Tagovi

Sentimentalno putovanje - brodovi i ljudi!

U mome kraju brodovi su ljudi
Oni pla?u, smiju se i vole
U mome kraju brodovi su sve?anost
I najdraže igra?ke nestašnih dje?aka.

Ovaj sentimentalni video i pisani osvrt (kao neka vrsta muzi?ke slikovnice) po?eo je pjesmom Maria Nardellija koju je Vice Vukov 1963 godine izvodio na Euroviziji. Ni onda a ni danas te stihove mnogi ne razumiju – osim ljudi uz more koji su izvanredno osjetljivi kad su brodovi u pitanju. To je duga tradicija! Hrvatska je od svojih po?etaka bila i ostala primorska i pomorska zemlja. Takva je i danas je– i takva ?e ostati bez obzira što nam „mudra“ vlast ?ini. Danas dvadesetak godina poslije osamostaljivanja moramo nažalost konstatirati da ni ova današnja, naša, hrvatska vlast se ne trudi dovoljno oko promoviranja pomorske orijentacije. No treba biti optimist: Preživjeli smo negdašnja nerazumijevanja u onoj državi (u kojoj je kopno nadmo?no natkrivalo more), pa ?emo valjda i ovu. Zato je posve je razumljiva bijesna poruka splitskog škveranina (brodograditelja) koprivni?kom agronomu Polan?ecu:

U sindikatu smatraju da je suludo privatizirati brodogradilišta u godini kada je u svijetu ugovoreno samo 237 brodova. "Neka Polan?ec ide raditi ono što najbolje zna, pakovati Vegetu", izjavljuju iz Nezavisnog sindikata Brodosplita, a Šegvi? je još dodao kako bi Polan?ec najbolje sadio kupus, jer je za to kvalificiran.".

Kad se uz more i od mora živi, ljudi su kao brodovi a brodovi kao ljudi, neophodni i nezaobilazni, korisni i potrebni. Radi svakodnevnog preživljavanja ljudi uz more su brodove trebali i graditi, pa je tradicija brodogradnje u Hrvata duga „od stolje?a sedmog“ koliko i ime hrvatsko na ovim prostorima, - od ponosnog gusara Domagoja („najgoreg kneza hrvatskog“ - Pessimus dux Croatorum) do „okopr?nog“ Ivice Sanadera (naj?uvenijeg Vlaja iz Dugobaba) o kojem „frnomenu“ sam pisao u davnom postu pod naslovom „Vrana na provi! Jesu li Dugobabe daleko od mora? (od 07/12/2006 kad smo vodili nacionalnu raspravu o potrebi odricanju od prava na vlastiti ribolovni pojas radi hitnog ulaska u Europsku uniju - koje se u me?uvremenu nije približilo nego fantomski udaljilo do neizvjesnosti. Za ovu priliku ?u još jednom podsjetiti na ono što nam je još prije tri godine ispri?ao zadarski ribar (javljaju?i se u „Otvoreno“):
Dida je barba Ivi jednom davno reka: „Zapamti dobro šta ti kažem, a možda ja ne?u doživit: Na more ?e se spustiti opanak i vrana!“. I Ive je doda: „Opanak je ve? odavna doša, a nekidan su mi dvi vrane otirale galeba s prove!“

Sve od zadarskog barba Ive do škveranina iz Splita se ništa bitno na bolje u tri godine promijenilo nije, Hrvatska se nimalo nije približila moru, toj svojoj prirodnoj i komparativnoj prednosti, a sudbinu njegove brodogradnje odre?uje podravski agronom.

O tempora, o mores! – rekao bi Ciceron. .

U vrijeme kad su Mario Nardelli i Vice Vukov nastupali na Euroviziji 1963 imali su jakih razloga sentimentalnosti. Hrvatskom morem su ve? tada ponosno plovile flote „pjesnika“, „gradova“ i trio naših prvih kombiniranih cruisera ( M/S „Jadran“ – sada restaurant u Torontu, M/S „Jedinstvo“- kasnije Ambasador, te M/S „Jugoslavija“- sada Hermes). Bili su pristojne veli?ine (duga?ki cca 90 m i BRT. 2329)

Ambasador

U isto vrijeme na navozima Brodogradilišta Uljanik u Puli su se ve? nalazile dvije ljepotice M/S„Istra“ (danas Arion) i M/S „Dalmacija“:

Istra_Dlmacija

To su za to vrijeme bili jedni od najluksuznijih cruisera - bili su to za ona vremena poveliki brodovi (dužine 118 metara 215 BRT, i kapaciteta 320 putnika ).. M/S „Istra“ M/S „Dalmacija“ je zaplovila u prosincu 1964, a M/S „Istra“ (danas M/S Arion) u velja?i 1965. Još uvijek su u plovnom stanju. Nažalost M/S „Dalmacija“ izgleda ne zadugo jer ve? od sljede?e godine strogi me?unarodni propisi name?u visoke standarde sigurnosti plovidbe - pa bi ulaganje u sigurnosno prilago?avanje suvremenim standardima bilo neracionalno. No možda ipak završi negdje u divljim morima (gdje se o problemima registra ne vodi previše ra?una), ili kao hotel, ili pak luksuzni restaurant (kao M/S „Jadran“ u Torontu). Portugalski vlasnik je M/S „Istra“ ili M/S „Arion“ izgleda tome prilagodio pa ?e mo?i nastaviti i iza 2010 godine. No treba se sjetiti da za brodove (kao i za ljude) 45 godina aktivnog radnog staža nazna?uje i vrijeme ?asnog umirovljenja.

Amorella, Isabella, Daniella

Hrvatska putni?ka brodogradnja u svom razvoju nije zastala. Brodogradilište Split se 1988 godine poduhvatilo ambicioznog projekta izgradnje najsuvremenijih puti?kih brodova (prvih u svijetu ferry-cruisera za nordijska mora). Uspjele su se napraviti tri prelijepa broda M/S „Amorella“, M/S „Isabella“, M/S „Daniella“. To su bili poveliki brodovi (dužine 170 metara, 12 etaža, 3.690 DWT, kapaciteta 2420 putnika, odnosno1986 kabinskih kreveta i 550 automobila).

Promjene nastale raspadom bivše države i ratom su hrvatsko gospodarstvo op?enito pa tako i brodogradnju ostavilo izvan svjetskih tokova businessa. Kao što je slabljenjem gospodarske mo?i Hrvatske profitirali Luka Trst i Koper na ra?un hrvatskih luka, tako se i brodogradilište Monfalcone u Trš?anskom zaljevu izdiglo u sam vrh vrlo specifi?ne i skupe svjetske putni?ke brodogradnje. Tako je upravo ove godine zaplovio njihov brod M/S „Carnival Dream“ . Bio je nedavno u posjeti Dubrovniku na svom prvom putovanju gdje je i snimljena ova slika.

Carnival Dream

To je trenutno najve?i i najluksuzniji ameri?ki kruzer veli?ine 130,000 GRT dužine preko 300 metara, 14 etaža, kapaciteta 3.652 putnika i 1.369 posade. To je pravi mali grad s oko 5.000 stanovnika s mnoštvom, restorana, barova, bazena, ?ak s vlastitim kazalištem. Ono što je najinteresantnije i ovaj veli?anstveni brod je dijelom produkt hrvatskih ruku. Naime, osim što su Brodogradilišta Trst i Monfalcone preuzeli poslove i unaprijedili proizvodnju najzahtjevnijih putni?kih brodova na svijetu, zaposlili su i naše vrhunske stru?njake, pa ih se autobusima redovito skuplja po Istri da bi ih vozili na rad preko granice. Mi ovdje govorimo o proizvodnji putni?kih brodova u kojima smo uvijek bili majstori (dakako ne treba zaboravljati ni teretnjake). Svijet zadnjih dvadesetak godina svjedo?i pravom boomu kruzerskog turizma, u kojem se grade ne samo veliki plove?i hoteli, nego ?ak mali plove?i gradovi (ve? se grade dva takva plove?a grada kapaciteta 5.000 putnika ili ukupno cca 7.000 stanovnika).

Zašto smo tako izgubili dah u onome u ?emu smo donedavno bili me?u najboljima. Pred rat je hrvatska brodogradnja bila tre?a na svijetu, i proizvodila najbolje proizvode. Ne treba u to miješati pri?e o socijalizmu i kapitalizmu (ili partizanima i ustašama) koji obvezno poprate svaku pri?u o suvremenim hrvatskim neuspjesima. Brodovi su se radili na svjetskom tržištu, i za svjetsko tržište. To je uvijek bio kompliciran produkt, u kojeg su bili umiješani mnogi ne samo doma?i kooperanti („Amorelli“ su kabine na primjer radili Talijani).

Mislim da u prvom redu treba uzeti u obzir da su se poslije promjena po?eli više cijeniti politi?ki kadrovi nego stru?nost, a posebice utemeljenje hrvatskog gospodarstva na temeljima uvoznog interesnog kruga, dok je brod tipi?an izvozni produkt. Imamo precijenjeni te?aj kune, odnosno jako podcijenjeni te?aj Eura, što svaku izvozbu, pa tako i brodogra?evnu industriju onemogu?ava u proizvodnji i plasmanu.

Istina je da su nekada (u vrijeme kad je brodogradnja imala stratešku gospodarsku vrijednost) devize u službenim te?ajevima tako?er bile podcjenjivane, ali iznad i ispod stola provodio se tzv. „šticung“ koji je bio nivelator prave vrijednosti. Brodogradnja je najviše uništena zato što je ova vlast pretvorila Hrvatsku u „kulu bjelokosnu“ (što u prenesenom zna?enju "je mjesto bijega od teško?a, svakodnevnice" ), odvojenu od svijeta i ostavljena u rukama nedorasle i suviše pohlepne "uvozni?ke elite", situaciji u kojoj se „šticungom“ ustvari bave država i "njena elita" koji uzimaju razliku izme?u službenog te?aja i stvarne monetarne vrijednosti.

A u me?uvremenu izvozne aktivnosti, pa tako i brodogradilišta, umiru od srama, tužno kao i kada umiru brodovi – ili kao ljudi!

P.S. Radi korektnosti moram se zahvaliti kolegi ?ija ideja je ovaj post bio, i koji me je opskrbio podacima i slikama - jer je ovo i njegova zasluga.

Komentari

Šmrcccc Maria

Šmrcccc

Maria Ermolova
Maria Savina
Alla Tarasova
LJubov Orlova
Olga Androvskaya
Olga Sadovskaya
Klaudiya Elanskaya
Antonina Nezdanova
Don
Donai
Kapitan Dolgopolov
Shirvan

My Soul

Tko je glasao

Evo kopiram jedan dio

Evo kopiram jedan dio diskusije o brodogradnji s mog facebooka.Tema je skrenula s aktivizma na probleme u brodogradnji,i traženju rješenja(APR je stručnjak za tu granu):
(ja)
Eto vidi...Da imamo pravosuđe naši bi ljudi došli ovdje i ulagali a ne u tuđini..Ne razumijem se u brodogradnju mnogo ali mi nije bistro kako Finska uspijeva s proizvodnjom brodova....Zemlja na sjeveru,koje ona ima prirodne uvjete naspram nas!?..zanima me kao onaj bazen za ipitivanje izgrađenih brodova..neki balans test,ne znam točno..propada a lopovi su prodali opremu i šlepaju brodove sad na ispitivanje negdje daleko..nisam upamtila gdje...
Nismo mi, barem ja znam po sebi i po okolini oko sebe jalni ako netko dobro zarađuje na pošten način.Ima ovdje poštenih poduzetnika koji će nas sigurno podržati jer im ovakva država samo koči razvoj.Znam neke i bjesni su neopisivo.....Ljudi koji puno zarađuju,koji imaju kapital:Takvih treba jer oni izmišljaju radna mjesta..

APR
Finci su Vikinzi , a Skandinavci imaju najjace sindikate u pomorstvu. Osim toga skupa brodska oprema se proizvodi u Skandinaviji. Tu su pare a ne u pukom zavarivanju limova...

(ja)
Stvar je i u znanosti...koja bi se prakticirala u proizvodnji...zbog maloumne korumpirane administracije i birokracije zaostajemo 100 godina za Vikinzima

APR
ma gdje cemo se mi uporedjivati sa sa Skandinavcima i Svicarcima...Kada smo vec kod brodova zanimlivo je da je Svicarska zemlja bez mora tu vrlo jaka...Njihov proizvod je brodski motor Sulzer jedan od najtrazenijih a 90% ostalih motora su opremljeni svicarskim turbinama Brown Bovery...Ovi ciganski poslovi u brodogradnji (zavarivanje) prepusteni su Kinezima jer su jeftiniji od Hrvata i Koreanaca...

(ja)
Joj ja ću se ubit od ovakvih informacija...Pa što da radimo s njima..brodogradilištima?

APR
Imalo bi perspektive ako se obnovi Hrvatska flota , okrene se proizvodnji specijalnih brodova...Dosta brodograditelja bi moglo raditi na dokovanjima vec postojecih brodova...Recimo moja kompanija ima 356 brodova i prosle godine nam je turn over bio preko milijardu eura...40 brodova je u Mediteranu...Moglo bi se srediti da se ti brodovi odrzavaju u HR ali ako ce novac od toga ici radnicima a ne pljackasima...Slika o Hrvatskoj u Francuskoj je strasna...

(ja)
Eto,sad si me utješio...znači trebamo se riješiti bandita i to pod hitno...Daj napiši za politica com neki članak pa da ljudi malo više razumiju da bi moglo biti perspektive za tu granu.To bi bilo dobro.

APR
Ma ne mozes sa bandom racunati ni sa kakvim razvojem i perspektvom. Mafijasi iz politike ne vode HR u Evropu vec su glavni razlog neulaska HR u uniju (mada ta unija nista ne garantira ...Madjari su unutra pa su debelo bankrotirali)...Najvise me dojmio onaj heroj koji se sa jugom zabio u ulaz kuce zla tj. HR sabora...Imali smo jednog takvog u Rijeci koji je guzonje sa puskom drzao zatvorene na sjednici gradskog vijeca uz TV prenos....
____________________________________

daljnju diskusiju proglašavam cenzuriranom... :)

Tko je glasao

15. listopad 2009.| Jadranka

15. listopad 2009.| Jadranka Dozan; Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić

Škverovima za opstanak do proljeća treba 2 mlrd. kuna

Vlada će birati hoće li Brodosplit ili 3. maj u stečaj. U slučaju splitskog država pokriva jamstva od 4,7 milijardi kuna, a kod riječkog joj je izloženost 2,8 milijarde ...

http://www.poslovni.hr/129343.aspx

Za novce koje je proždrla naša brodogradnja, mogli smo imati najveću i najbolju pomorsku i ribarsku flotu na mediteranu, a i pokojeg kruzera od 300 metara i 14 katova.

12 milijardi koje je ulupao Račan, desetak u dvije "mini" sanacije koje je ulupao Sanader i izmedju 12 i 16 milijardi trenutnih dubioza bacilo bi na koljena i puno jaču državu.
svakom mislećem Hrvatu mora biti jasno da ovako dalje ne može, ali i da se za ove ogromne gubitke i u najamanju ruku nesavjesno gospodarenje moraju snositi konsekvence. mislim da je samo pitanje vremena kada će i u brodogradilišta kao što su u HEP, HŽ, HC, PODR ući financijska policija.

Da je stanje u brodogradnji katastrofalno kazuje nam i činjenica da svi redom zainteresirani za privatizaciju nakon dubinske analize, jednostavno odustaju. Eto čak i pošteni Prgin na kraju kaže da pod takvim uvjetima nema šanse, a očito je čovjek jako dobro informiran.

ako se ovaj gorući problem uskoro ne riješi, jedino što će nam od brodogradnje uistinu ostati jesu ovakvi sentimentalni dnevnici poput frederikovog.

Tko je glasao

Jos malo informacija o

Jos malo informacija o brodogradnji iz perspektive sitnih spekulanata.
Interesnanto je sto je stvar jos od 2004 pa je i to zgodno pratiti uz sentimentalnost:
http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=866&highlight=ULJN

Tko je glasao
Tko je glasao

Meni osobno

Meni osobno najinteresantniji dijelovi Prginog intervjua:

- O dubinskoj analizi u brodogradilištima:
Ne vjerujem da bismo njome otkrili išta novo

-Kako biste financirali preuzimanje tih brodogradilišta?
Mi imamo strane partnere koji bi s nama ušli u taj posao. To je jedan veliki sustav brodogradilišta koji zapošljava desetak tisuća ljudi i imaju promet, čini mi se, oko 8 milijardi dolara te 19 brodogradilišta širom svijeta.
(zanimljivo, tako velika i ozbiljna firma prije ulaska u posao ne bi tražila dubinsku analizu??? HA HA HA (op. krrrr...))

- Kako ocjenjujete dosadašnji tijek privatizacijskog procesa?

Pratio sam i sudjelovao u puno privatizacija - od Hotelsko-turističkog poduzeća Primošten, u što sam bio uključen ali su to na kraju dobili Mađari, do Remontnog brodogradilišta, gdje sam uspio.

- O cijeni preuzimanja Remontnog brodogradilišta Šibenik:
Stajalo me oko 3 milijuna eura. To je isfinancirala Hypo banka, a ja sam u zalog dao sve svoje nekretnine koje sam imao, i još su stavili hipoteku na koncesiju koju sam dobio za brodogradilište. (ili drugim riječima tajkunska privatizacija pomoću menađerskih kredita u režiji Hypo banke, baš zanimljivo).

- Kod vas se održava 80 posto Hrvatske ratne mornarice?
Mislim i 90 posto. (kaže Prgin pri tome ni ne trepnuvši, jer zna se kad država plaća da ne cicijaši kao ostali na tržištu) .

- Kakvi su prihodi i dobit u prošloj godini za čitavu vašu grupu?

Prihodi kompletne grupe su oko 20 milijuna eura i dosad smo, osim prošle godine što sam već objasnio, poslovali pozitivno. Tako će biti i ove godine.
Hrvatska radi 100 milijuna eura vrijedne ophodne brodove za obalnu stražu, a tu će biti još 100 milijuna eura vrijednih katamarana i brodova za Jadroliniju. Kad bi država bila pametna i pustila nas u ta brodogradilišta, a njihovu privatizaciju povezala s ovim poslovima, spasila bi se dva-tri brodogradilišta. Mi se nudimo...

Dakle, oni se nude pod uvjetom da im Hrvatska prepusti odnosno da ih pusti unutra pretpostavljam za kunu, da država na sebe preuzme sva potraživanja i otpiše dugove, te da im usput osigura i posao vrijedan 200 milijuna eura, kojega će naravno dvostruko odn. trostruko subvencionirati.
Nije taj Prgin ni tako blesav kako izgleda.

Tko je glasao

nužan je salto

nužan je salto mortale

dobar dnevnik kao temelj za raspravu
ali, na žalost, kao da nema više vremena
među skrivenim porukama frederikovim
- nobelovu nagradu dobila žena koja tvrdi da u kapitalizmu sustavom mogu upravljati korisnici
- francuska, nesumljivo kapitalistička zemlja, a da ne spominjemo skandinaviju, pokazuju da je moguće, uz trud, disciplinu, školovati državne managere, ljude koji će kvalitetno i savjesno, voditi, velike, državne, tvrtke
- todorić, pa čak i kerum, zapošljavaju managere koji niti su sada, niti će ikad biti, suvlasnici, njihovih carstava, dakle zapošljavaju managere koji kvalitetno i savjesno, voditi tuđe, velike, privatne tvrtke (ugovori, otpremnine kladim se, manji nego u državnim poduzećima)

zaključak
za spasiti škverove treba nadjačati prirodne sile tržišta, nadmudriti lukave, jake
politika postavlja uprave brodogradilšta od 1945. do danas
velika šansa bila je, prije 18 godina
- u trenutku kada je bilo nužno početi restrukturiranje, svi koji bi došli u fotelje direktora, managera
došli su politički, a do dana današnjega svi su i adezeovi i esdepeovi imali otvorenu špinu (pipu) državne sanacije, a dalje je bilo više manje samo pranje novaca (o čemu su mnogi pisali, pa neću dalje ...)

tko bi mogao spasiti škverove danas?

netko tko vrlo dobro poznaje način rada brodogradilišta, svjetsko tržište i ponudu i potražnju, i tko ima i moći i novaca, a nije sebičan (takvo nešto postoji samo u bajci ili se možda može naučiti, ako se hoće, od ozbiljnih ljudi koji rade brodove, i obično stoje iza političara u prvom redu)

inteligentna privatizacija
ne privatizirati škverove, nego privatizirati uprave
dati na natječaj radna mjesta managera
tko uspije dobije postotak od profita

- jedini način da brodogradilišta prežive
dati ih, silom, todoriću (3.maj) kerumu (split), ne u vlasništvo, nego na upravljanje
uz 3 uvjeta
- da rade brodove
- da zadrže radnike
- koliko bude gubitaka, da ih snose sami
(prije nego što počnu raščistićemo koliko su dužni, i po zadnji put sanirati, ovdje bi mogao pripomoći nadan - barem za splitski škver)
ako uspiju upravljati, možemo razmisliti o prodaji

Ne sumnjam da bi todorić i kerum u roku od mjesec dana postavili uprave koje znaju što rade,
kad bi gubici bili njihovi. S upravama koje znaju što rade prestale bi krađe (nabava) pranje novca (kooperacija) i ostale manje nepravilnosti. A ako bi bili uistinu osedlani na dulji rok, ne sumnjam da bi u roku od par mjeseci domislili i dugoročnu strategiju. Naravno da bi se nakon takvog uspjeha imali pravo nadati mjestu premijera ili predsjednika države.

luka

Tko je glasao

nobelovu nagradu dobila

nobelovu nagradu dobila žena koja tvrdi da u kapitalizmu sustavom mogu upravljati korisnici Najmanje dvije nobelove nagrade velicaju i potpomazu trud oko reforme americkog zdravstvenog sustava i to nije uopce slucajno. Ako je Bush bio personifikacija naftne i vojne industrije, Obama je punjeni fazan farmaceutske.
za spasiti škverove treba nadjačati prirodne sile tržišta, nadmudriti lukave, jake biljezim se sa stovanjem. Mogu mirno otici ako ces ti ostati. Upravo bi "pobjediti trziste i nadmudriti lukave" imao biti glavni smisao operativnog djelovanja. No pogledaj kako jaki i lukavi uzvracaju, kako koriste sve kanale i preplavljuju.

Tko je glasao

Luka, sve si ti to lipo

Luka,
sve si ti to lipo nabroja, ali tu je ona kvaka 22 da se Todorić a pogotovo Kerum ne bavi nikakvom proizvodnjom niti mu to ne pada na pamet. Kod njih vrijedi ona kupi za kunu, prodaj za dvi. i to je to.
Vidoševića ne triba ni spominjat. Jaka neka HGK.

Grdi

Tko je glasao

Todoric se ne bavi

Todoric se ne bavi proizvodnjom????!!!!

Tko je glasao

Onako usput, da pokupi iz

Onako usput, da pokupi iz državnih subvencija, kako ne bi štetovao od uvoznih profita (http://www.nacional.hr/clanak/43095/nova-premijerova-dilema-ili-eu-ili-b...)

Tko je glasao

http://www.nacional.hr/clanak

http://www.nacional.hr/clanak/43095/nova-premijerova-dilema-ili-eu-ili-b...

Todoriću najviše subvencija

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u rujnu 2006. odobrila je državne potpore za sanaciju četiriju brodogradilišta od 4,2 milijarde kuna. Brodogradilište Brodosplit dobilo je 1,687 milijardi, 3. maj iz Rijeke 1,67 milijardi, Brodotrogir 625 milijuna, a Brodogradilište Kraljevica 221 milijun kuna.

Ministarstvo poljoprivrede u 2006. za subvencioniranje 100 najvećih tvrtki dodijelilo je 461 milijun kuna. Najviše je dobilo Belje, 62 milijuna, Vupik 22, PP Orahovica i Kutjevo po 16, a PIK Vinkovci 11 milijuna kuna.

Većina najrazvijenijih zemlja također subvencionira poljoprivredu - u SAD-u s 11 posto, EU 32 posto, a u Japanu više od 50 posto cijene proizvoda. Visoke subvencije izazvale su sukobe na sjednici Svjetske trgovinske organizacije 2005. u Dohi, jer su siromašnije države predvođene Brazilom i Indijom tvrdile da bogati subvencijama onemogućavaju izvoz poljoprivrednih proizvoda iz nerazvijenih zemalja. Na kraju je postignut kompromis i od 2013. vodeće države smanjit će subvencioniranje svoje poljoprivrede.

druže frederik, men sad tu ništa nije jasno?! Tko je dobio ove silne milijarde, a tko milijune kuna, Todorić ili brodogradilišta?

Koje pretenciozno sranje od članka u naslov staviti Todoriću najviše subvencija kao da je Todorić vlasnik brodogradilišta.

sve mi se čini da je u pitanju fiksacija Todorićem, a to nije zdravo.

ps iz ovog članka je vidljiv i odnos svih Vlada prema našim dvjema krucijalnim granama, u tom kontekstu odnos prema poljoprivredi slobodno možemo nazvati mačehinskim.

Tko je glasao

He he! Ja se ne uzbuđujem

He he!

Ja se ne uzbuđujem ali ni ti se ne bi trebao "partizanski" zalijetati (mada smo naučili da se često zalijećeš u nešto što ne razumiješ). Naime, ovdje si kao Boško Buha - uletio u razgovor između mene i obaledaleke - i mada je naš razgovor je imao svoj kontinuitet i sasvim drugi kontekst, ti se po običaju nisi uopće osvrtao o čemu se radi nego si odmah "herojski" se počeo razbacivati bombicama, baš kao Boško Buha. Toliko o "drugovima"!

Kako bi bilo da se sljedeći put malo osvrneš i razvijaš neku svoju misaonu nit - a ne da kidaš tuđe??

Tko je glasao

Kako bi bilo da se

Kako bi bilo da se sljedeći put malo osvrneš i razvijaš neku svoju misaonu nit - a ne da kidaš tuđe??

Dragi naš druže Frederik, nisam ti ja kriv što si omašio ceo fudbal, a tako i dalekaobala skup s tobom.
Dragi druže Frederik, moram ti i reći da je vrijeme cenzura javnog govorenja o srži problema u cilju sačuvanja bratstva i jedinstva svih naših naroda i narodnosti (zbog čega su mnogi bili batinani ili završili na GO ) , davno prošlo svršeno vrijeme.
Nabacivanje linkovima bez analize onoga što se tamo nalazi da sam na mrakovom mjestu ja bih odmah zabranio, isto tako izvrtanje i skretanje s teme u ovome slučaju na Todorića.
Dragi druže Frederik, da si pratio moju raspravu s macyem bilo bi ti potpuno jasno koja je moja misaona nit, ja sam tvoju (fiksaciju) odmah prozreo.
Dragi druže Frederik i ostali drugovi fetivi, nisam ja vama kriv što EU za poljoprivredu ima poseban odnos, pretpostavljam da je to stoga što nas ona hrani, a što za brodogradnju i nema baš preveć razumijevanja, pretpostavljam stoga što se bez brodova pogotovo ovakvih kakve smo mi u stanju raditi, može.
Zato ja iako sam euroskeptik, u ovome slučaju u potpunosti stajem na stranu EU, što vidim da se mnogima pa čak i mojim ranijim "saveznicima" nimalo ne svidja.
A zašto, je valjda jasno iz mojih upisa.

Samo jedno brodogradilište, pojelo je više novca nego poljoprivreda cijele kontinentalne Hrvatske i ja si stoga dajem za pravo (i obvezu) ukazivati na ovu nemjerljivu nepravdu, diskriminaciju, fašizam, tiraniju jednog dijela, jednog segmenta, jedne etničke skupine, jedne klike prema nama ostalima.

Sve subvencije koje je dobio Todorić na ime poljoprivrednih subvencija za sve svoje firme iz te branše koje zapošljavaju troduplo više radnika od npr. 3.maja i koje ostvaruju višestruko veće prihode, pritome poslujući s dobiti, jesu manje od subvencija koje dobija gubitaški i lopovski treći maj.

O potrebi da se tako nesavjesno gospodarenje mora prekinuti i KAZNITI odgovorne ma tko oni bili, uvijek ću se zalagati i ako treba minirati svaku raspravu/dnevnik na tu temu koja skreće u pogriješne vode.

Problem nije Todorić, problem je Hrvatska brodogradnja, čak i da je i Todorić problem, ne može biti opravdanje za ono što se desilo u brodogradilištima.

Tko je glasao

No, ne zamjeram tebi koji

No, ne zamjeram tebi koji sve obrćeš, razuvodnjavaš, iskrivljavaš i pod noge bacaš, nego sebi što se uopće upuštam u ovakve gluposti.

Neće se ponoviti.

Tko je glasao

Brodogradnju i poljoprivredu

Brodogradnju i poljoprivredu je sto se tice subvencija glupo i usporedjivati. Poljoprivredna politika je jedna od rijetkih podrucja koje u potpunosti kontrolira EU, a ne zemlje clanice. Subvencije se dogovaraju konsenzusom za cetvorogodisnje razdoblje na Vijecu ministara, i obicno (kao i sve ostalo) su rezultat dogovora najvecih drzava, uz poneko pogodovanje manjima da bi sve proslo. Pocetci subvencioniranja datiraju u vrijeme nakon 2. svjetskog rata, kad hrane nije bilo previse, i s subvencijama se htjelo potaci proizvodnju i uciniti hranu dostupniju svim stanovnicima. U industrijskoj proizvodnji (tako i brodogradnji) direktnih subvencija nema, pa subvencioniranje samo jedne grane i samo u jednoj drzavi stavlja tu granu u drugaciji polozaj. U EU, zemlje koje su primarno industrijske ili post-industrijske, bez mnogo poljoprivrede vec godinama lobiraju za ukidanje subvencija, ali zemlje u kojima poljoprivreda sudjeluje u znatnijem postotku u BDP-u to odbijaju. Nekakav kompromis je da se subvencije polako snizavaju. Ali to sve nema nikakve veze s brodogradnjom.

Tko je glasao

EU subvencionira sve, samo

EU subvencionira sve, samo na drugi način i to znaju dobro zakamuflirati.
Nije prošlo puno vremena, su subvencionirali auto industriju i banke.

Tko je glasao

@skviki ne subvencionira EU

@skviki
ne subvencionira EU jer EU ima jako mali proracuni i polovica tog proracuna odlazi na poljoprivredu; subvencioniraju zemlje clanice. Subvencije u odredjenom trenutku nisu nesto od cega treba bjezati, medjutim samo u grani za koju se moze pretpostaviti da ce u buducnosti moci djelovati bez subvencija. Automobilskoj industriji su najbvise pomogli poreznim olaksicama za zamjenu automobila (manje CO2). Problem s brodogradnjom je da joj nije potrebna subvencija samo u vrijeme recesije, vec je bila sanirana i za vrijeme najvece konjunkture.

Tko je glasao

Dragi frederik ponajprije

Dragi frederik ponajprije moje isprike za moj malo glasniji ton ovih dana, naprosto me povuklo i dugo sam sutio.
Druga molba je da primis na znanje kako ja osobno tekstove Bajrusi/Nacional/ smatram izrazito podlim jer uvijek skriju bit, a otkriju neku (jednostranu) pojavnost i to ciljano.
Objsaniti mogu na primjeru vinograda (mozda vec negdje prije jesam).
Hrvatska daje (davala je) subvencije tj tzv poticaje za sadnju vinograda. U principu vrlo solidna svota sa kojom se moglo relativno badava do jeftino podici vinograd (tj ono najosnovnije od vinograda). Hrvatska poticajima sadnje vinograda zeli povecati povrsine pod vinogradima jer to vise nece moci kad ude u EU.
Istovremeno situacija u EU sa vinogradima i vinom koje ustvari diktira i vinogradarstvo je takva da se govori o EU vinskom jezeru. Radi se o tome da ima viska vina i vinske proizvodnje i da se u principu ne zna kud s njim. Mjere za obuzdavanje tog jezera su poticaji za krcenje vinograda. Dakako, da su te mjere u EU studiozno upakirane i da se govori o postizanju ciljeva kao sto su povecanje kvalitete, eliminacija rascjepkanih i fragmentiranih proizvodaca,...
U principu EU daje poticaje za krcenje vinograda i to na nacin da ti prvu godinu daju nekih po 7000EUR/hektaru i onda jos slijedecih 4 godine po tisucu manje.
Kako sad to uklopiti u nasu strategiju priblizavanja Eu? i kako u ovom slucaju pobjediti lukave i jake na sto podjseca Luka?
Pustiti u Nacionalu clanak koji objsnjava situaciju sa nasim vinogradarstvom, nasom politickom elitom i ...?
To sto sada drzava daje poticaje za sadnju vinograda, a sutra ce (morati) za cupanje to nije kontradiktorno. Kontradiktorno je tu situaciju zloupotrijebiti u mracne (oprosti mrace) svrhe.
Mi imamo vec (vec godinu dvije) organiziranih svercera koji kupuju vinogradiziranu zemlju ne pitajuci za kvalitetu vinograda, a nudeci danas primamljivu cijenu nego je uobicajna. Moje su procjene da zele doci do zemlje koja ce se kasnije krciti i uzivati spomenute EU poticaje. Treba imati dosta novaca, neke blage veze sa vinogradarstvom, zelju ukrupnati svoje zemljane posjede, te osigurau perspektivu od cca 10tak godina.
Slicna stvar je i u brodogradnji, postoji hrvatski interes prije pristupanja EU i EU interes koji se odvijaju paralelno.
MI ne mozemo izbjeci ono sto nas ceka u EU, ali se za to mozemo pripremiti svojim ponasanjem prije ulaska. >To ponasanje nije i ne mora biti nuzno u skladu sa EU zahtjevima (kao i kod vinogradarstva gdje se kod nas potice sadnja, a u EU krcenje vinograda) iako moze to biti. Kod brodogradnje je npr interes da i dosadasnje subvencije (od otpocinanja pregovora) uopce udu kao dozvoljene, a ne da ih npr brodogradilista kojim slucajem moraju vratiti drzavi (jer to znaci istovremenu propast cak i onih koji bi kakti prezivili).

Tko je glasao

Obaladaleka, ovaj ti

Obaladaleka,
ovaj ti komentar zlata vridi. Ja sam više puta pisao o zasnivanju prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u svrhu podizanja višegodišnjih nasada. Upravo nevjerojatno koji se tu kriminal događa, a sve ozakonjeno. Sad poveži to svoje gore napisano gdje korisnik služnosti dobiva državno zemljište (najviše uz more) uz godišnju naknadu od 80 do 200 kuna po hektaru(1ha=10 000 m2). Na to dodaj subvencije koje daje R.H. po hektaru podignutih vinograda. A meštri mogu još osigurati i nepovratna sredstva iz E.U. Zatim dolazi do ulaska u EU. EU (normalno i RH) daju sredstva za čupanje istih vinograda. Do sada je već otišlo na služnost nekoliko tisuća hektara. Recite meni koga treba obisit sutra za jaja kad se budu čupali vinogradi ili višnje ili masline. E sad to je jedan od manjih problema. Uz ovo onaj koji dobiva služnost dobiva i pravo građenja na tri do četri posto površine koju je dobio u služnost. I eto netko tko ima sto ha vinograda dobit će pravo gradnje na 30 000-40 000 m2. I što mislite što će se gradit. Banda lopovska. Veli Jure Radić, pa što, i mi ćemo ( IGH) sadit vinograde i masline:):):):)

Grd & lin

Tko je glasao

Dragi frederik ponajprije

Dragi frederik ponajprije moje isprike za moj malo glasniji ton ovih dana, naprosto me povuklo i dugo sam sutio.

Druga molba je da primis na znanje kako ja osobno tekstove Bajrusi/Nacional/ smatram izrazito podlim jer uvijek skriju bit, a otkriju neku (jednostranu) pojavnost i to ciljano.

Dvije su ovdje stvari, pa na obje odgovaram:

Ne trebaju mi nikakve isprike, to je dio folklora na pollitiki a posebice što ja jesam napisao jedan senzimentalni osvrt ali su strasti posredno bile izazvale i ja u njima nisam baš sudjelovao. Upstalom, iskupio si se linkom iz Eukonomista kojeg si naknadno dao - vrlo je poučan i toplo bih ga preporučio svima ovdje koji "suvereno" diskutiraju o hrvatskoj brodogradnji .

A glede Nacionala - pa ne znam i ne interesira me što Bajruši piše (ako ga Nacional drži i onda kad laže ili kad dobro piše to je njhova stvar) - ja sam samo znao da je Todorić pokupio najviše subvencija za poljoprivredu (to je bio svojevremeno dobar skandal) i samoo je Google bio kriv što je prvog izbacio Bajrušija ali je bilo mnogo drugih linkova - note subvencije ostaju činjenice. Ali nigdje ne piše u što je Friščić utrošio 5 milijardi koje je dobio za koalicijsku podršku.

Ostalo što pišeš je svakako OK, pogotovo referiranje na Luku, i onako usput , slušao sam Tomljenovića na HTV u koji je isto tako odlično i argumentirano obrazložio problem.

Tko je glasao

Upstalom, iskupio si se

Upstalom, iskupio si se linkom iz Eukonomista kojeg si naknadno dao - vrlo je poučan i toplo bih ga preporučio svima ovdje koji "suvereno" diskutiraju o hrvatskoj brodogradnji .

Baš me zanima što si ti poučnoga tamo uočio, ja samo vidim jednog mudrijaša koji je uspio dobiti menađerski kredit da bi otkupio višestruko veću imovinu i koji i dalje egzistira na državnoj sisi servisirajući morhovu flotu.

Bilo bi zanimljivo pročačakati na koji način je Prgin dobio taj natječaj (ako je natječaja uopće bilo).

Ali nigdje ne piše u što je Friščić utrošio 5 milijardi koje je dobio za koalicijsku podršku.
ne piše zato jer te novce nije ni dobio, preveslao ga iskusnjara sanader samo tako.
ali čak i da je dobio, novci su bili namjenjeni regionalnom i ruralnom razvoju cijele RH, ne samo jednog njenog dijela na što podmuklo plediraš.

Tko je glasao

menađerski kredit ostro

menađerski kredit ostro oko!!!
Mene oko Prgina (samo) interesira i je li on kad bio kooperant?

Tko je glasao

Problemi u brodogradnji nisu

Problemi u brodogradnji nisu jednostavni. Nema prave analize. Piše se srcem a ne razumom. Ja mislim da je jedan od velikih problema što se brodovi i brodogradnja farbaju kao i tuneli na autocestama.

Tko je glasao

Tekst počinje sa putničkim

Tekst počinje sa putničkim brodovima, nastavlja preko kruzera do stanja u hrvatskoj brodogradnji, komentari uglavnom brkaju ove i one brodove, a npr hyundai ne radi kruzere i iako je STX preuzeo Aker Yards posao gradnje kruzera ostaje u europi do daljnjega, gdje se najviše gradi u ranije spomenutom STX Europe - Više lokacija, Fincantieri - Italia - više lokacija, Meyer Werft - Njemačka.

Osnovni problem gradnje kruzera je kultura dizajna i vezanih scenarija te finalno obrada uz naravno razne usluge tokom gradnje u skladu sa scenarijom brodovlasnika i njihovog menadžmenta.
Čak i u Fincantieriju dio usluga vezanih za kulturu i scenarij odrađuju Englezi, Amerikanci, Kanađani naravno ako gledamo odozdola tu imamo Pakistan, Bangladeš...
U hrvatskoj imamo firmi koje surađuju, ali ih je premalo da one kreiraju smjer uostalom imaju posla i vani...

Što se tiče priče o recesiji Carnival Dream je naručen 2007. isporučen 2009. ključna riječ je koliko košta i za koliko se vrati uloženo i samo tu treba tražiti opravdanost i to nema veze sa recesijom, dok potražnja postoji možda ne za 3000€ putovanje, ali ide za 1000€ jer ako promatramo recimo
http://en.wikipedia.org/wiki/Grand_class
Oni napravljeni u Mitsubishi Nagasaki Yard su oko duplo skuplji od potpuno istih odradjenih u Fincantieri-u, razlika je u finishu na japanskom je tikovina na palubi, raskošnija unutrašnjost itd, na nekim talijanskim neka brušena plastična smjesa, jeftiniji paneli itd...
Možemo diskutirati o tome kako je pedantno vareno, ali izvana su isti, ostalo je na koje tržište ide naravno funkcionalnost je identična i udovoljava međunarnodnim normama, samo je uplata za putovanje različita i naravno različita su očekivanja te dojmovi...

Tko je glasao

....Tekst počinje sa

....Tekst počinje sa putničkim brodovima, nastavlja preko kruzera do stanja.....

Očito poznaješ problematiku ali ovo gore je samo djelomično istina - moje "sentimentalno putovanje" je pratilo samo naše kruzere tj. da smo u kruzerskoj brodogradnji imali šansi ali smo ih prepustili susjedima. Istina je da su Jedinstvo, Jadran i Jugoslavija građeni za druge namjene ali su se pretvorili u kruzere (među prvima te vrste) i danas dva od njih su aktivna a jedan se pretvorio u restoran. Istra i Dalmacija su također građeni za druge namjene ali su pretvorili se u kruzere, jedan se čak prepravio da nastavi i poslije 2010 a drugome je budučnost neizvjesna. Na sjeveru su ona tri broda ustvari bili prvi na svijetu ferry-kruzeri. Čak je Vladimir Nazor (iz klase pjesnika) ovog ljeta dolazio u Dubrovnik na kruzing putovanjima. Ono što smo napravili još plovi svijetom a mi gasimo jednu prevažnu djelatnost u kojoj ima masu ljudi i njihovih sudbina. Ma nisu radnici krivi za ovo što se događa nego oni koji su osmišljavali i vodili brodogradnju do sada i kojima su radnici sada samo višak kojeg treba što prije eliminirati da bio se na tim prostorima gradili hoteli.

Kruzerski turizam je u vrijeme recesije jedini u usponu, i to je bio prostor u kojem je trebalo tražiti svoje mjesto, jer smo mogli. Nisu toliko bitni ni ovi kolosi od plovećih gradova u kojima smo barem mogli djelomično sudjelovati da smo imali druge koji vode brodogradnju - ali za takve dogovore treba sjesti stručnjak nasuprot stručnjaku. No u zadnje vrijeme su bili postali traženi mali kruzeri (koje je koristio GCT Grand circle tour - jedan bus jedan brod koji garantiraju ekskluzivnost nasuprot masovnosti velikih plovećih gradova) - i tu smo mogli uzeti svoj dio kolača, ali nismo. Najlakše je od svega dignuti ruke i prodati zemljište za štogod drugo, a istovremeno se mala brodogradilišta privatiziraju i nastavljaju pozitivno raditi (dolje spomenuti Vranjic ili Korčulansko brodogradilište)

Ti očito znaš o čemu se ovdje govori, ali ima njih ovdje među našim komentatorima koji misle da je brod željezni kašun u kojeg se ubaci samo malo tehnologije i eto ti broda - no naši glupi radnici kao ni to ne znaju. Kako uopće razgovarati s takvima "sveznalicama"? Ovo ovdje na Pollitiki je zabava, ali zamisli, takvih razmišljenja ima i u Vladi i među ljudima iz politike, koji misle da je dovoljno se popeti na funkciju i odmah sve znaš, i o brodogradnji i o turizmu i o informatici (gdje samo trebaš malo rasporediti žice po ploči i zaliti ih smolom, uzeti kacavidu i početi prodavati kompjutere). Upravo to i jest naš najveći problem, taj mentalitet destruktivnih "sveznadara" koji su ustvari neznanje ucijeplili u najviše vrhove vlasti gdje se o svemu odlučuje.

Ja osobno ne prihvaćamm da je naš narod nesposoban, on je isto kao i svaki drugi. Istina izložen globalnim promjeama (premještanja aktivnosti prema jefinom istoku), ali je Monfalcone daleko od Rijeke ili Pule svega 100-tinjak kilometara (koji km više koji manje).

Tko je glasao

Ja osobno ne prihvaćamm da

Ja osobno ne prihvaćamm da je naš narod nesposoban, on je isto kao i svaki drugi. Istina izložen globalnim promjeama (premještanja aktivnosti prema jefinom istoku), ali je Monfalcone daleko od Rijeke ili Pule svega 100-tinjak kilometara (koji km više koji manje).

Dizajniranje i projektiranje se ne radi na jeftinom istoku, ali se ne radi ni u Monfalconu.
Da netko iskrca nacrte i u hrvatskoj će napraviti isto možda je problem trenutno tehnologija i pedantnost, ali
za 1-2g se pohvata, samo je pitanje da li je Fintecna zainteresirana, a to je pitanje političko ne gospodarstveno...

Tko je glasao

Hrvatska je brodogradnja

Hrvatska je brodogradnja BILA svjetska sila, bilo to nekome drago ili ne. To što je danas bolesnik nije ona kriva. U Hrvatskoj se VIŠE NIŠTA NE ISPLATI PROIZVODITI, i u tome grmu leži zec. Samo uvoz, šverc, droga, privatizacija, lopovluk... donose profit. Poštovani Rush, doista ne mogu ukratko odgovoriti kako je to brodogradnja bila profitabilna - odustajem. Ja sam mislio da je ono više od pola izgrađenog Splita uglavnom proizašlo iz i oko škvera, a ne da je palo s neba. Vidite, vi ste meni dali doista težak zadatak i ja ga ne mogu riješiti. Jedan nula za vas. Ja imam malo lakši zadatak za vas i molim vas da mi odgovorite koji je to hrvatski proizvod jeftiniji u nas nego što ga ja recimo mogu nabaviti u Italiji ili Austriji? O Koreji, Kini i Vijetnamu da ne govorimo. Jedan jedini. U čemu smo mi to konkurentni? Vaš je zadatak jednostavniji i možete ga riješiti u jednoj riječi. Ja pozitivno gledam na brodogradnju, njene mogućnosti, ZNANJE i TRADICIJU uostalom kao i na općenito PROIZVODNJU. Nažalost, danas se u Hrvatskoj NIŠTA NE ISPLATI PROIZVODITI, to je sustavna i dugoročna politika, ZNA SE čija. Samo se ne zna ZAŠTO? Zato se borim danas za brodogradnju, sutra za poljoprivredu, prekosutra za turizam... odnosno za sve ono što imamo kvalitetno i sa čime možemo ravnopravno sudjelovati u međunarodnoj tržišnoj utakmici. Današnja bitka za brodogradnju i njenu sudbinu je bitka za hrvatsku PROIZVODNJU. Na miran način, jer metalci nisu mačiji kašalj i kada im prekipi, a nije do toga daleko, moglo bi biti lijepe barufe. Je li moguće da ćemo stoljetnu tradiciju izgradnje brodova tako olako raskrčmiti? Kada govorim o brodovima, tu mislim doista na BRODOVE, kako ribarske ( evo vam zašto ZERP ), vojne ( a ne kupovati finsko smeće ), trgovačke ( primjer Leda na Korčuli ), usko specijalizirane ( prijevoz automobila - Uljanik ), brodska oprema ( Radež Blato ) ... Ovo o čemu govorim je sustavni problem kojega ova Vlada ili ne želi ili NE ZNA riješiti. Prije mi se čini ovo posljednje, pa je onda najlakše sve - poslati u Honduras. PS Da li se netko danas sjeća makedonskog Fenija, onog iz Kavadaraca, jednog od najvećih gospodarskih promašaja u bivšoj državi? Danas je , hvala Bogu, živ i zdrav, u stranim je rukama i začudo - profitabilan. Drugim riječima, ono što trenutno ne izgleda dobro, ne mora značiti i da neće biti. Najlakše je dići ruke od svega, olako likvidirati i - zaboraviti. A od čega će se živjeti?

Tko je glasao

Današnja bitka za

Današnja bitka za brodogradnju i njenu sudbinu je bitka za hrvatsku PROIZVODNJU. danasnja hrvatska proizvodnja rezultat je (izmedu inih slicnih situacija) bitke za brodogradnju.
Nikad ja boljih gradela nisam ni vidio nego onih napravljenih u splitskog škvera. Radnje u fušu su core business, a brodovi ne hedgirani kako bi se jos i spekuliralo na tecajnim razlikama.
PS S druge pak strane dajmo pricekajmo jos koji privatizacijski krug.

Tko je glasao

a brodovi ne hedgirani kako

a brodovi ne hedgirani kako bi se jos i spekuliralo na tecajnim razlikama.

Točnije, kako bi se za neupućene (čitaj stoku sitnog zuba) opravdalo PLJAČKU koja se odvija preko brodogradnje. Ako hedgiraš tečaj dolara i ako hedgiraš npr. cijenu čelika, kako ćeš pravdati ogromne gubitke. To važi za brodogradilišne "elite", dok se običnog malog škveranina može začepiti gradelama, lažnim bolovanjima, lijenčarenjem (čast izuzecima) i sl. smicalicama. Sindikalisti su sve to znali i mirno promatrali, a saad kad je došlo pet do dvanaest, za sve je kriv Polančec jer nije kako spada pripremio dokumentaciju za PRODAJU. Nije mi ni na kraj pameti braniti Polančeca, (jer i on je kotačić u nizu koji su brodogradnju vodili ka provaliji), ali one uvrede na račun njegove struke su stvarno degutantne (da ide saditi kupus). Iste takve uvrede su npr. stizale na račun ministra turizma Bajsa, no sad svi šute ko p***e.

Tko je glasao

To za Bajsa je

To za Bajsa je najsmješnije, zapravo najžalosnije, što ste mogli reći. Turizam JE U KOLAPSU što se tiče novaca, ali je zato izvrstan u broju noćenja. Pitajte Šukera što on o tome misli. Očito ništa, jer se ni ne čuje. Samo Bajs priča o nečemu o čemu POJMA NEMA, a tako se neodgovorno i ponaša. Jedako kao i prema zakonu o umjetnoj oplodnji, koja može važiti za sve osim za njega. A i Polančec bi mogao pakirati Vegetu. Bolje bi bilo i njemu i nama. Što su nam se na resorne ministarske fotelje uhljebili kontinentalci koji o brodogradnji i turizmu u najblažu ruku pojma nemaju? POJMA NEMAJU, a nije ih sram. Nikada neću zaboraviti riječi jednoga moga profesora na fakultetu prije četrdeset godina koji se na jednom predavanju upitao da što su se Srbi, kao seljačka država, uhvatili proizvodnje automobila ( nesretna Zastava Kragujevac ). Bolje bi im bilo, kazao je on i ostao - živ, da proizvode kajmak pa da cijela Europa - liže prste. Dobro Europi a dobro i njima. A to bi danas itekako vrijedilo i za neke naše seljake. Posebno one iz HSS-a.

Tko je glasao

Što su nam se na resorne

Što su nam se na resorne ministarske fotelje uhljebili kontinentalci koji o brodogradnji i turizmu u najblažu ruku pojma nemaju?

eto, i kako ovo drugačije okarakterizirati nego lokal fašizam ili šovinizam ili kako već to bi bolje znali reć oni iz društvenih smjerova.

Da bar problemi s brodogradnjom (ili turizmom kako pledira frederik) potiču od kako su u resornim ministarstvim ovi koje nazivaš kontinenetalci, nitko sretniji od mene iako se i ja ubrajam medju njih. no problem je daleko složeniji i dublji i prisutan od davnina. Dok smo bili pod austrougarima našoj brodgradnji je išlo puno bolje premda austrijanci i mađari ni mora nemaju i točno je da sve kreće nizbrdo kada na vlast dođoše srblji koji su donijeli posve drugačiji mentalitet i radne i moralne kvalitete, koje su se nastavile njegovati i za vrijeme Titove jugovine. ovo što danas imamo je posljedica upravo toga jer je izgubljen kontakt s civilizacijom. i krivi smo svi, odnosno ŽRTVE smo postali svi, bez obzira oklen bili.
Tako je npr. drug Račan došavši na vlast 2 000. odlučio sanirati dubioze u kojima su bila sva naša brodogradilišta pa i favorizirani Uljanik. I potroši Račan 12 milijardi kuna (minimalne procjene) za sanaciju, naravno da je odmah postavio i svoje stručne ljude (pogotovo u Viktor Lenac i to domaće koji su se u moru rodili) da bi na kraju balede 2003. ukupni dug svih brodogradilišta premašivao 8 milijardi kuna (što se zna i što je evidentirano u poslovnim izvješćima) .
Jebeni Račan, ta i on je kontinentalac i koji se q***tz miješao u posao koji ne razumije. Da je barem onda pustio da sve ode u kraj, danas bi bili bogatiji minimalno za 30 milijardi kuna, a našu brodogradnju bi na grbači imao netko drugi ili je nebi bilo, barem ne u tolikom obimu. Opstali bi samo oni koji su se prilagodili tržištu poput Uljanika.

Tko je glasao

Malo poznavanja naše

Malo poznavanja naše primorske hrvatske povijesti ne bi bilo naodmet. Današnja hrvatska brodogradnja u značajnijem obliku za vrijeme Austrougarske i Aleksandrove Jugoslavije je bila u Poli ( Puli ) i na Fiumi ( Rijeci ), dok je u Splitu bila samo simbolična. Koliko su oni u to vrijeme pa sve do 1945. službeno bili hrvatski valjda dobro znate. Ja sam Dalmatinac, i da sam se kojim slučajem rodio desetak godina ranije, rodio bi se u - Italiji. I naravno, za sve naše nedaće obvezno treba kriviti - Srbe. I usput ih zvati da nam spase turističku sezonu. A što se tiče lokal fašizma ili šovinizma, bi li vi mene, fetivog Dalmatinca koji nikada u ruke nije uzeo motiku niti zna da li se žito sije ili sadi, postavili za ministra poljoprivrede? Ne bi, logično, jer o tome POJMA NEMAM. Ne imati pojma o nečemu nije sramota, a najmanje je to šovinizam. Kada netko ne zna, onda - ne zna. Kada se netko u nešto ne razumije, onda se - ne razumije. I gdje je tu - lokal fašizam? Predlažem Frederiku, jer vidim da dosta dobro "talasa", da slijedeći put obradi poljoprivredu, pa kada već računamo koliko je brodogradnja pojela subvencija, idemo vidjeti koliko ih je u isto vrijeme poljoprivreda uzela. Bez obzira na rezultate, predlažem da odmah objavimo bankrot brodogradnje, ali onda i poljoprivrede ako rezultati budi indentični. Pretpostavljam da se slažete da pravila za sve budu jednaka. A gdje smo onda?

Tko je glasao

bi li vi mene, fetivog

bi li vi mene, fetivog Dalmatinca koji nikada u ruke nije uzeo motiku niti zna da li se žito sije ili sadi, postavili za ministra poljoprivrede

Znaci li to da bi najbolji kandidat za ministra unutrasnjih poslova bio zastitar ili izbacivac?
Ministar je politicka funkcija. Ja se nadam da hrvatski ministar poljoprivrede ne sije zito za vrijeme svog radnog vremena. Sve ovisi o tome koliko pojedini ministar ima politicke moci i s kojim ljudima se okruzi. Netko tko u zivotu nije vidio motiku moze biti najbolji ministar poljoprivrede. Dobar primjer su hrvatski ministri zdravstva i znanosti. Svi do sada su bili kao nekakvi strucnjaci na svojem podrucju, pa to nije donijelo puno dobra ni hrvatskoj znanosti ni zdravstvu.

Tko je glasao

Martin, bi li vi mene,

Martin,

bi li vi mene, fetivog Dalmatinca koji nikada u ruke nije uzeo motiku niti zna da li se žito sije ili sadi, postavili za ministra poljoprivrede

Ja bi, no moraš imat druge sposobnosti.

1. Biti sposoban izabrat tim koji se u to razme.

2. Imat taj tim pod kontrolom

3. Znati poslušat taj tim i donesti razumnu odluku, ako je tim dal dobre argumente za jednu stvar.

4. Svaku ne pravilnost i muljanje u timu trebaš bez obzira na bilo koga kaznit.

Možeš ti biti i čistač cipela, kaj se mene tiče.

Tko je glasao

@skviki Ne znam zasto je ovo

@skviki
Ne znam zasto je ovo bilo upuceno meni. Citat nije moj, nego od drugog fetivog Dalmatinca:) Ja se s tobom ovdje u principu slazem.

Tko je glasao

Pa ja tako nešto i tražim.

Pa ja tako nešto i tražim. Da budem dobar ( dapače - izvrstan po vašim kriterijima ) ministar u nečemu u čemu se baš ništa ne razumijem. Drugi za mene da rade, a ja da se šetam po bijelome svijetu, slikavam po televiziji i pričam gluposti. Odgovornosti ionako - nema. Drugim riječima, kada je recimo u pitanju jesenska sjetva, prvo bi meni kao izvrsnom ministru poljoprivrede netko morao obasniti da li se tada siju kruške ili pšenica, a kada bi dobio meni zadovoljavajući ( političko uvlakivački ) odgovor ( možete misliti kakav ), klimnuo bi glavom i odobrio da se siju - kruške. Mislim da ste ovdje pomiješali kruške i jabuke, a kako se u našoj državi sve radi upravo po ovome vašemu receptu zato smo i došli tu gdje jesmo. Ja bih se iz toga vlaka rado iskrcao, samo više nemam gdje. Ni Njemačka nas više neće...

Tko je glasao

Mislim da si ti pomijesao

Mislim da si ti pomijesao loncice. Moze li ministar poljoprivrede, ribolova i sumarstva biti strucnjak i za maslinarstvo i za vocarstvo i za lov plave ribe i za sumarstvo? Ministar je politicka, a ne strucna funkcija. I postoji nesto sto se zove politicka odgovornost. Ministar poljoprivrede inace niti odobrava niti zabranjuje sijanje psenice ili obiranje krusaka. Mozda je tako bilo 1947, sada srecom vise nije. Kazes da bi rado isao u Njemacku. Vidis, tamo ce te docekati ministrica poljoprivrede (Bundesminister für Ernährung, Landwirtschaft und Verbraucherschutz) Ilse Eigner, po zanimanju elektrotehnicarka. U Britaniji bi te kao ministar poljoprivrede docekao Hilary Benn, inace profesor ruskog jezika. Zanimljivo da u Njemackoj i Britaniji ne siju kruske umjesto psenice.

Tko je glasao

OK, prihvaćam. Samo ne

OK, prihvaćam. Samo ne razumijem zašto onda TAMO ( u Njemačkoj i GB ) sve to štima a kod NAS - ne. Očito je problem u odabiru POŠTENIH LJUDI i njihovih stručnih suradnika, koji su kod nas izgleda sve prije negoli pošteni i stručni. Jedino politički - jesu. Kažete da je sreća da ovo nije 1947. ( partijski komiteti, komesari, sekretari...). U čemu je danas razlika? Osim što je onda ( 2 godine nakon rata ) i danas ( 15 godina poslije rata ) pola gospodarstva u kolapsu a gradovi i sela ( tamo gdje je BILO rata ) tek djelomično obnovljeni. I što je 1947., biti lopov bila sramota, a danas je - stvar prestiža.

Tko je glasao

A što se tiče lokal

A što se tiče lokal fašizma ili šovinizma,

što se toga tiče, tu temu ne bih dalje produbljivao i osobno se gnušam takvih konfrontacija i podjela pogotovo medju Hrvatima. podjele na crvene i crne, partizane i ustaše još nekako jer su ideološkog karaktera premda nas i one znatno unazađuju, ali podjele na kontinentalce (opančare, blatare, svinjare, kupusare, krumpiraše su samo neki od epiteta u upotrijebi) i vas koji nikada u ruci motiku (ili nešto slično) niste držali, će nas odvući u provaliju iz koje nema povratka.

Predlažem Frederiku, jer vidim da dosta dobro "talasa", da slijedeći put obradi poljoprivredu, pa kada već računamo koliko je brodogradnja pojela subvencija, idemo vidjeti koliko ih je u isto vrijeme poljoprivreda uzela

nemam ništa protiv, dapače jer volim argumentirane rasprave u kojima se koriste releevantni podaci, a ne rekla kazala.
u tu svrhu možemo npr. usporediti poslovanje jedne Kontinentalne prehrambeno prerađivačke firme koja se bazira na "motici" npr. Podravke (koja je ovih dana takodjer u fokusu pažnje) i evo recimo 3.maja iz Rijeke.
Onako iz glave koliko znam Podravkini prihodi za 2008. iznosili su ca. 3,8 milijardi kuna, dok su 3.maja iznosili ca 1,5 milijardi kuna. Podravka je prošle godine usprkos ogromnom izvlačenju novca zbog realizacije projekta "spice" ipak poslovala s 30 miliona kuna dobiti, dok je 3. maj lane ostvario ca 350 miliona kuna GUBITKA. Istina 3.maj je skoro sav prošlogodišnji prihoda izvezao, Podravka je izvezla ca 50% no i tih 50% je više od ukupnog prihoda 3.maja. Nadalje možemo usporediti broj zaposlenih tamo i vamo, iznos subvencija koje dobiju tamo i vamo itd. itd.

Ako gledamo ukupnu poljoprivredu i njen udio u BDP-u i ukupnu brodogradnju i njen udio, broj osoba koje su vezane uz brodogradnju pa broj osoba koje su vezane i žive od poljoprivrede i to usporedimo s ukupnim poticajima koje idu brodogradnji odn, poljoprivredi pitam se pitam, na čiju će stranu vaga pretegnuti.

Ipak, takve usporedbe i prepucavanja jednostavno nemaju smisla, ali jedno je činjenica kad škveranima zašteka, premijer i ostala svita lete helikopterima da umire raju i obećaju nove kredite, no kad "moji" seljaci izađu na ulice i traže ono što im pripada i što je brodograditeljima neupitno- POTICAJE, tada se na seljake sa sviju strana drvlje i kamenje.

eto, kad vidim ovu nepravdu ili bolje reći diskriminaciju, jednostavno moram reagirati.
ništa osobno.
:)

Seljaci tako istovremeno muče iste muke kao i brodograditelji jer im banke i veliki kooperanti za koje sade, odbijaju kreditirati slijedeći proizvodni ciklus, no to trenutko rijetko koga zanima, a kukakmo kako uvozimo ogromne količine hrane. primjera koliko hoćeš, no uvijek brodogradnja na prvome mjestu.

Ma da je barem upola velika koliko poljoprivreda (5 vs 25 milijardi kuna bruto prihoda) ni riječ ne bih rekao.
;)

Tko je glasao

Nešto ste ovdje pobrkali. U

Nešto ste ovdje pobrkali. U nas se u Dalmaciji kaže "daj materi dite", i u tome sam kontekstu uspoređivao osjećaj odgovornosti prema kraju odakle netko potječe i prema ostavštini vlastitih predaka. Meni moji djedovi nisu ostavili njive i traktore ( niti sam igdje o tome sa sprdnjom govorio ). Meni su djedovi ostavili more i brodove i sve ono oko njih, i prema njima imam poseban senzibilitet. Kada god nešto radim korisno, sa daleko većim žarom radim na očuvanju tradicije mojih predaka, odnosno onoga što mi je u krvi, dok su mi vaši kontinentalni problemi ( uz dužno poštovanje ) velika nepoznanica i u tim se problemima osjećam - kao riba na suhom. I obratno. Što se tiče stimulacija seljacima, ne govorim da im je ne treba davati, nego da za sve vrijedi isti aršin. Ako subvencioniramo ili dajemo poticaje jednima onda moramo i - drugima. Primjer uspješne Podravke i neuspješnog 3.maja nije dobar primjer. Zašto ne uspoređujete Uljanik, kojega se kandže moćnih političkih centara nisu uspjele dočepati? Bilo bi malo realnije. Na seljake nitko ne baca drvlje i kamenje, svi suosjećamo sa njihovim problemima i NIKADA mi nije palo na pamet da im poticaje ne treba davati. Uostalom kako to cijela Europa odavno radi. Ništa novo. Malo im samo osobno zamjeram što su ponekad spremni zapriječiti ceste u jeku turističke sezone, kako bi na tuđoj ( bolje rečeno, partnerskoj ) nevolji dobili ono što im neupitno pripada. Isto tako, Europa je znala sačuvati svoja brodogradilišta, makar je njihov krajnji proizvod, brod, višestruko skuplji nego onaj korejski ili vijetnamski. Zato i mi moramo SVE što imamo vrijedno ZNATI sačuvati, pa tako i brodogradnju i poljoprivredu. Samo i jedne i druge treba transformirati ili restruktuirati kako bi sve ovo imalo nekakvog smisla. Jer, morat ćete priznati, da će nam se i brodogradnja i poljoprivreda naći u nezavidnom položaju kada se skorim ulaskom u EU otvore granice i roba počne slobodno cirkulirati. U mojoj Dalmaciji je danas litra maslinovog ulja oko 8 - 10 eura a u Grčkoj oko 3 - 4 eura. Usporedba ostalih poljoprivrednih artikala i njihovih cijena je danas slična. I što sad? Vidite da sustavno nešto ne štima. Naše ( ? - još jedan sustavni paradoks ) banke imaju novaca za kreditiranje uvoza svega i svačega a za vlastitu proizvodnju - nemaju. Nekome u ovoj zemlji odgovara da se sva PROIZVODNJA UNIŠTI, a ja sam protiv toga. Nadam se da ste i vi na sličnoj valnoj duljini. I bez ljutnje: nisam nigdje nikoga omalovažavao, barem mi to nije bila nakana. Samo branim SVOJE. Ponekad i malo žešće, ali doista bez zlih primisli. A ako se ponegdje nismo dobro razumjeli nadam se da smo se sada barem malo - približili. Pa ako je i maleni korak naprijed, ipak je - naprijed.

Tko je glasao

Ako subvencioniramo ili

Ako subvencioniramo ili dajemo poticaje jednima onda moramo i - drugima.

u ovome i leži glavni problem jer uz dužno poštovanje prema vašoj plavoj oranici i svemu vezanom uz nju pa tako i brodogradnji, prerspodjela sredstava iz ZAJEDNIČKE kase u koju svi uplaćujemo nije pravedna za što ima masu primjera.

nesporno je kako i jednu i drugu "oranicu" treba zadržati, ali je i nesporno da se ovako dalje više ne može. Samo par podataka za usporedbu: brodogradnja koja čini 1,5% Hrvatskog BDP-a proračun stoji 1,6 milijardi kuna (izjavio Polančeca nedavno u Otvorenom kod Srzićke), nasuprot imamo poljoprivredu čiji je udio u BDP-u 7,5% i iz proračuna povlači 2,6 milijardi kuna što je ogroman nesrazmjer. U brodogradnji imamo direktno zapolsenih ca 11 ooo + kooperanti kojih prema raznim procjenama ima čak do 35 000 što je meni teško povjerovati, a pogotovo opravdati, ali neka bude. s druge strane u poljoprivredi imamo samo OPG-a (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) ca 120 000 x2= 240 000 jer OPG čine i muže i žena (nerijetko i djeca no njih nećemo računati, ali kad bismo ih uračunali značilo bi da o poljoprivredi ovisi ca 500 000 duša) ali takodjer imamo i znatan broj poduzeća registriranih isključivo (ili dijelom) kojima je poljoprivreda osonovna djelatnost. Samo broj zaposlenih u takvim firmama daleko prelazi broj zaposlenih u brodogradnji. Nadalje poljoprivreda je i temelj na kojega se veže prerađivačka prehrambena industrija ( uljare, šečerane, mljekare, mese industrije...pa sve do kompleksnih poduzeća poput podravke koji sirovinu dijelom crpe i iz poljoprivrede) stoga multiplikator kojega ima poljoprivreda na ukupnu ekonomiju je daleko veći od multiplikatora brodogradnje. treba li zato zatvoriti naša brodogradilišta? naravno da ne jer nam je potrebna svaka kuna i svako radno mjesto, ALI mora se shvatiti da dosadašnji način prerspodjele zajedničkog kolača bez obzira što slični pritisci doleze iz EU, jednostavno više ne drže vodu, (Inače ja sam da bude jasno PROTIV ulaska RH u EU integracije) i mi sami radi sebe moramo stvari u tim segmentima dovesti u red.
Rekao sam već ranije kako su seljaci suočeni s istim problemom kao i brodograditelji (kreditiranjem proizvodnje), no njih zakidaju i na onome što je brodograditeljima neupitno,a to su direktni poticaji (zadni prosvjedi su bili i iz razloga što im je država ostala dužna za poticaje za sjetvu iz 2008. ), zatim seljaku kad urod obere elementarna nepogoda može zube objesit o klin jer čak i da je osigurao proizvodnju, osiguravatelj zakida i isplaćuje samo mali dio, a od države po tom osnovu ne dobije ni toliko. vrednovanje uroda/broda u odnosu na trošak proizvodnje je zasebna stavka o kojoj bi se isto dalo naširoko i nadugačko.

I tako..mogli bi do unedogled o problemima koji muče našu brodogradnju i našu poljoprivredu i zato potpuno podržavam tvoju izjave da se prema svima treba odnositi jednako.

Još samo jedna opaska glede izvoza koji se često ističe u korist brodogradnje, no s obzirom da mi u Hrvatsku uvozimo jako puno hrane, poticanjem domaće proizvodnje iste, direktno smanjujemo uvoz i na taj način možemo doprinijeti poboljšanju platne bilance u robnoj razmjeni s inozemstvom. dakle djelovati se može na više načina. No svi se slažu da je poljoprivreda najzapostavljenija grana u lijepoj našoj.
:)

Tko je glasao

Macy.... To što se netko

Macy....

To što se netko rodio u Dalmaciji ne čini ga stručnjakom ni za more, ni za ribarstvo niti za pomorska pitanja ili brodogradnju, kao što ni nekoga iz Slavonije ne čini poljoprivrednikom, posebno ne uspješnim..... U Dalmaciji ima vrlo sposobnih poljoprivrednika, kao što znam i neke pomorske stručnjake koji su rodom iz Slavonije....

Može se Polančecu prigovoriti štošta, ali mu reći da ne razumije probleme brodogradnje samo zato jer je s kontinenta je najprije nekulturno, pa zatim i netočno..... On je ministar gospodarstva, u što spada u brodogradnja..... misliš li da treba biti nobelovac za shvatiti da je vreća prazna i da nema novaca ?

Uostalom, daj mi odgovori na jedno pitanje...... tko su i odakle bili ljudi koji su vodili brodogradilišta sve ove godine (koji su navodno sve razumjeli) ...... i gdje je brodogradnja završila ?

Nije važno koje je boje mačka, važno je da lovi miševe.......

Tko je glasao

U najkritičnijem razdoblju

U najkritičnijem razdoblju brodogradilišta Split ( kada se je iz njega "isisalo" najviše para, zapravo kuna ), predsjednik Nadzornog odbora je bio izvjesni gospodin Vukelić, rodom iz okolice Karlovca. Netko rođen uz more, ima za nj urođeni osjećaj odgovornosti, ne samo kao zemljopisnom pojmu, nego i prema tradiciji i ostavštini vlastitih predaka. Uništiti to golemo tehnološko naslijeđe je - nacionalna izdaja. Ako ste gledali sinošnji "Poslovni Klub" na HTV-u, vidjeli ste da hrvatska brodogradnja ima težinu nacionalnog interesa, na njoj se dobrim dijelom naslanja nacionalna tehnološka razina ali i - nacionalna sigurnost. Pa ako hoćete i - državni suverenitet ( citat iz emisije ). A koliki je Polančec stručnjak za brodogradnju u brk su mu skresali radnici koji u njoj rade, a vidjet ćemo to uskoro i prigodom prve najavljene rekonstrukcije hrvatske Vlade. A ako je znanje nobelovca i ministra da samo konstatira da je vreća prazna i da nema novca, i nakon toga započne krčmariti i nastaviti lagodno živjeti, onda bi takav ministar gospodarstva mogao biti - i ja. Jer i ja toliko i tako znam, a moram priznati i - volim.

Tko je glasao

Jel i Goran Vukasović

Jel i Goran Vukasović rođen u Karlovcu? Siniša Poljak? Jakša Biskupović? Vedran Dragičević? Miljenko Boban , Damir Ostović?
osim toga, i bez tog kriminala hrvatska brodogradnja ne bi bila u boljem položaju. inače ja još čekam odgovor o nekadašnjoj profitabilnosti naše brodogradnje pa molim lijepo...

Tko je glasao

O poslovnim

O poslovnim (računovodstvenim) podacima teško ovdje možemo razgovarati, a oni se ionako naštimavaju (s obzirom na skandale kojima smo bili svjedoci). Ti si očito pratio stanje u brodogradnji kad si uočio da je Bičak u svom članku kojeg sam ja citirao (http://pollitika.com/sentimentalno-putovanje-brodovi-ljudi#comment-175539. ) nama svima podvalio pa predlažem da obradiš posebnim postom njegov članak i to s konkretnom podacima koje si ti ovdje tek površno diskvalificirao (tj. da pobijaš njegove navode a nama prezentiraš prave brojske).

Da nas sve podsjetim citirat ću te:

....taj članak Darka Bička je sažetak članka iz časopisa Brodogradnja koji je napisao neki ekonomist iz Trećeg maja i koji sam prije cca. godinu dana uzeo u ruke( mislim da je iz 12. mjeseca 2008.) i pročitao i nisam se mogao načuditi kreativnom računovodstvu spomenutog autora. radi se o najobičnijoj apologiji industrije što ni ne čudi. čim se netko dohvati multiplikatora, znaš koliko je sati.

Bičak je to objavio u Poslovnoim dnevniku 5. siječanj 2009.(http://www.poslovni.hr/104938.aspx), i ja osobno njegovom napisu nemam razloga ne vjerovati (nisam do sada vidio da ga je itko pobijao osim tvog ofrlje pobijanja), a prestao bih mu vjerovati kad bi ga ti nama ovdje pobio s argumentirano, jer ti evidentno suvereno vladaš ovom materijom (reklo bi se "Hic Rhodus, hic salta").

Ja mislim da bi to mogao biti odličan i koristan dnevnik (jer mi to često ovdje činimo), a i mnogima bi tako pomogao, pa i meni (i Macyju) da se riješimo zabluda. Hvatati Macyja za vrat radi istog onoga što je Bičak navodio (čemu on, ja i mnogi drugi vjerujemo dok ga netko konkretno ne bobije) ne čini mi se vjerodostojnim. Svakako ovdje nije ni vrijeme ni mjesto na kojem bismo tek tako rastezali potonule brojke hrvatske brodogradnje, jer izgleda da pravu analizu ti ovdje možeš naporaviti suprotstavljajući se Bičaku - uopće se ne šalim jer bih to doista želio vidjeti.

Ja osobno sam gore u članku samo naglasio da je hrvatska brodogradnja proizvodila vrhinske proizvode i da ti brodovi još uvijek plove nakon 40-50 godina. To su jedina prave činjenica o kojoj ovdje možemo govoriti jer su to realnosti. I da to što smo radili nismo iskoristili kako treba (bez obzira na političke sustave i subvencije, šticunge, kliringe itd.)

Ima nešto što Macy dobro postavlja. Nije brodogradnja jedini naš "obrovac". Kad se sjetim, da je Sanader, da bi opstao na vlasti i osigurao "seljačku podršku" pristao na Friščićev uvjet je 5 milijardi kuna potpore poljoprivredi (izvan redovitih subvncija za kije ne znamo kolike su). Doista ne znam koliko je Friščić od toga potegao (i to bi trebalo konkrenim brojkama potekijepiti a ne napamet), no uzmimo hipotetski da je to doista uzeo, a to je do sada u dvije godine ove vlasti i iznosilo 2,5 milijardi godišnje - pa Macy opravdano pita koji je rezultat. Izgleda jadniji od brodogradnje koja potegne godišnje mnogo manje ali zasada barem nikome ne pada na pamet da ukidamo poljošprivredu.

Tko je glasao

Nemam trenutno volje pisati

Nemam trenutno volje pisati dnevnik o ovoj temi pa samo kratko:
- ne treba biti stručnjak za brodogradnju da se uoči kako računica "oni državi 1.28 milijardi a država njima 1,16 milijardi" baš i ne štima jer bi to značilo da zdravstveno, mirovinsko, školstvo, sudstvo policiju i vojsku dobivaju za 120 milijuna kuna( ako prihvatimo autorove brojke koje su upitne), odnosno za 10% prave cijene, praktički džabe. zato je to najbolja socijalna pomoć u Hrvatskoj. em dobivaš plaću, em ti država plaća mirovinsko em ti ide staž. milina! rukavina izvali ovo pa ako prođe, prođe! ti i neki ste progutali!
-što se multiplikatora tiče zašto on množi 4 milijarde sa 2,91( a i bilo bi zgodno vidjeti kako se došlo baš do te brojke)? odnosno zašto ukupni prihod sa 2,91 i dobiva ukupnu potrošnju od 12 milijardi? jer nas bi trebala zanimati dodatna vrijednost a ne ukupna potrošnja.

i to sve bez sanacija. i bez oportunitetnog troška državnih jamstava brodogradnji a ne za nešto drugo primjerice.

Tko je glasao

Ma nisam te htio provocirati

Ma nisam te htio provocirati nego samo relativizirati kategoričan ton s kojim si ovdje nastupao - to da svi lažu a ti nešto zasigirno znaš.

Pogledaj gore što obaladaleka daje linkhttp://pollitika.com/sentimentalno-putovanje-brodovi-ljudi#comment-175956 : i je li i ovaj Prgin laže! ili da li Tomljenović jučer u poslovnom na HTV također laže.

Jedina istina glede brodogradnje je da je cijeli ovaj problem mnogo kompliciraniji od površnih simplifikacija i "brzinskog" pripucavanja na ovdašnjim kommentarima.

Tko je glasao

neznam jel prgin laže ali

neznam jel prgin laže ali na mene je ostavio dojam kao i na krekanog. što se tomljenovića tiče ja bi njemu istog trena uvalio otkaz. one njegove patetične propovjedi u kojima ponavlja jedno te isto svakog utorka ne služe ničemu.

Tko je glasao

Cijela gospodarska ekipa na

Cijela gospodarska ekipa na HRTu je prilicno troma.
Mene uopce ne zanimaju njihove jadikovke i prodike vec informacije koje eventualno ne moze covjek dobiti preko pisanih medija i interneta. Jos veca zbunjola je tip na HR1 koji vodi gospodarsku emisiju ponedjeljkom.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  2. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 1
  3. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 14
  4. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  5. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  6. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  7. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  8. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  9. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0
  10. Ustaško-revijalna komponenta proslave „Oluje“ izmještena iz Knina u Slunj od Feniks komentara 7
  11. Hrvatska je narodna demokracija, u čemu postoji kontinuitet posljednjih 45 godina od Zoran Oštrić komentara 14
  12. Godina 1941. za nas još nije završila, dok je za svijet godina 2050. već započela od Zoran Oštrić komentara 8
  13. ŠEFovi i paraŠEFovi od aluzija komentara 0
  14. Stanje Hrvatske Politika od AlexD komentara 0
  15. Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila od Zoran Oštrić komentara 26
  16. ŠEF NE MORA... a zašto zločesto nešto uradi od aluzija komentara 0
  17. gramatika ŠEFizma (vladavine ŠEFova) od aluzija komentara 1
  18. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 2
  19. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  20. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 0
  21. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 13
  22. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  23. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  24. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  25. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj