Tagovi

Seljački limbo dance

Još jedan happy-end spustio se nad Hrvatsku, još jedan prosvjed je uspio, još mnoga gladan usta su nahranjena i blaženi socijalni mir od danas će opet vladati zemljom. Do sljedeće prigode, a na nju neće trebati dugo čekati, možda dok ja ovo pišem već netko izlazi blokirati cestu, odbija hranu ili lupa loncima ispred nekog Ministarstva. U tom slučaju na teren izlazi interventni vod pregovarača (a ponekad i policije, ali čisto predstave radi), pretumbaju se stavke proračuna, nađe nekakva lovica, možda malo odgodi isplata i problem riješen.

Od sada će naše farme izgledati ovako:

Ako ćemo se lagat. Dirljivo je opet bilo gledati jedan te isti scenarij koji se stalno ponavlja da ozbiljno mislim da ga treba nominirati za posebnog Oscara. Krenu prosvjedi u obranu stečenih prava, zatim krene "blame-game" da se utvrdi tko je kriv, s posebnim naglaskom na to koja Vlada je više zasrala, SDP-ova ili HDZ-ova, blaženo gledateljstvo zauzme strane i borba može početi. Počnu pljuštati podrške sa svih strana, otvaraju se facebook-grupe, traže se prijevremeni izbori, melodrama dostiže vrhunac i onda se na vrijeme, taman kad se pojedu kokice i popije kola, nađe spasonosno rješenje i ugasi trenutni požar. Sljedeći, molim.

Nemam namjeru ulaziti u političku dimenziju priče sa seljacima, nisam ni sumnjao da će se taj aspekt ovdje temeljito obraditi u nizu tekstova. Ionako se sve svodi na katastrofalnu politiku Ive Sanadera i satelita HSS-a koji su u sretnija vremena novčanim poticajima kupovali glasove na selu, a sad kad novca više nema, netko treba reći seljacima da je gotovo s životom o državnoj sisi. Naravno, mastermind suludog trošenja se maknuo na vrijeme umjesto da kusa što je zakuhao. Obećano svakako sada treba ispuniti, ali to nije ni pola mise.

Ono što je tragično je činjenica da je u cijelom tom dramuletu oko seljaka gotovo svima pravi problem proletio iznad glave i da uopće nema naznaka da će se on uopće definirati, a kamoli rješavati. A osnovni problem je bolno jednostavan - naši seljaci su neobrazovani, nekonkurentni i ne pokazuju ni najmanju volju da to promijene nego se većinom (uz rijetke i svijetle iznimke) vode principom manjeg otpora - kad posao ne ide, uskočit će država sa poticajima i subvencijama. To jest platit ćemo svi mi kroz poreze i druga davanja da bi naš seljak mogao i dalje sijati ono što nikome na tržištu ne treba i još za to ultimativno tražiti otkup od strane (pogodite sad!) države i to po cijenama koje nisu tržišne - samo se sjetimo sličnih drama oko otkupnih cijena mlijeka i pšenice.

Sve to kreće od osnovnog nepoznavanja pojma poticaja - poticaj za proizvodnju je upravo to što mu ime i kaže, a nije socijalna pomoć, nije bespovratni kredit za kupnju najnovijeg i najjačeg traktora da bi netko bio baja u selu, a pogotovo nije nešto što smije nenamjenski trošiti na aute i proširenje kuće na treći kat jer se sin uskoro ženi. Netko će to morati što prije objasniti seljacima jer, kako kažu, vrlo skoro ćemo ući u sustav Zajedničke Poljoprivredne Politike EU (CAP) gdje ovakvih poticaja više jednostavno neće biti. I uzalud onda traktori i blokade.

Malo koga brine da već sada imamo na raspolaganju obilne predpristupne fondove EU (milijune eura) za poljoprivredu kroz programe IPARD i SAPARD koji se vrlo malo koriste jer da bi dobili te novce nije dovoljno biti dobar s lokalnim HSS-ovcem ili s gazdom Sanaderom, nego treba napisati smislen projekt i poslovni plan, imati dokumentaciju, pratiti projekt i svaki trošak dokazati računima. Ogromna većina naših seljaka nema pojma kako napisati poslovni plan, a pomoć od državnih agencija koje su osnovane i u kojima su uhljebljeni činovnici, je mizerna. Čak štoviše, kriterije za prijavu na te natječaje pisali su hrvatski dužnosnici koji su postavili kriterije tako visoko da ih nitko osim par velikih firmi ne može ispuniti.
I tako, dok milijuni eura leže i čekaju da ih se pokupi, malo je tragikomično gledati seljake kako mole crkavicu od ionako jadnih državnih financija. Ali jebatga, kad Europa ne da novce na lijepe oči, nego dave s nekakvim poslovnim planovima i elaboratima, a seljak naučio zasijat pšenicu, prodat u silos i prst u uho do sljedeće sjetve.

I šta sad? Ugasili smo požar, seljaci vratili traktore na farme, a problem će nas opet lupiti u glavu za dvije godine kad uđemo na zajedničko tržište. Ovo što se sada dogođalo će izgledati kao pjesma kad se 1.1.2012. ukinu sve državne subvencije poljoprivredi i kad za svaki poticaj bude potrebno pisati Briselu projekte i elaborate. Međutim, do tada se možemo zabavljati igrokazima na koje smo navikli - koji je ministar više kriv, tko je obećao a ne daje, koja je Vlada bila bolja itd... Sva sreća da u oporbi imamo zrele političare koji imaju rješenja za ove probleme, samo čekaju priliku da ih riješe. Opet ako ćemo se lagat.

Komentari

Mali Ivica dolazi doma

Mali Ivica dolazi doma poslije vrtića i govori svojoj majci:
"Mama, mama, sada znam kako ćeš dobiti novu bebu!"
"Pa kako, Ivice?"
"Mama i tata se skinu, onda tatin pišo naraste, onda je on stavi u mamina usta i nakon nekog vremena mama dobije bebu."
"Ma ne, dušo, tako mama ne dobiva novu bebu. To je kako mama dobiva nove cipele."

Tko je tu mama i tko je tata?

ZNA SE....

Jakšs
"Tu fui, ego eris "

Obrisan

Tko je glasao

Uz dužno poštovanje prema

Uz dužno poštovanje prema autoru dnevnika i ostalim blogerima, ne mogu da ne odolim da za kraj, u temi gdje sam dobro zabrazdio, lagano ne poentiram na kraju.
Nažalost ne radi se o nikakvom trujumfu nego tek konstatacija da svijet ide dalje ( prigodni VIDEO - 5.5mb), a nama preostaje da sanjamo o tim veličinama, rokovima i možda ljudstvu...
Preostaje nam nova poljoprivredna komora i olinjali kao pas Mavrović. Čak mi pada na pamet da mu predložim zamjenu: dečko možda nema pameti, ali barem udara - VIDEO - 2.5 mb)

Tko je glasao

Kad kažeš A osnovni

Kad kažeš
A osnovni problem je bolno jednostavan - naši seljaci su neobrazovani, nekonkurentni i ne pokazuju ni najmanju volju da to promijene nego se većinom (uz rijetke i svijetle iznimke) vode principom manjeg otpora - kad posao ne ide, uskočit će država sa poticajima i subvencijama. To jest platit ćemo svi mi kroz poreze i druga davanja da bi naš seljak mogao i dalje sijati ono što nikome na tržištu ne treba i još za to ultimativno tražiti otkup od strane (pogodite sad!) države i to po cijenama koje nisu tržišne - samo se sjetimo sličnih drama oko otkupnih cijena mlijeka i pšenice.

mislim da nije korektno nazivat seljake neobrzovanim i slićno, zato što su živjeli (i žive) na način koji su prijašnje vlade zacrtale, tj. prema njihovim "vizijama" razvoja sela (tu mislim na prekomjeno subvencioniranje umjesto orijentaciju na farmersku poljoprivredu). Seljaci će najvjeovatnije završiti kao i brodogradnja, odnosno nakon gomile novca upumpanog u subvencije a ne u razvoj jednog dana će se reći da to tako ne može, i da su nekonkurentni, ne dozvojava EU bla bla bla. Što je usvari i točno, ali je kvaka u tome da nije seljak kriv ako mu džava laže. Osobno smatram da je dobro da su dobili ove novce iako se njih trenutno nema, jer se vlada mora naučiti da kad da neko obečanje da ga i ispuni. Sad se govori nema se novaca i slično, dok je na to trebalo misliti dok su se davala obečanja, tj prvo osigurati novac onda ga davati.

Kod problema u poljoprivredi (kao i u brodogradnji), glavni krivac je država koja se bavi akvizicijom podravke, uhljebljivanjima... dok gospodarske probleme rješava subvencijama, a sad tu krivnju želi po običaju prebacit na nekog drugog.

Tko je glasao

Whatever, bravo. Ponovili su

Whatever,
bravo.
Ponovili su sa seljacima ono što su odavno već magistrirali; privremeno gašenje požara bez rješavanja problema. To stalno rade.
A ovi će opet glasati za te krvopije i predatore.
Začarani krug.
Ima li izlaza?
Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Mirtaflora, ima izlaza, ali

Mirtaflora, ima izlaza, ali on je vrlo uzak, tijesan, bolan... i samo najhrabriji se usudjuju krenuti njime. A takovih u Hrvatskoj, nazalost - nema.
Sto se tice "gasenja pozara" to niti nije gasenje, nego samo prigusivanje vatre koja i dalje tinja ispod nesto dima i pepela. I tako "ples vjestica i vjestaca" u zacaranom krugu se nastavlja!!!

Tko je glasao

... A osnovni problem je

... A osnovni problem je bolno jednostavan - naši seljaci su neobrazovani, nekonkurentni i ne pokazuju ni najmanju volju da to promijene nego se većinom (uz rijetke i svijetle iznimke) vode principom manjeg otpora - kad posao ne ide, uskočit će država sa poticajima i subvencijama. To jest platit ćemo svi mi kroz poreze i druga davanja da bi naš seljak mogao i dalje sijati ono što nikome na tržištu ne treba i još za to ultimativno tražiti otkup od strane (pogodite sad!) države i to po cijenama koje nisu tržišne - samo se sjetimo sličnih drama oko otkupnih cijena mlijeka i pšenice.
Kako objašnjavaš viđene traktore na prosvjedu, 800 novih mliječnih farmi, 200 svinjogojskih farmi, 50000ha novih nasada vinograda i voćnjaka...? Ozbiljne namjere ili zajebanciju? Niti jednu tu investivciju neće država otplatiti. Gro seljaka je 50+ godina i za njih nije očekivati da se upuštaju u takve avanture...Naša dva inernetska poljoprivredna foruma imaju preko 4000 registriranih članova i možda bi promjenio mišljenje kad bi vidio što se i kako piše, a iz tog se jasno može zaključiti obrazovna struktura mlađih seljaka.
Najveće sjetvene površine u HR su pod kukuruzom za koji država redovito ne intervenira iz budžeta, isto kao i za repu, suncokret, soju, povrće, vino...
Sve to kreće od osnovnog nepoznavanja pojma poticaja - poticaj za proizvodnju je upravo to što mu ime i kaže, a nije socijalna pomoć, nije bespovratni kredit za kupnju najnovijeg i najjačeg traktora da bi netko bio baja u selu, a pogotovo nije nešto što smije nenamjenski trošiti na aute i proširenje kuće na treći kat jer se sin uskoro ženi. Netko će to morati što prije objasniti seljacima jer, kako kažu, vrlo skoro ćemo ući u sustav Zajedničke Poljoprivredne Politike EU (CAP) gdje ovakvih poticaja više jednostavno neće biti. I uzalud onda traktori i blokade.
Popore ni po svojoj definiciji, niti ustroju nisu potpora proizvodnji. Prouči malo zakon.

Koje gluposti...U EU, a i kod nas 80% poticaja je po polj. površini u vlasništvu, a ne po proizvodnji. Uopće nije bitno što imaš zasijano. Ako nećeš ništa sijati onda se prizna pod livade ili pašnjake i za kao takve ide oko 45% poticaja, ako je šuma dobiva se naknada za održavanje. Državu ne zanima, niti uvjetuje u čeg si potrošio poticaje. To je prepisani EU model koji se manje više primjenjuje i u nas. Tržišne intervencije su nešto drugo, a o tome naravno nisi ništa napisala jer se kroz ta vrata radi monopolsko i nepošteno subvencioniranje gotovo isključivo u jakim državama koje se nažalost, itekako nas seljake dotiče. Naravno, lakše je mlatiti praznu slamu nego se malo informirati: LINK1 LINK2

Malo koga brine da već sada imamo na raspolaganju obilne predpristupne fondove EU (milijune eura) za poljoprivredu kroz programe IPARD i SAPARD koji se vrlo malo koriste jer da bi dobili te novce nije dovoljno biti dobar s lokalnim HSS-ovcem ili s gazdom Sanaderom, nego treba napisati smislen projekt i poslovni plan, imati dokumentaciju, pratiti projekt i svaki trošak dokazati računima. Ogromna većina naših seljaka nema pojma kako napisati poslovni plan, a pomoć od državnih agencija koje su osnovane i u kojima su uhljebljeni činovnici, je mizerna. Čak štoviše, kriterije za prijavu na te natječaje pisali su hrvatski dužnosnici koji su postavili kriterije tako visoko da ih nitko osim par velikih firmi ne može ispuniti.
I tako, dok milijuni eura leže i čekaju da ih se pokupi, malo je tragikomično gledati seljake kako mole crkavicu od ionako jadnih državnih financija. Ali jebatga, kad Europa ne da novce na lijepe oči, nego dave s nekakvim poslovnim planovima i elaboratima, a seljak naučio zasijat pšenicu, prodat u silos i prst u uho do sljedeće sjetve.

Da bi mogao konkurirati za IPARD ili SAPARD, projekat mora biti završen i u funkciji. Nadalje, mora uspješno raditi najmanje 5 g u protivnom moraš vratiti novac. Da bi farmu izgradio po EU + HR normativima treba beskrajno vremena, novaca, poznanstava...Za te projekte mogu konkurirat sva pravna lica, pa gdje su (a imaju obrazovane kadrove poput tebe, a jel hoćeš da ti pokažem koliko ih je prošlo na SAPARDU).
I šta sad? Ugasili smo požar, seljaci vratili traktore na farme, a problem će nas opet lupiti u glavu za dvije godine kad uđemo na zajedničko tržište. Ovo što se sada dogođalo će izgledati kao pjesma kad se 1.1.2012. ukinu sve državne subvencije poljoprivredi i kad za svaki poticaj bude potrebno pisati Briselu projekte i elaborate. Međutim, do tada se možemo zabavljati igrokazima na koje smo navikli - koji je ministar više kriv, tko je obećao a ne daje, koja je Vlada bila bolja itd... Sva sreća da u oporbi imamo zrele političare koji imaju rješenja za ove probleme, samo čekaju priliku da ih riješe. Opet ako ćemo se lagat.
Državne subvencije uopće neće biti ukinute. Jedino je istina da ćemo tek do 2019. participirati u punom iznosu za EU subvencije.

Moji odgovori su najednostavniji i najkraći mogući. Nadam se da ćeš barem za jotu promijeniti mišljenje o poticajima i priglupim seljacima, isto onako kao što sam ja promijenio mišljenje o visokoobrazovanim ekonomistima.

Tko je glasao

Tučeš argumentima, ali oni

Tučeš argumentima, ali oni ne čuju. Oni vide samo hrpu love koju jadna država daje nekima tamo, a oni , visokoobrazovani, umišljeni, puni šupljeg znanja, jednostavno ne kuže da su seljaci naprosto prešišali njihov svijet poimanja. Gospoda kasne, podcijenjuju, govore neargumentirano o stvarima koje ne razumiju. Oni su za promjene, ali ne van okvira njihovih života. Oni bi malo zaštrajkali, pa malo zademonstrirali,pa malo otišli na drink, a za vikend nema ni prosvjeda, ni revolucije, jer Bože dragi, pa vikend je.
Seljaci su uspjeli. To ih najviše boli. Dan i noć su stajali. Kad su krenuli, krenuli su, malo i pogurali one koji su poslani da zastraše, da tuku , da kazne drskost neviđenu.
Stvorila se nova sila u Hrvatskoj a opet su neki prespavali, ma nema veze, vikend je.

Tko je glasao

Drago mi je da pišeš na

Drago mi je da pišeš na ovim stranicama i da ima još netko tko argumentirano brani seljake. Po mogućnosti češće se uključi. Srdačan pozdrav

Tko je glasao

Pod 1 si rekao isto što i

Pod 1 si rekao isto što i ja - većina seljaka je stara i ne ulaže u svoje tehnološko napredovanje i obrazovanje. Iznimaka ima, i ja sam ih spomenuo, to su oni koji vide dalje od kukuruza i pšenice i njima svaka čast. Ovi podaci o novim ulaganjima sigurno nisu prošli bez državnih novčanih poticaja, na jedan ili drugi način.

Pod 2 - kod nas nije još uveden single farm payment i još se dosta toga potiče prema kulturama i površinama. Naš model je kompliciran, a CAP je još kompliciraniji. Kod nas se potiču kapitalna ulaganja, proizvodnja i ruralni razvoj, a k tome se još daje i potpora dohotku za mala gospodarstva i to je zapravo oblik socijalne pomoći. Daleko smo mi još od EU modela ali nas uskoro čeka, a Vlada se ne bavi prilagodbom tom modelu nego gasi vatru bacajući novac na goruće probleme.

Glede IPA mjera, na raspolaganju nam je oko 100 mil. eura i projekt ne mora biti završen niti u funkciji. Problem je što su tehnički prijave dosta komplicirane i zahtijevaju investiciju u studije utjecaja na okoliš i poslovne planove (a to su investicije oko 100 000 kn otprilike) što je problem za većinu seljaka, osim za velike firme. Savjetodavna služba i ostale državne agencije, unatoč dobivenim novcima za prilagodbu su napravile malo da pomognu ljudima oko tih prijava, pa je prijava jako malo. Možeš se i ti malo informirati o tome, nije teško.

Državne subvencije će biti ukinute u ovom obliku za kakve se danas seljaci bore. Subvencije i poticaji će dolaziti iz EU, ali po potpuno drugom modelu, koji je prekompliciran da se tu objašnjava u detalje, ali je sigurno da će zahtijevati puno više angažmana seljaka, pogotovo ako dolazi iz male zemlje koja bi se na velikom zajedničkom tržištu trebala natjecati sa velikim proizvođačima. Europski CAP se mijenja svakih pet godina i svakako se u njemu pogoduje velikim državama s jakom poljoprivredom poput Francuske i taj model nije uvijek najpošteniji, posebno ga Britanci svako malo napadaju.

Šansa hrvatskih seljaka je u stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću jer ćemo se teško u glavnim proizvodnjama nositi s jačim državama. Ali to zahtijeva ulaganje u tehnologiju i obrazovanje, a ne kukanje za poticajima.

Tko je glasao

1. To je itekako rezultat

1. To je itekako rezultat državnih poticaja.

2. Cap je više neki proces ili skup mjera i preporuka koji u nekom razdoblju doista mijenja modalitet potpora. Ali: potpore se ne ukidaju, uz povečani trud farmeri i dalje mogu ostvariti značajne poticaje, engleska kraljica će i dalje imati potporu.
Trpanje u isti koš "poljoprivrednika" koji su za socijalu i nas profesionalaca se sve više pokazuje pogubno, po nas. Naš najnoviji model poticanja nije toliko loš, ali zahtjeva temeljitu provedbenu razradu.

3.IPARD. Većina nas je vrlo kratka sa novcem, a u zadnje vrijeme nas banke sa svim poljoprivrednim projektima glatko odbijaju i u tom svjetlu sam naglasio Članak 47.:
(1) Sredstva iz IPARD programa korisniku se dodjeljuju na temelju Zahtjeva za isplatu.
(2) Korisnik je nakon izvršenog ulaganja dužan dostaviti dva primjerka (original i kopija) Zahtjeva za isplatu zajedno s dokumentacijom propisanom u Prilogu VI. (obrazac I-OOI-1) ovoga Pravilnika do datuma naznačenog u IPARD Ugovoru ili Aneksu IPARD Ugovora.
(4) Zahtjev za isplatu treba sadržavati sve plaćene račune sukladno odabranoj ponudi i IPARD Ugovoru, a svi priloženi računi moraju biti plaćeni u cijelosti.
OVDJE se može da seljaci nisu baš neizanteresirani za te mjere, a isto tako se vidi da i oni koji su daleko potkovaniji od selaka imaju problem.
U svjetlu značajnih sedstava koju nam EU nudi i u svjetlu podatka od oko 1000 zaposlenih u MPŠVG, ne bi trebalo biti teško osnovati malu agenciju ili stručni tim koji bi se bavio samo sa tim, savjetima i konkretnima pomoći ozbiljnim i zainteresiranim.

4.Kažeš "Ali to zahtijeva ulaganje u tehnologiju i obrazovanje, a ne kukanje za poticajima." Mogao bih se sa ovim složiti, ali to me podsjeća na onu dilemu što je starije, pile ili jaje?

Tko je glasao

U svjetlu značajnih

U svjetlu značajnih sedstava koju nam EU nudi i u svjetlu podatka od oko 1000 zaposlenih u MPŠVG, ne bi trebalo biti teško osnovati malu agenciju ili stručni tim koji bi se bavio samo sa tim, savjetima i konkretnima pomoći ozbiljnim i zainteresiranim.

Ovime se nužno ne mora baviti država. Potencijalno bi ovo područje moglo biti zlatni rudnik za specijalizirane privatne konzultante, a na korist sviju. Zašto nema takvih?

The Observer

Tko je glasao

Savjetnika nikad dosta, a i

Savjetnika nikad dosta, a i još koji tim, to bi bilo super.

Tko je glasao

Ne znam je li ovo trebala

Ne znam je li ovo trebala biti ironija ili što.

U gornjem komentaru ukazujem najozbiljnije na normalan način rješavanja problema koji očigledno postoji - nesrazmjer izmedju formalno-administrativnih zahtjeva i (ne)sposobnosti individualnih poljpoprivrednika da ih zadovolje kako bi došli do nekih EU novaca koji jesu na raspolaganju.

Zašto se misli da bi to trebala rješavati država? Možda u spomenutoj agenciji sjedi stotine ljudi koji ništa ne rade, ali to ne znači da su oni zato sposobni efikasno odraditi taj posao.

Savez seljaka je npr. mogao formulirati potrebe i raspisati natječaj - neka konzultantska kuća bi se valjda javila, ako ne domaća, a ono strana.

Sasvim sigurno postoji mogućnost da se dio ostvarenih sredstava iskoristi za plaćanje konzultantskih usluga. Bolje konzultantu platiti npr. 20% i od EU uzeti 80%, nego ništa.

The Observer

Tko je glasao

država mora riješiti

država mora riješiti problem zemlje. Većina je državna i farmeri plačaju najam. Da bi se povuklo novce iz EU mora biti projekt sa svim mogućim i nemogućim uvjetima. Ako se nađe kiks odbija se a sva lova koju si uložio ode vrit.

Tko je glasao

Da bi se povuklo novce iz EU

Da bi se povuklo novce iz EU mora biti projekt sa svim mogućim i nemogućim uvjetima. Ako se nađe kiks odbija se a sva lova koju si uložio ode vrit.

Zato i postoje konzultanti da slože projekt tako da ispuni sve uvjeta. I nisu ti zahtjevi napravljeni za marsovce, nego za normalne poslovne ljude, što bi moderni poljoprivrednici trebali biti.

U poslu uvijek postoji rizik, pa tako i uz najbolju pripremu sve može kiksati. Tako je to u svakom natječaju. Zato se treba raditi profesionalno da se taj rizik minimizira.

Ti novci su realno na raspolaganju, i činjenica da se ništa ne uspijeva iskoristiti je sramota i prvorazredni skandal. A razlog za to je to što se postavljaju "svi mogući i nemogući uvjeti".

A državna potpora dolazi sama od sebe.

The Observer

Tko je glasao

Nazovi ministarstvo i neka

Nazovi ministarstvo i neka ti daju uvjete za Ipard. Valjda ti onda bude jasno, da na neke stvari ne možeš utjecati jer jednostavno nisu riješene. Osim toga postoje već konzultantske tvrtke i ne uzimaju 20% nego 5%.
A potpora ne dolazi sama od sebe. Ima svoju logiku i nije hrvatski izum. Za povrat kapitalnih ulaganja zbilja nisam nigdje čuo, ali onaj koji je to uveo sigurno je imao neke razloge - možda 20%.

Tko je glasao

2. CAP je najbolje opisati

2. CAP je najbolje opisati kao skup kompromisa između jakih država s velikim proizvodnjama u kojima se i male moraju naučiti plivati. Užasno je kompliciran jer je rezultat interesa 27 članica i ima toliko iznimki, propisa i podpropisa da je to cijela znanost, kao i inače u EU administraciji. Poticanje komercijalnih gospodarstva i onih staračkih sa pola hektara koji su za socijalu je pogubno, ali zato se traže posebne mjere kroz ruralni razvoj i potporu dohotku za ove manje i slabije.

3. Gle, postoji mala agencija za IPARD program, ali oni su dijelom kreirali problem jer su postavili visoke kriterije, a dijelom se i sami ne snalaze u tim propisima. Kad tome dodaš ostale institucije koje imaju kadrove koji pojma nemaju što s time i kako pomoći seljacima, dobiješ mali postotak iskorištenosti sredstava. Nisam rekao da seljake to ne zanima, nego da im je teško te programe osmisliti i ostvariti što nije isključivo njihova krivnja, dapače. Ima odličnih seljaka-poduzetnika, ali kad gledaš cjelinu, nažalost je većina ipak onih koji se više oslanjaju na razne pomoći i poticaje nego onih koji ulažu u sebe i svoj posao.

Tko je glasao

Moji odgovori su

Moji odgovori su najednostavniji i najkraći mogući. Nadam se da ćeš barem za jotu promijeniti mišljenje o poticajima i priglupim seljacima, isto onako kao što sam ja promijenio mišljenje o visokoobrazovanim ekonomistima.
Neće on promijeniti ništa, jer kao i drugi ignoranti to i nije kadar.
I ne radi se o ekonomistu, već o nekakvom jebenom psihologu, koji je vidio kravu na kilometar iz auta.

Tko je glasao
Tko je glasao

znam za to, ali to ne

znam za to, ali to ne spominjem jer u nekom širokom prosjeku će se dobivati ista svota po gospodarstvu

najveća novina je da ruralne zajednice dobivaju velike mogućnosti,i da dosadašnja (praktički fiksna) plaćanja po površini bivaju uvjetovana od puno više faktora - ekologija, održivost, posebni uvjeti, doprinos ruralnom i turizmu... i da se smanjuju davanja za proizvodnju

Tko je glasao

Oprosti, nisam upoznat

Oprosti, nisam upoznat previse sa principima poticaja, ali mi se iz tvojeg izlaganja cini da se poticaji daju po "poljoprivrednoj povrsini u vlasnistvu", bez obzira da li se na toj povrsini ista sadi?

Da li ti znaci da ako ja rentiram neku zemlju od tebe, ti dobijes poticaj a ne ja?

Ili npr nista ne sadim godinama i uzimam poticaj? U drzavi koja nema porez na imovinu?

Nelose... mjesto da POREZIMA kaznimo vlasnika koji NE KORISTI prirodni resurs (u ovom slucaju poljoprivrednu povrsinu), mi ga NAGRADIMO poticajem za to.

Mogli bi tak gradjevinskom poduzetniku koji zapocne gradnju i nikad ne zavrsi npr davati svi pare godisnje jer eto ima u vlasnistvu derutnu nekretninu. Ima ih po Zagrebu par tisuca, sto im ne bi pomogli malo...

I to su europski standardi? Pa meni evo jos pokoji razlog za neulazak u EU. Bar nesto dobroga!

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Oprosti, nisam upoznat

Oprosti, nisam upoznat previse sa principima poticaja, ali mi se iz tvojeg izlaganja cini da se poticaji daju po "poljoprivrednoj povrsini u vlasnistvu", bez obzira da li se na toj povrsini ista sadi?
Nema uvjeta što ćeš saditi. Ako nećeš ništa saditi, moraš ju barem pokositi da ne raste korov i da se ne zapušta trajno, tad dobivaš poticaj za livadu.
Da li ti znaci da ako ja rentiram neku zemlju od tebe, ti dobijes poticaj a ne ja?
Da. (Ugovor o zakupu daje drugi rezultat)
I to su europski standardi? Pa meni evo jos pokoji razlog za neulazak u EU. Bar nesto dobroga!
Točno. To su EU standardi koje smo zadnjim zakonom gotovo u tančine prepisali. Zapravo, kod njih ima još nešto bolje, a to je mogućnost ugara...

Tko je glasao

Poljoprivredna politika

Poljoprivredna politika funkcionira na potpuno drugaciji nacin, i glavna svrha poticaja je zadrzavanje ljudi na selu.

Tko je glasao

Da, ali osim toga,

Da, ali osim toga, ubrizgavanje ogromnih novaca u sektor poljoprivrede (60% EU proračuna), ipak radikalno, na umjetan način podiže konkurentnost europske poljoprivrede u odnosu na zemlje s jeftinijim radom i/ili boljim prirodnim uvjetima. Kontroverznost takve politike je velika kako unutar EU zbog izražene asimetrije u povlačenju subsidija, tako još i više na svjetskom tržištu. EU tako proizvodi ogromne količine hrane koja je na tržištu relativno jeftina.

Do prelaska sa poticaja po proizvodnji pojedinih kultura na poticaje na temelju posjedovanja poljoprivredno zemljišta (i ispunjenja još nekih formalnih uvjeta) došlo je kao odgovor na opći administrativni kaos, učestale prevare i nepovoljni utjecaj na regulaciju tržišta - upravo ovo što vidimo da se dogadja i u Hrvatskoj. Ovako, prevare su smanjene na minimum (katastar i vlasničke knjige su uglavnom uredni), ali ostaje kontroverza da sama činjenica posjedovanja poljoprivrednog zemljišta rezultira potporom. Ipak, tome treba dodati da postoje organičenja (različito po zemljama), npr. da moraš deklariran kao poljoprivrednik po zanimanju i adresa stanovanja ti mora biti na neki način povezanas tim bavljenjem (tj. moraš stanovati na farmi), itd.

Transparentnost je postignuta javno dostupnom bazom podataka, gdje se može točno vidjeti koliko je koji pojedinac ili firma dobio potpore.

http://farmsubsidy.org/

Probajte utipkati neko npr. tipično njemačko ime i izlistati će se sve osobe tog imena i iznos potpore koju su primili. Isto tako ime neke prehrambene industrije.

Možda bi takva javnost doprinijela većoj pravednosti oko potpora u Hrvatskoj, jer bi se vidjelo kako tko troši primljene potpore.

Dopunjeno: U Danskoj prosječna EU potpora "po hektaru" iznosi oko 2200 DKK (oko 2100 HRK), plus dodatna potpora za proizvodnju, tako da neki ukupno primaju i do 3000 DKK po hektaru. Ukupno je to oko 7-8 mlrd. DKK/godišnje

The Observer

Tko je glasao

Seljacki limbo dance.....

Seljacki limbo dance..... odlican tekst, malo sam se i nasmijala, bravo.

Uz malu korekciju - u hrvatskoj opozicija uopce NE POSTOJI !!!
Oporba, sto li je to? Ta cudna rijec meni nista ne govori. Valjda je to nesto suprotno PORBI - vlast, po istom kljucu Pozicija - OPOZICIJA.
Moze li mi netko reci odkud ta rijec i odkad se koristi?

Tko je glasao

Nije baš jednostavno od

Nije baš jednostavno od seljačine napraviti farmera, pogotovo posle druge boce rakije.

Tko je glasao

Kažeš kako u EU nema

Kažeš kako u EU nema poticaja. Točno ali ima drugih efikasnihih i pravednijih metoda. Osnovno je beskamatno kreditiranje proizvodnje. Kod pšenice je poticaj 600kn po hektaru što je ispod 10% od ukupnog prihoda od proizvodnje.Naime prosječan prinos je 5.1t a cijena 1.10-1.25. kn što je oko 6 000kn. Kako će eventualno poticaj za 2008 biti isplaćen 2 011, nakon 3 godine taj iznos se može prepoloviti. Računaj sada cijenu novca i doći ćeš do zaključka kako je kreditiranje sjetve puno povolnije za seljaka od poticaja.

Tko je glasao

Cini mi se da si rekao da si

Cini mi se da si rekao da si magistrirao agronomiju. Najprije reci koji smjer, pa bismo po tome mogli zapocet diskusiju.

Tko je glasao

Diplomirao stočarstvo,

Diplomirao stočarstvo, magistrirao ribarstvo. Desetak godina radio u HR poljoprivrednu veleprodaju i maloprodaju. Investirao podosta u turizam što smatram svojim penzionim fondom i čime se sada bavim.

Tko je glasao

Hvala za odgovor. A sada,

Hvala za odgovor. A sada, oprosti mi sto cu ti otvoreno reci da imas malo cega dodirnog sa ratarstvom, isto kao i ja sa stocarstvom. No, ipak onako laicki, sto mislis kako hrvatski proizvodjaci psenice mogu konkurirati na trzistu kanadskim ako je proizvodna cijena hrvatske psenice dobrano veca nego li je kanadske prodajna? Nadam se da cemo se sloziti oko toga da potrebno izvrsiti temeljitu reformu u poljoprivredi. Da, ali to se ne moze uciniti, ni lako, ni brzo. Pogledaj i ovaj primjer: Premda Kanada posjeduje neiscrpna nalazista nafte, unatoc tomu naftu kupuje od arapskih drzava. Jeftinije je to nego vaditi i preradjivati svoju vlastitu.

Tko je glasao

Koja to zemlja, od onih koje

Koja to zemlja, od onih koje visokim carinama ne štite svoju poljoprivrednu proizvodnju, tu proizvodnju ne subvencionira?
Te subvencije su znatne i variraju od zemlje do zemlje i kreću s sve do 70 % s koliko Finska subvencionira proizvodnju mesa.
Jedino Hrvatska ne bi trebala subvencionirati svoju poljopivrednu proizvodnju, jedino bi ona trebala uništiti selo i seljake.
Hrvatskog seljaka bi prema ovakvim mlatimudanima trebalo gurnuti da sa svopjim proizvodima bude i bez subvencija konkurentan na slobodnom tržištu? I sve to plaćajući stočnu hranu, sjemenski materijal, umjetno gnojivo i zaštitna sredstva i nekoliko puta skuplje nego oni kojima bi trebao konkurirati?
Znaš li ti da ulaznu cijenu stočne hrane, veterinarske zaštite, goriva, energije, laktofriza ... otkupna cijena mlijeka bez premiranja ne može pokriti?

Tko je glasao

"Ogromna većina naših

"Ogromna većina naših seljaka nema pojma kako napisati poslovni plan, a pomoć od državnih agencija koje su osnovane i u kojima su uhljebljeni činovnici, je mizerna."

Obtnička komora, gospodarska komora, poduzetnički inkubator itd, isl, ....
birokracija u klimatiziranim prostorima pijucka kavicu, surfa po netu, sređuje poslove svojti...
za njihove plaće je otišla lova namjenjena poticajima koju smo odrintali mi "privilegirani" koji još imamo posao...

Tko je glasao

Moram te citirati, za one

Moram te citirati, za one koji ne pročitaju cijeli članak:

"poticaj za proizvodnju je upravo to što mu ime i kaže, a nije socijalna pomoć, nije bespovratni kredit za kupnju najnovijeg i najjačeg traktora da bi netko bio baja u selu, a pogotovo nije nešto što smije nenamjenski trošiti na aute i proširenje kuće na treći kat jer se sin uskoro ženi.
kad Europa ne da novce na lijepe oči, nego dave s nekakvim poslovnim planovima i elaboratima, a seljak naučio zasijat pšenicu, prodat u silos i prst u uho do sljedeće sjetve."

Bravo, dečko!

Jedna ofca ne čini proljeće

Jedna ofca ne čini proljeće

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Delanec od pravednik vz komentara 6
  2. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  3. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 49
  4. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 23
  5. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 30
  6. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 17
  7. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  8. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  9. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  10. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  11. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  12. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  13. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  14. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  15. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  16. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  17. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  18. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  19. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  20. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  21. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  22. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  23. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  24. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  25. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 241

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • corto
  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko