Tagovi

Sindikat unutar sindikata - SSSH kao Vladin igrač

Otvorite internet stranicu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, i ako želite potpišete peticiju protiv novogodišnjeg poskupljenja zagrebačkih komunalija od 15%.

Ako imate volje, proslijedite vijest o peticiji, usput pogledajte redizajniranu stranicu SSSH-a - napokon su i sindikati počeli shvaćati načela marketinga i odnosa s javnošću. Iako sindikati nisu u zadnje vrijeme aktualni, nije loše sagledati i njih u svijetlu sve sile reformi koje se događaju, s obzirom da najveći dio biračkog tijela čine radnici ove zemlje i njihova prava.

Izgleda da europska politika socijalnog tržišta rada uvodi red u RH koji mi sami nikada ne bi napravili. Da otvoreno kažem, ja sam ZA Uniju, upravo iz razloga što smatram da EU može doprinjeti kvaliteti rada i života koje samostalno ne bi nikad ostvarili, s obzirom da je poduzetnička i tehnokratska struja u RH prejaka; s druge strane europski poduzetnici, kojima su standardi zakonodavstva vjerojatno u nekoj mjeri prilagođeni, ipak poštuju neka prava i pravila koja naši poduzetnici smatraju financijski premostivom preprekom (tome u prilog govori izglasavanje 77 zakona u prošloj godini koji nisu u skladu sa europskim standardima o čemu sam pisao Strategija vlade... 13/90). Neka mi prvo usvojimo od EU standarde za koje u RH ne postoji volja za usvajanje, a onda ćemo kritizirati i boriti se za daljnje reforme u sklopu Unije.

Ono što me osobno najviše veseli u reformama tržišta rada jest reforma samih sindikata, kojima Konfederacija radničkih sindikata Europe i Međunarodna konfederacija radničkih sindikata (koja ima sjedište u Bruxellesu) nameću Hrvatskoj međunarodne standarde sindikalnog djelovanja, a to je prije svega jedinstveno sindikalno tijelo, što je do sad bio najveći nedostatak u Hrvatskoj; uz SSSH postoji još 5 saveza u kojima je raspršeno nekoliko stotina sindikata, i to ne po strukovnoj osnovi, niti gospodarstvenoj važnosti. Zbog toga bi sindikalne središnjice, koje su zastupale odnosno preklapale, radnike iz istog sektora ili partnerskih sektora, dolazile u sukob na način da bi vlast - motivirana interesima poduzetnika - namjerno favorizirala slabiji i inertniji savez (odnosno SSSH koji se u periodu privatizacije mogao shvatiti kao kontraobavještajac plutokratske države u sindikalnim redovima) kojim bi diskreditirala savez koji objedinjava bitne domaće gospodarske djelatnosti, a koje su izvan dosega državnih službi, no državi poželjni (to ispada URSH, ne znam kako je bilo prijašnjih godina). Država je nastojala subverzivno djelovati prema sindikatu kroz 'prijateljske' sindikate i onemogućiti organizirano i kohezivno djelovanje radničkog tijela prema tvorbi zakonodavstva. Proizvodni sektor ima širok raspored (konkurirajućih) djelatnosti, a radnik po svojoj naravi nije izravni vlasnik kapitala, već (posredstvom) svojeg rada; pritom je rad je raspršen u odnosu na kapital i radom je puno teže rukovati s obzirom da kapital nema psihičke osobine i karakter. Zbog toga je jako bilo bitno onesposobiti radničku artikulaciju i ostvarenje kapitala putem kohezivnog i kolektivnog nastupa, već ih razjediniti i, u uvjetima proizvodne recesije, dakle ograničenog bogatstva, okrenuti ih jedne protiv drugih u borbi za ikakvu sigurnost.
Zbog toga je utjecaj sindikata na reguliranje zakonodavstva bio oslabljen i uvjetovan sukobima među sindikatima čiji radnici u biti ovise jedni od drugih ili čak spadaju u isti djelatni sektor. Osim toga, onda bi i eventualne 'beneficije' (a kada ne primiš plaću nekoliko mjeseci, i otkaz uz neprimjerenu otpremninu ti se čini kao beneficija) za radnike iz sukobljenih sindikata bile dobivane nauštrb djelatnika istog sektora. Divide et impera, odnosno zavadi i privatiziraj - još na kraju radnici moraju cvijećem dočekati stečajne upravitelje i nove direktore. Ovo je isječak iz teksta Gordane Galović iz Jutarnjeg od 18.12.2006. u vezi sindikalne razdruženosti:

... Glavni tajnik Međunarodne konfederacije sindikata Guy Ryder poručio je pak sindikalcima da je u Hrvatskoj sa samo 450.000 sindikalno organiziranih radnika od 1,4 milijuna zaposlenih na sindikalnoj sceni previše sindikata - čak šest središnjica i 400 sindikata.

Ryder je stoga rekao da i sindikati u Hrvatskoj moraju slijediti svjetski trend okrupnjavanja kao jedini mogući odgovor na globalizaciju.

- Okrupnjavanje sindikata jedini je vjerodostojan i djelotvoran odgovor na globalizaciju. U posljednjih 15 godina veliki je pomak od prihoda radnika prema kapitalu. Naime, dok tvrtke bilježe rekordan rast prihoda i dobiti, plaće radnika ostale su na istoj razini ili su čak i pale - rekao je Ryder, koji odgovor vidi u osmišljavanju globalne sindikalne strategije.

Tome bi trebalo pridonijeti najavljeno formiranje Panregionalnog europskog sindikalnog vijeća koje će, primjerice, sindikatima pomoći u osmišljavanju strategije za pregovore s multinacionalnim kompanijama. Čelnici SSSH izrazili su jučer nezadovoljstvo što se na kongresu SSSH nisu pojavili predsjednik Stjepan Mesić te premijer Ivo Sanader.

Sukob unutar sindikalne scene još uvijek postoji, a vlast HDZ-a koja je sklonija HUP-u nego radnicima, uvijek nastoji radnike disciplinirati prema zahtjevima svojih financijskih gospodara. SSSH objedinjuje djelatne grane koje kontrolira HDZ i poduzetnički sektor, dok se sklopu URSH se nalazi sindikat 'odmetnika' koji se odupiru navalama privatizatora (recimo sindikat Autoprijevoznika). U svemu tome važnu ulogu imaju mediji koji oko štrajkova nekih sektora ili poduzeća (dakle sindikalne produžnice) svojski nastoje što manje i površnije izvještavati, akad izvještavaju stvoriti negativne konotacije i time negativno javno mnijenje o štrajkaškim aktivnostima tih radnika. Tu se također i lijepo vidi suštinska pristranost naših medija poduzetničkom sektoru i izvršnoj politici. To se najbolje vidjelo u zadnjem štrajku prosvjetara kada smo imali podjelu na poslušne sindikalce i 'odmetnike' - jedni su imali potporu medija kroz afirmativno pisanje, drugi nisu.

Kampanja za kongres SSSH-a je solido provedena, čime je SSSH najavio sebe kao jednog od aktera u javnoj politici, međutim, medijska strategija mora postati jedan trajan element njihove djelatnosti. Samo još moraju usvojiti načela MBO (Managment by object) i tehnike priopćenja za javnost; tekst o Prioritetima SSSH-a u 2007. je nepregledan i vizualno neprihvatljiv s obzirom na cilj teksta - iznošenje prioriteta udruge. No koliko možemo očekivati od SSSH-a kao 'središnjeg' nacionalnog sindikalnog tijela ako uzmemo u obzir da je uvijek bio 'Vladin igrač'? S obzirom na to, nije na odmet očekivati da se u skorije vrijeme, uz nastajuću potrebu za središnjim nacionalnim sindikalnim tijelom, čak i sukobe struje URSH i SSSH.

Radnik nije Roba!

Komentari

Prvo, bio sam gost na

Prvo, bio sam gost na nedavno održanom kongresu SSSH-a i pažljivo slušao što je rekao Guy Ryder, posebno stoga što on dolazi iz zemlje (V. Britanija) u kojoj se sindikati i ne mogu pohvaliti sa nekim uspjesima. Činimi se da citate koje daješ netko dosta samovoljno tumači i stavlja mu ih u usta. Po mom sudu, veoma školovani i iskusan birokrata koji nikada nije radio u sindikalnom pokretu kao aktivist. To mi je kasnije i potvrđeno od onih koji o njemu znaju više od mene.

Drugi, ni Europska konfederacija ni Međunarodna konfederacija sindikada NIKADA NISU , niti to smiju, tražile jedno sindikalni tijelo ili ujedninjenje svih sindikalnih središnjica u jednu. Čak štoviše, predstavnici EKS-a i MKSS-a najavili su suradnju i postupak prijema Hrvatskih nezavisnih sindikata u članstvo.

Treće, SSSH-a od sijećnja 2001 pa do ožujka 2006. NIJE bio vladin sindikat. To ti jamčim svojom čašću.

Tko je glasao

Ne bih se opterećivao s tim

Ne bih se opterećivao s tim tko je i što je Ryder ili njegovim sindikalnim iskustvom, već onim što je rekao.

Nekako mi logično zvuči poziv sindikatima da se ujedine jer globalizacija nosi svoje. S multinacionalnim kompanijama se ne mogu nositi patuljasti sindikati. Hoće li oni imati jedno ili više tijela manje je važno od zajedničkog i usklađenog djelovanja. Praksa u Hrvatskoj nas uči da toga (za sada) nema. I to je loše.

Koliko je SSSH bio ili nije bio vladin igrač neznam, ali znam da nije napravio Bog zna šta u zaštiti radnika. Vjerujem da i danas mnogi radnici boluju od PTSP-a iz privatizacijskih dana.

Krajnje je vrijeme za jedinstvo sindikalnog pokreta.

B-52

Tko je glasao

JAKO je bitno njegovo

JAKO je bitno njegovo iskustvo. Čak bitnije od znanja. Ili da budem jasniji nedostaju mu vještine.
Ne vjerujem da će otići u Francusku i svih 5 središnjica pozvati na ujedninjenje.
Ujedinjenje ili zajedničko djelovanje. Dvije različite stvari. I bivalo je zajedničkih akcija i zajedničkog djelovanja. Posebice od 1992. pa do 1995.
Vjerojatno se toga ne sječaš ali kraje osamdesetih i početkom devedesetih pluralizam na političkoj i sindikalnoj sceni bio je pitanje sloboda, kako političkih tako i sindikalnih. "Nikada više samo jedan sindikat", "Nikada više sindikalni monopol" , to su bili zahtjevi u Hrvatskoj.
I ja osobno sam osnivač jednog novog sindikata, mimo volje tadašnje vlasti i partije. I podržavao sam pluralizam. To činim i danas. I sutra ću tako govoriti. A ako pak članstvo odluči prihvatiti ujedinjenje dvaju ili više središnjica to će za mene biti sazrijevanje sindikalne scene.
A što smo i koliko napravili za radnike znaju oni koji su tada , za vrijeme rata bili dobrovoljni članovi SSSH-a i to njih 680.000. Danas svih 5 ili 6 središnjica ima oko 450.000 članova od 1.3 milijuna zaposlenih.

Tko je glasao

Moram citirati samoga

Moram citirati samoga sebe:

Hoće li oni imati jedno ili više tijela manje je važno od zajedničkog i usklađenog djelovanja. Praksa u Hrvatskoj nas uči da toga (za sada) nema. I to je loše.

Dakle, upravo zajedničko i usklađeno djelovanje (kojeg nema).

Hrvatska praksa nas uči da liderske ambicije sindikalnih čelnika prečesto priječe zajedničko i usklađeno djelovanje (u krajnjem, na štetu onih koje trebaju zastupati).

Nisam toliko mlad da se ne bih sjećao dvadesetak godina unatrag, ali bi se nakon toliko godina nešto moglo i osuvremeniti. Pluralizam ne smije biti samom sebi svrha.

A što smo i koliko napravili za radnike znaju oni koji su tada , za vrijeme rata bili dobrovoljni članovi SSSH-a i to njih 680.000.

Koliko ste tada napravili za radnike sigurno znaju ovi koje spominješ, ali i oni koji nisu spadali u tih 680.000.
A oni koji su kao višak istjerani na ulicu također imaju svoje mišljenje.

Nemam ništa protiv da misliš kako su sindikati u tvoje vrijeme više činili za radnike (iščitavam iz zadnjeg pasusa), ali podsjećam da su najveća zla radnike snašla upravo u tim godinama. I to ne zbog rata.

B-52

Tko je glasao

Istina, zahtjevi za

Istina, zahtjevi za pluralizmom su bili osnovno obilježje tranzicijskih društava, ne sjećam se ali dosta se pisalo o tome. A za pretpostaviti je da su bili još izraženiji u 'radničkom pokretu'.

Koliko vidim u europskim standardima tržišta rada, sindikalizam je jedan od temeljnih preduvjeta za funkcionalnost. Europa pretpostavlja tržišni tripartizam, dijalog poslodavaca, zakonodavaca i posloprimaca (HUP, Vlada i sindikat). Neće u GSV-u sjediti 2 sindikata nego 1 koji će zastupati zahtjeve svojih radnika. A ako je jedan (favorizirani) sindikat, kako kažete koji je do ožujka 2006. bio neutralan, šta onda mogu od ožujka nadalje očekivati članovi recimo sindikata autoprijevoznika ili liječnika? Ili će možda ostati razjedinjeni iz istih praktičnih razloga kao u doba privatizacije.Dobro kažete da nije ujedinjenje i zajedničko djelovanje ista stvar. Zajedničko djelovanje nastaje koordinacijom a ujedinjenje konsenzusom. Masa ljudi u RH sada ima reakciju 'e samo nam treba još jedan sindikat' tako da je došlo do nekog zasićenja zahtjevom za pluralizmom jer on nije sam po sebi rješenje.
Jake sindikalne zemlje poput Njemačke, Švedske i Francuske ipak imaju jedinstvenu središnjicu, a koliko znam u Švedskoj postoji odavno opći kolektivni ugovor.

Tko je glasao

Prvo nešto o sindikalizmu.

Prvo nešto o sindikalizmu. Sindikata je organizacija radnika koji se organiziraju po osnovi
-struke
-profesije
-granje djelatnosti
- teritorije
- tkz. tvornički sindikati
NPR: sindikat novinara, sindikat lječnika
pa onda sindikat metalaca ili sindikat tekstila
pa onda sindikat Istre itd,itd
Ti i takovi sindikata MOGU ali NE moraju se udružiti u sindikalne središnjice. Zastupanje u GSVu sindikati prenose na svoje sindikalne središnjice pa će tako lječnici ili autoprevoznici biti zastupljeni putem svoje središnjice.
Npr. u SSSH- u postoje dva sindikata iz područja zdravstva i jedan iz područja prometa i veza.

I sada o Europi:
1. U Njemačkoj postoje DVIJE jake nacionalne sindikalne središnjice , DGB i DAG
2. U Italiji 3: CISL, UIL i CGIL
3. U Franciskoj 5, CFTD, FO, CGT, CFTC i 5. se ne mogu sjetiti
4. Švedskoj 3

Opći kolektivni ugovor postojao je i u RH od 1993 pa negdje do 1998 ako se ne varam i tada ga zamjenju KU grana i djelatnosti. Inaće se OKU smatra slabošću sindikata grana i djelatnosti koji bježe pod okrilje OKU i svoje središnjice kako bi sakrili tarifnu nesposobnost. U skandinavskim državama OKU je duga tradicila i njihove središnjice (LO) nemaju jake granske sindikata nego više djeluju po teritorijalnom principu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kliring od magarac komentara 14
  2. Prozirna inicijativa predsjednika Josipovića za novi Ustav od vkrsnik komentara 16
  3. Digitel, Predstečajna nagodba, Cenzura od Papar komentara 5
  4. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 14
  5. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 30
  6. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 25
  7. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 53
  8. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 2
  9. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 15
  10. I meni je žao od magarac komentara 41
  11. Never Never Land od Kvarner komentara 37
  12. stega bye bye od 2573 komentara 32
  13. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 152
  14. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 55
  15. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  16. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  17. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  18. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  19. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  20. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 32
  21. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  22. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  23. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  24. Dida in the house od Rebel komentara 71
  25. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • janus
  • Skviki
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 32

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf