Tagovi

Sjajna iskra hrvatske samostalnosti

Sjajna iskra hrvatske samostalnosti

„U posljednjih nekoliko tjedana Jugoslavenska je armija po?ela neobjavljeni rat protiv Hrvatske.
Desetci sela sravnjeni su sa zemljom, mnogi povijesni spomenici uništeni, nekoliko gradova- me?u njima i sam glavni grad Zagreb- bombardirano je.
Takvo nasilje i uništavanje kakvo se doga?a u Hrvatskoj , Europa ne pamti od Drugoga svjetskoga rata. Masakrirani su nevini civili, uništene bolnice i crkve. Savjest nam nalaže da dignemo glas protiv besmislenog rata. Apeliramo na vlade Zapada i Istoka da zaustave jugoarmiju u neobuzdanome uništenju.
Apeliramo na humanitarne organizacije da zaštite sve žrtve brutalnosti. Apeliramo na savjest muškaraca i žena da glasno prosvjeduju protiv nevolje Hrvata, koji su suo?eni ne samo s opasnosti totalnog razaranja njihove zemlje nego i s uništenjem njih samih.“

-tekst Apela za mir u Republici Hrvatskoj koji je objavljen 14.01. 1992. u New York Timesu.

Potpisala su ga od listopada 1991. do 14.01.1992. sto ?etiri nobelovca, a zatim do velja?e 1992. sve skupa 127 nobelovaca.

Nikada do tada toliki broj nobelovaca nije zajedni?ki podupro neku akciju.

Ona je opisana u knjizi „Nobel Laureates for Peace in Croatia“ (Sveu?ilišna n., Zgb 1992.) i tako je ozna?ena kao važan dokument teških vremena, borbe za samostalnost i slobodu RH.
R.Huber, M. Eigen, Vladimir Prelog, Dudley-Herschbach, Klaus von Klitzing, Linus Pauling i svi drugi potpisani nobelovci digli su svoj glas protiv agresije, te zlo?ina i razaranja Jugoarmije na tlu Hrvatske.
Nema rije?i kojima bi se opisao politi?ki, humani i eti?ki utjecaj toga Apela, koji je obišao cijeli svijet i ne samo skrenuo pozornost na strašne doga?aje kojima je bilo izloženo stanovništvo Hrvatske, ve? je potaknuo i razne oblike pomo?i našoj napa?enoj, mladoj državi.

Tko je bio pokreta? i glavni organizator akcije?
Znaju li to možda u?enici u RH? Naravno da ne znaju, jer taj podatak ne u?e iz svojih udžbenika .
Prema mnogim doga?ajima i osobama na ovim prostorima službena Hrvatska ponaša se kao da se uop?e nisu dogodili ili kao da nisu ni postojali. Hrvatska ih taji, umjesto da se njima ponosi. To su naše iskre koje nam sjaje u našoj prošlosti i osvjetljavaju nam put u našu budu?nost.

Nažalost, ova naša „velika hrvatska iskra“ preminula je nedavno, 11.12.2009., kao umirovljena djelatnica Instituta R.Boškovi?, a sahrana je bila 16.12.2009. na Mirogoju.
Bila je hrvatska znanstvenica, domoljub, borac za samostalnost RH, naša heroina i autorica Apela za mir u Hrvatskoj: gospo?a Greta Pifat-Mrzljak.

Za našu svijetlu iskru Hrvatske i sjaj kojim je pomogla svojoj Domovini, nekoliko rije?i o njoj:

Ro?ena je 16.03.1939. u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. 1962.g. diplomirala je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na PMF-u 1964. u Zagrebu. 1965. i 1966. provodi u Max-Planck Institut fur Biophysikalische Chemie u Gottingenu kod Manfreda Eigena, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1967. god. Posebno je oduševljena njegovom knjigom „Das Spiel“ (Igra) koja obra?uje teme suvremenoga društva u refleksiji prirodoslovlja preko prirodnih zakona i evolucije.
Nobelovac je postao njen u?itelj, prijatelj, te znanstveni suradnik i uz nju i glavni spiritus movens za Apel 1991.

1971. doktorirala je na PMF-u u Zagrebu disertacijom „ Strukturna istraživanja molekula hemoglobina u vodenim otopinama nuklearnom magnetskom rezonancijom“.
Poslijedoktorsko usavršavanje provodi u National Academy of Sciences, Washington te u University of Pittsburgh (SAD) 1974. i 1975.
Bila je predsjednica Hrvatskoga biofizi?koga društva, zamjenica predsjednika Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, te dugogodišnja ?lanica Hrvatskoga-biokemijskoga društva,gostuju?a je znanstvenica u M. Planck Institut fur Biophysikalische Chemie u Gottingenu, u Bayler College of Medicine, Houston, University of Basque County, Bilbao.
1993-1994. zamjenica je ministra znanosti i tehnologije u RH.
Od 1996. predsjednica je Hrvatsko-austrijskoga društva za njegovanje kulturnih, znanstvenih i gospodarskih odnosa izme?u dvije prijateljske zemlje. Za tu djelatnost 2002. godine dobiva austrijski orden za znanost i umjetnost prve klase, od austrijske vlade.
1997.izabrana je za redovitu profesoricu na PMF-u, a te godine dobila je i državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti.

Uspješno je vodila me?unarodnu ljetnu školu biofizike u organizaciji IRB-a, pod pokroviteljstvom IUPAB-a i UNESCO-a.
Te ljetne škole su zbog me?unarodnoga ugleda uvrštene u Unescov popis me?unarodnih razreda.
Vodila je i „Dane otvorenih vrata IRB-a“, koji su oduševljavali mlade naraštaje za prirodne znanosti. Uvijek je naglašavala kako znanost treba biti temelj našega društva, te da moramo imati kvalitetan znanstveni sustav, konkurentan sa svjetskim.

Postavljala je i pitanja: zašto znanstvena politika nije uklopljena u hrvatsku vanjsku politiku, zašto hrvatski birokratski sustav frustrira mlade i potvr?ene znanstvenike koji se žele vratiti nazad u RH, zašto proizvodimo visokobrazovane stru?njake koje ne možemo zaposliti na odgovaraju?im poslovima u RH, pa imamo „odljev mozgova“?

Kritizirala je: nedore?eni Bolonjski proces, favoriziranje loših znanstvenih projekata, pitanje školarina, organizaciju skupih znanstvenih skupova bez adekvatnih povratnih znanstvenih spoznaja, neuspostavljanje pravih kriterija za evaluaciju znanstvenika, napredovanje preko politike, upozoravala da je sustav znanosti u RH u krizi.
Bila je organizatorica i glavna urednica edicije Ministarstva znanosti i tehnologije Scientific Research in Croatia (Zgb. 1995.), te autorica izložbe „Znanost u Hrvata: Prirodoslovlje i njegova primjena“(Zgb.1996.), inicijatorica i organizatorica akcije stvaranja datoteke svih hrvatskih znanstvenika u iseljeništvu. Zauzimala se za suradnju svih naših znanstvenika, barem na virtualnoj razini, sve u korist boljitka RH.

Bila je predsjednica i organizatorica Odbora bivših studenata i prijatelja Sveu?ilišta u Zagrebu, okupljenih u AMCA/AMAC udrugama Almae Matris Croaticae Alumni.
Shva?ala je važnost promidžbe hrvatske znanosti, te razvijanje osje?aja pripadnosti mati?noj akademskoj sredini i nakon završetka studija.
Znala je važnost promicanja hrvatske znanosti i kulture u inozemstvu, važnost donacija, stvaranja i njegovanja veza sveu?ilištaraca- znanstvenika. Zauzimala se za osnivanje Muzeja hrvatske znanosti, govorila je da svaka zemlja koja drži do sebe ima takav muzej.
Pisala je o Prelogu, Ruži?ki, Tesli, Mohorovi?i?u, Krambergeru, Brusini, Faustu Vran?i?u, o tome da su velikani hrvatske znanosti naj?eš?e posvojeni od me?unarodne zajednice, te da su postali dio me?unarodne znanstvene i kulturne baštine.

Prošle godine Ameri?ko biofizi?ko društvo objavilo je kako je me?u osam godišnjih nagrada za 2010.“Emily M.Gray“ i prof. Greta Pifat-Mrzljak, za izniman doprinos u promociji znanstvenih istraživanja i obrazovanja u biofizici. To je prvi puta otkako se dodjeljuje ta nagrada (od 1997. godine), da je jedan od dobitnika izvan USA.

Bliži se dan 14.01.i obljetnica objave Apela nobelovaca. Nažalost, inicijatorica je nedavno preminula, ali njeno djelo ostaje baština hrvatske povijesti i znanosti.

Ako još nismo nau?ili vrednovati svoje ljude, svoje znanstvenike, svoje domoljube, svoje heroje, svoju kulturu i povijest, vrijeme je da to kona?no po?nemo ?initi.

Na hrvatskom je nebu puno sjajnih iskri -samo je potrebno podi?i pogled u to nebo.
Njihov sjaj, pokazuje put izvan mra?nih staza hrvatskih zabluda i lutanja.

Komentari

ppetra, Hvala Ti za ovaj

ppetra,
Hvala Ti za ovaj dnevnik i podatke, kao i za poetske metafore o nebu i zvijezdama.

Tko je glasao

Kulminacija njezinog

Kulminacija njezinog propitivanja gdje ide hrvatska znanost o kojem pišeš u ovom tekstu je otvoreno pismo ministru Primorcu kojeg je prof.dr. Pifat-Mrzljak poslala u ljeto 2004 ogorčena stanjem u hrvatskoj znanosti. Bio sam sudionik nekoliko rasprava potaknutih Gretinim istupom.

Link na pismo: http://portal.connect.znanost.org/content/view/202/ a na istoj stranici je i odgovor "genijalne" bivše glasnogovornice Ministra...

Tko je glasao

Skupiti potpise toliko

Skupiti potpise toliko nobelovaca za Hrvatsku, najviše govori o njenom znanstvenom i ljudskom autoritetu.

Upravo ljudi svjesni svoje vrijednosti, puni pravoga znanja, domoljublja i osobnosti nisu podložni služenju "politički uznapredovalim znanstvenicima" i birokratsko-administrativnom uređivanju znanstvene hijerarhije , lažnim autoritetima i raznoraznim opsjenarima.

Takvi u RH baš i nisu poželjni, jer "talasaju" ustajalu vodu društvene političko-kvaziznanstvene žabokrečine.

Tko je glasao

Opa, bato! Odakle sad ovo?

Opa, bato! Odakle sad ovo? Ne mogu vjerovat?!?! Da se ppetra ovako pohvalno i afirmativno izražava o mojoj osobi? Odakle vam informacije o meni ppetra? Koju ste sada vi to bazu podataka zloupotrijebili?

Naravno, zafrkavam se. Ali u svakoj zafrkanciji su tri četvrtine istine. I ja sam 2004. u siječnju čak, pisao Primorcu. Isto sam mu pisao da se ne zajebava s obrazovanjem kao da je to njegova prćija. Lijepo sam ga upozorio da se ne igra mudroserina od reformi i sličnih sranja. Nedvosmisleno sam mu, besplatno čak, stavio do znanja da su u obrazovanju problem odnosi i nesposobne prosvjetne vlasti, željne političke kontrole svega i svačega, ali nezainteresirane za obrazovni procres. I? Ništa! Nije ni odgovorio. Kako na prvu, tako i na brojne druge moje predstavke. Jedini zakon koji poznaje i poštuje taj iluzionista je mafijaški zakon šutnje. Ali se zato uredno kakio. Po svima nama i još nekažnjeno.

I? Hoću li ja i dalje biti nepoželjan? Ili ću i dalje "talasati"? Ili će žabokrečina ostati crna jama? Kako je to smiješno! Zamislite, ja znam odgovore.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 0
  2. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  3. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  4. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  5. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  6. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  7. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  8. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  9. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  10. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  11. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  12. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  13. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  14. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  15. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  16. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  17. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  18. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  19. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  20. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  21. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  22. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  23. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  24. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  25. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj