Neovisni, ali ne i neutralniSivo tržište kapitala
Tijekom rasprave o Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu, Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim unijama otvorio sam temu «sivog tržišta kapitala», odnosno tzv. kamatara, lihvara ili zelenaša koji se bave djelatnostima kojima ostvaruju dohodak od kapitala, a država na ime tog dohotka ne ubire nikakav porez. To me ponukalo da guverneru Hrvatske narodne banke gospodinu Željku Rohatinskom postavim nekoliko pitanja.
Kao što i sami znate, gotovo da nema rasvjetnog stupa ili tramvajske stanice na kojoj se ne nalaze oglasi kamatara. Većina takvih oglasa nude građanima ostvarenje ili pomoć pri realizaciji kredita u vodećim bankama Hrvatske. Imena banaka se nigdje izrijekom ne navode, ali se u «paketu» reklamiranih «usluga» nude i zatvaranja postojećih kredita, rješavanje «crnih listi», bankovni krediti, analiza i izračun kreditne sposobnosti... pri čemu je sudjelovanje banaka u određenoj mjeri nužno.
Stoga od gospodina Rohatinskog tražim odgovore na sljedeća pitanja:
1) Da li Hrvatska narodna banka zna za takvu realizaciju kredita kod banaka; odnosno
sudjeluju li i banke u sivom tržištu kapitala?
2) Tko je nadležan za nadzor takvog poslovanja banaka?
3) Da li je Hrvatska narodna banka prilikom vršenja nadzora u bankama naišla na
primjer ovakvog poslovanja?
4) Da li je riječ o zakonitom poslovanju banaka?
5) Ako iza ovog sivog tržišta kapitala ne stoje banke, u čijoj je ovlasti provedba nadzora
i sankcioniranje?
- drlesar dnevnik
- Dodaj novi komentar
- 1029 čitanja
Preporučeni dnevnici
Najkomentiraniji dnevnici
Tko je online
Članovi online
- hanhan
- hanhan
- marijuan
- bosancero
RSS izvor
Komentari
drlesar ovim pitanjem si u
drlesar
ovim pitanjem si u biti postavio pitanje Hrvatske pravne države, koja ne postoji, točnije rečeno - koja postoji za kamatare.
Dakako, valja odvojiti djelatnost pusudbe novca koje čine agencije u iime i za račun ovlaštenog pravnog subjekta, a za razliku od posudbe novca iza koje se nalazi kamatarenje, odnosno više ili manje prikriven lihvarski gangsterizam koji Hrvatska država u "zaštiti" svojh građana - dopušta i osigurava.
Prvo. Da li postoji mogućnost zaštite vjerovnika (posudioca novca) ali i dužnika (osoba koja je posudila novac ali ga ne može vratiti na vrijeme, i koja mora imati pravo zaštite od lihve) ? Da.
Drugo. Da li se dužnik može i mora prinuditi da vrati novac vjerovniku, ako je očevidno da hoće prevariti vjerovnika? Da.
Da li ta rješenja želi postojeća Hrvatska vlast? Ne.
Je li takva rješenja ponudio bilo tko iz oprbe u smislu zakonskog ili kakvog drugog dokumenta, i to po HITNOM POSTUPKU od 1990. godine do danas (dakle u proteklih gotovo dva desetljeća ? Ne.
Da li postoji iskorak iz postojeće, i zato, gangsterske Hrvatske državne vlasti? Da.
Jao, gospon Lesar, dajte ne
Jao, gospon Lesar, dajte ne galamite na taj stup.. još ćete postići da si ljudi neće smjeti novce posudit bez da plaćaju porez..
kaj se tiče pomoći pri realizaciji kredita, to vam ide uglavnom preko osiguravajućih kuća.. s njima sklopite policu i oni podmite bankara.. prilično glupo, jer u principu možeš ga i osobno podmitit :)...