Tagovi

Sindikalna politička šutnja

Posljednjih šest mjeseci proizvelo je nekoliko političkih situacija u kojoj sam očekivao reakciju sindikata - ili točnije, drugačiju reakciju sindikata.

Prva takva situacija bili su proljetni prosvjedi kada su tisuće ljudi šetnjama po hrvatskim gradovima tražile trenutni odlazak vlada Jadranke Kosor i raspisivanje prijevremenih izbora. Na vrhuncu prosvjeda (koji su donostrirali izraziti otklon od političkih stranaka), s ulice je upućen i poziv sindikatima da se priključe. No najveće sindikalne središnjice taj su poziv odšutile. Direktnog i jasnog odgovora nije bilo, tek se javnosti "u hodu" uputila izjava da "nije dobar trenutak za sindikalno uključivanje", budući su predizborne godine trenutak kada je vlada najslabija, te kada sindikati mogu najviše izvući - za zelenim stolom. Time su sindikati potvrdili da su isključivo interesna grupacija koja je spremna ignorirati i dugoročni interes društva u cjelini, radi kratkoročnog ispunjenja svojih partikularnih interesa. I to čak i u situaciji u kojoj ispunjenje kratkoročnih interesa višestruko šteti dugoročnim interesima i njihovih članova - budući je jedina stvar koju od Jadranke Kosor mogu kupiti socijalnim mirom, gospodarski neodržive beneficije lošeg sustava financirane iz deficita. Time su i sindikati ujedno dali legitimitet svakoj drugoj vladi za ignoriranje njihovih stavova u budućnosti, budući su zorno pokazali da ih je za opće stanje u državi - baš briga. Dokle god se ide njima niz dlaku.

Druga politička situacija u kojoj sam očekivao drugačiji istup sindikata jest proces donošenja novih zakona o visokom školstvu. Ovih dana svjedočimo najavama novog visokoškolskog sindikata "Akademska solidarnost" da zbog prijedloga zakona o visokom školstvu kojeg je vlada uputila u proceduru, krenu u štrajk. Na svojim web stranicama (i kroz mailove članstvu) poziciju je zauzeo i najveći visokoškolski sindikat - Nezavisni sindikat znanosti i visokog školstva.

Da se razumijemo - ja s jedne strane smatram da je visokom školstvu (i Sveučilištima) potrebna temeljita reorganizacija, budući danas jednostavno ne obavljaju posao na razini na kojoj bi trebali. I za taj stav imam mnogo konkretnih razloga, koje sam sve upoznao iz prve ruke radeći kao asistent na nekoliko fakulteta. Isto tako sam svjestan i egzistencije nekoliko moćnih akademskih, zapravo bolje rečeno interesnih, lobija koji takve promjene ne žele i koče. Pa i uz taj stav, nitko me još nije uvjerio da je prijedlog Vlade dobar. Štoviše, zadržao sam visoku dozu skepse prema njemu.

No u svoj toj šumi stavova raznih grupacija i pojedinca, jedan dio priopćenja Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva smatram apsolutno neprimjerenim, čak sramotnim. Da citiram:

Prema postojećem pravnom poretku u RH takav štrajk po svemu sudeći nije legalan. Sudjelovanje u protuzakonitom štrajku može imati teške posljedice po sudionike u štrajku (prestanak ugovora o radu), po samu organizaciju (naknada štete) i po čelne osobe koje organizaciju zastupaju (kazne).

Ja nisam član "Akademske solidarnosti". Niti na ovom mjestu ulazim u meritum razlika između ta dva sindikata. Razumijem i da se jedan sindikat iz ovih ili onih razloga ne slaže sa stavovima ili aktivnostima nekog drugog sindikata - toga smo se u proteklih 20 godina nagledali. Razumijem i da se neki sindikat slaže sa nekim potezom Vlade.

No ovako zastrašivati zaposlenike prijeteći "mogućom nezakonitošću prosvjeda" koje može "rezultirati otkazom"? Kao da slušam HUP, a ne sindikat. Sramota.

Što je najgore, NSZVŠ tu prigodno zaboravlja spomenuti da je upravo "poslodavac" taj koji predlaže izmjenu zakona, te da je štrajk u tom kontekstu mjera legitimno i dobro usmjerenog pritiska. Isto tako, prigodno je smetnuto s uma da je Vlada u sastavljanju zakonskog prijedloga u potpunosti ignorirala akademsku zajednicu, štoviše i cijelu zainteresiranu javnost (koja se ne sastoji samo od profesora, već i studenata i njihovih roditelja). U isto vrijeme, Jutarnji provodi nesmiljenu sirovu kampanju generalizirajući one najcrnije primjere iz visokog školstva (a kojih uistinu ima) na kompletnu akademsku populaciju. NSZVŠ o tom medijskom tretmanu nije ni zucnuo.

Oba ova slučaja zapravo su samo uvod u temu koja mi je prije par dana zapela za oko, a koja je u medijskom ego tripu Jadranke da baš ona i samo ona potpiše, ostala u sjeni. A ni sami sindikati nisu se potrudili imalo ju nametnuti.

Naime, čelnici pet najvećih sindikalnih središnjica održali su prosli tjedan sastanak pa premijerkom Kosor.

Na tom sastanku su prošli velik broj tema. Od "osnivanja radnih sudova diljem Hrvatske", što je ministar Bošnjaković dva dana kasnije sveo na najavu osnivanja takvog suda samo u Zagrebu. Preko najave uvedenja kaznene odgovornosti i zatvorske kazne poslodavcima za neisplatu plaća, o čemu bi se moglo raspravljati kada bi država osigurala minimalnu infrastrukturu za takvu odluku, a to je da sama plaća svoje obaveze na vrijeme, te da PDV ne naplaćuje unaprijed. Bez toga, radi se tek o jos jednom predizbornom igrokazu u kojem su sindikati pristali sudjelovati.

Pa sve do jedne gotovo usputne rečenice Damira Jakuša, koji je u ime sindikata izvjestio javnost o sastanku.

Dobili smo uvjeravanja da će do kraja ljetnog zasjedanja Sabora najveći dio dogovorenih projekata biti ostvaren, a ponovno nam je potvrđeno da će s referedumom o ulasku Hrvatske u EU biti proveden i referendum za koji smo skupljali potpise, kazao je koordinator sindikalnih središnjica Damir Jakuš . Na tom bi se referendumu trebali olakšali uvjeti za raspisivanje referenduma jer bi bilo potrebno 200 tisuća potpisa prikupljenih u roku mjesec dana.

Da se podsjetimo. Radi se o prošlogodišnjoj inicijativi sindikata, kad je u 15 dana prikupljeno preko 700 000 potpisa za raspisivanje referenduma o ZOR-u. Inicijativa je formalno-pravno okončana odlukom Ustavnog suda samo o nepostojanju zakonskih pretpostavki za održavanjem referenduma. Nakon toga sindikati su temeljem političkog pritiska koji im je omogućio taj broj potpisa, sa Vladom dogovorili održavanje referenduma o uvjetima pod kojim se raspisuju referendumi - dogovoreno je da se građane pita da li su za smanjenje broja potpisa koje je potrebno prikupiti sa sadašnjih 450 000 na 200 000, te produženje roka za njihovo prikupljanje sa 15 na 30 dana.

Iako od samog početka podržavam taj dogovor, kao primjer da kao rezultat trulih političkih dogovora može biti i pozitivan iskorak za društvo u cjelini, sve više počinjem razvijati dvojbe.

Za početak, bilo bi fer od sindikata, da pažljivije biraju riječi i ne obmanjuju javnost - referendum o referendumu nije referendum za koji su prikupljali potpise, niti je pravna posljedica tog procesa.

Nadalje, ni sindikati, ni vlada nisu ponudili suvislo objašnjenje kako namjeravaju osigurati održavanje tog referenduma paralelno sa referendumom o ulasku u EU. Naime, vrlo je vjerojatno da će se referendum o ulasku u EU održati nakon parlamentarnih izbora, što će reći nakon raspuštanja sadašnjeg saziva Sabora.

Na koji način to onda Jadranka može "uvjeravati" sindikate u ispunjenje tog dogovora? I kako sindikati tako olako i bez dodatnog propitivanja mogu takvo "uvjeravanje" prihvatiti?

To pitanje posebno dolazi do izražaja u kontekstu dogovora vladajuće koalicije o terminu održavanja izbora, koji su najavljeni za slijedećih sedam dana. Baš bi u ovom periodu sindikati morali biti najglasniji, kako bi imali utjecaj na donošenje odluke, dok je taj proces još u tijeku. Te inzistirati na alternativnom terminu održavanja referenduma o referendumu - primjerice, zajedno sa parlamentarnim izborima.

Ali ne, sindikati - šute.

Drugi aspekt poraznosti sindikalne šutnje je javna (ne)artikulacija sadržaja "referenduma o referendumu". Koncept koji se postavlja pred građane u obliku referenduma prilično nejasan široj javnosti. I umjesto da već sad rade na popularizaciji tog pitanja, opet od sindikata "ni a ni be".

S druge strane, sindikatima nije teško koristiti svoju komunikacijsku mrežu kako bi članstvo zastrašivalo "mogućom nezakonitošću" najavljenih prosvjeda. Mislim, ako im je teško ili komplicirano objasniti zašto je "referendum o referendumu" važno političko pitanje, evo, budem im ja napisao tekst. :(

Takvo ignorantsko ponašanje kao poslijedicu ima i pojavu komentara kojima se omalovažava i umanjuje važnost tog referenduma. Primjerice, tu je komentar Borisa Pavelića u Novom listu:

Organizirajući istodobno dodatni referendum, za koji vam treba deset minuta da objasnite zašto se uopće održava, vlada čini zbrku i relativizira povijesnu važnost kolektivne odluke. Od toga treba odustati. Izjašnjavanje o Europi treba biti promišljena kolektivna svečanost, a ne prirepak besmislenih razračunavanja.

Budući je izostala ikakva reakcija sindikata, evo par mojih komentara.

Prvo. Da, slažem se, sadržaj "referenduma o referendumu" je u biti, zbog svoje kompleksnosti, neprimjeren referendumskom odlučivanju. I tu će neminovno doći do čak i pretjeranih simplifikacija. No, promjena kriterija za raspisivanje referenduma zahtjeva promjenu Ustava. A to pak znači dvotrećinsku većinu. U situaciji u kojoj je HDZ već jednom odbio amandman SDP-a o smanjenju broja potrebnih potpisa, prilikom posljednjih ustavnih promjena (a SDP na predloženom amandmanu nije inzistirao), uspjeh referenduma o referendumu jedini je način na koji se ta promjena može sigurno provesti.

Drugo. Boris Pavelić čini grešku koja se jako često pojavljuje u našem političkom prostoru - poistovjećuje sadržaj sa protagonistima. "Referendum o referendumu" zasigurno ima svoj politički kontekst, i obje uključene strane - dakle, i Vlada i sindikati - imaju svoje partikularne interese. No potrebno je proširiti vidik, te o ovom referendumu razmišljati izvan okvira interesa sindikalnih središnjica i Jadranke Kosor, van okvira nadolazećih parlamentarnih izbora, pa čak i van okvira ulaska Hrvatske u EU, točnije van okvira referenduma o ulasku u EU.

Pitanje opravdanosti održavanja "referenduma o referendumu" treba glasiti - da li bi promjene koje može donijeti taj referendum bitno utjecale na politički sustav Hrvatske?

Odgovor je - da.

Neću se sada na ovom mjestu upuštati u detaljnu argumentaciju ovog odgovora (zato i navodim link na tekst u kojem sam detaljno pisao o tome). Dovoljno je reći da bi takva promjena za sustav političkog odlučivanja i participacije javnosti, bila važnija i od recimo, smjene vlasti na parlamentarnim izborima.

I za kraj. Nije mi baš jasno kako bi se paralelnim održavanjem dva referenduma "relativizira povijesna važnost kolektivne odluke". Zar se odgovaranjem na jedno pitanje umanjuje odluka donesena na drugom? Zar su građani potkapacitirani da odjednom kvalitetno odgovore na dva pitanja? Pa evo, u Italiji su prije par tjedana odjednom odgovarali na četiri (brojkom: 4) referendumska pitanja!

Nadalje, nije mi jasno velebnost referenduma o ulasku u EU kao "promišljene kolektivne svečanosti". Iako sam izraziti eurofil, taj referendum ne vidim kao kruniranu svečanost, već kao mjesto na kojem građani donose odluku - pa bila ona i suprotna mom stavu. Ovakvim odabirom riječi, prejudicira se rezultat referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju - da li referendum ostaje " kolektivna svečanosti" i ako građani kažu "NE" ulasku? Zapravo, upravo se ovakvim pristupom građanskoj participaciji dezavuira "povijesna važnost kolektivne odluke".

Stoga, hvala lijepo na obrani "kolektivne svečanosti". Meni je ipak draži stvarni participativni sadržaj kojeg donosi "referendum o referendumu", bez obzira na motive protagonista.

Komentari

Zakaj su u hrvatskoj politici svi isti-isti

U okolnostima kada se u Hrvatskoj politika prostiuira u svom temelju onda je potpuno nebitno jel sindikat ovakav ili onakav jer sindikat je samo izvedenica stanja kojeg određuju stranačke elite. A te elite mantraju na slijedeći način;
Gotovo cjelokupna polemička razmjena između vlasti i oporbe svodi se na optužbe i kritike koje počinju i završavaju na etičkim diskvalifikacijama suparnika kao nepoštenih i nesposobnih. Drugim riječima, sam politički i ekonomski sustav te njegovi instituti nisu predmet promišljanja i prijepora, već su to gotovo isključivo moralne karakteristike pojedinaca - sustavi su u principu svi podjednako dobri odnosno loši, konačan rezultat ovisi prvenstveno o pojedincu i njegovom moralu. Ako je kralj dobar i monarhija je dobra,kad je kapitalist pošten i pravedan tada su i radnici pravedno nagrađeni i nema eksploatacije pa kapitalizam postaje humani poredak, kad je socijalist pošten te radi marljivo i ne parazitira i socijalizam biva produktivan i konkurentan itd. U okviru ovakvog svođenja politike na moral pojedinaca pojedinaca, ispada da svi društveni problemi Hrvatske proizlaze iz činjenice da su na vlasti već godinama nepošteni i nesposobni političari. Da smo umjesto njih na vlasti imali moralnije i sposobnije ljude društvena situacija bi danas bila bitno drugačija.
To je suština argumentacije koju koristi najjača oporbena stranka SDP. No, kad se malo, ali samo malo bolje zagrebe, vrlo je lako uvidjeti potpunu političku neutemeljenost takve argumentacije.Naime, političko-ekonomski sustav utjelovljen u specifičnim institutima koji određuju formu i dinamiku društvenih odnosa svoje učinke proizvodi nezavisno od etičke nastrojenosti pojedinaca na vlasti tj etika utjeće zanemarivo, ona uvijek „operira“ unutar institucionalnog okvira društvenih odnosa. Utoliko, ona je navedenim okvirom uvijek nadograničena. Zbog svega toga etika pojedinaca ne mijenja učinak ssustavnih društvenih odnosa ukoliko se ne pretvori u politiku. Etika bez političke ideje jest jalova i licemjerna obrana vjere vladajućih odnosa u društvu. I upravo takvo stanje karakterizira današnju političku scenu gdje prevladavaju međustranačke optužbe o nemoralnosti pojedinaca, umjesto sukoba političkih ideja o tome što i kako valja sistemski mijenjati. I zato kaj sve stranke funkcioniraju na razini etike a ne političkih ideja - one su sve iste - jalove - dapaće štetne. I zato njihovu priču koja se svodi na fantomske izborne liste treba ignorirati.

Tko je glasao

@Golgota Koja si ti

@Golgota

Koja si ti intelektualna ništica, kad niti nakon nekoliko slučajeva gdje si ulovljen u plagiranju ne odustaješ i tuđe tekstove (u čije stvaranje su autori uložili i znanje i vrijeme, a ponajviše vlastito ime i prezime) podvaljuješ kao svoje. Konkretno, u ovom komentaru si prenio dio dnevnika Hrvoja Štefana (http://pollitika.com/sto-nije-politika) i za tu besrmano nisku krađu si pobrao lovorike od šestoro ljudi. No ni to ti nije bilo dovoljno, nego si isti ukradeni tekst podvalio u svom komentaru (http://pollitika.com/srebrenica#comment-315997) na dnevniku "Srebrenica" od @3103. Nisam tvoje uzastopne intelektualne krađe htjela tamo komentirati da ne zagadim temu, ali si je zato ti zagadio takvim ljigavim postupkom. Sram te može biti!

nemesis

Tko je glasao

Sve mi je dalje Balkan Nemesis

koja si ti intelektualna ništica
Ovo vam ne ide u prilog kolegice kao borcu za ženska prava. I ne bih voljela da me takva osoba zastupa kad se vratim u domovinu!

Tko je glasao

Nemesis kao klopotec savjesti praznog ničega

Dakle frustrirani svemirski putniče, već sam ti par puta velio da komentiraš sadržaj a ne prazne nazore morala paraintelektualne elite. Nečeš valjda reči da si svoj magistarski rad napisala iz glave bez copy-paste i kompilacije. I sam ti je Štefan jednom rekao da je ljigavo moraliziranje oko znanja koje to nije ili je u konačnici kompilacija mnogo toga. Mene ne interesiraju bodovi već prenešena informacija za koju smatram da je djelatna po političku situaciju i uopće nije važno tko ju je javno objavio.Objavljeno na portalu nema status intelektualnog vlasništva već samo podloge za političku raspravu. Možda da svoje verbalne egzibicije također linkaš na one koji su prvi put iste upotrijebili u kontekstu izvora. Tebe argumentacija sadržaja izluđuje i ovo je jedini način da osporiš ne sadržaj već osobu koja je sadržaj prenijela. Ovo ti je već treći put kaj posežeš za ovakvim difamiranjem te stoga kaj se mene tiče možeš me zaobilaziti u velikom luku, ja tebe uopće ne primjećujem ni komentarima ni bodovima.
Arivederchi!

Tko je glasao

Kako je svijet mali

Upravo o tom odnosu privatne etike i političke ideje nedavno sam razgovarala con el Sr. Presidente!!!

Tko je glasao

Ma jel to meštar od sDpina

spominje nećiju šutnju !?
Srećom imamo oporbu
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/dok_oporba_spava_ili_brani_karamar...
čiji lider tj. El Presidente govori o tome kako je važno " omogućiti preduvjete za sindikalno okupljanje u privatnom sektoru " i to daje kao odgovor na pitanje " što SDP nudi Radnicima ukoliko sutra dođe na vlast !? "...
Jebem te živote !

Provinciopolis

Tko je glasao

Koliko se sjecam ni u SFRJ

Koliko se sjecam ni u SFRJ sindikati nisu bili uz radnike nego uz vlast.
Ne sjecam se da su npr. pozvali na ulice jer su svi morali placati doprinos za stanovanje, a nisu svi i dobili stanove.
Takodjer sindikati nisu smjeli pisnuti o nicemu u velikima firmama kao INA, Astra-Masinoimpex, Velebit i jos nekim kojih se ne mogu sad sjetiti.
To su sve bile nedodirljive tvrtke za "provjerne drugove".
Samo neupuceni jos ne znaju da je INA vec 30-40 godina privatna. Ekipa koja si ju je prisvojila je takodjer ekipirana u BG i tu se rotiraju cijelo vrijeme iste face ili njihova djeca, zene i obitelj.
Ista pamet sindikata ista pamet poslodavaca, sad valjda djece starih direktora iz "onog" vremena.
U EU se sindikati ne bave luddizmom nego imaju kordinirani rad sa ostalim sindikatima prate situaciju sa potraznjom za robom koju zaposleni u njihovoj djelatnosti proizvode, traze osiguranje uvjeta za strucno usavrsavanje zaposlenih ili napredovanje, participaciju kod doprinosa inovacijama za tvrtku i sl.
Jako dabro znaju da se tvrtka ugrozena konkurencijom bez pardona moze iseliti 14000 km dalje.
Pa se ne zalijecu bez veze kao napr sindikati FIAT-a.
Vrijeme graha, kobasa i svinjskih polovica je parodija.
Podrska sindikata zaposlenih u proizvodnji, sigurnosti i losem radu zaposlenih u drzavnim uredima, opcinicama, gradicima i agencijama koje oni sve bez ikakve vlastite sigurnosti na radno mjesto izdrzavaju je pak ludost bez premca u 2011. godini.

MMF odmah!

Tko je glasao

Na sreću, rješenja su jednostavna.

A što sad opet briješ o socijalizmu, nakon 20 godina? Hm... možda zhato jer je tema opet aktualna? .)

Jako dabro znaju da se tvrtka ugrozena konkurencijom bez pardona moze iseliti 14000 km dalje
Naravno. Kapital je mobilan ("nema domovine"), a radnik nije (odnosno je mnogo manje). Kapital čas posla ode tamo gdje su nadnice niske, a radnik recimo iz Indije ne može čas posla otići u SAD isl..

Ta činjenica omogućava jačanje kapitalističke eksploatacije u posljednja tri do četiri desetljeća.

Rješenje je vrlo jednostavno: socijalistička revolucija.

MMF odmah!
MMF ima određenu vrijednost.

Treba saslušati što kažu, i onda napraviti tično suprudno.

Nezgoda je što zapravo ne kažu ništa, što nisu već 10.000 puta rekli. Recept na dvije stranice, uvijek isti, koji kao papige ponavljaju: smanjite plaće, povećajte profite.

Tko je glasao

MMF ima određenu

MMF ima određenu vrijednost.
Treba saslušati što kažu, i onda napraviti tično suprudno.

Bez brige, upravo se i radi suprotno:

Država je u pet mjeseci potrošila 49,57 milijarda kuna, dok je istovremeno u proračun prikupila 42,39 milijarda kuna pa je manjak u blagajni gotovo 7,2 milijarde kuna.
Vidljivo je to iz podataka o potrošnji u prvih pet mjeseci što ih je objavilo Ministarstvo financija, a prema kojima je država samo na plaće, mirovine, zdravstvo, porodiljne naknade i subvencije potrošila 39 milijarda kuna, odnosno gotovo 79 posto proračuna. Prikupljeni prihodi tek su 3,3 milijarde kuna veći od tih najznačajnijih proračunskih rashoda.
U odnosu na prošlu godinu proračunska je potrošnja u pet mjeseci manja za oko 400 milijuna kuna, ali je minus veći jer su lani u prvih pet mjeseci i prihodi bili veći i to za milijardu kuna.
Najznačajniji proračunski izdatak bile su mirovine na koje je otišlo 14,533 milijarde kuna, a na troškove svojih zaposlenih država je potrošila 12,887 milijarda kuna, dok su zdravstvo i socijalna skrb »koštali« još oko 12 milijarda kuna s time da na zdravstvo otpada oko osam milijardi kuna. Još tri milijarde kuna otišlo je na subvencije poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama.
Tako su plaće, mirovine, subvencije, zdravstvo i socijala u prvih pet mjeseci »potrošili« 42,378 milijarda kuna, odnosno 85 posto proračuna.
Ti su izdaci državu ukupno koštali taman toliko koliko je u prvih pet mjeseci uspjela prikupiti u proračun. S obzirom da je više od milijardu kuna prikupljenih prihoda država morala proslijediti HAC-u i HC-u na ime naknade za ceste, to znači da prikupljeni prihodi ne mogu pokriti plaće, mirovine, socijalu, zdravstvo i subvencije, a da se o kamatama, kapitalnim izdacima i pomoći lokalnoj zajednici ni ne govori. Na kamate je država u pet mjeseci potrošila 3,388 milijarda kuna, što je iznos koji pokriva ukupne izdatke za subvencije u poljoprivredi, porodiljne naknade i naknade nezaposlenima.
U pet mjeseci država je »ostvarila« gotovo polovicu minusa koji je planiran za cijelu godinu od oko 14,79 milijarda kuna, pa ako turistička sezona ove godine donese nešto veće prihode Vlada će možda uspjeti, uz dodatne uštede, poput neisplate božićnica i odgode povećanja plaća u javnom sektoru, ostati na minusu ispod 15 milijardi kuna.

Inace Grcka je prije 2 godine odbila prkosno i "svojnasvome" demagogijom MMF i sad su u debeljaku. ( debelim g.....)
Od promjena jedino sto su napravili je bilo 3 ubijene i izgorene sluzbenice u banci, prozivanje nacistima Nijemce i istodobno trazenje da im se daje lova jer su Europi dali Sokrata ( u sto sumnjam ali ne sumnjam u Bachusa).
1. salju lovu
2. ne gnjave oko trosenja iste
3. nastave raditi najkrace u EU
4. zadrze suludih 750.000 zaposlenih u birokraciji i jos po nesto.

Inace EU je trazila prije par godina da sve clanice predaju na uvid planove budjeta. Vise ih je bilo protiv a najglasnija Grcka, Portugal ( http://www.bbc.co.uk/news/business-14038529 ) i jos neki.
Uvjeti da se dobije lova od EU ce po vrlo aktualnim pravilima poslije grcke skole biti detaljan uvid u budjet i jasno trosenje tokom godine.
MMF je mala beba prema tome, ali da mi nemamo pojma je ocito iz onog gore.

Nema nikakve ekspolatacije, jer svatko sebi odredjuje zeli li biti eksploatiran kao manager banke za 10 ml $ godisnje ili sivati neke krpe za 2000 kuna.
Tko nije zadovoljan, mora se pokrenuti.
Tko se upusta u studiranje za zanimanje koje je preplavilo zavode za zaposljavanje, ne treba se nadati dudi iz budjeta.
U EU se ocekuje od sindikata da prate trendove i traze financiranje prekvalifikacijai stalno dopunsko obrazovanje da bi radna mjesta ostala sacuvana.
Na zalost nasi sindikati su ostali na nivou graha i placljivih propcenja jer izgleda samo hodaju okolo i mjere potrosacke kosarice.
Imkopatibilni su u 2011. kao odmrznuti mamuti - marxisti od prije 250 godina.

Za tebe Zoki 1. lekcija iz ekonomije:

http://www.youtube.com/watch?v=triOdTD4kpI

Tko je glasao

Eksploatacije ima

Bez brige, upravo se i radi suprotno:
OK, priznajem da je ono "slušati što kaže MMF i raditi točno suprotno" loša retorička figura. Naravno da nije tako jednostavno. Međutim, "recepturu" MMF-a mnogi su kritizirali, ne samo radikali izvana nego i oni koji ga odlično poznato - svakako si čitao Stiglitzov tekst "Četiri koraka do katastrofe".

Inace Grcka je prije 2 godine odbila prkosno i "svojnasvome" demagogijom MMF i sad su u debeljaku. ( debelim g.....)

Ali (još) nisu proveli socijalističku revoluciju. ;-> Evo neobična stvar: iz članka koji je prenio "Nacional" doznajem da postoji "Liga za petu Internacionalu". Ima ipak neke koristi od velikih korporativnih medija! :) Hoće li peta biti posljednja, pitam se pitam? ;-> (doduše, postojala je i "druga i pol" Internacionala... a usput, postoji i "Liberalna internacionala").

Čitam i ovakve vijesti: Prljava uloga američkih banaka u grčkom bankrotu. Oni koji su uveli Grčku u dugove, imali su svoje kumove u SAD, a svakako i u europskim zemljama, koje su im davale kredite. Ne tvrdim da je uputa "Trošili ste previše, pa sad morate štedjeti" bez svake vrijednosti i osnove, ali siguran sam, da ni približno ne pokriva cijelu istinu.

Nema nikakve ekspolatacije, jer svatko sebi odredjuje zeli li biti eksploatiran kao manager banke za 10 ml $ godisnje ili sivati neke krpe za 2000 kuna.
Ovo ti je besmislica, višestruko, gledano narodno ili međunarodno. Ništa osobno - ali tvrdnja je naprosto podla. Problem su klasni odnosi u društvu, zbog kojih su u posljednja 3-4 desetljeća manageri banaka drastično povećali svoje zarade, garantirane su im i kad "stvaraju krpe", a zarade velike većine ostalih stagniraju ili samo malo rastu. O tome recimo Krugman.

Evo jedna karikatura o menadžerima:

"Suludo je plaćati menadžerima na najvišim položajima 400 puta više nego što dobivaju radnici! To je kumovski kapitalizam (crony capitalism) u najgorem obliku! Upotrijebit ćemo vaše omiljeno rješenje za taj problem: ako Amerinakcn ne žele raditi posao menadžera za razumnu plaću, primjenit ćemo "outsorce"! Zaposlit ćemo nekoga iz Indije da bude vrhunski menadžer za 50.000 dolara godišnje. S novcem koji uštedimo, dati ćemo povišice običnim radnicima!

(Volim prevoditi na hrvatski kad god mogu (tako koristim "kumovski kapitalizam" za "crony capitalism" - vidi moj članak Živimo u kapitalizmu, istinskom, kumovskom. Ima li neki prevod za "outsorcing"?)

Za tebe Zoki 1. lekcija iz ekonomije
Priznajem da iz ekonomije malo znam i razumijem, iako nastojim na tome. Pročitao sam možda 30 knjiga iz ekonomije (čak i kad ne uračunamo Marxa, pa ni posljednju, Daga Strpića), to nije dovoljno, pretplaćen sam na "Mieses Daily", svako malo se vratim čitati "Capitalism" Georga Reismana (sasvim nekapitalistički - dostupan besplatno na webu :)), da vidim kako razmišljaju oni koji su ideološki na suprotnoj strani. Čitao sam pažljivo Friedmana, učio od njega još 1980-ih, nesumnjivo je velik ekonomist iako se s njim načelno ne slažem (no više puta sam citirao njegovu izjavu iz 1989., kad je posjetio Jugoslaviju, da tvornice treba dati radnicima na ne kojekakvim sumnjivim torbarima).

Ali ne možeš ipak stvari pobijati "ad hominem", da meni treba "prva lekcija" iz ekonomije. Gore spominjem dvojicu nobelovaca, a mogao bih ih navesti još. Ako ne znam - znam tko zna! :)

Tko je glasao

Ostricu@ -SAD su u proslom

Ostricu@ -SAD su u proslom stoljecu prosle 11 kriza ( ciklicki razvoj ponude/potraznje, cca. 7 godina) i 2 svj. rata. Sve su nadvladali, ali su u svakoj krizi pojavila poplava fatalista i diletanata koji su ispali komicni.
Obzirom da je $ predugo svjetska rezervna valuta a u Kini vise ne proizvode za 0,2$ po zaposlenom nego 20$, a nafta vise nije 4$ nego 94$, osim sto se i vadi u vecim kolicinama, treba uvesti jos 1-2 rezervne svjetske valute. Sigurno ce jedna od tih biti yuan, a ne zna se jos za € ili ¥.
Svijet sa nekoliko centara i saveza drugacije i ne moze vrsiti razmjenu, niti planirati razvoj.
I to je sad trenutno razlog svih tih natezanja i rasprava, pa se kriza ne rijesava u brzem ritmu.
Nitko normalan ne zeli da mu je valuta preskupa i roba time nekonkurentnija ( osim.......)
I dok se jos nista nije uspostavilo svaki dan se vidi koliko su uzajamno vezane najvece svjetske ekonomije, jer ako bi propale EU ili SAD propala bi i Kina, Koreja, Japan. I obratno.
Za koga bi naime proizvodili svu tu robu.

*
Mi nemamo uopce neoliberalni kapitalizam, jer je ovo samo podjela ex. drustvenog umjesto privatizacijom poklanjanjem starim i juniorima SKJ u njihovo privatno vlasnistvo.
Sljakere kao od 1945 nije jednostavno bilo briga.
Nisu takve "gazde" najveci problem sami po sebi, vec to sto oni nemaju kapaciteta da bi to razvili, a kad se granice otvore biti ce neki pojedeni a neki ce propasti.
Fali im sanacija gubitaka iz godine u godinu, koje gomilaju jer ne znaju raditi, pa su alternativu nasli u neplacanju i opcoj nelikvidnosti.
To ti je sve ruska skola pa je npr. njihov najveci tajkun Hodorkovsky bio sekretar komunisticke omladine Moskve kad je po planu tzv experimentalnog suzivota drzavnog i privatnog dobio slobodne ruke, a bez love...
Socijalizam kako se zamisljalo prije 150 godina je u globaliziranom svijetu - nemoguc.
Kako da se Nijemac radnik solidarizira sa kolegom Grkom, koji zeli raditi manje i 5 godina krace do mirovine od njega i to na njegov racun?!
Outsourcing protiv koga larmaju populisti je krajnja opcija a istodobno nada nekome da ne umre od gladi, zime ili suse.
Ne moze se istodobno cmizdriti radi outsourcinga proizvodnje i teske bijede u zemljama treceg svijeta.
Spanjolska 3 mjesec za rdom po malo biljezi rast zaposlenosti.
Medju 5,4 mil stranaca tamo dobar dio ih se vratio kuci, pogotovo u Latinsku Ameriku, sad konacno Spanjolci prihvacaju i poslove za koje su bili prefini i kao ubermenschi preplaceni na drzavnu pomoc dok ovi rade umjesto njih.
Socijalizam, ako se to tako jos moze nazvati se DANAS takodjer nalazi u transformaciji prema odrzivom hibridu socijalnog minimuma ispod kojeg se ne ide i slobodnog poduzetnistva koje ne ubijaju porezi.
I nisam siguran da je rad u Hrvatskoj za stranu tvrtku za 14000 kuna eksploatacija, jer u centrali imaju oko 40.000 kuna.
Tamo su mozda ( a jesu) stanovi po 300.000$+, a kuce od 800.000$ +.

Kad je SFRJ bankrotirala 1965, pocelo se razmisljati kako do deviza. Tad se krenulo na turizam i lakse izdavanje putovnica da ljudi odu kopati i slati novce doma.
Te 1965 je nastala mala nezavisna drzava nase velicine, a tamo je bilo gomila ljudi koji su zivjeli u improviziranim kucama, u neasfaltiranim ulicicama, sa stalnim nestancima struje, ako su je imali, 1 slavinom vode na 2500 stanovnika i manjim % obrazovanih.
http://app.psd.gov.sg/data/Corporatebook/images/from3rdto1st-banner.jpg
Danas u 2011. 2-4% nezaposlenih, najcistiji grad na svijetu, nisku stopu kriminala, najbolji obrazovni sustav na svijetu, drzavne rezerve od 400-700 mld $ da mogu i pomalo kupiti obveznice i spasavati EU.
Zdravstveni sustav je najbolji na svijetu.
Nemaju naftu i nikakve sirovine, najbolja im je morska ( i najveca na svijetu) i zracna luka ( 2 ili 3 najveca na svijetu) i mjesto br. 1 za start svih poslova u Aziji se smjestilo bas tamo.
Kako se to postize?
1. ne harangom protiv stranih investitora
2. suvremenim obrazovnim sistemom usmjerenim na zaposljiva zanimanja.
Ono najmodernije sveuciliste u tom smislu u Singapuru, je bolje od i jednog sveucilista u SAD.
Sustav obrazovanja koji proizvodi tisuce nezaposljivih ( Francuska godisnje dobije 10.000 novih sociologa viska) je besmislen.
A tko se punoljetan usprkos tome odluci za nesto besperspektivno, neka se poslije kad trazi razoge frustracija i nezaposlenosti prvo pogleda u ogledalo i tu mu je glavni uzrocnik.
Ako ga ne prepozna i nastavi uzrocnika traziti drugdje i u drugima. ( "krivi su oni drugi!")
moze se sve zavrsiti lose.
Odlicnom educiranom "krojacu" bez $ ce uvijek netko dati stroj i omoguciti posao. A takav ce se skoro osamostaliti i znati upravljati i sa vlastitim.

http://www.youtube.com/watch?v=XxZaovQ7lqg

Tko je glasao

zašto singapurčani ne

zašto singapurčani ne privatiziraju Temasek http://en.wikipedia.org/wiki/Temasek, pošto je država loš gospodar, to bi sigurno pomoglo još i više gospodarstvu Singapura. zašto se država miješa u sve i svašta pa čak regulira i zabranjuje žvakaće gume http://en.wikipedia.org/wiki/Chewing_gum_ban_in_Singapore, kakve su to slobode? zar ne bi tržište trebalo regulirati gdje investirati, a gdje ne i što će se žavkati a što ne?

Tko je glasao

na ovom portalu često se

na ovom portalu često se povlače najčudniji argumenti pa diskusija ode u neke nebitne za temu kanale. Singapur je spomenut u kontekstu pametne ekonomske politike, ulaganje u obrazovanje, visoku tehnologiju, umjerene poreze, slobodu kretanja kapitala, inteligentno iskorištavanje geostrateškog položaja itd.

Što se tiče žvakaćih guma ja neznam da li si ti bio ikada u nekom azijskom gradu ali to su rijeke ljudi na malom prostoru i pljuckanje žvakaćih guma po kolnicima ne samo da ružno izgleda nego donosi i potencijalne zdravstvene probleme. Pretpostavljam da zabrana žvakaćih guma nije išla u pravcu rušenja slobodne trgovine nego su imali neke svoje razloge (kao npr vandalizam u podzemnoj željeznici itd). A i tu je vezana jedna interesantna poduzetnička priča jer kada su djelomično digli suspenziju priliku je iskoristio jedan amerikanac tako da prije par godina to je bila valjda jedina zemlja na svijetu gdje je wrigley bio marginalan. U kini su tako nedavno zabranili pljuvanje po cesti jer osim što ružno izgleda bilo je i zabilježenih slučajeva širenja kolere (neki kinezi kada razgovaraju stobom npr o nekom poslu vole hraćkati, pljuckati, kašljati pa se onda malo podrignu itd - tamo se to ne smatra nepristojnim mada u zadnje vrijeme su počeli paziti radi zapadne kulture).

Tko je glasao

ali nema slobodnog kretanja

ali nema slobodnog kretanja kapitala, kapital se kreće u smjeru povećanja bogatstva singapura, kapital se iz cijelog smjera pokušava usmjerti prema singapuru.

tržište bi riješilo problem žvakaćih guma, neki poduzetnik bi vidio priliku u pokretanju biznisa čišćenja ulica od žvakaćih guma. zar ne? ili ne ili se u biti i tu strogo usmjerava tržaište i odrđuje gdje se netko može igrati tržišta, a gdje ne i to u singapuru određuje država.

Tko je glasao

ima slobodnog kretanja

ima slobodnog kretanja kapitala u singapuru. Zapravo, Singapur je broj 1 u doing business 2011 pa mi baš i nije osobito jasan ovaj tvoj stav.

što se tiče žvakaćih guma, objasnio sam ti imaju svoje razloge. da li je to tebi drago ili ne, to je drugo pitanje.

Tko je glasao

Možda komični, a možda ipak i ne

Samo kratke opaske. Ovu raspravu ne mogu razriješiti nobelovci, pa nećemo ni mi. :)

Ostricu@ -SAD su u proslom stoljecu prosle 11 kriza ( ciklicki razvoj ponude/potraznje, cca. 7 godina) i 2 svj. rata. Sve su nadvladali, ali su u svakoj krizi pojavila poplava fatalista i diletanata koji su ispali komicni.
Ali je PMSM diletantski, pa i komično, rezonirati: "Eto vidite, preživjeli smo 11 kriza, pa ćemo preživjeti i slijedećih 11".

nafta vise nije 4$ nego 94$
A onda će biti 494, pa onda nafte više uopće neće biti, ni po koju cijenu. Tu je moj dnevnik "Naftni vršak...", trebalo je četiri dana, ali se probio na naslovnicu. :)

Pišeš o svjetskoj valuti. Jasno je da SAD nije u interesu da se pojavi konkurentska svjetska valuta, pa to nastoje spriječiti.

Međutim, nisi komentirao pokret za uvođenje poreza na financijske transakcije? U Europi je ta ideja jaka, još nisam stigao pročitati što je Komisija zaključila prije desetak dana (onda kad su o Hrvatskoj govorili, to je bila sitna tema), mislim da nisu apsolutno odbaciili, iza ideje stoje socijalisti, ljevica i zeleni na europskom nivou, većina eu-parlamentaraca ju je nedavno jednom deklaracijom podržala.

Mi nemamo uopce neoliberalni kapitalizam, jer je ovo samo podjela ex. drustvenog umjesto privatizacijom poklanjanjem starim i juniorima SKJ u njihovo privatno vlasnistvo.
Imamo crony capitalism (kumovski kapitalizam), a to je svjetski sustav. Svuda postoje neki "stari i juniori SKJ", na poziciji moći, kumovi koji si međusobno pomažu, poklanjaju si preferencijalne dionice, povlaštene ugovore itd.. Oni u državi i oni u privatnim korporacijama, češu leđa jedni drugima, to je svuda isto. Neoliberalna je pak politika ona, koja povećava njihove dobitke u odnosu na keynesijansku.

Tamo su mozda ( a jesu) stanovi po 300.000$+, a kuce od 800.000$ +.
Jedna od posljedica socijalizma je da danas preko 90% ljudi ima vlastiti stan. Sjećam se da sam prije 5-6 godina čitao jednog mudrog "poslovnog čovjeka" ili čak možda ekonomista, kako to nije dobro, jer je tržište stanova slabo. Ukazivao je kako to krasno funkcionira u SAD i pokreće cijelu ekonomiju...

Singapur je zanimljiv primjer. Ne znam dovoljno da se upuštam u diskusiju, ali čini mi se očitim, da je velika razlika prema Hrvatskoj. To je grad-država, okružen ogromnim ruralnim područjem. Kao da Zagreb postane nezavisna država, s 20.000 eura BDP po stanovniku ili tako nešto, ili eventualno Split u odnosu na ostatak Dalmacije.

Sjećam se jedne izjave singapurskog "prosvjećenog apsolutista", kako se već zove, Lim Kok An ili tako nešto, za nas nezapamtljivo a neda mi se sad listati, prije 10-ak godina, hm, jedna knjiga intervjua sa svjetskim liderima na prijelomu stoljeća, gdje spominje svoj razgovor s gradonačelnikm Šangaja. On je rekao da bi i oni mogli tako, da je Šangar samostalna država. Uostalom, Kina jeste, KJTV, ta iskustva marljivo proučavala i iskoristila.

Politički pak, nedavno sam pisao diktaturi više ili manje demokracije u Hrvatskoj, o idejama da je potrebno da se pojavi jaki vođa, koji će nas voditi. Trenutno je Karamarko glavni kandidat, ali ima ih još. Postoje razni tipovi mogućih modela: Bugarska, Venezuela, Singapur. Desnica, ljevica, liberali. Neminovno ulazimo u politiku (zato spomenuh, da se bavim političkom ekonomijom, kao recimo i Dag Strpić - ima, inače, stavljena na net rasprava o njegovoj knjizi, posljednji broj "Političke misli"), Da se radi samo o ekonomiji, možda i ne bih bio tome nesklon. Ali ne radi se samo o tome (pa nema svrhe jamrati, da predjsednik vlade nije ekonomist).

Ja ne kažem da tvoji argumenti i pristup nemaju nikakvu valjanost. Očito se razlikujemo u bazičnom pristupu, osnovnoj koncepciji, "filozofiji", a obojica možemo ekonomiste-nobelovce u svoju korist. Radi se također i o političkim razlikama. Radi se uvelike o razlikama perspektive - ja se ne bavim ekonomikom, ne bavim se mikroekonomijom, problemima iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu - kao povjesničar i ljubitelj SF-a stoljeće smatram kratkim razdobljem, a praktički ne razmišljam ispod desetljeća. Mora nekto i tako, iako se tako ne zarađuje!

Kako sam stariji i rezigniraniji, sve više mislim da propast ove civilizacije nećemo izbjeći (uz milijarde mrtvih od gladi, boleština, ratova, ne samo u zemljama "Trećega svijeta" kako je htjela "filozofija čamca za spašavanje), ali je pitanje, što ćemo ostaviti onoj slijedećoj i koliko će ovoga puta trajati "mračno doba".

Tko je glasao

Međutim, nisi komentirao

Međutim, nisi komentirao pokret za uvođenje poreza na financijske transakcije?

Uvodi se nekih 0,005% i to je kao 30-50 mld €.
Sto se tice stanova iz socijalizma...Ti su stanovi i sad tu vecina.
Jedini je problemcic sto se ne placa realna cijena struje, vode, plina, pricuve a ni porez na nekretnine.
Kao ni svedski porez na nasljedjivanje nekretnina od mislim 50 ili cak vise %.
Upravo danas smo culi da nema frke jer poskupljuje plin.
dakako ne za stanare nego samo za industriju.
Oni 390.000 ljudi koji zapravo sve ovo izdrzavaju ce biti nagradjeni sa novih 14% nameta da bi se i dalje jeftino stanovalo,da bi se i jeftino ili badava studiralo i razne djecije zeljice adolescenata.
Nisam sve pisao a napisao sam dosta pa ukratko: j... Nobelovce teoreticare. Japan ih nema a nema ju ni jedan koji je pokrenuo informaticku revoluciju.
Posredno nanotehnologiju, genetiku i jos neke nevazne sitnice.
McTigue je profesor ekonomije sa referencama u praksi.
Nasa ekonomska " strucna" kenjala su "uzgojila" uspjesno vec 2 generacije uglavnom sebi slicinih i nisu nasli lijek evo za 2 bankrotirane drzave: SFRJ i RH.
Ako stavis zastavu EU a pojma nemas sto je agendi EU 2020 u podrucju konkurentnosti onda si se malo zagubio.
Moras se samo zapitati koje je to opravdanje i valjan eticki, moralni ili ne znam koji kodeks da Nijemaci moraju raditi duze i placati grcima da rade manje i krace.
Ja taj razlog ne vidim ni uz najbolju volju.
I tu se negdje razilazimo prije svega, a narocitoza mene svih besmislenih teorija koje ne pune zeluce niti stvaraju radna mjesta.

Tko je glasao

E pa čuj...

Prvo mi predlažeš da krenem od prvog sata ekonomije, a nakon par postova dolazimo do:
j... Nobelovce teoreticare
ma da, samo smetaju poštenim biznismenima. :(

Tko je glasao

Ali (još) nisu proveli

Ali (još) nisu proveli socijalističku revoluciju. ;-> Evo neobična stvar: iz članka koji je prenio "Nacional" doznajem da postoji "Liga za petu Internacionalu".

nije grcima problem društveno uređenje nego činjenica da više ne mogu živjeti na tuđi račun, bez rada. netko im je rekao da nema više novaca a oni se ljute. ukoliko čak i provedu socijalističku revoluciju (a neće jer ju nitko ne traži, oni traže prava da žive bez rada i dosadašnji način života) čak i u tom slučaju će morati raditi tj plaćati račune. ili će recimo živjeti kao sjeverna koreja. međutim oni to mogu i u ovom društvenom uređenju ali oni to ne žele. oni žele 14 plaća, 2 mjesca godišnjih odmora žele život bez proizvodnje, zaradu baziranu na građevinskom balonima od cijena, život od turizma (malo za usporedbu sa nama, slično kao i Španjolska i Portugal). Oni žele novac bez rada a ne nekakve uzvišene socijalističke ideale.

Čitam i ovakve vijesti: Prljava uloga američkih banaka u grčkom bankrotu. Oni koji su uveli Grčku u dugove, imali su svoje kumove u SAD, a svakako i u europskim zemljama, koje su im davale kredite

dakle, ne umanjujući ulogu banaka, momci su lažirali financijske izvještaje i na temelju takvih laži i obmana dobivali novac. banke su krive utoliko jer su glupe i pohlepne. međutim tko bi rekao da će lažirati izvještaje. slažem se, mogli su pitati babu Mandu iz dalamtinske zagore, svi znaju za "dužan si ko grčka" koja ima vrlo dugu povijest prezaduživanja (i opetovno ponavljanu).

"Suludo je plaćati menadžerima na najvišim položajima 400 puta više nego što dobivaju radnici! To je kumovski kapitalizam (crony capitalism) u najgorem obliku! Upotrijebit ćemo vaše omiljeno rješenje za taj problem: ako Amerinakcn ne žele raditi posao menadžera za razumnu plaću, primjenit ćemo "outsorce"! Zaposlit ćemo nekoga iz Indije da bude vrhunski menadžer za 50.000 dolara godišnje. S novcem koji uštedimo, dati ćemo povišice običnim radnicima!

Supruga jednog mog rođaka Bostonu, SAD koja je Indijka, rođena u Indiji, roditelji joj došli u SAD, radi kao doktor u jednoj privatnoj klinici u Bostonu i ima plaću oko 450 000 usd godišnje. Nisam vidio da je pristala raditi za 20 000 usd koliko bi po toj tvojoj priči imalo smisla samo zato što je Indijka. Indijci su radišni, školovani, školuju mnogo inženjera, ulažu mnogo u proizvodnju i točno je spremni su raditi za manju plaću dok je potrebno bez da prigovaraju. Međutim to je točka na kojoj im treba čestitati a ne izvlačiti zaključke protiv kapitalizma. Roditelji ove Indijke koju spominjem su također visoko školovani i radili su za manju plaću u SAD. Dovoljno su zaradili da
djeci plate najbolje škole. Djeca sada pristojno zarađuju. To je priča i brojnih naših emogranata, vrijednih i radišnih ljudi.

Hrvatski minus u proračuni prvih 5 mjeseci je preko 7 milardi kuna, znači linearno gledajući do kraja godine će biti oko 18 milijardi kuna. Znači mi trošimo toliko više nego što zarađujemo. Ukoliko želimo zadržati dosadašnji način života morati ćemo više raditi za manje novaca ili ćemo morati značajno smanjiti očekivanja od života. Bili mi u kapitalizmu ili socijalizmu, svejedno je.

Priznajem da iz ekonomije malo znam i razumijem, iako nastojim na tome.

nisi jedini, državu nam vodi novinarka, prije toga ju je vodio kazališni i kulturni djelatnik sa osobitom ljubavlju prema luksuzu. Prije njega Račan je ukoliko se ne varam cijeli život bio političar. To je era od 2000 na ovamo koju je obilježila ovu eksploziju dugova i života na kredit, iluzija da bolje živimo. U zamjenu za jedan vrlo kratak period nazovi "blagostanja" napravili smo ugovor sa vragom. Sada će nam doći dugovi na naplatu. Slijedeći u redu za vlast također nije niti ekonomista niti inženjer niti ima iskustva u ekonomiji niti vidim da ima koncepciju koja će gurati proizvodnju, vrednovati radi i proizvedeno ispred zaduživanja.

Ali ne možeš ipak stvari pobijati "ad hominem", da meni treba "prva lekcija" iz ekonomije. Gore spominjem dvojicu nobelovaca, a mogao bih ih navesti još. Ako ne znam - znam tko zna! :)

ah, skužio sam gornja izjava je bila lažna skromnost koja je pobijena sa tvrdnjama da si pročitao 30tak knjiga iz ekonomije između kojih su naslovi dvojice nobelovaca. e vidiš, neki do najboljih poslovnih ljdui koje znam imaju osnovnu školu i nisu pročitali niti jednu knjigu iz ekonomije. ali su radili od 16 godine, plaćali su račune od zarađenog novca, u uredu su od 6 ujutro i cijeli život se žestoko bore za svoju viziju. znam neke koji i nisu osobito pametni ali su zaključili da im je bolje bez kredita pa danas bez obzira na prihode žive pristojno i mirno. znam i neke koji su bili jako inteligetni pa su se zaigrali sa kreditima, ostali bez posla i sve izgubili. život ima svakavih priča ali kombinacija skromnosti i rada nekako uvijek daje rezultate prije ili kasnije. A mi kao država niti smo skromni niti volimo raditi.

Tko je glasao

chaos99@ -U anketi djece u

chaos99@ -U anketi djece u Europi su otkrili da vecina te djece kao ono sto bi najvise htjeli postati su robocops, neki likovi iz igrica, nogometasi, tu i tamo neki glumac ili sl.
U Indiji je situacija simptomaticno drugacija.
Tamo bi htjeli najvise postati vazni ;) znanstenici, strucnjaci za nesto vazno, lijecnici ili nesto slicno tome.
Kad se docepaju prilike stici do diplome........nenadmasni su.

Tko je glasao

djeca u Hrvatskoj

Igrom slučaja, u kompjuteru imam dva godišnjaka (ove godine) dviju najvećih OŠ u RH. Ono, fotka djece pa ispod toga ukratko "Što želim postati".

Dakle - mogu ti reći - iz prve ruke - da imamo još "puno jahanja" da želje djece u RH budu barem na razini želja djece u Europi. Ono što me posebno iznenadilo - to su ženski odgovori - ali ih zbog pristojnosti neću ovdje citirati (a i ne bi bilo korektno).

Tko je glasao

Na stranu sad socijalistička revolucija...

... (vidio si moje smajliće koji znače sarkazam, ne ću sad objašnjavati nijanse), nešto konkretno:

neće jer ju nitko ne traži, oni traže prava da žive bez rada
Ne traže to, međutim, bez rada žive vlasnici financijskog kapitala, kojima su nepojmljivi gubici marljivo pokriveni iz državnih budžeta, a profiti im idu u džepove, i pružaju ogroman otpor uvođenju jednog trivijalnog poreza na financijske transakcije. Grci naravno ne žele "živjeti bez rada", toliko glupi nisu.

oni žele 14 plaća, 2 mjesca godišnjih odmora
Vrlo, vrlo skromni zahtjevi. Današnje produktivne snage društva bez problema to omogućavaju. Četverosatno radno vrijeme trebalo bi biti norma.

ne umanjujući ulogu banaka, momci su lažirali financijske izvještaje i na temelju takvih laži i obmana dobivali novac. banke su krive utoliko jer su glupe i pohlepne
Pokušavaš umanjiti ulogu banaka u odnosu na ono, što u članku koji sam linkao piše - naime, banke su imale AKTIVNU ulogu. Poticali su lakomislene i/ili pohlepne političare da ulete u sulude dugove - a sad se cijela Europa muči, da se ti dugovi vrate - na to su, KJTV, i računali. Političari će u najgorem slučaju dati ostavku, dobiti lukrativne pozicije negdje u privatnom sektoru, fućka im se za veliku većinu Grka - to je "crony capitalism", a bankari će mirno inzistirati, da dugovi moraju biti plaćeni.

Što se Indije tiče, promašuješ poantu: oštrica je ovdje protiv MENADŽERA, ne inženjera. Nije to jedini problem ni posljedica kapitalističke vladavine i klasne borbe u kapitalizmu, ali je lako uočljiva. Manageri su prije 40 godina u SAD imali oko 40 puta veću plažu od prosječnog zaposlenika - danas imaju 400 puta veću. Je li to rezultat slobodne tržišne igre? Ili je to, kao i povećani prihodi vlasnika kapitala, rezultat političkog projekta, kako kaže Krugman? (U Europi su uostalom razlike manje. CEO podjednako uspješne tvrtke kao u SAD zarađuje znatno manje nego njegov američki kolega.)

Drugo, u mom komentaru na koji je g-news reagirao, spominjem problem običnih radnika, koji nisu ni približno tako mobilni kao kapital, i to kapital koristi protiv SVIH. Znamo svi Ala Bundyja, prodavač cipela, s njim se svi sprdaju, jer zarađuje 4 dolara na sat ili tako nešto. Cipele (konkretno sam vidio podatke o proizvodnji tenisica prije nešto godina) se proizvode negdje u istočnoj Aziji, proizvođači (pretežno žene) za njihovu proizvodnju zarađuju dva dolara dnevno (uz 10 sati rada). Je li to rezultat tržišne igre, da rad Ala Bundyja vrijedi 20 puta više? Ovdje jeste -ali se bazira na imobilnosti. A odvjetnik za korporativno pravo zarađuje 400 dolara na sat, CEO 4.000 na sat...

nisi jedini, državu nam vodi novinarka, prije toga ju je vodio kazališni i kulturni djelatnik sa osobitom ljubavlju prema luksuzu. Prije njega Račan je ukoliko se ne varam cijeli život bio političar.
U tome samom po sebi nema ništa loše. Država nije poduzeće. I u svijetu su rijetke situacije kao u seriji "West wing" sa Martinom Sheenom, gdje je predsjednik države dobitnik nobelove nagrade za ekonomiju (i to je kejnzijanac - ja zastupam (neo)kejnzijanske mjere "Green New Deal" isl.). Predsjednik vlade mora biti prije svega, KJTV, dobar šef tima, koordinirati rad ministarstava i drugih službi.

ah, skužio sam gornja izjava je bila lažna skromnost koja je pobijena sa tvrdnjama da si pročitao 30tak knjiga iz ekonomije
Nije, vjeruj mi. Skromnost je doduše relativna (znam naravno da sam pročitao 29 i pol knjiga više od prosječnog sudionika rasprave o ekonomiji :) ), ali sam svjestan svojeg skromnog znanja i razumijevanja. Nikad nisam uložio potreban napor, da svoje znanje kompletiram i domislim - trebalo bi mi, mislim, možda pola godine intenzivnoga rada.

Opet, nešto znam. U travnju sam držao predavanje na Ekonomskom fakultetu, pozvan od prof. Šimurine da održam dva sata u okviru kolegija "Ekonomika okoliša" (ja se ekonomikom inače ne bavim, nego političkom ekonomijom i makroekonomijom, spominjao sam Marxa, Keynesa, Friedmana...), bio je još jedan docent i jedna asistentica, lijepo smo diskutirali. Ovdje je moja prezentacija: Ekologizam i ekonomija.

neki do najboljih poslovnih ljdui koje znam imaju osnovnu školu i nisu pročitali niti jednu knjigu iz ekonomije. ali su radili od 16 godine, plaćali su račune (...)
Većina uspješnih poslovnih ljudi ipak, mislim, završava razne škole. No u svakom slučaju, "vođenje poslova" i proučavanje ekonomije vrlo su različite djelatnosti. (Da i ne spominjemo vođenje države.) Nadam se da ne misliš, da ovo potonje treba jednostavno ukinuti! Npr. na kolegiju "Ekonomika okoliša" jedna od bitnih tema je kojih mehanizmima ekonomske politike "internalizirati eksternalije", tj. uključiti u cijenu proizvoda "ekterne" troškova remećenja okoliša; nije to nešto čime se bave poslovni ljudi!

Tko je glasao

oni žele 14 plaća, 2 mjesca

oni žele 14 plaća, 2 mjesca godišnjih odmora
Vrlo, vrlo skromni zahtjevi. Današnje produktivne snage društva bez problema to omogućavaju. Četverosatno radno vrijeme trebalo bi biti norma.

Ako se vraćaš u natjecateljsku politiku, preporučujem ovaj 4h zahtjev istaknuti kao glavni,
to bi zagolicalo biračko tijelo više nego ekološke inicijative...

Tko je glasao

:)

Ako se vraćaš u natjecateljsku politiku, preporučujem ovaj 4h zahtjev istaknuti kao glavni, to bi zagolicalo biračko tijelo više nego ekološke inicijative..

Ne vraćam se, ali ideja može biti dobra. Neka ju iskoristi tko žeii! :)

Sad će nas g-news, ako je pri volji, podučiti da to zapravo već imamo, bar za one lezileboviće koje plaća država. ;->

Znam da neću dobiti glasove pričajući o naftnom vršku, pa ni o porezu na financijske transakcije, a s druge strane - ni o lokalnim ekološkim problemima koje ljude stvarno muče i stvarima koje načelno simpatiziraju kao obnovljivi izvori energije, jer to naprosto ne prepoznaju kao "političko".

Tko je glasao

Dugo se nisam ovako nasmijao

Dugo se nisam ovako nasmijao ;)

Pazi ovaj vic Ostrica o Grcima:

Poticali su lakomislene i/ili pohlepne političare da ulete u sulude dugove - a sad se cijela Europa muči, da se ti dugovi vrate -

ili da prevedem na hrvatski:

Poticali su lakomisleneHDZ-ove i SDP-ove političare da ulete u sulude dugove - a sad se cijela Hrvatska muči, da se ti dugovi vrate

Ja bi prije rekao da su izmislili 200.000 branitelja i 450 bezveznih opcina da bi dobili glasove, a kad suskuzili da to treba platiti, onda su krenuli u zaduzivanje.

Tko je glasao

Pogrešno pripisano autorstvo.

Vic nije moj, samo sam dao poveznicu: velike banke su nudile svoje stručne usluge političarima, da bi sakrili podatke o stvarnom stanju pa mogli dobiti nove kredite. Radili su to upravo računajući da će, kad Grčkoj zaprijeti bankrot, cijela Europa nastojati da vrati njihove kredite.

Rade li to i u Hrvatskoj? Čini mi se vjerojatnim.

Jednaka praksa u bankarskom poslovanju, svakako sirovija i maltene otvorena, bila je 1990-ih kad su banke financirale "pretvorbu" i rast tajkunskih carstava. Naravno, u ono je doba središte moći bilo u politici. Kad su banke u drugoj polovici 1990-ih počele propadati, sanirane su golemim sumama iz budžeta i zatim prodane stranim bankama.

To je "kumovski kapitalizam": kumovi iz privrede i države ujedinjeni za kontrolu nad financijskim kapitalom, koji pak vlada globaliziranom kapitalističkom ekonomijom. Pojedine kumovske familije bore se međusobno za što veći dio kolača.

Da je pak i bankar kriv ako je davao nerezonske kredite, kad mu dužnici ne mogu vratiti, nije nikakva nova, revolucionarna ili komunistička ideja. A niti praksa da država onda uskače i njegove gubitke nadoknađuje, a profiti mu ostaju, a mali dužnici neka stežu remen.

Tko je glasao

U tome samom po sebi nema

U tome samom po sebi nema ništa loše. Država nije poduzeće.

Predsjednik vlade mora biti prije svega, KJTV, dobar šef tima, koordinirati rad ministarstava i drugih službi.

Činjenica je da postoje ljudi koji školovani da vode kompanijom. Dobro upravljati sa kompanijom znači biti dobro plaćen jer je to složen posao gdje moraš imati brojne vještine. I to je normalno. Npr jedan Steve jobs čini razliku za Apple. Apple bez njega je bio kompanija na rubu sloma (situacija kada je preuzeo Apple) a sa njim je najvrijednija kompanija na svijetu sa (situacija danas). U svakom slučaju za voditi velike i komplicirane tvrtke biraju se najbolji ljudi.

Jedna država je kompliciranija za voditi od bilo koje kompanije. I sada ti tvrdiš da za voditi državu ne treba biti imati znanja nego je dovoljno završiti npr filozofksi fakultet ili kao Sanader raditi u kazalištu. Doslovno to je točno, za voditi državu potrebno je dobiti izbore a ne biti uspješan u biznisu ali je isto tako točno da su onda i rezultati takvog vođenja manjkavi. zato imaš neuspješna državna poduzeća, državu u dugovima, kaos na svakom koraku i slično. Ukoliko želiš uspješnu državu prije ili kasnije ćeš morati pustiti znalce da vode državu, morati ćeš imati premijera sa znanjem i premijera koji će znati imati viziju Hrvatske kao i znati način da ostvari tu viziju kroz strategije.

Tko je glasao

Krive teze

Činjenica je da postoje ljudi koji školovani da vode kompanijom.
Činjenica je i to, da država NIJE kompanija. Postoji naravno studij državne uprave.

Dobro upravljati sa kompanijom znači biti dobro plaćen jer je to složen posao
Mora li to biti 400 puta više od radnika?

Jedna država je kompliciranija za voditi od bilo koje kompanije. I sada ti tvrdiš da za voditi državu ne treba biti imati znanja
Naravno da ne tvrdim ništa slično. Napisao sam, ti i citiraš, da treba biti šef tima, koordinirati rad - to je itekako složen posao, zahtijeva puno znanja!

Međutim, baš ti si malo prije isticao primjere uspješnih poslovnih ljudi koji rade od 16. godine, nisu završili nikakve više škole... Predmijevam, ipak, da se stvarno uspješni poslovni ljudi "školuju uz rad", idu na razne seminare, tečajeve.

Pitanje je naravno, kako biramo ljude za takve poslove. Postojeći sustav parlamentarne demokracije ima ugrađeno proturječje, naime da bi se probilo na vrh u političkoj borbi, treba pokazati bitno različite osobine od onih, koje treba pokazati kad obavljaš posao na vrhu (kao član vlade ili parlamenta).

morati ćeš imati premijera sa znanjem i premijera koji će znati imati viziju
Vizija je naravno važna, osobito u krizna vremena, običan dobri koordinator-administrativac nije dovoljan, vizija ne dopuna, to je "leadership" (pojam s kojim se uostalom marketinški manipulira, no tako je to sa svime u tržišnoj privredi...). Lider mora imati viziju, mora je znati ljudima prenijeti, protumačiti, nadahnuti ih. To onda mogu biti specijalisti, koji svaki u svom područji zna više od njega. Meni se recimo čini da u "Green New Deal" imamo impliciranu jedno solidnu viziju.

Tko je glasao

400x

Ovaj dio ne razumijem.

Ovdje pričaš o plaći, a ne o nekakvim poluilegalnim godišnjim bonusima top-managera u bankama koje država sanira o svom trošu.

Zašto netko tko odlično upravlja kompanijom (i takvim upravljanjem dovede do situacije da se za jedno radno mjesto javlja na stotine aplikanata, da je tvrtka leader na svom području) ne bi imao i 1000x veću plaću od proječnog radnika?

Pritom ne zaboravi da je u većini zemalja (kao i kod nas) porez na dohodak progresivan - i da takav "direktor" ne plaća 1000x koliko i njegovi djelatnici - nego mnogostruko više.

Iskreno, u tome jednostavno NE vidim problem.

Tko je glasao

Zašto netko tko odlično

Zašto netko tko odlično upravlja kompanijom (i takvim upravljanjem dovede do situacije da se za jedno radno mjesto javlja na stotine aplikanata, da je tvrtka leader na svom području) ne bi imao i 1000x veću plaću od proječnog radnika?

Zato jer sadašnje razlike ne odražavaju realni omjer "zasluga" uključenih u neki poslovni poduhvat. Funkcionalna podjela rada čini sve sudionike međusobno ovisnima, a bez vrednovanja minulog rada (javna dobra znanje, infrastruktura, mediji itd.) i situacijskih faktora (kontingencije u rasponu od tržišta do povijesti i zemljopisa) ne može se govoriti o objektivnom nagrađivanju kod ovakvih razlika u primanjima. Drugo, zato jer dobro uređena društva nisu stratificirana na bogatu manjinu i ekstremno siromašnu većinu, nego većinu čine srednje bogati i društvena moblilnost (i horizontalna i vertikalna) je velika. Zato će mudre javne politike biti usmjerene na reduciranje društvenih nejednakosti uz zadržavanje uvjeta kojima se potiče kreativnosti, inovativnost i solidarnost.

nemesis

Tko je glasao

@nemesis...

Kako ćeš primijeniti "javnu politiku" na privatnu tvrtku tipa Microsoft ili Google? Tvrtke koje svojim zaposlenicima u prosjeku daju dvostruko veću plaću od prve konkurentske tvrtke, neograničenu mogućnost školovanja i napredovanja, koje ne da zadovoljavaju sva nacionalna prava iz zakona o radu - već sami uvode unapređenja (dislocirani rad, rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme... sobe za odmor, soba za dojenje i slično postoje već godinama).

Upravo zaposlenici tih tvrtki su srednje bogati... stališ :)

Tko je glasao

U domeni o kojoj govorimo -

U domeni o kojoj govorimo - raspon plaća u nekom poduzeću, tvrtki ili korporaciji - javna politika bi trebala poticati principe industrijske demokracije. To drugim riječima znači da ekonomija kao društveni pod-sistem u kojem ljudi razmjenjuju proizvode svoga rada (a rad je, za razliku od djelovanja, privatna aktivnosti), iako fundamentalno privatna sfera, mora biti regulirana zakonima. Analogna (ali ne posve identična) privatna sfera je obitelj koja je također zakonski determinirana. I kao što ima obitelji u kojima se poštuju dostojanstvo, doprinos i pravo glasa svih članova, tako ima i onih gdje najbolji komad mesa ide ocu, koji zauzima vrhovno mjesto u obiteljskoj hijerarhiji. Ima obitelji gdje roditelji odvajaju sebi od usta da bi osigurali dobar život svoje djece, ali i onih gdje su potrebe djece na zadnjem mjestu.

Činjenica je da razlike u primanjima moraju postojati, ali ako su one dramatično velike, funkcioniranje proizvodne jedinice će prije ili kasnije doći u pitanje. Ako ne pod utjecajem unutrašnjeg nezadovoljstva njezinih članova, onda zbog disfunkcionalnosti u razmjeni s okolinom. Isto će se dogoditi i ako se provodi uravnilovka. Javne politike su potrebne da bi regulacija privatne sfere interesa bila u funkciji općeg dobra zajednice. Dosad je u povijesti bilo tako da su one nastajale uglavnom pod pritiskom radničkog pokreta ili sindikata (a u obiteljskom zakonodavstvu pod pritiskom feminizma), međutim danas javne politike moraju regulirati industrijske odnose pod pritiskom disfunkcionalnosti ekonomskog sustava koja se primarno izražava kao dužnička kriza realne ekonomije s jedne strane i hipertrofirani financijalizam derivata s druge.

nemesis

Tko je glasao

Javni prosvjed - carica je gola

Dakle javno prosvjedujem zbog gomilanja riječi za većinu na ovom portalu nepoznatog značenja, a kojeg Nemesis kontinuirano nameće u svojem pisanom govoru kako kroz uvodne tekstove tako i kroz komentare. Ja to doživljavam kao omalovažavanje čitateljskog korpusa na ovom portalu te stoga pozivam kolegicu Nemesis da svoj pisani jezik prilagodi većini i prosječnom hrvatskom izričaju.
Samo u ovom komentaru navest ću hrpu riječi „nepoznatog-nerazumljivog“ značenja kao napr;
- Javna politika
- Industrijska demokracija
- Fundamentalno privatna sfera
- Analogna privatna sfera
- Determinirana
- Disfunkcionalnost
- Uravnilovka
- Industrijski odnosi
- Dužnička kriza realne ekonomije
- Hipertrofirani financijalizam derivata

Za ovakav postupak imam opravdan razlog do kojega sam došao u razgovoru s drugim blogerima na ovom portalu koji u velikom luku zaobilaze komentirati upise kolegice Nemesis ćak i na onim podrućjima na kojima se osjećaju „doma“.
Svaki predumišljaj sa osobnom netrpeljivosti spram kolegice Nemesis u ovom upisu nije opravdan.

Tko je glasao

izgleda gospon @Golgota ne

izgleda gospon @Golgota ne kuzis da se kolegica @nemesis ovdje razmece svojom "pamecu".

kao i kolega @za(p)hod koji ocito ljubi tudjice, uglavnom "kroatizirane anglizme" - dislocirani (rad), disfunkcionalnost, disproporcija, fleksibilno, CEO-vi, "leader"....itd.

njih dvoje su mi bas zgodan duet.

a u koji se sasma zgodno uklapa i Sveznadar-Pametarac-Fiskal Ostric!

izgleda gospon @Golgota nije ti poznato ovo; - oni koji ne znaju napisati nesto jednostavno, vecini razumljivo i -korisno, posezu za pisanjem, prepisivanjem, eventualno prevodjenjem.. teze razumljivih tekstova, te tako djeluju jako pametno onima manje pametnima.
a sto je obicno zavaravanje glupih i naivnih.. iza kojeg se najcesce krije vrlo velika umisljenost kao i isto takva zelja za dokazivanjem i ostavljanjem utiska na druge.

kad ne mogu napravit nesto dobro i opce korisno, onda piskaraju "visokoumne tekstove"..

bas jadno i jalovo, totalno, jer od toga nikakve koristi ni dobrobiti!

ps. mogu i ja napisati tako, da napisano razumije tek saka "previse educiranih intelektualaca!!!"

Tko je glasao

nisu jedini, nisu jedini

trebao si Anonimni korisniče dodati najpametnijeg, super genijalnog mlogo veleumnog gazdu ovog portala i još nekoliko mrakovih miljenika. tu ti je nezaobilazna griota i mrakov najnoviji pulen BaneBGD zbog čije je zaštite prije mjesec dana banirao kukljicu.

Tko je glasao

umiljato janje dvije majke sisa

što si ti očekivao da će mrak ugroziti iveline napore u stvaranju bratstva i jedinstva? mračna demokracija kaže da je ON, mračni genije, uvijek u pravu. kukljicu je morao banirati jer udara po pravosuđu a mrak očekuje da mu pozitivno riješe žalbu na presudu o neplaćanju poreza. zna mračna sila da se ne piša protiv vjetra. počinje izbornni cirkus a tu je kukljica sa svojim komentarima otrov za mrakovog novog gazdu.

Tko je glasao

Svašta,

Kolegica Nemesis je previše obrazovana i zna previše riječi? :)

Ne znaš što je "determiniranost", "disfunkcionalnost", "uravnilovka"? Pogledaj u rječnik!

Ne znaš što je "javna politika"??? A ovdje smo na sajtu pollitika.com? To je kao da uvelike pričamo o šahu a onda mi ti kažeš da te ljuti što spominjem pojam "rokada" jer ne znaš što znači. :)

Ne znaš što je "Hipertrofirani financijalizam derivata"? OK, formulacija je ovdje malo nezgrapna, a znanje o tome što su financijski derivati i nije baš opće - ali "financijski derivati" su jedan od ključnih pojmova za razumijevanje suvremene ekonomije, od onog preloma, kojeg sam ovdje u diskusiji već spominjao, napuštanja zlatne podloge dolara 1971. (kao, recimo, ako želiš razumjeti šah, pojam "otvorena linija"). Blaženi google, za čas se nađu informacije ako se malo potrudi. :) Naravno, sam tema jest krajnje teška, visokospecijalizirani jezik (ja osobno imam tek opću predodžbu - otprilike, kao da znaš da je cilj šahovske igre dati mat - što je ipak nešto :) ).

Svaki predumišljaj sa osobnom netrpeljivosti spram kolege Goigote u ovom upisu nije opravdan

Tko je glasao

Zokijeva lažna solidarnost

Koji si ti papak advokatski. Mi iz provincije smo malo hendikepirani glede fundusa znanja i fundusa riječi. Vi u metropoli posebno ovi s doktorskim disertacijama u politici ste za Hrvatsku učinili grandiozna djela, bacili ste nas na koljena - i par idućih generacija.Howgh!

Tko je glasao

zakon vs. život

Odlično si ovo dotakla - dolazi do disfunkcionalnosti u odnosu s okolinom. No, ljudsko društvo je autokorektivno - na više razina.

Nije ovo prvi puta u povijesti da se jedan dio čovječanstva previše uzdigao. I znamo kako to završava (tako ljudsko društvo poništava disfunkcionalnost). Ovo je zapravo - budući da sada malo bolje kontroliramo svoje ponašanje nego prije par tisuća godina - na neki način pokušaj da vrh i "upravljači" sami korigiraju prevelike razlike - dok ne bude prekasno.

Moram priznati da mi je teško o ovome razmišljati - jer ovdje govorimo prije svega o legalnim prihodima. Godišnji bonus uprave neke banke je ipak "bijeli novac". A kako živim u zemlji gdje čovjek može imati jahtu, gdje ga porezna uprava NIKADA neće doći pitati kako ju je - zaboga - kupio, a u slučaju sudskog spora biti će oslobođen sudskih troškova - JER NEMA NIKAKVIH PRIMANJA - malo mi se plače :)

Tko je glasao

Da, živimo u zemlji u kojoj

Da, živimo u zemlji u kojoj nije bilo ni one faze tumačenja društvenih nejednakosti kad su se one opravdavale izuzetnim sposobnostima, marljivošću i telentima bogatih pojedinaca i izuzetnom lijenošću, nesposobnošču i netalentiranošću siromašnih. Osim, naravno, ako se pod sposobnostima ne podrazumijevaju i stvari kao što je pljačka i prevara, a da o starom i oprobanom sistemu snađi-se-druže i ne govorim. Ali na stranu to. Da se enormne nejednakosti u primanjima i isključenost zaposlenih iz upravljanja i podjele profita (a otpuštanje kad krene loše) vide kao jedan od uzroka disfunkcionalnosti ekonomskog sustava koji je moguće ukloniti novim industrijskim i poslovnim praksama pokazuje situacija u SADu:

http://www.yesmagazine.org/new-economy/the-new-economy-movement

Problem je što nekima promjena odnosa ne ide u prilog (takvi će te učas uvjeriti da im treba jahta u svakom dijelu svijeta) i što takvi mogu kupiti svakog političara pa i cijele vlade. Posebna sorta su tipovi u vrhu financijske industrije, koji ne dolaze iz obitelji bogatih industrijalaca, nego su se probili isključivo svojim radom. Skupa s novobogatašima iz ICT (Gates primjerice) i industrije zabave oni zamišljaju urediti svijet u skladu sa svojim idejama dobra i zla. Što je najgore, to im uspijeva i ljudi im plješću na otvorenoj sceni.

nemesis

Tko je glasao

eh...

Nedavno mi je u ruke došla knjiga talijanske autorice koja opisuje moderne uvjete rada (posebno se fokusira na žene) - u talijanskim i francuskim shoping centrima, tj. dućanima.

Dakle - naravno, svatko će reći - na tom području postoji vječni višak radne snage, te žene nisu obrazovane, ovo ono... i onda rade kao crnci, daju im se uvijek ugovori na tri mjeseca itd. itd. I to u EU.

Ali što je posljedica? Disfunkcionalost. Smanjenje broja djece, nesređene obitelji, "izgubljene vrijednosti" i sl. Pa kako i neće doći do takvih disfunkcionalnosti kada upravo oni koji se zaklinju u te vrijednosti - ih prvi krše. Kod nas je još i gore - ako upozoriš na nešto takvo - ne samo što nećeš uspjeti ništa promijeniti - nego ćeš postati i jugosrbo(sad tu ide još barem 40 slova).

To što takvi žderu svoju supstancu, svoju zemlju i svoje ljude - to nema nikakve veze. A kako to spriječiti - nemam pojma.

p.s. Nisam mislio previše veličati IT svijet - oni imaju također neke čudne pojmove. Čitao sam dosta o njihovom "ugađanju zaposlenicima" (pogotovo to rade prema muškarcima) tj. poticanje da ostanu "vječiti dječaci" - također prilično bolestno. Ali neki potezi s vrha su mi zanimljivi.

Tko je glasao

Nedavno mi je u ruke došla

Nedavno mi je u ruke došla knjiga talijanske autorice koja opisuje moderne uvjete rada (posebno se fokusira na žene) - u talijanskim i francuskim shoping centrima, tj. dućanima.

Radila sam u jednom takvom dva mjeseca kao čistačica, a nakon toga kao voditeljica igraonice. Naravno, iznajmljena od strane autsorsane agencije za održavanje (inače u sastavu jedne velike građevinske firme). Mogu, dakle, o tim uvjetima svjedočiti iz prve ruke. Radnice su svedene na strojeve tj. stvari, a cijeli outsourcing je smišljen tako da onemogući bilo kakvo sindikalno udruživanje. Menadžeri postupaju kao da su posebno trenirani da zatru i najmanji trag solidarnosti između radnica. Čak i kad postoje ugovori na neodređeno, otkaz je moguć u svakom trenutku (najčešće kad nema potražnje za uslugama agencije). I u pravu si kad kažeš da vrijednosti prvi krše oni koji se u njih zaklinju. Outsourcing je, naime, među prvima uvela država pod izlikom rezanja troškova. Ne znam da li u svijetu postoje primjeri sindikata prekarijata, ali mislim da bez toga nikakvih ozbiljnih zahvata u ovoj potpuno divljoj sferi rada neće biti (a čak su nedavno i kućne pomoćnice poboljšale uvjete svog rada).

nemesis

Tko je glasao

A zašto bi SVU korist od rasta imala samo uprava?

Zašto netko tko odlično upravlja kompanijom (i takvim upravljanjem dovede do situacije da se za jedno radno mjesto javlja na stotine aplikanata, da je tvrtka leader na svom području) ne bi imao i 1000x veću plaću od proječnog radnika?
To je kapitalistička logika: plaće radnika su trošak, nužno im treba dati što manje. Opet dobri stari Marx. :)

Krugman pokazuje, kako je u pitanju politički mehanizam vladavine kapitala nad cijelom nacionalnom ekonomijom, i politike koju su bogataši nametnuli, naime u 40 godina, gotovo sva korist od ekonomskoga rasta u SAD je otišla gornjih 10% po dohotku (porez odbijen, naravno), a velika većina (oko 2/3, ako se točno sjećam) gornjih 1%. Promišljeno donesen niz zakjona u njihovu korist, o knjigovodstvu recimo. S druge strane, kompanije kao glavni financijeri predizbornih kampanja, pa svi političari zavise o njima...

Razlike u primanjima su drastično povećane. SAD su znatno bogatije nego 1970, a 90% stanovništva od toga nema koristi. U drugim visokorazvijenim zemljama, tendencija je blaža, ali je u istom smjeru. To je pitanje politike, ne ekonomije. Stvar političkog izbora. Za mene, to jest problem.

Na međunarodnom planu, prelijevaju se takvi odnosi i zato, jer eto ove godine "slavimo" 40 godina od prestanka vezanja dolara za zlato, zatim su promišoljeno uništeni svi mehanizmi nadzora nad divljanjem financijskog sektora, koji sebi osigurava ogromne profite, a preko "cronies" pokriće gubitaka od države. I opet - dobar stari Marx, a još on nije znao što su "derivativi". :)

Tko je glasao

Oštriću, brojke o primanjima

Oštriću,
brojke o primanjima u SAD su u još gorim nesrazmjerima nego
ih navodiš ( bureau of labour statistics: u današnjoj vrijednosti dolara:
CEO : prosječni- 1950g- 30:1, 2000g- 300: 1, 2008g- 480: 1,
u razdoblju 1990/2005 korporativni profiti su narasli 106,7%, index
S&P +141,4%, CEO nagrade +298,2%, plaće radnika u proizvodnji
samo + 4,3% a fmw,/ minimalac /minus -9,3%.... i tako to, sve samo
nekršćanski sramotne brojke.,
Koristiti te statistike kada se govori o hrvatskoj ekonomiji gdje, otprilike
najbolje plaćeni upravljač legalno dobiva najviše 30X više od najslabije
plaćenog namještenika može samo imobilizirati i to malo ljudi spremnih
u dobroj vjeri pokušati dati sve od sebe da se obogate, a time i društvo.
Takvih udarnika je usfalilo.

Tko je glasao

Hvala na dopuni.

Ja citiram prema sjećanju. Međutim, ne slažem se s ovim:

Koristiti te statistike kada se govori o hrvatskoj ekonomiji gdje, otprilike
najbolje plaćeni upravljač legalno dobiva najviše 30X više od najslabije
plaćenog namještenika može samo imobilizirati i to malo ljudi spremnih
u dobroj vjeri pokušati dati sve od sebe da se obogate, a time i društvo.
Takvih udarnika je usfalilo.

1) Prije svega, ne treba baš sve svoditi na "hrvatsku ekonomiju". Pokušavam shvatiti karakteristike svjetske ekonomije.

2) Vrlo važna riječ je "legalno". Svakako, razlike jesu narasle u posljednih 20 godina. No valjda je kod nas ipak važnija struktura vlasništva. U visokorazvijenim zemljama imaju CEO, mi imamo tajkune.

3) Ključ je u onom iza zareza: "dati sve od sebe da se obogate, A TIME I DRUŠTVO". Misliš li da je generalni trend kod nas obrnut nego u SAD? Da zapravo tajkuni stvarno pridonose da se društvo u cjelini obogati?

Tko je glasao

svi tajkuni svijeta...

1.)istina, samo ekonomija svijeta je ono što i naša, ima zemalja koje
imaju nepisani društveni ugovor da će ćerati industriju, drugi opet da
će živjeti od znanja i prava na isto, ima ih i takovih što vide sebe u
uslugama, najuspješnije kombiniraju sve to.
Nema konkurentskog društvenog sistema, tko se naš´o u svjetskoj
razmjeni , pronašao u čem´ je bolji od drugih to i koristi, opet, stvar
pisanog ili ne, društvenog ugovora.

2.)krivo, svi imaju tajkune, i nisu oni problem, lopova čini prilika, Opet,
je tu pitanje upravljača i onih koji ih biraju. I to svih razina i vrsta upravljača
(managera). Biranih po onoj "sličan se sličnom raduje".

3.) opet ti o tajkunima, to je samo alibizam i usmjeravanje bijesa na margine,
Znam da je sila novca ogromna, ali nikamo ne vodi preusmjeravanje
odgovornosti za svoj život, i svoje djece, na neke tamo druge koji nas
vječno varaju a mi, nevini u ludnici, uz sve instrumente što su generacije
prije nas izborile, stojimo hipnotizirani godinama čekajući, Koga?
I glođemo kreditne igračke koje su nam ponudili.

Tko je glasao

Ako su tebi hrvatski tajkuni "margina"...

... onda fakat ne vidim smisla u diskusiji.

Još imamo obvezan dodatak kako sam ja eto "bijesan" (za razliku valjda od tebe, koji si eto racionalan?), i to jeli bez razloga? Jer nisu krivi lopovi, nego su krive "prilike"? Ne bismo se smjeli žaliti "na neke tamo druge koji nas vječno varaju" (recimo, kroz "kreditne igračke") čak i ako takvi STVARNO postoje?

Pa, mislim da smo rekli svaki svoje, razlike su jasne, kako rekoh gore - i nobelovci se oko toga svađaju, pa nećemo ni mi riješiti! :)

Tko je glasao

...imaš pravo, kada bi smo

...imaš pravo, kada bi smo taksativno, riječ po riječ,
rasčlanjivali što sam u stvari napisao, tko zna do kojih
iznenađujućih zaključaka bi došli.
Ali siguran sam da se ja ne bih žalio ni na koga.
Kad me netko ne razumije obično sebe upitam "zašto?"

Tko je glasao

@Zorane

Gosp. Zoran, ako može bez stavljanja riječi u usta. Nigdje nisam rekao da je plaća radnika - trošak. Dapače, u kompanijima koje tako dobro stoje, obično su i primanja iznadprosječna. Pogotovo to vrijedi za tvrtke poput Applea, Googlea i Microsofta.

Drugo, takve disproporcije su svojstvenije SAD-u (banana republike sad nećemo uzeti u obzir) negoli EU, pogotovo zemljama Skandinavije. Nemoj zaboraviti da su SAD ipak prilično mlada zemlja, i da tek sada pokušavaju uvesti neke europske stečevina - kao što je zdravstvena skrb za sve.

Ovo da se razlike povećavaju - to jednostavno ne vjerujem. Pa daj molim te - zamisli si Krležino doba i Zagreb, recimo. Ili neko još davnije. Možeš li zamisliti kolika je bila disproporcija primanja nekoga tko je na Gornjem Gradu mogao sagraditi kuću - i nekog obrtnika, hauzmajstora ili nekog takvog?

Ljudi - osim u područjima gdje se umire od gladi - danas ipak žive 100 x bolje negoli prije 100-200 godina. A to što smo se malo razmahali potrebama (često izmišljenima) i što imamo jedan čudan sustav gdje uprave u velikim firmama takoreći same sebi izglasavaju bonuse - to je neka druga priča.

Tko je glasao

nejednakosti- osjecaj i statistika

Ovo da se razlike povećavaju - to jednostavno ne vjerujem.

Zato je i dobro da u ovakvim situacijama pogledamo i statisticke podatke:) Stopa dohotkovne nejednakosti u Europi i SAD-u je padala od tridesetih godina do kraja sedamdesetih godina proslog stoljeca. Tada je pocela rasti velikom brzinom- i znam statisticke podatke za VB- u 2010 godini je bila negdje na razini 1890 godine. Ono sto dohotkovnu nejednakost donekle ublazava su stecevine socijalne drzave- javno zdravstvo, javno skolstvo, mirovinski sustav, socijalno stanovanje- sto taj pad cini manje vidljivim. Vjerojatno su zato trenutno upravo te stecevine socijalne drzave najvise na udaru neoliberalisticke matrice razmisljanja.
Trenutne razlike u placama su nemoralne, ali i ekonomski neodrzive. Kako objasniti cinjenicu da je CEO propale i drzavnim novcem sanirane banke u VB mjesecno placen 400 puta bolje od socijalnog radnika ili 300 puta od lijecnika. Je li njegov doprinos drustvu toliko veci?
Opravdanje koje se obicno nadje jest da je nemoguce naci menadzera koji bi radio za manje- medjutim ovo ne stoji- jedna od najvecih spanjolski banaka, Mondragon, djeluje na principu kooperativne banke i drzi se pravila da razlike u placi ne smiju biti vece od 1:10. Zacudo nemaju nikakvog problema s menadzerskim kadrom i jedna su od rijetkih banaka u zapadnoj Europi koju nisu morali spasavati porezni obveznici.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  2. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 22
  3. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 13
  4. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 24
  5. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 14
  6. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  7. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  8. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  9. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  10. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  11. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  12. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  13. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  14. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  15. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  16. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  17. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  18. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  19. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  20. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  21. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  22. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  23. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  24. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 239
  25. Bajka o dampingu od katkapital komentara 32

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • martin

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 26

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko