,

odličan članak, u kojemu je precizno razotkrivena laž predsjednika HDZ - Ive Sanadera u funkciji Predsjednika Vlade RH i saborske većine.
Pardon, moram se ipak ispraviti - naime, Predsjednik Vlade RH i nije lagao jer on jeste pokrenuo hrvatsku izvoznu ofenzivu.

Zamislite, kakvi bi tek bili rezultati da nije ništa pokrenuo?

Prema tome, ako smo danas "u banani", gdje bismo tek bili da nije ništa učinio, ali on je učinio, i čini, i čini, i čini ...

U tom smislu, hdz-ekonomija, ovaj tvoj članak je djelomično i "neobjektivan" jer ne uočava "dimenzije" kakvo bi tek bilo stanje da nije bilo takve izvozne ofenzive!

Tko je glasao

čemu se čudiš? škegro je

čemu se čudiš?
škegro je uveo pdv, svaka mu čast za to. onda su adezejovci otkrili PDV i carinu. država živi od uvoza i ona debeli prasac koji tvrdi "država nije dužna" laže k'a pas.

država je glavni generator neplaćanja i glavni generatoer unutarnjeg duga.

dovoljno govori to što se nitko od "vladajućiih" ne pojavljuje na ovakvim forumima. ma na nikakvim forumimima.boli ih kita za nas bitna je čuka na ruci.

Tko je glasao

Tekst zamagljuje i odvlači

Tekst zamagljuje i odvlači čitatelja od temeljnog problema hrvatskog društva, a to je permanentna razvojna kriza započeta početkom '80-ih godina prošlog stoljeća, koja još traje i kraj joj se ne vidi. Tekst je usmjeren samo na jedan aspekt razvoja hrvatske ekonomije: izvoznu orijentaciju u današnjim političkim i ekonomskim uvjetima u svijetu i pronalaženje krivnje za to. Autor je dobro locirao krivca – Vladu RH i njen program HIO. To nije bilo teško, no sa time nije ništa bitno objasnio.
Za bolje razumijevanje predmeta podastirem dijagram kretanja BDP-a i BDP- a po glavi stanovnika na teritoriju RH, u razdoblju od 1900. pa do 2000. godine. Posuđen je iz knjige Ive Družića: RESURSI I TRŽIŠTA HRVATSKOG GOSPODARSTVA, Zagreb, 2004..

Bez puno filozofiranja ću samo reći da je stanovništvo RH polovicu stoljeća proživjelo u zaostaloj zajednici temeljeći svoju egzistenciju na poljoprivrednoj proizvodnji (95% stanovništva) i vrteći BDP per capita ispod 1.000 $. Iskorak je nastupio u drugoj polovici stoljeća (1959. – 1980.) kada smo uhvatili priključak na vlak industrijske civilizacije. U čitavoj 13-stoljetnoj povijesti Hrvata na ovom prostoru stanovništvo nije doživjelo takav razvoj. Dosegli smo BDP od 6.000 $ po glavi. Priključili smo se društvima razvijenog svijeta i ekonomski, kulturno i politički smo bili dio te zajednice.
Na žalost procvat Hrvata ne traje dugo. Razvojna kriza nastupa početkom '80-ih, a u 90-ima doživljavamo ekonomski i civilizacijski regres. Napuštamo osnovni trend, a to je industrijski razvoj, te u uvjetima gubitka tržišta bivše Jugoslavije i otvaranjem vrata nekontroliranom uvozu svega i svačega, doživljavamo da nam najnaprednije industrije kao što su metalska, eletrotehnička, kemijska i sl., u kojima se može ostvariti veća dodana vrijednost u proizvodnji – naprosto propadnu.
Danas gotovo niti nemamo neku proizvodnju koju bismo mogli prodati na zahtjevnim svjetskim tržištima. Pred očima nam se, kao i Poljacima, odvija scenarij zatvaranja brodogradilišta, dakle napuštamo proizvodnju najsloženijeg proizvoda koji su Hrvati u 13 stoljeća svoje povijesti uspjeli napraviti.
Ostaje nam turizam, poljoprivredna proizvodnja, nešto prehrambene industrije, dakle radno intenzivne, manje složene, i sa malom dodanom vrijednošću proizvodnje. Teško je sa time konkurirati na svjetskom tržištu kada takvo što mogu ponuditi, a i nude čak i nerazvijene zemlje. San o 20 – 30 tisuća dolara po glavi BDP-a, kao u razvijenom zemljama Europe, se ne može doseći sa konobarima, kuharicama i traktoristima.
Svoju razvojnu šansu smo prokockali, na obzoru se pojavljuje novi val razvoja ljudske civilizacije – postindustrijski razvoj, kojem se nismo priključili. A sada se pojavljuje još i ova globalna kriza kojoj se proriče dug vijek.
Mi zapravo nemamo društvenu elitu doraslu ovim složenim promišljanjima i zadacima. Orahova smo ljuska na uzburkanom oceanu svjetske povijesti. Akademik Eugen Pusić govori o prokletstvu malih brojeva.

„Obzirom kako je zamišljena, Hrvatska izvozna ofenziva (u nastavku: HIO) bi zaista mogla tako i završiti. Bijegom hrvatskog izvoza od nadmoćnog neprijatelja (europskog tržišta) u istočnu Hercegovinu, pa u istočnu Bosnu i Sandžak, čekajući neka bolja izvozna vremena.“

Zato prethodna rečenica ima opominjući karakter: prijekor onima koji su napustili ta tržišta, onima koji su sasjekli već duboke korijene industrijalizma u Hrvata, onemogućili nam slijedeću etapu razvoja, prokockali nam budućnost…
Povratak na to staro tržište je upitan….

Tko je glasao

Ah, ovo mogu samo potpisati!

Ah, ovo mogu samo potpisati! Bravo! "Ostavimo mi tehnologiju, to zrači, mi ćemo biti turistička zemlja..."

Tko je glasao

Priključili smo se

Priključili smo se društvima razvijenog svijeta i ekonomski, kulturno i politički smo bili dio te zajednice. nsimo.
Drzim pred sobom Ekonomsku enciklopediju (a nije je lako drzati jer ima dvije knjige i to pozamasne), BG 1984 "Suvremena administracija" gdje se jos kako analiziraju nedostaci Jugoslavenskog ekonomskog sustava i gdje se ovo gore ipak pobija na nacin da je Yu uz znacajan napredak ipak na zacelju EU uz Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku i Portugal.
Sustavno gledano mi se uopce nismo prikljucili nego smo u najboljem slucaju isli paralelno, da ne kazem u mnogocemu suprotno.
Ekonomski sustav nam je bio unikatni i potpuno nekompatibilan sa icim igdje videnim. To i jeste ozbiljan problem kojeg je trebalo rijesiti. Kulturno prikljuceni? Jest da, ukoliko se fiksiramo samo na primjere koji su sluzili za usminkavanje cijelog sustava, ali i ako se uz to potrudimo zmiriti na oba oka kako je kultura doslovno silovana za potrebe drustveno politicke ekipe. Politicki prikljucak uopce ne treba niti spominjati.

Prem spomenutoj Enciklopediji Jugoslavija je nakon 2 sv.rata bila izrazito neindustirjalizirana zemlja, ali je ta neindustrijaliziranost bila nejednako rasporedena. Polovica teritorija i 1/3 stanovnistva nosila je 2/3 postojece industrije. U razvijene dijelove spadali su ostaci bivsih Austrougarskih prostora, dok je ovaj Otomaski dio bio prakticki bez ikakve industrije. Osebujnost svih nasih govornika je sadrzana u tome da za primjer uzimaju nekog jadnog i ubogog seljaka i onda ga usporeduju sa garavim i samoprijegornim industrijskim radnikom i u tome sagledavaju cijeli napredak. Taj napreda tako gleadn je doista impresivan i zapanjujuc, napose je opijajuci.

Medutim sta se dogodilo? Razlike u bivsoj Yu ustvari nisu smanjene vec su jos i povecane. Razvijeniji su uspjeli donekle jos i povecati svoju industrijalizaciju, a nerazvijeni usprkos ociglednom razvoju nisu uspjeli uhvatiti korak sa razvijenijim dijelovima. Primjer na indeksu (51. go indeks 100) bruto dohotka 51-80 (ne gledam brojke vec citiram po sjecanju zbog brzine pa je moguce da jekoja brojka malo fulana), Hrvatska 105 - 126, Slovenija 163-203, Vojvodina 103-115, Bih 86- 63, Uza Srbija 100-99, Kosovo 40-23, ...
Dakle sto je bila Yu? Zajednica u kojoj su se razvijeni osjecali uskracenim jer su morali krpati zaostale, a zaostali se osjecali ugrozenim jer su se razvijeni razvijali jos i vise na ustrb njih. Istina je i jedno i drugo.

Najvaznije je shvatiti da kod nas nije (samo) problem gospodarski rast i sl. vec je problem ukupna preobrazba cijelog ekonomskog sustava, tako da je promatranje rasta u nekom proslom periodu kada je taj ekonomski sustav zasigurno bio pogresan (bez obzira sto je generirao neki rast i/ili industrijalizaciju) moguce, ali treba imati na umu ovo o cemu govorim. Mi i dan danas imamo sustav(e) koji je izvozni, a uopce nije u funkciji stvaranja realnog dohotka vec raznih drugih funkcija.

Sto se tice ocjene HIO i ovih uspodredbi sa bivsim stopama rasta treba reci da je uocljiva fantasticna nestrpljivost. Prije je ritam bitnih odluka bio u okvirima petogodisnjeg plana, a sada se pokazuje nervoza i nakon pola godine.
HIO je korisna i dobra stvar, a korisne i dobre stvari obicno su jako povezane sa strpljivoscu i upornoscu. Osobno sam koristio njihov Web dok je centralni Web za EU projekte bio u nekoj tranziciji. Meni se cini da je izvoz shvacen ozbiljno i da svijest o tome polako prodire.

Tko je glasao

Obaladaleka Svoj komentar u

Obaladaleka
Svoj komentar u Sri, 07/01/2009 - 10:46, završavaš sa slijedećom ocjenom, citiram:

"Meni se čni da je izvoz shvacen ozbiljno i da svijest o tome polako prodire."

Pa upravo u članku ti je HDZ-ekonomija predočio konkretne podatke koliko je izvoz "shvaćen ozbiljno"? Što bi po tebi bilo "još ozbiljnije", i kakva to, molim te ljepo - "svijest o tome polako prodire"?

Tko je glasao

Tesko sastavljam vremenski

Tesko sastavljam vremenski kraj s krajem pa mi je tesko sve izodgovarati (zato delay), a ne znam vise ni cemu, medutim ovo kakti pitanje me je inspiriralo i vise nego sto cu samo taksativno pobrojati.

Izravan odgovor: "Ozbiljnije" znaci da to da se uvida stvarna vaznost izvoza, ali i koliko truda i muke treba da bi se nesto moglo stvarno izvesti i od toga stvarno zivjeti, s tim da je naglasak na stvarno zivjeti.

Da postoji deklarativna svijest o vaznosti izvoza to je jasno ko pasulj, to je "svijest", bolje reci nesvijest koja odavno postoji i koja se obicno manifestira u javnom govoru. To prepoznas kad se pocnu sipati recepti za izvoz, poticanje izvoza, te razloge zasto je npr izvoz slab. Ta svijest jos je strasnija kad se omalovazava sve redom bez ikakvog fokusa nego opcenito i apsolutno, a napose nipodastavaju hrabri i razboriti iskoraci gomile marljivih i vrijednih ljudi koji to svaki dan rade.

Da svijest polako prodire vidi se i posredno. Kad se javis na nekom natjecaju i vidis konkurenciju, pa nije to ni tako lose. Evo npr upravo je na inkriminiranom siteu objavljen podatak http://izvoz.hr/default.asp?NewsID=5788
No, ma koga to briga, kad je izvoz.hr predmet šprdnje i budalesanja.

Tko je glasao

Vecina ljudi evocira

Vecina ljudi evocira nostalgicne uspomene na izvoz kroz mnoge nase bivse velike tvrtke, te zali za njihovom propascu. Imperativ izvoza prezivio je jos iz tog doba na neki nacin neokrznut i jako se uvukao u nas mentalitet, shvacanje i sl. Nema tu nista lose, ljudi imaju pravo na nostalgiju i to treba postovati.

Medutim, malo tko uzima u prisjecanje sto je i kak to sve ustvari bilo. (meni je lakse jer kao sto rekoh pred sobom drzim ekonomsku enciklopediju iz bivse Yu)

Jedna od najfamoznijih skupina zakona i sustava u cijeloj bivsoj Yu je zapravo bio skup zakona o "ekonomskim odnosima sa inostranstovom". Da sad ne citiram zakone koji spadaju u to, i da ne okolisam i dangubim vec da spomenem samo ono sto smatram bitnim.

Naime, pored uhodanog unutrasnjeg ekonosmskog i financijskog sustava, postojao je i dio tog sustava koji se odvijao sa inozemstvom (uvoz/izvoz ili narodski export/import). Prije svega odnosilo se to na zaradu (ali i trosenje) deviza. Izvoz je poistovjecen sa stjecanjem deviza, a stjecati devize znacilo je nesto vise od obicnog stjecanja. Postojali su posebni zakoni o nacinima raspolaganja devizama i uopce tko smije devize uopce stjecati. Misljenja sam da je to ako ne vazniji, a ono onda sigurno jedan od stvarno bitnih razloga razlaza republika. Naime, odnosi u raspolaganju devizama bili su u odgovornosti republika i pokrajina. To je materijalna bit medusobnog natezanja medu republikama oko deviznih prava i obveza. U principu planska privreda je jako oskudjevala u stvaranju konvertibilnih deviza, a unaprijed je planirala i potrosila one devize koje ce tek biti zaradene. Oskudna roba su bile te famozne devize. (kakve je tek to tragikomicne razmjere imalo u drugim istocnim zemljama dode mi rastrgati se od smjeha makar nije ni malo smjesno)
Firme su morale voditi posebne devizne racune, a svaki eventuani visak deviza prisilno prodavati poslovnim bankama. To je stvorilo lude odnose i najlude kombinacije u praksi (Vjerujem da bi se 80% inspiracije ap-a moglo izvuci iz ovih odnosa) koje mozemo samo zamisljati i ucinilo pripadnike nasih naroda i narodnosti iznimno promucurnim, iskusnim i nadasve duhovitim. Devize su postale paralelni monetarni podsustav, a njihovo bljestavilo, jer se njima kupovala bljestava zapadna roba, predmet magicne zudnje, napose kod onih koji ih nisu mogli neto zaraditi, ali su ih bili voljni kako god potrositi. Mnogi SOURi posto poto su izvozili samo da si osiguraju pokrivenost potreba za devizama, dok je puno isplativije bilo poslovati na domacem trzistu zbog precjenjenog dinara (otud potjecu oni poklici na precjenjenu kunu). Izvoz po svaku cijenu do granice potreba za vlastitu reprodukciju.
Kuriozitet je da je pored domace radne snage u domacim tvornicama tj. organizacijama udruzenog rada, neto devizni priljev ojacavalo i vise od 300.000 radnika na privremenom radu u inozemstvu koji su svoje doznake slali u Yu. To je preteca outsourcinga po domaci, gastarbajteri su bili iskorak bivse drzave i svojevrsni ispusni ventil.
Ovo su povijesni temelji o "vaznosti" izvoza u domacim glavama.
Tko danas gleda tecajnu listu u odnosu kako se to gledalo prije?

Tko je glasao

pa to bi značilo da i ti

pa to bi značilo da i ti nešto proizvodeš i izvezeš, a ne da čekaš da ti Ivo nešto proizvode i izveze

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

@ drugi pogled Za bolje

@ drugi pogled
Za bolje razumijevanje predmeta podastirem dijagram kretanja BDP-a i BDP- a po glavi stanovnika na teritoriju RH, u razdoblju od 1900. pa do 2000. godine. Posuđen je iz knjige Ive Družića: RESURSI I TRŽIŠTA HRVATSKOG GOSPODARSTVA, Zagreb, 2004..
Bez puno filozofiranja ću samo reći da je stanovništvo RH polovicu stoljeća proživjelo u zaostaloj zajednici temeljeći svoju egzistenciju na poljoprivrednoj proizvodnji (95% stanovništva) i vrteći BDP per capita ispod 1.000 $. Iskorak je nastupio u drugoj polovici stoljeća (1959. – 1980.) kada smo uhvatili priključak na vlak industrijske civilizacije.

Prije 100 godina je samo u šibensko-drniškom području izgrađeno dvije hidrocentrale i s tim u vezi uhodani aluminijska industrija Ivanović na Lozovcu, iskoraci oko rudnika i cca 10 novih industrijskih proizvodnji za evropske tržište. Sve prilično evropska prva liga. BiH je industrijski bila ispred Italije i raznih evropskih zemalja a Hrvatska i malo ispred.

Tridesete godine Zagreb. U 10 godina nakon popuštanja diktature razvijeni su industrija, zdravstvo, školstvo i razno što je i danas osnova (npr. industrija Franck, Badel ex Arko, Končar ex Siemens, tvornica ulja ...), evropska prva liga u svemu, razmjerno sve daleko bolje nego čuveno razdoblje 1959. – 1980.

Razdoblje 1959. – 1980. ima dva različita razdoblja. Prema eskpozeu Milke Planinc, predsjednice SIV-a, 1982.g. kada je Družić bio dio rukovodstva kontrolirajući gradski soc omladinu, razdoblje nakon 1971.g. je u kratkom roku stvorilo iznimni stupanj ekonomski promašenih investicija i velike dugove. Kada čelnica toga iznosi ne terba sumnjati.

A iza razdoblja 1959. – 1971.g. kriju se stvarni impresivni industrijski i svekoliki iskoraci Zagreba za vrijeme Holjevca, radi čega su svi počišćeni do zadnjeg čovjeka pa i tehnologije (npr. iznimna montažna gradnja), u stvari repriza i nastavak tridesetih u novim okolnostima, uključujući dio preživjelih ljudi i osnova. Takva zagrebačka industrija i ekonomija je mogla još desetljećima vući razvitak cijele Hrvatske, bila je već evropska prva liga, ispred slovenske a miljama ispred cijelog Istoka, što najbolje pokazuju razmjeri čistke - dok se o čistkama nakon 1971.g. po SRH i SFRJ govorilo i govori o totalnim čistkama u Zagrebu još nema ni rječi, niti kada je ovih dana Holjevac proglašen počasnim građaninom. To je više nego logično, drugovi potom su sve to, uz dodatnu iznimnu potrošnju, uspjeli sve upropastiti za manje od 10 godina i nastaviti u istom sastavu haračiti do sada.

Sve je pod ključnim političkim uplivima, uključujući kako to prikazuju Družić i mnogi. Svaki put kada su prilike i malo olabavile moć takvih politika i takvih "stručnjaka", napravljen je brzi i iznimni iskorak, najboljeg evropskog ranga. Svaki put kada bi takva politika i takvi "stručnjaci" postali glavni trava ubrzo nije rasla.

Simbolički, Družič je bio protukandidat Račanu a na kongresu raspada je molio drugove Šuvara I Miloševića da prevladaju razlike, iako je znao da Šuvar nema nikakvog manevra jer su ga po beogradu svi držali ustašom a nakon što je posjetio rudare na Kosovu bio je prekrižen. Vukelić, koji je kao ministar pokrenuo predmetnu izvoznu ofanzivu, bio je ista opcija, a nakon što su hdz-ovci u karlovcu bili zauzeti ratom on je zajedno sa drugovima sve preuzeo i počistio, nije samo propala sva industrija nego nije ostao kamen na kamenu.

Tako da si se "drugi pogled" odlično javio sa takvim "pravim i objektivnim" izvorom i komentarom.

Tko je glasao

U ovu našu prepisku se

U ovu našu prepisku se unosi previše politike. Ne kažem da je politički okvir nevažan, no moja težnja je usmjerena ka detekciji razdoblja u našoj bliskoj i daljnjoj povijesti u kojima je pokrenut razvojni ciklu. Pozivajući se na izvore iz knjige Ive Družića nisam komentaru pridavao politički niti ideološki predznak.
Drugo, moj komentar je proizašao iz deduktivnog pristupa, dakle sumarno je sagledao rezultate razvoja svih Hrvata na sadašnjem tlu RH i to na način da su preko tog famoznog dijagrama rasta BDP-a per capita (jako je zoran, a nisam ga uspio staviti u komentar) oni komparativno prikazani za razdoblje od jednog stoljeća. Nepobitna je činjenica da sumarno Hrvati nemaju u čitavom stoljeću nikakav razvoj (krivulja je horizontalna), do li u razdoblju od 1952. do 1980. godine. Samo su u tom razdoblju prisutne stope rasta slične rastu država Dalekog istoka, kod tzv. Azijskih tigrova, rastu Južne Koreje u 70-im i 80-im ili slične stopama rasta prisutne danas u Kini. U tom razdoblju je izvršena transformacija društva iz agrarizma u industrijalizam.
Pojedinačne primjere prijeratnog sporadičnog razvoja ne poričem, no uni su u ukupnosti razvoja hrvatskog etničkog korpusa statistički zanemarivi.
Razvoj o kojem ja govorim dogodio se u uvjetima socijalističke prvobitne akumulacije kapitala, u političkom okviru ondašnje SRH. U tom razdoblju je stvorena materijalna osnova hrvatskog društva ili da citiram pokojnog Branka Horvata, materijalno bogatstvo Hrvata je uvećano 6 (šest) puta. Još podataka se može naći u knjizi Adolfa Dragičevića: „Svjetski izazov Hrvatskoj“, Zagreb, 2005. i u zborniku radova „Zagreb i Hrvatska u Titovo doba“, Zagreb, 2004..
Bit moje reakcije na tekst „Sjećate li se Hrvatske izvozne ofenzive?“ jest da je on parcijalan, da ne rasvijetljava problem izvoza, odnosno razvoja HR. Previše se okomio na sadašnju političku garnituru koja ne može povećati izvoz, a deklarativno ga ističe u nekim svojim programima.
Izvoz znači razvoj Hrvatske, razvoj njezinih proizvodnih snaga, tehnologije, znanosti, konkurentnosti…Želio sam reći da mi toga nemamo zadnjih trideset godina, a nakon 1991. smo dosegnuti stupanj derogirali sužavanjem raspoloživog tržišta (gubljenjem Jugoslavije i drugih tržišta) i izlažući se nekontroliranom uvozu svega i svačega. O privatizaciji kao obliku uništavanja (vidi slučaj Kutle) preostalog neću ovdje zbog dužine teksta govoriti.
Političke elite u RH u 80-ima nisu mogle otvoriti novu stranicu povijesti nego smo ušli u proces stagnacije. Proces deindustrijalizacije je uslijedio u 90-ima. Umjesto nekog novog razvojnog ciklusa govorilo se o stabilizaciji, a zapravo je bilo nazadovanje. Političke i gospodarske elite niti nakon 2000. nisu ništa ponudile, do li ulaska u EU i uklapanje u europsku podjelu rada.
Zaključno, i da je RH u posljednjih 30 godina samo zadržala svoj dosegnuti nivo razvoja iz početka 80-ih godina, umjesto što ga je srozala u ekonomskom, industrijskom, tehnološkom i socijalnom smislu, Hrvatska kao društvo bi zapravo zaostajalo za ostatkom razvijenog svijeta. Hrvatsko društvo je, a to je najgore u svemu, izgubilo priključak na sve tokove razvoja suvremene civilizacije. Nismo se ubacili u slijedeću etapu razvoja – u postindustrijski razvoj.
To je najveća tragedija Hrvata, vlak je otišao.
Socijalne posljedice su strašne: urušavanje moralnog i pravnog sustava, rasprodaja i otimačina preostalog materijalnog bogatstva, polovica radno sposobnog stanovništva je izvan svijeta rada, propadanje zdravstvenog sustava, velike socijalne razlike…
Koje su političke garniture uvjetovale konkretan scenario u pojedinim etapama povijesti 20. stoljeća prepuštam čitateljima da sami prosude.

Tko je glasao

Nepobitno je da je razdoblje

Nepobitno je da je razdoblje najveće stope rasta BDP-a 1974.-1981.g. s kreditima koji se ne vraćaju ujedno razdoblje najveće katastrofe, sve kako je iznijela predsjednica SIV-a Milka Planinc, nije bilo važno šta se investira nego bilo važno da se uzme kredit, 1/3 poboljša standard u poduzeću i 1/3 privatno a ostala 1/3 uopće nije važno. Oosbno sam imao priliku vidjeti da najuglednije direktore najuglednijih tvrtki i sve druge ne zanima ama baš ništa drugo nego da onaj % koji ide njima dobiju što prije, da ih sve drugo iritira, posve logično i u skladu sa sustavom.

Nepobitno je da i u 2009.g. većina tih stručnjaka i sudionika nije mentalno razlikovati pijanku i gradnju Jadrala i Sveučilišne Bolnice Blaro od nečega što je korisno.

Nepobitno je da se je II svj. rat kod nas nastavio drugim sredstvima, da su prednosti hladnog rata pretežno nedostaci i omogućili širu maloumnost, pod krinkom iznimne svjetske uspješnosti, nepobitno je da su maloumni likvidirali pametnije i uspješnije, naročito Zagreb pdo Holjevcem do daske, nepobitno je da osamdesetih teče neuspješna ekonomska stabilizacija i reforme, nepobitno je da se na toj logici nastavlja kontinuitet sranja druga pakovanja.

Najvažnije jest da su krajem šezdesestih bile zadnje šanse ali se je moskovsko jezgro, zajedno sa vjernim već solidno okrvavlejnim osvajačkim snagama, odlučilo za život na tuđi račun.

Najveći rast BDP-a i industrijski rast su imale Rusija za Staljina tridesetih i Kina za kulturne revolucije te potom ex SFRJ za kulturne revolucije sedamdesetih, ali u svim slučajevima ni 30 % nije zarađeno, isitinito, vrijedno ... Te pojave se zovu staljinizam, maoizam, kardeljizam i slično. Svijet je bio impresioniran svim tim pojavama. To nema veze sa racionalnim a ni zbiljskim, iako koketira i stvara privid. Upravo smo prošli još jedan val toga 2002.-2008.g., u RH je samo esktra zarađeno iz ničega vjerojatno više od 500 mlrd kuna, reklo bi se fantastično.

Seljaci u zadnjim zabitima to znaju puno bolje od takvih ekonimista i politikanata. Uz ostalo imaju bolje izvore informacija (VOA, Deutsche Welle, privatni kanali, vlastita praćenja u živo ...), dok je posve normalna i dobar dan činjenica u ex SFRJ i psot SFRJ da skoro pa svi od jutra do sutra lažu bankare, oni druge, svi sve, da nema ni 10 % pouzdanih podataka, da je to i dalje normalna društvena osnova a pogotovu SFRK kao društvo samo upravljanja i hapanja na zajednički/tuđi račun.

Ništa logičnije da skupine koje su likvidirale i eliminirale znatni dio društva, sve iz šezdesetih, hapale sebi svu društvenu imovinu, ukljućujući stanove, prethodnih i budućih generacija, koje su uvijek oko svega toga bile 100 % za ... i u 2009.g. lupaju u svoje "napredne" krimogeno-kokošarske bubnjeve bez pokrića. To nije ideologija, to su gole činjenice, kao i činjenica da je došlo doba istine i ključno pitanje - trebaju li takvi ikome i s kime će poslovati, živjeti, jesu li nezgodni za svoje unuke i djecu ... stigla je kriza povjerenja, nakon vječnosti se otvaraju stvarno sva pitanja poslovanja, nitko ni u tim štabovima nema povjerenja ni u kakve podatke i i ni u koga, jer najbolje znaju da su laž i nepouzdanost osnova dugog poslovanja ...

Tko je glasao

Ja bih samo zelio rascistiti

Ja bih samo zelio rascistiti jednu stvar.
Ovo sto sto se ovdje prica je prepricavanje utisaka i pojedinih podataka o nasoj povijesti (npr gospodarskoj), a potpuno je odvojeno od onoga sto se doduse kroz pricu perpetuira, a to je konkretna gospodarska politika da se njom npr izvoz poveca. Dakle nitko nema niti primisli doprinjeti toj politici bilo cim da bi ta politika bila bolja ili da bi se dogradila, vec iskljucivo koristiti to kao prigodan argument za posve bespredmetne rasprave. Ja uopce ne vidim da itko ista analizira korisno i smisleno vec samo spaja ogrlice iz dalje proslosti sa perlicama iz novije povijesti i to po vlasitom nahodenju i trenutacnoj inspiraciji, da ne ukljucujem tu teze kategorije kao sto su ideologija i sl.

To sto je nasa drvna industrija, ribarska, malobrodarska, prometno-brodarska, mudrac-madračna industrija, ova ona, uspjela pronaci neke interesannte nise, sto su se stvari ipak bitno preokrenule, ..., sto je se kompletna proizvodnja znacajno diversificirala da se uobicjaneni turbo ekonomski proroci uopce gnusaju promatrati to.
U principu sramota, ali sramota koja izvire iz sveopce shizofrenije i nedostatka smirenosti u cijeloj civilizaciji, ali i kronicnog nedostatka afiniteta prema manje popularnim i javno gledano dosadnim stvarima.

Kratko receno: vrag je u detaljima, a mi nemamo strpljenja za detalje i promice nam i ono sto imamo ili mozemo.

Tko je glasao

A iza razdoblja 1959. –

A iza razdoblja 1959. – 1971.g. kriju se stvarni impresivni industrijski i svekoliki iskoraci Zagreba za vrijeme Holjevca, radi čega su svi počišćeni do zadnjeg čovjeka pa i tehnologije (npr. iznimna montažna gradnja), u stvari repriza i nastavak tridesetih u novim okolnostima, uključujući dio preživjelih ljudi i osnova. Takva zagrebačka industrija i ekonomija je mogla još desetljećima vući razvitak cijele Hrvatske, bila je već evropska prva liga, ispred slovenske a miljama ispred cijelog Istoka, što najbolje pokazuju razmjeri čistke -

Daj malo ovo razjasni detaljnije. Kakva je to bila industrija, koja izvozna tržišta je osvojila, kakvu je akumulaciju kapitala stvarala. Po čemu je bila održiva? Tko su bili ti uspješni direktori koji su to vodili. Daj malo detalja, ali obavezno i interpoliraj s globalnim događanjima i kako se baza te tvoje impresivne industrije držala (ili bi držala) nakon neizbježnog susreta s globalnim kapitalom, znanjem, proizvodima....

Koji su fakulteti obrazovali te genijalce koji su stvorili tu industriju i po kojem programu. Kako taj isti program nakon 1971. g više ne stvara uspješene menađere već socijalističke tvorove?

Zašto je to bila budućnost Hrvatske (osim očigledno da si ti u tome nekak osudjelovao jer uvijek to razdoblje najviše hvališ)?

I koja multinacionala bi izgubila tržište zato jer bi ta naša impresivna industrija (da je nisu očistili) prilikom izlaska na tržište pokosila globalne kompanije i nastavila impresivno rasti?

Ali nemoj pisati poetično - nabroji tvrtke, dobiti, produktivnost, promet, cash flow, proizvode, tržišne udjele , direktore i druge uspješne menađere...(ajde, kako je to bilo dobra radničkih savjeta možeš i predsjednike radničkih savjeta nabrojati)

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ali nemoj pisati poetično -

Ali nemoj pisati poetično - nabroji tvrtke, dobiti, produktivnost, promet, cash flow, proizvode, tržišne udjele , direktore i druge uspješne menađere...

Obzirom na tržišnu i ukupnu situciju, za tako nešto moraš uplatiti unaprijed pristojnu lovu.

A da bi dalje grizao, samo ću malo nabaciti:
- izvoz na zapadnoevropsko tržište udeseterostručen;
- u spomenutoj montažnoj tehnologiji to tržište sa stručnjacima je ocijenilo dosegnut njihov rang uz 40 % povoljniju cijenu i praktički neograničene mogućnosti daljnjeg razvitka (sirovine, stručna baza, solidnost ...), i sve je to najednom zgašeno a jedan moj rođak je na poziciji nižeg direktora održavao mrak i tišinu;
- količina sklopljenih i realiziranih poslova je rasla prosječno više od 30 % godišnje;
- vrlo brzo je proradio novi strateški lanac kemijske industrije sa najnovijom USA tehnologijom (OKI itd., glavni partner tvrtka Dow Chemical) ...

Nakon temeljitog čišćenja se pojavljuju kao mladi jurišnici ovi koji su sada na pozornici - Marina MD, Vukelić, Linić, Todorići, henesijevci (Gregurić, Valentić ...), akademici, sva svita.

Tko je glasao

Prvo, ništa nisi precizno

Prvo, ništa nisi precizno objasnio... Opet samo poezija...

- izvoz na zapadnoevropsko tržište udeseterostručen;

Misliš s 1 dinara na 10 dinara?

- u spomenutoj montažnoj tehnologiji to tržište sa stručnjacima je ocijenilo dosegnut njihov rang uz 40 % povoljniju cijenu i praktički neograničene mogućnosti daljnjeg razvitka (sirovine, stručna baza, solidnost ...), i sve je to najednom zgašeno a jedan moj rođak je na poziciji nižeg direktora održavao mrak i tišinu;
- količina sklopljenih i realiziranih poslova je rasla prosječno više od 30 % godišnje;

- vrlo brzo je proradio novi strateški lanac kemijske industrije sa najnovijom USA tehnologijom (OKI itd., glavni partner tvrtka Dow Chemical) ...

Da i? Pa danas stotine naših tvrtki surdađuje s multinacionalama i koji efekt od toga?

Uostalom - kakav ti je to jadni argument. Pa naravno da je Dow Chemical morao "dogovoriti" s OKIjem suradnju kada je granica bila zatvorena i nisu mogli uvoziti na istočno tržište bez "trojanskog konja"

Isto tako je Pliva imala deal s Phaiserom za Sumamed u Americi, jer bez njega ne bi mogli niti s 10 nautičkim milja od obale promatrati američko tržište... A Podravka je "moćno" surađivala s Nestleom i kako je to svršilo?

- količina sklopljenih i realiziranih poslova je rasla prosječno više od 30 % godišnje

Koji dio mojeg pitanja nisi razumio. Daj promete, dobiti, indeks produktivnosti, udjele na tržištu, novostvorenu vrijednost itd. Daj podatke od kojih MOŽEO stvarno vidjeti da je to bilo impresivno industrijskom doba na održivim temeljima za sljedećih 100 godina.

Nakon temeljitog čišćenja se pojavljuju kao mladi jurišnici ovi koji su sada na pozornici - Marina MD, Vukelić, Linić, Todorići, henesijevci (Gregurić, Valentić ...), akademici, sva svita.

Ma znamo za ove, po njima se pljuje po novinama i ovdje svaki dan, daj nam nabroji te tvoje genijalce koji su realizirali 30% više svake godine kao što pišeš.

I zar su svi pomrli do 90-te da se nisu ponovo aktivirali?

I daj molim te odgovori kako je odmah nakon te tvoje impresivna industrijske revolucije došla inflacija s 6 nula, redukcije struje, kava na bodove itd... Pa gdje se ta impresivna industrijska vrijednost istopila u 2-3 godine...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Obzirom kako je zamišljena,

Obzirom kako je zamišljena, Hrvatska izvozna ofenziva (u nastavku: HIO) bi zaista mogla tako i završiti. Bijegom hrvatskog izvoza od nadmoćnog neprijatelja (europskog tržišta) u istočnu Hercegovinu, pa u istočnu Bosnu i Sandžak, čekajući neka bolja izvozna vremena.

Neće završiti u istočnu hercegovinu jer ćeš ti, i stotine drugih pametnim mudraca s pollitike, predložiti rješenje kako da ojačamo izvoz, razviti će te svaki po 10 novih proizvoda koji će se uspješno izvoziti... I ne samo to, sve svoje će te objaviti kroz Creative Commons Licencu - besplatno svima za koristiti.

I ako se na vas 10 mudraca doda još kojih 100 mudraca s drugih blogova i novina - ma izvoziti ćemo mi led eksimima...

Na predstavljanju Strategije HIO prije 2 godine premijer Sanader je izjavio kako Hrvatska treba izvoziti želi li imati uspješno gospodarstvo, veći rast BDP-a, veći životni standard, više zaposlenih. Budući da Hrvatska očito ne izvozi, nema uspješno gospodarstvo, nema ni rasta BDP-a, nema ni većeg životnog standarda, niti ima više zaposlenih. No, to smo znali i prije.

I što ćeš, pametni (kada to znaš već duže vrijeme) poduzeti? Što ti možeš napraviti da se tu nešto promijeni. Tvoji roditelji? Tvoji prijatelji? Tvoja rodbina? Anyone??? ANYONEEEEEE???????

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Juniore, kad si vidio da ja

Juniore, kad si vidio da ja dajem savjete?
Savjetnici (vanjski) mi se nikad nisu sviđali, jer se petljaju u posao koji ne razumiju.
Probleme mogu riješiti samo pametni ljudi i to tek kad uđu u srž problema, dakle kad preuzmu odgovornost.
Za sad samo čvrsto i sigurno znamo da je ova vlada (utjelovljena u liku premijera) glupa i nesposobna i da ju treba ukloniti. Dakle, uklananjenjem glupih i nesposobnih tek možemo doći u priliku davati pametna rješenja.

Tko je glasao

Ima li u ovoj državi išta

Ima li u ovoj državi išta što bi trebao napraviti netko drugi a ne Vlada?

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Pa naravno da ima kolega

Pa naravno da ima kolega bijesdrugi i sav pošteni narod čeka da se to dogodi.

Recimo da bi Državno odvjetništvo i USKOK za početak trebali locirati, istraživati i procesuirati sve pripadnike strukture vlasti i stranke opasnih namjera, kojoj je na čelu dr. Ivo Sanader.

Nakon toga vjerujem da bi se klupko lopovluka, mita, kriminala i korupcije počelo odmotavati kao kada maca načme kraj štrikanog pulovera, pa onda, onako u igri, mic po mic rasprede cijelo klupko i vrzino kolo koje je mastilo brke od 1990 pa do danas.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Nije to više stranka

Nije to više stranka opasnih namjera. Već odavno su oni te namjere na našu žalost pretvorili u opasna i za sve dugoročno štetna dijela.
Uništili su i zatrovali sve šta su dalo zatrovati i uništititi.
Ali imaju oni kako vidimo svoju brojnu i jaku a i dobro razgranatu dobro plaćenu publiku i logistiku koja će za njih uvjek naći i nalaziti dežurne sve-krivce. ( Komuniste. antifašiste, jugoslavene, srbe,slovence turke, mlečane, itd itd.) Pa (najnovije) i blogere, veleizdajnike itd.

Tko je glasao

kukuljica, da se sutra

kukuljica, da se sutra dogodi to što ti priželjkuješ - da svi do jednoga završe u zatvoru i da se oduzme sva imovina njih, njhove rodbine, djece, pasa, mačaka, krava i sve što god ti priželjkuješ - što se tebe tiče ti bi i dalje ostao s 4000 kn mjesečno (ili bi i dalje ostao bez posla ako si danas bez posla). Jer nema tog mjesta na zemlji gdje bi tvoja neobrazovanost i nesposobnost vrijedila više od 4000 kn, negdje čak niti dolar dnevno...

Jer to što ti pričaš je estetsko pitanje, načelni pristup da se u ovoj državi mora postaviti odgovornost na svim raznima i okruženje gdje će oni koji ne poštuju zakone dobiti zakonsku kaznu nakon dokazane krivnje...

Najlakše će biti dovesti reda u 16 članova rade, ostati će stotine tisuća muljatora, roditelja koji djeci plaćaju ispite, zabušanata na poslu, površnih i neodovornih birokrata itd itd

p.s. i Nemoj zaboraviti, kada već priželjkuješ da DORH i USKOK počiste sve, na pripadnike tvoj omiljene stranke - Bandića, Linića, Komadinu i druge drugove koje smatraš moralnim veličinama i brižne rugove

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Dragi moj bijesdrugi, a što

Dragi moj bijesdrugi, a što odgovoriti na svu tu tvoju količinu laprdarija koje na zaslužuju ni kotlić vode.

Ne samo da si s tvojim procjenama "mašio" metu, već si na kilometre promašio i bojno brdo.

Sve u svemu dragi kolega bijesdrugi, mislim da je vrijeme da potražiš stručnu pomoć, jer tvoje ocijenjivanje inteligencije, obrazovanosti, sposobnosti i drugih ljudskih vrijednosti, ti baš ne ide od ruke.

Takvi kao što si ti bijesdrugi su mi oduvijek bili podstrek i zvjezda vodilja u istrajnosti protiv izrabljivanja čovjeka po čovjeku, prijevare, podlosti i pokvarenjaštva, te zla i ljudske nesposobnosti da se odupru takvih moralnim spodobama koje su kao što ovdje stalno dokazuješ, tebi služe kao uzor.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Po tebi kao i po svim

Po tebi kao i po svim hdz-ovcima vlada ne treba radit ništa.
I toga se drivo drži, čeka da mu sve potpuno besplatno (Creative Commons Licenca) naprave blogeri.
Super plan.

Tko je glasao

Ima li u ovoj državi išta

Ima li u ovoj državi išta što bi trebao napraviti netko drugi a ne Vlada?

Osigurati kvalitetno zakonodavstvo, riješiti problem administrativnih prepreka, smanjiti poreze?
U pravu si, to bi trebali učiniti blogeri.

Tko je glasao

@hdz-ekonomija, ma sve mi to

@hdz-ekonomija, ma sve mi to imamo, samo je kazališni intendant sve to stavlio izvan pogona.

Što misliš da Adlešićka, Fiščić i bratija na lijepe oči titraju jajca Sanaderu?

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ima li u ovoj državi išta

Ima li u ovoj državi išta što bi trebao napraviti netko drugi a ne Vlada?
Kad se voziš u autobusu samo jedan je za volanom, i ne može ga se zamijeniti usred vožnje. Znači da ostali putnici mogu samo učiniti da se autobus prevrne ili pričekati da autobus stane kako bi vožnju preuzeo drugi šofer u nadi da je taj bolji i da nas neće više vozati.

P.S. a ako misliš na ispijanje Žuje, to sigurno možemo raditi bez ikakve pomoći Vlade!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Nekada je drvna industrija

Nekada je drvna industrija izvozila više finalnih proizvoda, a manje sirovina, dok je danas izvoz finalnih proizvoda zanemariv, jer izvozimo sve više sirovina, koje nam stranci onda "vraćaju" kao finalne proizvode!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Nekada je drvna industrija

Nekada je drvna industrija izvozila više finalnih proizvoda, a manje sirovina, dok je danas izvoz finalnih proizvoda zanemariv

Hrvatska drvna industrije je bila nesumnjivo značajna industrijska grana u vrijeme prije 1991, daleko značajnija nego što je ona to danas. Postojala su brojna relativno jaka poduzeća u Gorskom kotaru i Slavoniji koja su bila perjanice industrije i lokalnog zapošljavanja u svojim lokalnim sredinama - poduzeća koja su, zajedno s ostalim pratećim djelatnostima (šumska gospodarstva, transportna poduzeća i sl.) u tadašnjem privrednom modelu činile kičmu industrijske proizvodnje u tim krajevima. Teško je usporedjivati tadašnje uvjete poslovanja, ali bez obzira na sve, u tim poduzećima postojao je koliko-toliko iskusan stručni kadar, okupljena radna snaga, relativno moderan strojni park i ukupno nagomilane velike vrijednosti.

Istini za volju, dok je primarna proizvodnja (pilane) funkcionirala savršeno, treba reći da to s finalnom proizvodnjom ni tada nije bilo kako je trebalo biti. Finalne proizvodnje bilo je puno, ali, čast izuzecima, tadašnji hrvatski namještaj, montažne kuće i gradjevinska stolarije teško da su mogli konkurirati na svjetskom tržištu pod ravnopravnim uvjetima niti sa Slovencima, a kamoli s Talijanima, ili Skandinavcima. Ne znam podatke o izvozu finalnih proizvoda, ali pretpostavljam da je izvoz na Zapad bio skroman. I tada se je izvozilo puno poluproizvoda (piljena gradja, dijelovi namještaja, i slično), ali se trupci nisu izvozili u značajnijim količinama.

Početak kraja se je počeo nazirati nekoliko godina prije osamostaljenja Hrvatske i početka pretvorbe. Vjerojatno kao i u drugim granama privrede, u posljednjim godinama socijalizma eskalirale su zloupotrebe i masovne direktne kradje. U to nisu bili uključeni samo rukovodni slojevi sa vrha, već i puno širi sloj "kadrova" od – portira, skladištara i vozača, pa do direktora - svatko prema mogućnostima.

Ipak, pametnom politikom i pretvorbom, da se je htjelo, od toga je moglo nastati nešto puno bolje i značajnije nego što je to danas rascjepkana i opustošena proizvodnja. Od onoga što znam kao konkretne primjere, naprosto je tragično do kakvog je rasapa došlo, a sve da bi se pojedini politički podobnici jeftino dočepali vrijedne imovine, da bi kasnije uglavnom rasprodali na najgori mogući način - kao polovne strojeve i/ili nekretnine.

The Observer

Tko je glasao

Nekada je drvna industrija

Nekada je drvna industrija izvozila više finalnih proizvoda, a manje sirovina, dok je danas izvoz finalnih proizvoda zanemariv, jer izvozimo sve više sirovina, koje nam stranci onda "vraćaju" kao finalne proizvode!

Genijalni zaključak. A razlog tome je? Rješenje je?

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

"A razlog tome je? Rješenje

"A razlog tome je? Rješenje je?"

Umjesto podobnosti kao glavni uvesti kriterij uvesti spoosobnost, i recimo pobrinuti se za to da je vlada sastavljena od stručnjaka a ne Sanaderovih papučara, a kao glavni preduvjet da sve to funkcionira na čelo vlade izabrati stručnjaka za ekonomiju, a ne kazališnog intendanta i spadalo koje je svojevremeno organizirao muljatore na rivi s namjerom da se ruši legalno izabrana vlast.

Evo vidiš bijesdrugi, samo s tih par sitnica nebi stojali s gaćama do koljena i čekali tko će nam kada sprašiti kajlu!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Koji si ti kukuljica

Koji si ti kukuljica mediokritet pod utjecajem najdebilnijih teza naših novinarčića .

Kakve veze ima fraza "kriterij sposobnosti" ako pričamo o gospodarskoj grani koja je na tržištu - kaj ti misli šda se sposobnost uvodi u gospodarstvo kao kateter u šupak - samo ga "uvedeš" i to je to. Negdje čuči 1000 stručnjaka za drvnu industriju kojima svi već 20 godina brane da razviju domaću proizvodnju namještaja. Oni tako čuče a nitko ih ne želi "uvesti" {u nešto} da pokažu svoju stručnost. Jednsotavno im na trgovačkom sudu ne žele "uvesti" njihov zahtjev za registracijom tvrtke i tako oni ostaju skoro 20 godina "neuvedeni"

recimo pobrinuti se za to da je vlada sastavljena od stručnjaka a ne Sanaderovih papučara

Čekaj, ti si tu tezu popušio za zbilja? Jadna tvoja djeca i obitelj ako ti na taj primitivan nači shvaćaš procese oko tebe. Pa tih demagogija se čak i SDP odrekao na kraju predizborne kampanje i odlučio "stručnjaka" Milanovića postaviti na čelo sanjane mu Vlade.

Jer možda Obama u svojem kabinetu ima stručnjake?
(btw, jel su stručnjaci profesori, gospodarstvenici, konzultanti, pismi udžbenika za škole i fakultete ili tko je stručnjak? Siguran sam da su ti u novinarčići objasnil da su profesori stručnjaci, valjda zato jer imaju diplomu i više od diplome a to što s ničime u životu nisu upravljali niti konkretne rezultate pokazali to smatraš plusom pretpostavljam?)

Evo npr ovo su stručnjaci (Požeški Plamen zbog krize povećava broj radnika), i da imamo još 1000 ovakvih poduzetnika eto nam 50.000 novozaposlenih i eto nam povećanja izvoza.

Jesi ti možda jedan od skrivenih stručnjaka koji možeš barem jednu firmu izvesti na vanjska tržišta i zaposliti 70 ljudi?

Zar ti STAVRNO pušiš te fore iz novina i misliš da u ministarstvima, vladi, agencijama nema angažiranih stručnjaka koji sudjeluju procesima?

href="http://www.youtube.com/user/bijesdrugi">youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

@bijesdrugi, kada čitam ove

@bijesdrugi, kada čitam ove tvoje veleume napjeve, dolazim do zaključka da je psihologija ostala uskračena za kapitalni dokaz svoje nesavršenosti.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Genijalni zaključak. A

Genijalni zaključak. A razlog tome je? Rješenje je?

Porez na izvoz sirovog drva. U visini od minimalno 25% ili još bolje fiksni iznos po kubiku.

Tko je glasao

Vidim da si nešto kao

Vidim da si nešto kao shvatio priču s porezima (kakti) - rješenje je lupiti porez i sve se nakon toga posloži samo...
Neki čiča u birokraciji sjedi ima, papir s naslovom "Uvodimo porez od _____ na izvoz ______"

I onda dođu kod njega razni genijalci i idejama poput tvoje "moramo proizvoditi namještaj, nećemo izvoziti drva", a čiča (debeli, ćelavi, debele pivske naočale) upiše na crte "25%" i "drva", lupi zeleni žig i drugo jutro se već razvije industrija namještaja.

Onda dođe drugi "moramo povećati izvoz vina u vrhunske francuske i new yorkške restoranei hotele globalno", a čiča na crte upiše "30%" "grožđe" i lupi zeleni okrugli žig. I odmah sutra naše vino postane najbolje na svijetu i svi beverage&food manageri dolete u Hrvatsku i naruče milijun litara vina dnevno

Pa dođe treći (najzahtjevniji tip) i kaže "moramo povećati izvoz brodova i onim kupcima koji ne trebaju brodove". Čiča se zamisli, izvadi novi papir (bez upisanog teksta i crta" i napiše proizvoljno "Uvodimo porez od 40% na sve turiste koji se dolaze kupita na naše more, ako prilikom povratka u zemlju ne kupe i odvedu sa sobom jedan brod, može tanker, a može i nešto manje". I naravno lupi zeleni okrugli žig da sve poprimi službeno formu...

I drugo jutro.....

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ti baš ništa ne

Ti baš ništa ne razumiješ? Ne lupa čića pečate nego smranader, isto kao što mu je bilo vrlo lako proglasit golf nacionalnim interesom jer vi svi hdz-ovci valjda negdje gurate te loptice.
Porezom na izvoz sirovine se pokušava dovuči proizvodnja na lice mjesta. Ali tko će to vama iz hdz-a objasnit. Naime ako nisi znao recimo rusi lupaju carinu na sve sirovine što izvoze, uključujući naftu i plin. Na naftu je 19%.
Samo idiot poput hdzovca može naturat golf, a razjebavat industriju, usput se ironično sprdajući jer drugo ništa ni ne zna.

Tko je glasao

Razlog je u neimanju

Razlog je u neimanju stručne snage koja je trebala tu "sofisticiranu" proizvodnju pretvorit u konačan proizvod. Rješenje, napuštanje politike jednoumlja i ulaganje u obrazovanje

Tko je glasao

Varaš se dragi kolega, jer

Varaš se dragi kolega, jer Hrvatska ima masu stručnjaka koje je tu "sofisticiranu" proizvodnju usavršila do savršenstva, ali je onda stranka opasnih namjera sve naše drvno prerađivačke gigante i vođeće firme drvne industije transferirala u ruke podobnih kadrova.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ha, ha, ha. Pa ti nisi

Ha, ha, ha. Pa ti nisi normalan.

Kakvo vrhunsko savršenstvo - naš namještaj je kao da je ispao iz Glembajevih. I tako već 100 godina.
Možeš ga uživo vidjeti (vjerojatno) kod sebe doma, a ja uvijek uživam u "regale od poda do plafona" u dnevnom boravku roditelja i bake...

Mi nismo nikada imali relevantnu industriju namještaja (kao što niti Zastava nije bila relevantna industrija automobila - trižšte je imala samo na konceptu 500% carina na uvoz automobila).

Ha, ha, ha... Stvarno se moram smijati.. Mi imali industriju namještaja.. ha, ha...
To bi propalo i za zlatno doba komunizma da je granica bila otvorena kao danas..

ha, ha...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Kakvo vrhunsko savršenstvo

Kakvo vrhunsko savršenstvo - naš namještaj je kao da je ispao iz Glembajevih. I tako već 100 godina.
Na žalost to je u dobroj mjeri istina iako sam pred neko vrijeme kupovao uredske stolice i s iznenađenjem otkrio da se proizvode kod nas, u Jaski mislim. Htio sam napisati tko to proizvodi međutim na njima nema nikakvog natpisa i podatka o proizvođaču, neobično, možda se radi o nekakvoj šrafciger industriji. Inače stolica je potpuno OK i može se naštimavati u svim smjerovima. Vjerojatno nije fina kao Herman Millerov Aeron, ali zato ni ne košta toliko.

BTW, vidim da si kroz svoje komentare uspio izvrijeđati sve grane industrije u Hrvata, od stolica do brodova te šire i dublje, stvarno se pitam da li o ičem što proizvodimo imaš pozitivno mišljenje ili je to tvoje "kontraprotivno" isključivo iskonski umjetnički ekpresionizam?

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Te stolice nažalost samo

Te stolice nažalost samo montira Velinac, niš ne proizvodi!

Tko je glasao

Naše pozitivne grane

Naše pozitivne grane industrije...

- DIOKI: organska petrokemija, nemam podatak ali mislim da je njima izvoz oko 80%. Oko toga bi se mogla izgraditi industrija plastičnih proizvoda ali tu nemamo ništa za sada
- prehrambena i konditorska industrija (ali ovdje fali merger Podravke i Vindije i Kraša za stvarni regionalni iskorak i dalje)
- građevinska (ceste, mostovi, zgrade itd). Ovdje imamo know-how svjetskog nivoa ali zaostajemo opremom što ustvari in ije problem jer neki bogati arapi mogu kupiti najnovije John Deer bagere a naša pamet će osigurati da se to sve upogoni ispravno)
- duhanska: 50% izvoza
- turistička (najmanje 50% izvoza ako ne i više)

Ostale industrije s prosperitetom

- informatička industrija
- marketinške agencije (pogledajte samo što smo u 18 godiina tu postigli - ne brojim u globalne agencije koje su u HR prisutne već domaće agencije i kreativce koji osvajaju nagrade po svijetu)
- vinari (pogledajte samo što su istarski vinari u 18 godina napravili od malvazije, ali ne samo oni, ima i kontitentalnih vinara Adžić, Tomac, Krauthaker, Zdjelarević, Kutjevo DeGotha itd)

Sigurno nisam nabroajo baš sve, ali kužiš point?
Ekipa poput brodograditelja, tekstilaca, stolaca i drugi - sorry guys, niste konkurentni nemate budućnost...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

u pravu si mi se trebamo

u pravu si mi se trebamo okrenuti, profitnom, konkurentnom.

treba se u uredima i institucujama odreditišto ide a što ne, narod je glup da bi sam shvatio čime se baviti.
onda trebamo napraviti plan koje industrije razvijati i tamo zapošljavati glupi narod, koji ne zna što nam treba. trebamo se boriti protiv reakcije koja ne shvaća da je došlo novo doba ko... kapitalzma.
treba nam plansko gospodarstvo, i planovi koji bi u barem slijedećih pet godina određivati što ćemo raditi. predlažem da se taj plan nazove "petoljetka".
mogli bi tako razviti putem planova naše zaostale sredine, mogli bi npr. u obrovcu sagraditi veliki markentiški centar i takve stvari.

Tko je glasao

- vinari (pogledajte samo

- vinari (pogledajte samo što su istarski vinari u 18 godina napravili od malvazije, ali ne samo oni, ima i kontitentalnih vinara Adžić, Tomac, Krauthaker, Zdjelarević, Kutjevo DeGotha itd)

Svaka čast, ali ukupne količine koje ti proizvedu su premale da bi uopće predstavljale nešto vidljivo u izvoznoj statistici. Čitao sam jednom sasvim ozbiljnu diskusiju znalaca o kvaliteti nekog vina od jednog od poznatih vinara, kojega je proizvedena 1 bačva od 200 litara!!

Zbog tih malih količina, a i cijena koje ih prate, ta vina na medjunarodnom tržištu koje pliva u oceanima dobrih vina interesantna su samo kao kuriozum. Podizanje kvalitete čitave vinarske proizvodnje na kakav-takav eksportni kvalitet posao je koji će trajati desetljećima i to s neizvjesnim ishodom - što ne znači da ne treba raditi na tome.

The Observer

Tko je glasao

Zbog tih malih količina, a

Zbog tih malih količina, a i cijena koje ih prate, ta vina na medjunarodnom tržištu koje pliva u oceanima dobrih vina interesantna su samo kao kuriozum

Kak može jedan čovjek proizvesti više, kad nema zemlje. Država mu neče prodat, susedi rađe gledaju kak im drač raste na zemlji nego da prodaju ili unajmiju onom koji je sposoban

S večom količinom bi i cjena bila manja.

Tko je glasao

naši dizajneri godinama

naši dizajneri godinama dobivaju priznanja u cijelom svijetu!

a da li dobivaju priliku u našim poduzećima?

inovatori dobivaju uvijek nagrade! da li oni dobiju priliku?

ja sam priliku u svom poslu čekala jako dugo, kad sam bila u prilici dati nekome priliku ostala sam razočarana kako to njima ne znači ništa!

zato se ljutim na školstvo. postoje testovi koji bi trebali profilirati mlade ljude pa ih se onda prema tome rasporedi i ciljano obrazuje, kad završe škole da dobiješ prave ljude.

Tko je glasao

naši dizajneri godinama

naši dizajneri godinama dobivaju priznanja u cijelom svijetu! a da li dobivaju priliku u našim poduzećima?
inovatori dobivaju uvijek nagrade! da li oni dobiju priliku?

kako možeš biti tako malouman. Kako možeš dopustiti da ti 20 priglupih novinara stvori mišljenje maloumnog kafanskog ispijača žuje.
Pa naravno da tvrtke OBOŽAVAJU ljude s idejama, obožavaju proizvode koji se mogu dobro prodavati - OBOŽAVAJU profit!!!
To im je SVRHA postojanja...

Samo od dizajna stolca do proizvoda treba puno milijuna eura i nitko ti ne jamči povrat, moraš ga svojim poduzetništvo i desecima drugih vrhunskih znanja osigurati.

Jedan od glavnih problema u namještaju, konrketno, je što naša drvna industrija ima strojeve koji mogu rezati samo ravne linije (tj zaostaju za talijanima kojih 30+ godina, ok. nisu možda na nivou ravnih linija ali kužiš point). I onda te cool ideje product dizajnera ne mogu proizvesti, a investicija u modernizaciju su milijuni eura...

Kužiš? I problem nije u tvom destruktivnom stajalištu "dobijaju li priliku" već jednostavno u nedostatku poduzetništva. Jer većina hrvata je destruktivna i pesimistična poput tebe umjesto da su poduzetni, kreativni i voljni raditi...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 0
  2. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 0
  3. I meni je žao od magarac komentara 6
  4. Never Never Land od Kvarner komentara 18
  5. stega bye bye od 2573 komentara 20
  6. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 55
  7. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 48
  8. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  9. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  10. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  11. Veritas vincit od Rebel komentara 47
  12. MORBIDAN NAROD - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 17
  13. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 18
  14. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  15. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  16. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  17. Dida in the house od Rebel komentara 71
  18. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  19. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  20. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 58
  21. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0
  22. Kviskoteka - ili tko je bacio kantu govana? od StarPil komentara 9
  23. Na popravni, nego što? od Feniks komentara 6
  24. Putinove reforme od Kvarner komentara 14
  25. Jambo, Bandić, Vaso i Holy. od Papar komentara 79

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • Argus
  • CikaVelja
  • dinamitd
  • grdipajek
  • janus
  • lunoprof
  • magarac
  • pjastrela
  • Rebel
  • silverci

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 11
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf