Tagovi

SimCity 2009.

Upravljanje gradom i svime što tamo ima

Najprije za one što ne znaju što je SimCity kratko objašnjenje:
SimCity je rijetka, ako ne i jedina kompjuterska igrica (osim "The Sims" koji su neka vrsta derivata) koja nije jurnjava, puca?ina i ubija?ina i koja je doživjela planetarni uspjeh. Igra je stvarno izvrsno dizajnirana i takav uspjeh je apsolutno zaslužen. Igra? je u položaju gradona?elnika koji upravlja gradom, promišlja i provodi pojedine investicije. Tako može graditi ceste, mostove, infrastrukutru, kazališta, stambena naselja, industrijske zone i svakakva ?udesa od ?ega se sastoje gradovi i sve to obzirom na bu?et i prirodne datosti. Na sve naše odluke igrica (kompjuter) reagira i gradovi, odnosno njihovi djelovi, napreduju ili propadaju. Kvaliteta igre i me?uodnos gomile parametara je toliko kvalitetno izvedena da bi takva igra trebala biti u obaveznom programu i na stru?nom ispitu za urbaniste planere i tko ne uspije ništa od ?itabe.
Svakako preporu?ujem da se za dodatne informacije pogledan sljede?e linkove:
Wikipedia - SimCity
Electronic Arts Inc. - SimCity

No, da se mi pozabavimo našim igra?ima live verzije igrice u kojoj su svi oni mali ljudi?i su pravi i stvarni ljudi, a one sportske dvorane i muzeji pravi i stvarni sa svim svojim problemima.

Možda bi bilo dobro da ovdje dodam još jedan "poduvod" koji je važan za daljnji tok misli, a odnosi se na dnevnik o malološinjskim izbornim perturbacijama "Lokalni izbori - Mali Lošinj" od @PaPa koji je kod mene pokrenuo neka razmišljanja.
U Lošinju se kandidirala za tu slatko-gorku funkciju Snejžana Ku?i?-Krstaš, a u Zagrebu imamo opciju "Tre?i put" kojeg sam u svojim komentarima apostrofirao i gdje se Zdravko Gracin osjetio pogo?enim, kako je on to definirao, "udarcem ispod pojasa". Svakako moja namjera nije bilo udarati nisko i u tom pogledu mu se ispri?avam ako su moji komentari tako shva?eni.

Cilj tih komentara i ovog teksta je zapravo doku?iti što je to ?ime i u kojim uvjetima jedan gradona?elnik upravlja i gdje je tajna privla?nosti te funkcije osim same laskave titule "gradona?elnik". Jasno da ?e svi kandidati tvrditi da oni to rade za dobrobit lokalne zajednice, i u mnogim slu?ajevima je to sigurno tako, samo pitanje ostaje koliko je to zapravo realno mogu?e. Sigurno je da ostaje intrigantna dilema što to tjera bilo koga da preuzme rješavanje tih izuzetno kompliciranih problema u garantirano neprijateljskom okruženju.

Svakako ovaj tekst ne može zahvatiti kompletnu problematiku i ja ?u se ovdje usredoto?iti na onaj segment koji je blizak mojoj struci a to su gra?evina i urbanizam.

No krenimo dakle, grad ili op?inu (u daljnjem tekstu radi jednostavnosti govoriti o gradu a stvari su potpuno primjenjive i na op?ine) možemo usporediti s bilo kojim gazdinstvom koje ima svoje prihode i troškove tako i grad ima svoje prihode i troškove. Prihodi su u dijelu iz raznih poreza koji su opet u dijelu fiksno odre?eni zakonima i ovisni su o milosti države a u drugom djelu ovisni o op?inskim odlukama kao što je prirez. Ova pri?a o porezima je u toliko zanimljivija što gradovi koji su povod za ovaj tekst, Mali Lošinj i Zagreb, imaju upravo najmanji i najve?i prirez u HR; Mali Lošnij 0,0%, a Zagreb 18%.

Osim prihoda iz poreza imamo i prihode koji proizlaze iz upravljanja gradskom imovinom i na taj segment bih se usredoto?io:

Svi naši gradovi, kao posljedica prethodnog sustava, su danas vlasnici svega i sva?ega. Ma?ehinsko gospodarenje imovinom u prošlom sustavu je tu istu pripisivalo "šakom i kapom" raznim vlasnicima koji tom imovinom zapravo nisu nikad gospodarili jer je imovina na neki na?in bila nevažna. Država je mnoge imovinske probleme u po?ecima bila vrlo jednostavno riješila nacionalizacijom onoga što prije toga nije ve? bilo konfiscirano ili prisilno kupljeno i što je imalo za posljedicu pretvaranje imovine u nekakvu vrstu op?eg dobra. Tako imamo da su danas gradovi, osim onog ?ega su bili i prije vlasnici, vlasnici velikih terena sa ili bez zgrada na njima, gomile lokala, stanova, propalih tvornica i mnogih stvari za koje nitko i nema pojma (ili tako bar izgleda).

Osim upravljanja imovinom koja je u stvarnom gradskom vlasništvu grad svojom politikom upravlja i svom drugom imovinom koja postoji na njegovom prodru?ju. Svom tom imovinom, svojom i tu?om, grad upravlja kroz sustav planiranja gdje je mogu?e za pojedine prostore srušiti cijenu ili ju di?i u nebeske visine, te od takvih skokova cijena profitiraju razni "developeri" a gradovi kako kad. Svi znamo za planove koji odre?ena zelena podru?ja prenamjenjuju u gra?evinska i kolike su mogu?e zarade od takve odluke. Isto se možemo pitati kolika je dodatna zarada ako se izvede koji kat više kao u "Importanne galeriji". Jasno možemo detektirati da se upravo u podru?ju planiranja krije najve?i broj problema jer je upravo "velika lova" nešto što ozna?ava podru?ja gdje imamo najve?u seizmi?ku aktivnost.

Vrlo je dobar primjer naš ku?ni "developer" Tomo Horvatin?i? koji je prvi proboj urednog gradskog sustava izveo prili?no nezapaženo na "zelenom valu" izvedbom kolnog pristupa svom poslovnom prostoru koji je primjereniji zagorskom dvorcu. Nakon toga je sljede?i proboj bilo dodavanje ponešto katova na svom neboderu u Savskoj (zanimljivo u oba ova primjera se naselio T-Com), i posljednji slu?aj je Cvijetni trg gdje radovi uredno teku. Svi nabrojani slu?ajevi su apsolutno izvan logike urbanisti?ke i povjesni?arske struke i predstavljaju vulgarni zara?iva?ki brutalizam koji gleda samo trenutnu zaradu.
Ovo je bio primjer iz Zagreba, a primjer iz Malog Lošinja ili bilo kojeg grada na obali nam nije teško zamisliti i tu imamo ono što se vrlo precizno zove betonizacija.

Ove primjere navodim da bi mogli shvatiti ?ime jedan gradona?elnik upravlja i koji su mogu?i pritisci i raznorazne podle igre koje imaju za cilj zarade na takvim "prigodnim odlukama".


Primjer mutnih gradskih poslova je grad Opatija gdje izuzetno vrijedno gradsko zemljište na samoj obali pripalo privatnim investitorima i gdje je ?lan Povjerenstva Grujo Golijanin kao predstavnik Društva urbanista bio istovremeno i glavni projektant, naravno, apartmana umjesto dogovorenog vrti?a. Tko je tu omastio brk možemo samo naga?ati, ali lova koja se ovdje vrti sigurno nije zanemariva.

Svakako je novac ono što treba svim gradovima i vjerojatno ?e novi gradona?elnici (ili stari) zate?i gradske blagajne u kojima nema love nema ni u tragovima ve? se tu nalaze prvenstveno dopisi raznih banaka koje upozoravaju na pristigle otplate kredita (tu ?e negativu sigurno pove?ati predstoje?i izbori gdje ?e se postoje?a uprava pokušati dodvoriti svojim glasa?ima raznim poklonima). Ako tu negativnu vrijednost uvrstimo u jednadžbu upravljanja gradom istovremeno sa raznim hitnim potrebama dosta je logi?no da ?e uprave krenuti u "developerske" vode. Lova koju gradovi dobivaju iz pojedinih gradnji nije zanemariva i tu se sigurno skriva logika zašto je Bandi?u stalo da ono što se gradi bude što ve?e. Za sliku o ?emu se tu radi može poslužiti primjer Malog Lošinja gdje je gradu za gra?evinsku dozvolu rekonstrukcije 2 hotela pla?eno nekoliko milijuna kuna koji su vrlo ugodno pokrili pla?e zaposlenika gradske uprave.

I na kraju da se vratim na SimCity kojeg smo nekad davno, kad su kompjuteri bili rijetkost, znali zaigrati u uredu. Onda smo slagali gradove i zabavljali se imitirati postoje?i život, a posebno je bio zanimljiv eksperiment "Zlograd" gdje smo uveli sustav bjesomu?ne urbanizacije i eksploatacije zemljišta uz maksimalno smanjenje zelenih zona, minimalnim ulaganjima u infrastrukturu i sli?na veselja. Mislim da ne treba ispri?ati kako je taj grad završio, jedino mi ovo nekako zvu?i poznato . . .


Day after dopuna dnevnika
Nakon što sam pro?itao gornji tekst primijetio sam da jednu od osnovnih misli nisam dovoljno jasno izrazio a to je pristup rješavanju problema koji prije same primjene izra?uje modele na kojima testira sve mogu?e posljedice, pozitivne i negativne. Za mnoge stvari postoje simulatori koji izuzetno pojeftinjuju rad. Tako imamo simulatore za pilote, za artiljerce, za pomorske kapetene, za austronaute i za nebrojenu koli?inu industrijskih proizvoda, od najjednostavnijih do najkompliciranijih. SimCity je samo igrica i možda ne uzima baš sve elemente u obzir ali s druge strane je ipak nekakav po?etak na ?emu se može u?iti i eksperimentirati prije nego što se s "genijalnim idejama" krene u realni svijet.

Upravo sam neki dan pro?itao da Centar Kaptol loše posluje. Nije ni ?udo! Vjerojatno da je Zagreba?ka banka kao investitor izradila model shvatila bi što tu ne valja i taj prostor bi bio sa?uvan od ovakve urbane devastacije. Model bi sigurno pokazao da graditi trgova?ki centar s tako lošim pristupom za automobile (lijevo skretanje na Ribnjaku i vožnja lijevo-desno ili "okolo kere" preko Gup?eve zvijezde), skupom garažom koju ljudi u pravilu izbjegavaju i opkoljenost najskupljom zonom parkiranja garantira sigurni neuspjeh. Pretpostavljam da bi adekvatni model dao iste rezultate za HoTovu nakaradu na Cvijetnom trgu, problem je samo što gradovima ostaju takva nasrazmjerna ?uda.

leddevet

Komentari

Dva komentara vezana uz

Dva komentara vezana uz tvrdnje iz dnevnika:
1. Vlasnistvo gradova nad nekretninama (posebno u kontekstu bivse opcenarodne imovine) unazad dvije godine sve je upitnije. Sredisnji drzavni ured za upravljanje imovinom i ODO-i negiraju postupak pretvorbe opcenarodne imovine temeljem Zakona o lokalnoj iz '92 i redom se upisuju kao vlasnici te imovine. Ponajvise na poslovnim prostorima, a onda i na svoj ostaloj imovini ukljucujuci i "sumske povrsine" koje su u naravi gradjevinsko zemljiste. Ako zanemarimo "sitnice" poput gubitka prihoda od najma poslovnih prostora, obestecenje za investicije u tu imovinu i gubitak kontrole nad razvojem grada, problem s ovom otimacinom imovine zanimljivo je pogledati u kontekstu Vladine Uredbe o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH (NN 102/07). Pojednostavljeno - gradovi su upravljali poslovnim prostorima, investirali u njih izravno ili neizravno, a Vlada ce protuzakonito uzeti tu imovinu, rasprodati je i tim novcem financirati deficit RH, bez da obesteti gradove bar za investicije/neizravne subvencije u te prostore. Dvadesetak slucajeva je na Ustavnom sudu, a u Saboru će uskoro raspravljati o vjerodostojnom tumacenju članka 77. Zakona o naknadi... Dosta gradova je napravilo registar imovine i planove klasifikacije i raspolaganja imovinom, ali s obzirom na ove mudrosti iz Vlade provedba tih planova je zakocena.

2. Vjerojatnost da ce novi gradonacelnici zateci prazne blagajne. Iako bih se nacelno slozio da je novca sve manje u blagajnama, ne slazem se u onom dijelu da je to tako zbog silnih kredita. Naime, novca je sve manje zbog Sukerove genijalne fiskalne decentralizacije (Zakon o financiranju iz 2006.) koja je iz lokalnih proracuna u razdoblju sijecanj 2007-rujan 2008 izbila 1.04 milijarde kuna. U dnevniku "Izbori 2009" sam pisao vise o tome. Sto se zaduzivanja tice, gradovi se mogu zaduziti do 20% proslogodisnjih prihoda umanjenih za sve izdane suglasnosti itd uz nacionalno ogranicenje od 2,3% prihoda lokalnih vlasti. Pojednostavljeno, svih 550 jedinica može se zadužiti ukupno 490 milijuna kuna. Povrat tog iznosa je prakticno neupitan. Osim kod onih neodgovornih kojima Suker da odobrenje da se zaduze, a oni ne mogu servisirati dug. No, to je problem Sukera koji takvima ne smije izdati odobrenje, ali to ipak cini. Prema proslogodisnjem Izvjescu o stanju javnog duga, dug sredisnje vlasti iznosi 102 milijarde kuna i 3/4 tog iznosa koristi se za financiranje deficita, dok dug lokalnih vlasti iznosi 1.5 milijardi kuna i koristi se za kapitalne investicije. Tko je tu lud, u cijoj kasi nema para i zbog cijih odluka.... :)

Tko je glasao

leddevet, da li svjesno ili

leddevet,

da li svjesno ili nesvjesno, tako svejedno - ali u potrebnom pojednostavljenom smislu usmjerio si s ovim člankom pozornost u BIT SVEGA !

citiram.
No krenimo dakle, grad ili općinu (u daljnjem tekstu radi jednostavnosti govorit će se o gradu, a stvari su potpuno primjenjive i na općine) možemo usporediti s bilo kojim gazdinstvom koje ima svoje prihode i troškove tako i grad ima svoje prihode i troškove. Prihodi su u dijelu iz raznih poreza koji su opet u dijelu fiksno određeni zakonima i ovisni su o milosti države a u drugom djelu ovisni o općinskim odlukama kao što je prirez. Ova priča o porezima je u toliko zanimljivija što gradovi koji su povod za ovaj tekst, Mali Lošinj i Zagreb, imaju upravo najmanji i najveći prirez u HR; Mali Lošnij 0,0%, a Zagreb 18%…" "

Naime, bilo bi zanimljivo uočiti razlike između izbornih programa Snježane Kučić-Krstaš i izbornog programa kojega potpisuje Zdravko Gracin. Zašto?
Prema onomu što je predočeno u članku "Lokalni izbori - Mali Lošinj" od @PaPa, a u odnosu prema onomu što je ovdje predočeno od Zdravko Gracin, proistječe identičnost u "borbi" protiv postojećih struktura. No, nastavno nastaju po svemu sudeći uočljive razlike.

Prva razlika. Prema poznatim informacijama Snježana-Kučić-Krstaš je usredotočena na ova pitanja koja ti spominješ (graditeljstvo, raspolaganje prirodnim resursima).
Nasuprot tomu, i koliko "uočavam", autor Zagrebačkog trećeg puta središnju pozornost ne obraća na to. Dapače, središnju pozornost usmjerava na promjenu institucionalnog sustava od čega "građani" ne žive, dok relativno u "drugi plan" stavlja ono od čega građani žive. Štoviše, ulogu Gradonačelnika vidi prije svega, i na prvom mjestu u pobjedi objavljenog rata protiv korupcije. Ako je takvo uiočavanje (približno) točno, od kuda nastaju takve razlike, to tim više što postoji spomenuta "identičnost " u njihovoj "borbi" protiv postojećih struktura? (Naime, makar je to u Zagrebu "mnogo" veće, proporcionalno u Malom Lošinju to nije "mnogo manje".

Druga razlika. Mali Lošinj ima prirez 0,0% a u Zagrebu on iznosi 18%. Za razvitak Malog Lošninja, i to nije dvojbeno, potrebna su financijska (investicijska) sredstva. No, u primjeru Zagreba razvidno je da autor Zagrebačkog trećeg puta osnivanjem Municipalne banke Zagreb i s osnivanjem Banke kooperativa Zagreb "misli dijeliti" zajmove, a razliku u kamati planira podmirivati na teret Proračuna grada Zagreba.
To znači da radi na smanjivanju prihoda i na povećavanju troškova. Od kuda takav "drugi pristup", dapače, koji je izravno suprotan čak i ovoj tvojoj pojednostavljenoj definiciji "gazdinstva koje ima svoje prihode i troškove".

Nije valjda da autor Zagrebačkog trećeg puta kroz samo ove dvije ("čini mi se") uočljive razlike radi "neshvatljive" pogreške, naravno na svoju štetu. Naime, zašto ovo pišem? Bilo bi možebitno interesantno uočiti upravo iz "trećeg motrišta" razlike koje postoje upravo u ovim krajnostima "nezavisnih" osoba odnosno "nezavisnih" izbornih programa iz različitih sredina - koje opet nisu baš toliko različite jer živimo u istim uvjetima održavanja lokalnih izbora (neovisno o veličini aglomeracija).

Tko je glasao

Prva razlika. Prema poznatim

Prva razlika. Prema poznatim informacijama Snježana-Kučić-Krstaš je usredotočena na ova pitanja koja ti spominješ (graditeljstvo, raspolaganje prirodnim resursima).
Upravo tu se ne slažemo. Razlike između Zagreba i Malog Lošinje nema. Sve su to gazdinstva gdje treba balansirati između potreba i mogućnosti. Jedina razlika je u tome što veliki centri trebaju zadovoljavati potrebe područja koja su veća od njihove jurisdikcije, a tu bi trebala država biti ta koja to nivelira.
Poanta mojeg dnevnika je bilo u eksploataciji imovine koju gradovi imaju te u nezavidnom položaju u kojem će se naći svi novi gradonačelnici kad shvate koliki je minus u blagajnama.
Ja ne vjerujem da itko može učiniti išta suvislog bez da izvede inventuru cjelokupnog postojećeg stanja. Ove izbore treba shvatiti isto kao bilo koji natječaj gdje se prodaje neka firma i svi potencijalni kupci žele imati točne podatke o onome što kupuju. Bilo kakav drukčiji pristup je zapravo čisti "ruski rulet".
Stvarno se pitam koji od potencijalnih kandidata zna što ga stvarno čeka, ili da li "treći put" zna koliko para ima u zagrebačkoj blagajni? Ja u to iskreno sumnjam. Potpuno je svejedno da li je to neka Snježana ili neki Zdravko i da li se tu radi o Zagrebu ili Lošinju. Kad nastane sukob s okoštalom strukturom koja tu postoji godinama i koja je "država u državi" onda će mnogi planovi jednostavno postati neostvarivi . Takav oklop može probiti isključivo dobro uigrana ekipa koja neće prodavati parole o globalnom razmišljanju i lokalnom djelovanju jer to ne znači apsolutno ništa.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Na razini kolokvijalnog

Na razini kolokvijalnog razgovora sve je "gazdinstvo". No, u stvarnosti postoje goleme razlike koje proistječu iz razine "veličine gazdinstva". Onda kada se govori o "velikim gazdinstvima" tada naravno govorimo o sustavima. Skrećem nastavno pozornost na to da su nadalje ogromne razlike da li govorimo o golemim sustavima trgovačkih društava ili govorimo o velikim, pa čak i golemim sustavima aglomeracija, koje se opet međusobno razlikuju itd.
Stoga bilo koja pojednostavljivanja, osim u razgovoru - a nerijetko i tada, vode izravno u veće, pa i velike pogreške.
Ako si letimično pogledao Zagrebački treći put, posebice tekstove od šestog članka pa nadalje, premda objavljeno u vrlo skraćenom obliku, mogao si uočiti naznake kompleksnosti. Barem kada je riječ o Zagrebu, koji je upravo zato specifičan jer je jedina aglomeracija u Hrvatskoj takve goleme kompleksnosti (preko 135.000 osoba VŠS/VSS na fizičkom prostoru od samo oko 300 km2, uz podosta još toga), na izborima nerijetko na partijskim listama prolaze u "paketu" osobe koje onda sjede u Skupštini grada Zagreba faktički kao glasačke mašine jer jednostavno nemaju ni stručnog znanja, a ni životnog iskustva najobičnijeg sagledavanja sustava o kojemu "odlučuju"
Faktički ne odlučuju o ničemu, već samo podižu ruke. U manjim mjestima, gdje nije riječ o sustavima, dakako, stvari su bitno jednostavnije. Međutim, upravo ta manja mjesta u Hrvatskoj danas su najizloženija jer nemaju stručni aparat s kojim su u stanju kompetentno suočiti se s globalizacijom. Tako nerijetko u Dalmaciji, pa i u Slavnoji, Lici itd. dolaze "predstavnici" vrhunskih svjetskih kompanija, "istaknuti" poduzetnici koji su u stručnom smislu itekako "rafiniraniji" od brojnih općinskih načelnika, koji ponekad i na žalost za poneki "poklon" u bescijenje predaju blaga za koja i ne znaju da postoje.

Tko je glasao

Pretpostavljam da rijetko

Pretpostavljam da rijetko tko surfa po osobnim stranicama Milana Bandića: http://www.milanbandiczagreb.com/
i zato prigodna dopuna: Ona zgodna fotka gore gdje Milan maršira posred kaljuže u cipelicama za kazalište i crkvu kao "ide Tito preko Romanije" (samo bez kaputa), dok sva ostala radnička klasa zaobilazi lokvu, je skinuto s njegove stranice MILAN BANDIĆ - biografija. Stvar je svakako indikativna i prilično zorno simbolizira njegov odnos i mišljenje o gradu Zagrebu. Pretpostavljam da mu je ovakvo okruženje prirodnije i tu se osjeća "kao doma" - "Čuvar močvara i trava"
I sad ako vežemo ovu sliku punu akcije i ozbiljnih misli sa Zvonetovim tekstom o e-računima . . . nešto me hvata e-očaj!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

sjećam se izlaska

sjećam se izlaska SimCity-ja u prastarom DOS-u i koliko je bila teška za završiti. nekako bi ta verzije te igre bila svojevrsni test za naše buduće gradske oce pa ukoliko završe igru na zadovoljstvo interaktivnog puka na računalo kvalificiraju se za gradonačelničku funkciju. nikakvi potpisi, samo prelazak simcitiy-ja pa onda tek mogu ući u izbornu gradonačelničku trku :-)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Agrokorovanje od Feniks komentara 5
  2. ŠEFovske istine neka nestanu od aluzija komentara 0
  3. U Hrvatskom saboru mnogi zastupnici od drveta ne vide šumu od Feniks komentara 7
  4. Međunarodni cirkus Franjo Tuđman od Mucke komentara 13
  5. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 13
  6. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 10
  7. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  8. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  9. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 1
  10. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  11. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 137
  12. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  13. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  14. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  15. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  16. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  17. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  18. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  19. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  20. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  21. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  22. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  23. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  24. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  25. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 26

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199