Tagovi

Sedam pitanja o krizi - traže odgovore!

Vlada RH nedavno (26.velja?e o.g.) je iznijela svoje «Antirecesijske mjere», napokon priznaju?i da smo suo?eni s recesijom. Razne prijedloge i kritike dale su vode?e politi?ke stranke, Ekonomski institut, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka i brojni drugi. Vlada je nešto ranije osnovala Ekonomsko vije?e. O recesiji, o krizi govore i pišu mnogi ekonomski stru?njaci.

Prvo pitanje: Prijedlozi mjera u RH jako kasne! Zašto? Kako je mogu?e da izvršni direktor MMF gosp. R. Rato u listopadu 2007. govori o financijskoj krizi kao o najve?em problemu današnjice, da se diljem svijeta govori i piše o ekonomskoj krizi još po?etkom 2008. godine, a da u nas oni ?ija je dužnost predložiti i ostvariti mjere šute? Možda je opravdano ne iznositi bolesniku posve istinitu sliku stanja u kojem se nalazi, ali ne može se opravdati ako se stradanja bolesnika ignoriraju i ako ga se poti?e na akcije koje ?e još više pogoršati njegovo stanje. A to je upravo ono što se radi - to je veliki grijeh propusta. Da li su oni koji su odgovorni nekompetentni ili to rade radi nekih posebnih interesa? Ili?

Drugo pitanje: Oni koji moraju djelovati o recesiji govore izbjegavaju?i rije? kriza i uvijek sugeriraju?i da nam recesija dolazi izvana - kao pandemije gripe ili kao da se radi o nekoj prirodnoj pojavi za koju nismo mi - i naro?ito važno nisu oni - ni odgovorni ni krivi. Predsjednik HGK to?no je rekao - i to znamo - da ekonomska kriza u nas traje ve? desetlje?ima, da je uzrokovana životom na ra?un rasprodaje onoga što imamo i na ra?un zaduživanja. Prije 30 godina naša brodogradnja, PLIVA, Rade Kon?ar bile su vode?e u Europi, imali smo Sumamed, Vegetu, po proizvodnji kratkoživu?ih radiofarmaceutika Institut «R. Boškovi?» bio je uz engleski Hammersmith Hospital najvažniji u Europi, magneti proizvedeni u R. Kon?aru korišteni su u mnogim znanstvenim institutima. Gdje je to danas? Zašto? Sadašnja generacija sigurno nije manje sposobna nego one prije 20-40 godina, bolje su obrazovani - ili bi morali biti. Rad se ne cijeni, rad nije važan, stvaralaštvo nije važno.

Tre?e pitanje: Jedini resurs kojeg imamo i kojeg sve zemlje imaju su ljudi i njihov stvarala?ki potencijal. Ni jedna mjera ih ne smije sputati, smrznuti i onemogu?iti. Štoviše, cilj svih politi?kih mjera je potaknuti taj nedovoljno iskorišteni ljudski potencijal. Kako? Zapošljavanjem, obrazovanjem, iskrenim i vjerodostojnim vodstvom. To je dužnost politike i Predsjednik B. Obama može služiti kao uzor. Suvremena znanost i tehnologija to omogu?avaju - e-mail, web, Facebook itd. Rješenje problema i izazova s kojima smo suo?eni zahtjeva zajedni?ku akciju. Zašto okrivljujemo lije?nike, u?itelje, medicinske sestre, profesore i sve one ?iji rad osigurava kvalitetu našeg života, a ne pokušavamo sve te sustave, a pogotovo upravu napraviti efikasnijima i boljima? Stopa zaposlenosti u RH je me?u najnižima u Europi. Ne samo da do sada nismo o?uvali radna mjesta, mi smo ih uništili. Trebamo stvoriti radna mjesta koja doprinose proizvodnji, izvozu i ugledu naše domovine!

?etvrto pitanje: Ako su to?ne analize Svjetske banke i Me?unarodne organizacije rada da je ekonomska nejednakost, koja se ne temelji na radu i stvaralaštvu, izvor i uzrok smanjene kvalitete života, da se u tim zemljama visoke nejednakosti živi 15 godina kra?e, da u tim zemljama ima više korupcije i kriminala, da je u tim zemljama demokracija ugrožena, zašto olakšavamo rastu?u ekonomsku nejednakost? Zašto ne oporezujemo prekomjerno bogate koji se razbacuju luksuzom i nije im stalo do naše domovine?

Peto pitanje: Ova je kriza ekonomska, energetska, ekološka, socijalna i moralna. Zašto pokušavamo sve to riješiti samo djelomi?nim ekonomskim mjerama? Donesen je prora?un koji nije bio realan i sada se donosi koji još uvijek ima puno ve?e rashode nego prihode. Zar mislimo da ?e gra?ani lakše podnijeti još jedan rebalans, još jedno smanjenje kvalitete života. Daljnje zaduživanje je skupo. Dosta smo rasprodavali sve što imamo. Svojim radom i svojim stvaralaštvom moramo nadi?i krizu i pretvoriti je u šansu. Zato moramo pokazati da cijenimo rad i stvaralaštvo, da nam je to uzor, a ne poslušnost. Naš prora?un nije osigurao da na?emo nišu uspjeha, niti to osigurava predloženi rebalans.

Šesto pitanje: Dužnost je intelektualaca i naših vode?ih znanstvenih institucija suo?iti se s ovom krizom. Zašto šute? Da li se boje napustiti sigurnost uskih specijalnosti, da li su prestrašeni ili sputani? Što ih je smrznulo? Tko?

Sedmo pitanje: Može li se ovu globalnu krizu riješiti samo starim mjerama koje su je i uzrokovale? Sumnjamo - potrebne su i nove ideje. Vode?i svjetski ekonomisti i odgovorni politi?ari s vizijom o tome govore. Nove ideje, nove mjere nisu ponavljanje neuspješnih modela iz prošlosti, ali može se i treba iz pogrešaka u?iti.

Ova kriza je i globalna i lokalna. Svaka zemlja ima svoju povijest, svoja obilježja i svoje specifi?ne probleme, koje mora svojim snagama riješiti, ali stalno mora biti svjesna da je dio me?uovisnog i me?upovezanog svijeta.

Još su lošije od mjera rasprave o njima. Naša sredstva javnog informiranja posve?uju krizi i pokušajima rješavanja krize manje od petine svog prostora. Sabor RH ni toliko. Kada pokušaju, onda nepotrebno konfrontiraju interesne grupe, umjesto da ih povežu skupa u rješavanju zajedni?kog teškog zadatka. Istina je da smo i ranije bile suo?eni s teškim krizama. Me?utim, ovo je prva globalna kriza - svijet je sada globalan. Najgore bi bilo da gušimo rasprave, da se bojimo argumenata i ideja! Odgovornost je na nama!

Web stranica www.vrijemeje.com posve?ena je argumentiranoj raspravi o krizi i na?inima kako je nadvladati i preobraziti u šansu.

Komentari

Evo dat ću prilog raspravi


Evo dat ću prilog raspravi tako da, poštujući ''specifičnosti'' naše zemlje, predložim nekoliko promptnih mjera koje bi možda mogle zadovoljiti Rimski klub, ako budemo dobri:

1. Ukinuti definitivno svu proizvodnju hrane u Hrvatskoj, kako bi korporacije iz nadnacionalnih sfera mogle svoje tajlandske i sve ostale viškove nesmetano prodavati na našem slobodnom tržištu. (ostvareno 75%, još nam fali malo).
2. Omogućiti korporacijama nesmetano uzgajanje i eksperimentiranje svake vrste, s GMO-poljoprivrednim kulturama na cijelom teritoriju RH (ovo već ima, ali još nije dosta intenzivno).
3. Onemogućiti sve druge izvore energije osim nuklearnih elektrana koje treba što gušće, barem jedno 20 komada, pod hitno izgraditi na području RH, po mogućnosti na Plitvicama, Kornatima, Skradinskom buku, Risnjaku, te u neposrednoj blizini većih gradova ( i ovo djelomice već ostvareno, barem prvi dio rečenice. čekamo drugi).
4. ''Internacionalizirati'', odnosno korporatizirati, iskorištavanje svih nacionalnih prirodnih resursa, minerala, ruda, sirovina (drvna masa) i vode, radi boljeg upravljanja odnosno globalno''ekološkog'' gospodarenja tim resursima, na osnovi znanstvenih dokaza o štetnosti šuma te o neisplativosti iskorištavanja rudnog blaga.
5. Aktivirati barem još 500.000 NGO-a, sa što više volontera, tako da svatko o svemu ima neko mišljenje/dojam različit od drugih, i svi se bore za ova ili ona parcijalna prava, pa se u tom ''ratu svih protiv svih'' nitko nema vremena baviti sintezama i općim stvarima. Prednost ove vrste zapošljavanja je jeftinoća i racionalnost, odnosno angažiranje maksimalnog broja ljudi uz minimum ulaganja. (dosadašnji rezultat. ostvareno 40%, ali ponder je plus zbog povoljnih dobnih i spolnih skupina, mladi,žene, homoseksualni).
6. Depopulacijskim mjerama smanjiti prirodni priraštaj stanovništva, uz istodobno poticanje imigracijskih procesa (''seobe naroda'), radi dugoročnih pozitivnih efekata generacijske adaptacije i održavanja trajne razine sve niže cijene rada i nezaposlenosti.

7. Konačno rješenje - ukidanje privatnog vlasništva lege artis, nizom pozitivnih mjera poput porezne, monetarne, kreditne, socijalne, i ukupnosti svih drugih politika.

Evo, jedinohrvatska, nadam se da sam odgovorila na pitanje tvojih minusa, a isto tako i na sedam fatalnih pitanja naših kakademika.

ovo vrijedi ponoviti

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Lijepo da su vam stranačke

Lijepo da su vam stranačke kolege udijelile 40 pluseva na karizmu. Ja sam si evo dao truda proći kroz vaš portal i što sam više čitao sve mi je bilo lošije. Pogotovo kad sam vidio pod čijim pokroviteljstvom nastupate.

No u jednom ću vam dati za pravo, ovaj problem zahtijeva novi pristup i nove ljude, samo što ste vi g. Šlaus (kako sada stvari stoje) dio problema, a ne dio rješenja. Pitanje je samo da li nastupate iz malicioznih najmjera iz naivnosti. Ako je ovo drugo, rado ću vam poslati par materijala da sih pročitate. Ako je ono prvo,

Ne hvala, ne treba nam još jedan endlösung

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Vrlopoštovani g.Slaus sve

Vrlopoštovani g.Slaus sve najbolje vama i vašima za Uskrs želi Ivica Leutar iz Županje.

ZAGOR

Tko je glasao

Postovani,

Postovani, postovana,
zahvaljujem na brojim primjedbama, pitanjima i kritikama. Sve to me uvjerava da je naš skromni napor da se uključimo u raspravu o sadašnjoj krizi koristan.
Moje isprike na kasnom odgovoru. Iako sam odmah počeo čitati Vaše komentare - ja sam ipak samo napola e-pismen - i potrebna mi je pomoć mojih mladih suradnika kada moram otvoriti svoj korisnički broj i početi pisati. Ovo je i pravi trenutak da se odmah zahvalim gosp. Marku Krištofu, mr.sc. Vladi Cvijanovićiu Dr. Paulu Stubbsu i Dr. Jasminki Lažnjak, koji su stvarno srce, um i pokretač ovog našeg e-pristupa. Bez njih to niti ne bi mogli započeti a pogotovo ne bi mogli održavati.
Sada ću pokušati komentirati neke Vaše primjedbe, pitanja i kritike.

1) Apsolutno svi Vi koji kritizirate zašto nismo počeli ranije imate pravo! I mi kasnimo! Nije opravdanje, ali tek toliko da podijelim s Vama dileme koje sam imao. Kada sam se prvi put susreo s analizom krize - Rodrigo Rato u Madridu u listopadu 2007 - on je tada naglašavao financijsku nestabilnost. Tek krajem 2008. meni je postalo jasno da se radi o krizama: ekonomskoj, energetskoj i ekološkoj, koje svaka pojedinačno i sve zajedno dovode u pitanje naš suverenitet i prerastaju u socijalnu krizu, možda i političku (ali političku dimenztiju ću sada izostaviti jer smo preblizu izborima za lokalnu vlast i ne želimo da rasprava o krizi bude zloupotrebljena). Izvor svih kriza je moralna kriza. Druga kočnica mi je bilo što uopće nisam imao pojma kako dati bilo kakav koristan prijedlog. Fizičari obično pišu kada imaju rezultate i mogu formulirati jasan prijedlog. Iz iskustva kojeg sam imao vodeći s Prof. Ivan Supekom, generalom Antonom Tusom i mnogim drugima Hrvatski pokret za demokraciju i socijalnu pravdu, bio sam svijestan da su predavanja, okrugli stolovi i istupi u sredstvima javnog informiranja samo dio i da su danas e-mediji imperativ. Iako sam fizičar koji se tim sredstvom dugo vremena služi, ipak to meni nije materinski jezik, kao što je to mladoj generaciji. Najvažnije od svega: iako je važno dati koristan, pravi prijedlog kako nadići ovu isprepletenu krizu, važno je postaviti i prava pitanja. Prava pitanja dolaze od svih nas. I mi smo poćeli. Možda nisu ni sva pitanja dobra a nisu ni sva jednako važna, ali očito su Vas potaknula.

2) U mom interviewu gosp. T. Ponošu iz Novog Lista, u podnaslovu je naglašeno pitanje mirovina. O tome je kasnije Vlado Cvijanović odlično pisao na našem site-u, a vijest iz Novog Lista http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/popisi-prekobrojnih-stizu-u-voja...., koju mi je poslala gđa Ivana Barać, potvrđuje: i) nepotrebno se tjera u mirovinu mlade ljude i ii) potpuno je neodrživ sustav koji radno razdoblje svodi na niti 30 godina, a mirovinu rasteže na skoro isto toliko. Naime, prema sadašnjem sustavu obrazovanja teško je doktorirati do 30 godine, a srednje godine umirovljenika u našoj domovini su niže od 60. S druge strane očekivano trajanje života je danas blizu 80 i povećava za 3 mjeseca svake godine. Očito je da sustav obrazovanja, mirovina i rada uopće treba mijenjati. Razne studije pokazuju da doprinos ukupnom svjetskom bruto društvenom proizvodu koji proizlazi iz neplaćenog rada iznosi oko 30%. Takodjer, kao što smo napisali u Uvodu kojeg imate na našoj web stranici i sam pojam "bruto društvenog proizvoda" treba kritički razmatrati (vidite R.F. Kennedy i J. Tinberger).

3) Vaše primjedbe o win-win strategijama su bitne. Teorija igara postaje sve važnija. U našem životu igramo sve igre: one nultog zbroja, one u kojima svi dobijaju i nažalost, one u kojima svi gube. W. Pareto je pokazao da postoji granica onkraj nkoje su sve igre u kojima svi dobijaju iscrpljene i mogu se igrati samo igre nultog zbroja. Kroz našu povijest znanost i tehnologija su one djelatnosti koje podižu tu Paretovu granicu. Bilo bi moguće i zanimljivo istraživati razvoj društva: robovlasnički sustav, feudalizam i kapitalizam kroz teoriju igara. Meni se čini da je sadašnji neregulirani neoliberalni kapitaliozam došao u fazu kada su iscrpljene igre gdje svi dobijaju, a igre gdje svi gube postaju sve češće.

Srdačni pozdravi,
Ivo Šlaus

Tko je glasao

Postovani gospodine

Postovani gospodine Slaus,

ja sam novi na ovim stranicama, no mogu vec sada izraziti svoje veliko zadovoljstvo sa cinjenicom da se toliko ljudi zanima, a i raspravlja i razmislja o tome sta nas je "snaslo" (kao da se jucer pojavilo niotkud).
Moram napomenuti da pod nas ne smatram samo Hrvatsku nego covjecanstvo u cijelini. Ocito je da ni vecini drugih (privrednih a i socijalnih sustava) nije bas bajno samo sa sitnom razlikom u tome sa koje stepenice razvoja i blagostanja se krene na nize. Vjerujem da nikome nije drago krenuti nizbrdo. No polazeci od toga da je svima losije nego prije, smatram da, bili to profesionalci ili ne koji se bave raznim ekonomskim problemima danasnjice, trebaju prvenstveno krenuti analizom po "top-down" principu, dakle ne iskljucivo lijecenjem simptomatike, odnosno obradom pojedinacnog problema bez poznavanja uzroka istog. Nazalost je to lakse samo tako napisati u jednoj recenici nego stvarno sprovesti u djelo. Naime, za sagledavanje cjelovite problematike (molim sve citatelje da ne smatraju da sam bas ja u stanju da to ucinim!!!) potrebno je sa ekonomske i racionalne sfere se i donekle upustiti filozofske vode. Krenuti razmisljanjem daleko unatrag do nastanka odredjenih pojava koje do danas kroz razne mutacije mozda i nisu vise lako povezive. No bez tih veza nije moguce sagledavanja posljedica odredjenog lijeka koji se daje pacijentu za ljecenje jednog simptoma. U pravilu taj lijek ne djeluje na samo oboljenje, pa time na sasvim drugom kraju izaziva nova zarista. Uzrok i dalje nastavlja sa slabljenjem organizma. Mozda i u mnogo jacem obliku. Ja bih rado predlozio osobama koje su za to odgovorne, da se uvede disciplina "ekonomske filozofije" u jednom novoosnovanom tzv. "think-tank-u" u Hrvata. Navodim filozofiju jer smatram da oni ne bi trebali nalaziti rijesenja za konkretne probleme (ekonomske ili socijanlne naravi), vec biti na usluzi onima koji traze rijesenja u smislu potpore u razumjevanju razvoja odredjene problematike. Takve ustanove ne donose izravno vidljive ucinke niti kratkorocne rezultate, no vrlo su vazne za razvojnu strategiju jednog drustva. (Jedan od tipicnih primjera, iako negativnih i mnogo izravnijih je cikaska skola M. Friedmana, no to je tema za sebe).
Da se samo ukratko osvrnem na neke kljucne rijeci iz Vaseg teksta.

- "...win/win situacija"
osobno sam duboko uvjeren da tako nesto ne postoji ! Osim ako ne uzmemo u obzir varijantu win/win/lose.
Ili "...ako svi gubimo malo, onda smo svi dobili." Po jednoj zanimljivoj definiciji kompromisa se mozda moze razumjeti na sta mislim. "..Kompromis je stanje u kojem su obje strane podjednako nezadovoljne!"
Uvijek netko mora platiti ono sta drugi dobije.

-"...neregulirani neoliberalni kapitalizam"
od toga smo mi na srecu jos svjetlosne godine udaljeni. Mogu samo uputiti na razvoj situacije u lat. americi primjerice Chile, Argentina, i dr. , kao i Poljska, Rusija, Kina. Chikago Boys su na svim tim podrucjima eksperimentirali sa cistim oblikom kapitalizma. Naravno uz otvorenu i izravnu pomoc MMF-a i WTO-a i po osnovi "Washington Konsensus-a", koji su pod dugogodisnjim vodstvom ucenika ili sljedbenika Friedmana i cikaske ideje. Poljska i Solidarnosc su bili najslikovitiji primjer tih ucinaka jer im se ne spocitava toliko ni korumpiranost niti neke druge krupne grijehe kojima bi se opravdao zaokret nakon rusenja dotadasnjeg sistema (kao sta se to pripisuje rusima). Kod njih je bio najslikovitiji preokret uslijed pritiska odredjene ideologije.
Koliko se to odnosi na stanje u Hrvata?
Pa eto. Rasprodaja strateskih privrednih grana (Energetika, telekomunikacije, etc.) je prvi korak, slabljenje utjecaja drzave kroz smanjene prihode i time naravno i rashode, pa sve do privatizacije drzavnih resora (poput vojske odnosno tzv. "suply chain" i, primjerice servisa gradjanstva koji nas jos ocekuju ili su samo dijelom provedeni). To je utjecaj neoliberalizma.
U osnovi neoliberalizam se osniva na idealnoj ili teoretskoj ravnotezi ponude i potraznje bez obzira na "colateral damage" ( ucinke na socijalnu strukturu ). Tu je naravno drzava smetajuci faktor koji unosi "nemir" u tu fantaziju ili ravnotezu. Medjutim vidljivo je iz primjera u proslosti na raznim kontinentima, da sto se uspije doci blize provedbi te teorije, da je kraci ciklus opstanka iste. Da li uslijed razaranja iznutra (medjusobno unistavanje privrednih subjekata ili smanjenje kupovne moci dakle suzavanje trzista), ili uslijed utjecaja iz vana ( socijalne pobune, gradjanski neposluh). Dakle ocigledno je da je narav tog sustava samodestruktivna. Drzava koja je s jedne strane smetajuci faktor je istovremeno i ta koja, ovisno o svojoj ucinkovitosti, s jedne strane se bori protiv, i odrzava takav sustav na zivotu. SMIJESNO ALI ISTINITO ! Ukoliko uspije koliko toliko odrzati socijalni mir i mogucnost opstanka manjih privrednih subjekata (i time neoliberalima ide gadno na zivce jer uvodi razna pravila koji smetaju njihov duhovni mir) ona istovremeno produzava zivotni vijek samog neoliberalnog sustava.
Kapitalizam (neoliberalizam) i komunizam su za mene dvije strane jedne medalje. Oba sustava se temelje na teoriji, ili jednadzbi, kojoj fali jedan vazan parametar : LJUDSKO BICE !!
Tu sada ulazim u stvari na potpuno drugo podrucje. PSIHOLOGIJA.
Ljudi su bica kao i sva druga. Mi imamo instinkte koji se iz nase podsvijesti adaptiraju na trenutacne situacije bez da mi to primjetimo. Zadovoljavanje instinkta ne razlucujemo racionalno pa da se mozemo s njima razracunavati svjesno, nego na jos jednoj nizoj razini naime emotivno. A u tom grmu lezi zec. Osnovni instinkt koji nas tjera podsvjesno na razne lijepe i ruzne postupke jest potreba za samoodrzanje ili prezivljavanje. Ukoliko nema elementarne opasnosti koja nam ugrozava opstanak taj instinkt se adaptira. Pokusavamo obezbjediti sebe ili svoj status ili svoju imovinu, nakon toga nase prvo okruzenje (djecu, obitelj u sirem smislu, pa dalje). Zasto? Pa zato sto realizaciju tog instinkta dozivljavamo duboko na emotivnoj bazi. A ti dozivljaji su toliko intenzivni da su kao droga. Zato ne stanemo na djeci ili rodbini, nego kad njih "obradimo" prelazimo na prijatelje, pa cak i poznanike i susjede.
Ujedno je na srecu taj faktor, nazovimo ga pohlepa (ja bih ga nazvao ovisnost) i pokretac nase razvijenosti kao vrste. Dakle opet primjer medicine koja je odlicna ukoliko je doziranje korektno.
Doziranje te medicine mora preuzeti drzava. Drzava je u biti tvorevina svjesnog ljudskog uma u pokusaju reguliranja razuzdanosti osnovnog instinkta. Sta nas to uci? Da drzavu moraju voditi ljudi koji su svjesni te opasnosti i koji pod budnim okom ostalih stite interese slabijih.
No da se kratko vratim na onu medalju od ranije. Zasto je strana kapitalizma teza od one komunisticke? Zato sto je bliza ljudskoj naravi. Zato je komuniziam toliko i pervertiran u svojoj provedbi. Sama ideja ili ideologija predstavlja barem neku osnovu za raspravu (da se oprezno izrazim), ali sto je ucinjeno kombinacijom te teorije i ljudske naravi je stvarno katastrofa.
Drzava i njeni drzavnici moraju biti svjesni svog zadatka. A narocito sustinskog razloga svog postojanja. A i narod mora razumjeti da se borba ne smije voditi protiv drzave na bazi MI - ONI nego zajedno jer inace idu ravno na ruku namjerama neoliberala.
Moram priznati da su ovo, kada naknadno procitam ovaj tekst, samo nezadovoljavajuci i unakazeni djelovi mojih razmisljanja i zakljucaka, no borba sa ovom tipkovnicom mi predstavlja pre veliki teret da bi isao dublje u tu tematiku.
Osvrnuo bi se samo na jos jednu temu iz Vaseg posting-a.
- Mirovine
Opet pokusavam krenuti iz dubine problematike. Tko je upoznat u narodu sa nastankom mirovinskog sustava i zasto je uopce uveden??
Vecina je mozda upoznata povrsno sa teorijom generacijskog sporazuma, dakle radnici danas ne stede za svoju mirovinu vec placaju mirovine sadasnjih umirovljenika.
Odakle potjece ta "plemenita" ideja?
Uzmimo primjer Njemacke.
Zakon o starosnom osiguranju i osiguranju od invaliditeta je uveden je kao posljednji zakon o socijalnom osiguranju Otto von Bismarck-a. On je bio baziran na klasicnoj stednji. No tu nastaju problemi.
Prvo, sam sustav je bio idealan. Starosna penzija je uvedena na prag od 70. god. starosti (prosjecni zivotni vijek je tada bio ca. 5 god. nizi), i najmanje 30 god uplacivanja (koji rudar ili radnik u tvornici je bio u stanju odraditi 30 god u neljudskim uvijetim i nakon toga dozivjeti 70. god zivota ??). Dakle super skupljanje politickih poena i tudjih novaca, koji su uglavnom ostajali u drzavnoj blagajni.
Medjutim dolazi do nepredvidjenih problema. Prvi svjetski rat, nakon kojeg je hiperinflacija popapala vecinu vrijednosti nacionalne monete (to je prvi problem dugorocne stednje. Kako ocuvati realnu vrijednost ustedjevine). Nakon toga privredna kriza 30-tih. Kada nije bilo dovoljno uplata da bi se deficit, koji je nakon hiperinflacije stvoren pokrio, jer je drzava zbog ocuvanja socijalnog mira skrenula djelom s puta cistog pokrica stednjom. I na kraju NS rezim koji je dio tih sredstava zloporabio za vojne svrhe (dakle jos jedan problem, osiguranja namjene sredstava).
Dakle problematika je slojevita.
Tu se jedna "pametna" glava sjetila neceg sto su svi momentalno prigrlili !
Gerhard Mackenroth.
1957 je on postavio teoriju da penzici ne moraju biti osigurani po kapitalnoj osnovi (dugorocnoj stednji), vec mogu biti "pokriveni" preraspodjelom sredstava. Dakle to sto nam je danas poznato kao famozni generacijski sporazum.
Efekti su genijalni ako se zanemari rizike. Nikakvi inflatorni ucinci, jer sve ide nutra - van, a drzava de facto stvori u trenutku prelaska ogromne suficite kroz visak iz prethodnog sustava !
Gdje smo sada ?
Zivotni vijek je duzi, narod u prosjeku stari (dakle sve vise potrazivanja a sve manje uplata), a pricuva, zbog samog principa nema.
Tu placamo onu "win/win" situaciju od prije. Dakle sve se placa.
To je ponovno sve jako grubo i izvinjavam se zbog toga.

Koji su izlazi ?
Za sada, u recesiji nikakvi. Ali u boljim vremenima treba :
1. pojacati naseljavanje populacije.
2. prihvatiti nedavnu inicijativu kineza o novoj globalnoj valuti koja bi bila bazirana na realnim vrijednostima (zlato, srebro, ili basket raznih realnih vrijednosti zbog zastite od realne inflacije).
i jos neke daljnje,
ali oprostite, sada sam izgubio bitku sa tipkovnicom.
Ne mogu vise.
Pozdrav

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Uvijek netko mora platiti

Uvijek netko mora platiti ono sta drugi dobije

Moguće je win/win. Npr. netko izmisli neki lijek, primjer penicilin. Ti ga moraš platiti, uvoz ili licenca, ali je korist od njega mnogo veća nego što si platio. To je najočitiji primjer, svi dobivaju, netko doduše malo više, netko manje.

U običnoj situaciji, gdje se samo radna mjesta sele iz države u državu, i novac prelijeva iz šupljeg u prazno i natrag, situacija je po mom skromnom mišljenju dosta blizu zero-sum. Naravno, nekom je malo bolje, nekom malo lošije.

I ne zaboravi da ako gledamo tokove materijalnih vrijednosti i energije, postoje izraziti izvori i ponori, i tako se množe sve gledati. A postoje i "negativne materijalne vrijednosti", npr. zagađenja, radioaktivni otpad... tu nije zero-sum, tu je princip da netko drži ventil na izvoru, netko ventil na pola puta itd...

Što je to realna vrijednost na kojoj bi se bazirala svjetska valuta, meni je nedokučivo.

Tko je glasao

Je, u tom pogledu je win/win

Je, u tom pogledu je win/win moguc. Ali malo pretjerano receno je svaka trgovina win/win situacija. Ako ja kupim pinku kruha je i to win/win situacija, jer vise nisam gladan. Pa cak, na malo opak nacin gledano, je i gubitak radnog mjesta win/win situacija jer poslodavac racionalizira (ima manje troskove) a ja ne moram vise rano iz kreveta. Naravno ne zelim provocirati nikog, samo prikazati moguca gledista. Po kaos teoriji se moze sa svakim uzrokom u istu jednadzbu staviti svaka posljedica.
Da ne duljim, dakle ovisi o stupnju tolerancije i dubine razmatranja sta netko prihvaca kao win situaciju.

No ovaj drugi dio je mnogo jednostavniji za odgovoriti i nije nepoznat jer je vec primjenjivan u realnoj monetarnoj politici.

Sasvim kratko. Jedna drzava moze imati samo onoliko novca u opticaju koliko ima zlata pohranjenog.
Ja sam spomenuo basket sirovina samo zato jer bi to sprijecilo ili ublazilo volatilnost vrijednosti moneta na trzistu uslijed velikih oscilacija ponude i potraznje bazne sirovine.
Tipicni primjer iz aktualne situacije. Da je bilo koja valuta vezana samo uz zlato, odnosno njegovu vrijednost, onda bi doslo do drasticnih i cak neproduktivnih oscilacija vrijednosti iste. Posto je vrijednost zlata krenula sa nekih tristotinjak dolara do preko tisucu i sada natrag na 900. Da se koristi korelacija zlato/nafta, imali bi osim jako kratkorocnih divergencija jedan relativno miran razvoj.
U jacim krizama je zlato mjesto za parkiranje vrijednosti (novca) i time mu cijena raste, a nafta zbog smanjene potraznje gubi na vrijednosti. Prosjek izmedju tih cijena je "relativno" stabilan. Prema nekim neprovjerenim informacijama bi vrijednost USD obracunata na taj nacin imala vecu kupovnu moc (bazirano na rane 70-te do danas) nego sto to ima danas.
Dakle bila bi niza inflatorna stopa. Medjutim, inflacija je u homeopatskim dozama i zdrava za razvoj. Tako da je opravdan pokusaj svih centralnih banaka da odrze nisku stopu inflacije a nikako deflaciju.
Na kraju, cijela prica se svodi na to da je novac substitut za sve i svasta i da je u potpunosti fiktivan u danasnje vrijeme. On je postao dio ekonomske politike na kojoj se vjezbaju razni skolarci i, mozda i gore, razni sarlatani i samozvani doktori. Pokusaj vezivanja vrijednosti novca za nesto opipljivo je dakle s mog gledista razumljivo kada vidim sta se u americi radi trenutno za spasavanje financijskog trzista a istodobno Kina ima najvece pricuve na kugli zemaljskoj u dolarima.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

kao i u drugim područjima

kao i u drugim područjima života, u novcu treba ukinuti monopol. dozvoliti raznorazne "valute" i oblike razmjena..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Po kaos teoriji se moze sa

Po kaos teoriji se moze sa svakim uzrokom u istu jednadzbu staviti svaka posljedica.

To ovisi jako o jednadžbi. Općenito, to nije tako. U kompleksnim sustavima postoje i divergirajući efekti, gdje dva sustava na početku vrlo slična "odu" u sasvim različitim smjerovima, ali svakako i brojni samokorigirajući i stabilizirajući efekti.

Tko je glasao

ne miješati kauzalnost i

ne miješati kauzalnost i kaos

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Vrlo zanimljivo

Vrlo zanimljivo razmišljanje, no meni se ipak čini da je vezivanje monetarne baze za vrijenost bilo koje robe kontraproduktivno. Zlato je zbog razloga koje je Keynes 1930tih navodio neprikladno za monetarnu bazu: rudnici se nalaze u i danas nestabilnim dijelovima svijeta, a sa druge je strane podložno špekulacijama (tj. kupnjom dovoljno velike količine zlata moguće je podići njegovu cijenu). Zlatni standard potiče primjenu protekcionističkih politika i kompetitivnih devaluacija svjetskih valuta, što povećava napetosti među nacionalnim ekonomijama i smanjuje svjetski obujam trgovine. Sa druge strane, cijena nafte ugrađena je u cijenu skoro svakog proizvoda na zemlji, te su stoga špekulacije njenom cijenom znatno opasnije. Nafta se troši, pa stvarna monetarna baza u ovom prijedlogu zapravo ostaje zlato.

Stvaranje svjetske valute također nije neko rješenje, barem ne dok banke stvaraju novac preko mehanizma obvezne rezerve.
Po meni je najzanimljivije rješenje vezanje monetarne baze za obujam svjetske trgovine, uz istodobo stvaranje međunarodne klirinške unije, tj. povratak na Keynesov plan iz Bretton Woodsa. Preporučam MMFov working paper na tu temu Why White not Keynes'. Keynesov plan je vrlo važna komponenta za sagledavanje djela najvećeg ekonomista u povijesti. Plan stvara stabilnost međunarodne razmjene, ima ugrađenu stabilnu inflaciju, uključuje svjetski porez čiji prihodi služe za razvoj, a i predviđa mehanizme za sprječavanje špekukacija. Keynes se nažalost nedugo nakon Bretton Woodsa povukao iz javnosti i ubrzo umro, tako da je taj dio njegovog rada nepravedno zapostavljen.

Vezivanje novca za bilo koju stvarnu vrijednost za sobom povlači veliku preraspodjelu postojećih ekonomskih odnosa, pa smatram da je takvo plemenito rješenje malo vjerovatno u svijetu kojim dominiraju partikularni interesi.

Tko je glasao

Slazem se po svim tockama

Slazem se po svim tockama izlaganja!
Vjerovatno bih, da sam vlastiti tekst procitao pod necijim tudjim imenom, reagirao na slican nacin. Tih nekoliko rijeci svakako nisu mogle obrazloziti taj stav.
Uz ispriku bih napomenuo da to vidim kao mogucnost kratkorocne stabilizacije koju se moze realizirati u "relativno" kratkom roku. Svi vasi navodi, a i ostale "opasne" teorije ( u ovom konkretnom slucaju primjerice i peak-oil teorija ) su faktori koji vode do sigurnog destabiliziranja sustava ako ne i gore posto svijet novca, nazalost, pokrece buducnost (dakle spekulacija) a ne sadasnjost. Dakle zelio bih da se moje stajaliste ponajprije shvati kao neka metadonska terapija zbog urgentnosti djelovanja. Smatram da je sada osnovni problem sve veci gubitak povjerenja u sadasnju svjetsku valutu. A to je ono gdje gori, jer prema cemu se mogu ostali, a naravno i ostalo (...,zlato, nafta,...) mjeriti. Do sada su se pogreske monetarne/fiskalne politike SAD-a oprastale kroz vjerovanje da ih realna privreda moze kompenzirati. Taj konsenzus je kroz posljednje decenije odrzavao ravnotezu. Medjutim, dogadjaji zadnjih mjeseci izazivaju sve vecu (opravdanu) sumnju da ekspanzivnost sadasnje politike nije moguce kompenzirati na nikakav nacin. Bez osvrta na stvaran rasplet te situacije je, ponovno kao i pozitivan slucaj od ranije, dovoljno vjerovanje jedne kriticne mase, da se svijetu otvori tlo pod nogama i osnovni princip evaluiranja se pretvori u prah i pepeo. To bi bio naravno "worst case scenario". Ali u principu nas takav teoretski ishod navodi na osnovne uzroke problematike. Tek tim razmisljanjem bi se preslo sa metadona na stvarno lijecenje pacijenta.
Naime radi se samo o povjerenju i odgovornosti.
Zlatni standard od ranije kao i danasnja razmisljanja o basketu vrijednosti kao bazi za "svjetsku" monetu imaju zajednicku osnovu. Rastuce nepovjerenje u odgovorno djelovanje osoba i institucija koje upravljaju novcem s jedne strane, a istodobno pokusaj transferiranja odgovornosti za vrijednost izvan imaginarnih sfera i time na nesto opipljivo (ili blize ljudskim osjetilima). Da cak i izuzmemo spekulativna djelovanja na samom trzistu novca je danasnja situacija interno vec toliko dramaticna da se putem knjigovdstvenih trikova sustav odrzava na zivotu.
Tu se doticem spomenutog mehanizma obvezne rezerve. FED je taj mehanizam od ranih 90-tih pocela razvodnjavati. Ne samo da su ukinute rezerve osim na giro-racune, vec je bankama dozvoljen over-night transfer izmedju giro racuna i drugih racuna. Ukoliko bi se banke bilancirale nocu bi vjerovatno doslo do katastrofe. Uostalom su 2005 objavili da od 2006 nece objavljivati M3 (pitam se zasto ;) ).
No da se vratim na sustinu problematike.
Teorija novca je postavljena i provedena na introvertiranim potrebama jednog drustva bazirajuci se na internoj problematici. Medjutim daljnjim razvojem nije adaptirana u sustini nego je samo trazen ekvivalent.
Dakle o cemu se u principu radi? Novac predstavlja konsenzus jedne odredjene grupe ljudi (drustva) o valoriziranju izvjesne kolicine u sustini manje vrijednog materiala - samog novca (papir ili metal). Do te tocke i nije kriticno. Problem nastaje s jedne strane, kada to drustvo stupi u interakciju s drugim koje ima svoj konsensus. Dakle trazi se mogucnost komparacije. Ta komparacija bi bila jednostavna ukoliko bi postojeci konsensusi bili fiksni. Jedan "dogovor" , i stvar je rijesena. No, unutrasnji konsensusi se mjenjaju ovisno o potrebama drustva (stampanje novca bukvalno receno). Tu vec puca prica jer onaj prvi dogovor pada u vodu i trazi se novi. Kad je pak takvih drustava mnogo igra psihologija veliku ulogu. Trazi se najjaci prema kojem se u principu svi ravnaju. (Da napomenem, naravno sve izuzetno pojednostavljeno!). Jos veci problem nastaje kad jedni pocnu malo uljepsavati svoje stanje i tvrde da imaju manje novca u opticaju ili da su privredno jaci nego sta jesu (a u danasnje vrijeme za to ima gomilu prilika). Jasno sta to znaci za za ostale dok to ne prokuze.
Da skratim pricu.
Zlatni standard, ili bilo koje vezivanje za opipljive ili konacne vrijednosti smatram potragom za povjerenjem u globalni sustav vrednovanja. Svi navodi o mogucnostima povratnih efekata su jasni i realni. Samo smatram vaznim da se razmislja o globalnom, ujednacenom sustavu vrednovanja jer je razumjevanje stvarnog problema pocetna tocka. Tek kad se naidje na sustinu problem onda se moze i rijesavati.
Da ilustriram malo slikovito.
Trazi se nesto konacno i neutralno (dakle, nepotrosivo, bez utjecaja na interne sustave kao u slucaju sirovina i po mogucnosti bez prostora za spekulacije) kao baza vrednovanja. A tu da napomenem, da ja sa svjetskom valutom u ranijem postu nisam mislio na jednu monetu i time ukidanje ostalih, vec tako da se ostale prema njoj vrednuju. Time bi se ostavilo prostora za interni manevar prema pojedinacnim potrebama razvoja (Problem kod unificiranih poreza i inflacije je isti kao kod konfekcijskog odjela i onog sivanog po mjeri).
Sta bi to moglo biti? MJESEC !!
Smjesno?!
Teoretski i nije. Povrsina mjeseca kao bazna vrijednost medjunarodne ekonomske komunikacije.
Ukoliko kriticna masa prihvati da ju nije moguce kompromitirati, stvori se medjusobno povjerenje u transparentnost, a sto je najvaznije, zajednicki sustav vrednovanja.
Modaliteti podjele se relativno lako rijesavaju a nakon podjele svaka valuta se vrednuje prema odnosu novcane mase i udjela u mjesecevoj povrsini. Time imamo externu bazu a objedinjujemo globalno vrednovanje.
Primjer nije previse realan ali ukazuje na to da je najvaznije je spoznati sustinu problema a ne doktorirati na simptomima.
Zahvaljujem se na strpljenju.
Pozdrav svima

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

Zahvaljujem, g. Šlaus, na

Zahvaljujem, g. Šlaus, na iscrpnom odgovoru.

Ipak su neki diskutanti bili previše pesimisti, nije ovo jednosmjerna komunikacija!

Tko je glasao

Sva pitanja, jedan odgovor

Sva pitanja, jedan odgovor :

Jedna od najboljih knjiga ivestigativnog novinarstva koje sam ikad procitao!

Naomi Klein: "Doktrina soka" ("The shock doctrine")

Dostupna i na hrvatskom.

Citas, razumijes a ne vjerujes! Strasno, logicno, potkrepljeno nebrojenim citatima, izvorima i poznatim kronoloskim zbivanjima.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

I o tome se mišljenja

I o tome se mišljenja razilaze...

Tko je glasao

Nitko ne odgovara. Ajmo

Nitko ne odgovara.
Ajmo promijeniti pristup. :)

Prosječna (povlaštena) mirovina redovitog člana HAZU iznosi 8.312,95 kn.
Doduše, nema ih puno, svega 162.

Je li do sada bio kakav krizni prijedlog naše akademske zajednice iz koje se gotovo nikad ne može čuti neka originalna misao, a pogotovo misao vezana uz krizne mjere, da se malo solidariziraju s nama glupanima koji nisu imali čast postati akademici i da daju prijedlog umanjenja vlastitih mirovina za nekih 6 posto? :)

Tko je glasao

Šesto pitanje: Dužnost je

Šesto pitanje: Dužnost je intelektualaca i naših vodećih znanstvenih institucija suočiti se s ovom krizom. Zašto šute? Da li se boje napustiti sigurnost uskih specijalnosti, da li su prestrašeni ili sputani? Što ih je smrznulo? Tko?

Dužnost intelektualaca i znanstvenika takve stvari predvidjeti i sve snage pokrenuti s ciljem štetu smanjit. Krize dolaze periodično svakih par godina i u drugim zemljama se znanstvenici i intelektualci bave tim i prate situaciju. Djeluju na vrjeme i obavještavaju javnost o tome.

Naši su šuteli i nisu na vrjeme reagirali. Ima dve mogučnosti za njihovo djelovanje, jedna je interes a druga je ne znanje.

Sad kad je sranje tu svi su pametni.

Tko je glasao

Šesto pitanje: Dužnost je

Šesto pitanje: Dužnost je intelektualaca i naših vodećih znanstvenih institucija suočiti se s ovom krizom. Zašto šute? Da li se boje napustiti sigurnost uskih specijalnosti, da li su prestrašeni ili sputani? Što ih je smrznulo? Tko?
E moj profesore, nekad kad smo se malo intenzivnije družili uz pokojnog profesora Supeka znali smo tko ...
Isti su to oni koji su i njega proganjali.
Tuđmanov duh nije umro, on je itekako živ.
A svjedokom ste i ovog nakaradnog izbora ravnateljice IRB-a, otkuda je znao doći pokoji istinaibog usamljen i slab glas, ali, uvjeravam Vas, kad ova zasjedne, ni takvih glasova odande više biti neće.

Tko je glasao

Jedna od naših

Jedna od naših institucija/instituta je i Institut za javne financije, koji već godinama skoro očajnički šalje upozorenja vlasti što se sprema; ovako ravnateljica Katarina Ott piše u svom najnovijem osvrtu već u uvodu:

Međutim, usprkos stalnom ponavljanju istih stavova te silnom vremenu, energiji i novcu koje Institut za javne financije godinama ulaže u popularne publikacije koje se besplatno šalju Saboru, ministarstvima i medijima, kao da ništa ne dopire do te ciljane publike. Kao da sve shvaćaju tek neki novinari. Ili pak svi sve shvaćaju, jer ponekad, ali samo ponekad, i samo da bi se napadali oni koji su trenutno na vlasti, iz opozicije zna doprijeti koja suvisla rečenica. No, kad ti isti postanu dio vlasti, spremno donose i podržavaju nerazumne odluke. Zbog panike među građanima, još jednom ću sažeti ono što je trenutno najvažnije. Nisu to neke originalne ideje, već proizlaze iz osnovnih ekonomskih udžbenika, pa bi sve to trebali znati barem svi ekonomisti, ako ne i svi iole obrazovaniji građani.

Kako ocjenjuje poteze Vlade?

A što radi hrvatska vlada? Čeka lokalne izbore i spremna je žrtvovati napredak i blagostanje stanovnika.

Dakle, svi ne ljudi/intelektualci ne šute. Neki ljudi i rade svoj posao! To što političari drže narod u priči "ne brinite ništa" i što ljudi stalno puše istu foru mi već ide na živce!!! Ili smo se prešutno složili da idemo po scenariju tipa Argentina?

Tko je glasao

Kolgega Akademice, gdje

Kolgega Akademice, gdje Ste?

Javite Se pod hitno, diskusija je zastranila!

Tko je glasao

neoprogressivan Evo, već

neoprogressivan
Evo, već juri, sigurno će doći,
malo će kasniti, jer boji se noći!

Tko je glasao

Evo, već juri, sigurno će

Evo, već juri, sigurno će doći,
malo će kasniti, jer boji se noći!

Refrain:
"I cekaju neki ovdje od jutra do noci,
no, njega nema i nema i niti ce doci..."

Oni koji su povjerovali da ce imati priliku ovdje, kao anonimusi, voditi profane prepirke sa jednim Akademikom u svom ushicenju previdili su jedno:

- nista u ovom dnevniku ne ukazuje na to da ga je autor namjenio upravo Pollitica.com !.

Text je identican onome koji se moze procitati na www.vrijemeje.com i njegovo objavljivanje ovdje nije nista drugo do reklamiranja te stranice. Ja bih se kladio da akademik Ivo Slaus uopce ni ne zna (nije znao) za objavljivanje ovdje na pollitici.

Netko, da bi promovirao svoju internetsku stranicu posluzio se starim trikom: promicba puno bolje "pali" ako se posluzimo nekim poznatim imenom.

No, pomaze li to i vjerojatnoj predsjednickoj kandidaturi (u koju i dalje vjerujem !), to je jedno drugo pitanje.

Zao mi je drugih, ali ja razocaran nisam...

Tko je glasao

Vidim da se nitko ne

Vidim da se nitko ne usudjuje, pa mi ne preostaje nista drugo nego da ja objavim (za mnoge, nadam se, radosnu !) vijest (in verry bad "inglish" !) :

Ladies & Gentlemans !,

Pollitika.com (powered by mrak) is glad to proudly present of SPD-candidate for President of the Republic of Croatia !.

(Guess Who !)

Welcome to his promotion !

Thanke you for comming, visiting & for your friendly comments. We hope that we meet us again for the next time too....

Ne razumijem samo cemu se praviti gluh i slijep ?.

Ja mu zelim puno uspjeha, kao i svim ostalim kandidatima.

Tko je glasao

koji je uzrok krize?

koji je uzrok krize? globalne i lokalne..

Koja je svrha Svjetske banke i MMF-a?

koji ekonomisti imaju vizije i kakve su to?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ne razumijem taj elitisticki

Ne razumijem taj elitisticki pristup sitnozubanima sa pollitike.com.Zalijepio se oglas i poziva se na drugi web site.Sto fali otvaranju rasprave ovdje? Zar izdvojena elita na neki nacin nije dovoljno otudjena od prosjeka, koji ih btw. i financira.
Mozda je problem, sto bi se neki sitnozuban mogao zapitati:
"Sto ti pametnjakovici nude kad ih vec placamo?"

Tko je glasao

Bez brige, akademik Šlaus

Bez brige, akademik Šlaus je trenutno na konferenciji, i vraća se sutra navečer. Siguran sam da ovo čita i da će pripremiti pokoji odgovor.

Sajt www.VRIJEMEJE.com ne želi parirati Pollitici, zamišljen je ponešto drugačije. Moram vam priznati da uopće nisam bio sretan kada se sajt u istom danu "reklamirao" u dva vrlo cijenjena medija jer prva faza razvoja još nije dovršena. Trenutno nam je uzor nam je www.voxeu.org, no ipak želimo više. Cilj nam je ponuditi otvorenu platformu iza koje stoje ljudi evidentirani imenom i prezimenom. Planiramo organizirati i potaknuti druge da organiziraju seriju javnih razgovora, okruglih stolova, predavanja, koncerata ili izložbi. Sve na temu krize i kao izlaći iz nje.

Problem ovakvih sajtova je u izbojima energije, 112 odgovora u 24 sata i zatim zatišje. Naivno vjerujem da je na bolje strukturiranom sajtu to moguće bar djelomično izbjeći. Nažalost, umjesto informatike studirao sam ekonomiku, i iako poznajem osnove programiranja, treba mi stručna pomoć. Programer koji je postavio sajt seli u drugi stan pa ne očekujte veće promjene prije kraja tjedna. Drugu fazu razvoja nismo do kraja definirali, i u tome ćemo trebati svu moguću pomoć.

www.vrijemeje.com

Tko je glasao

Nije bit u informatici ili

Nije bit u informatici ili tehnologiji.

112 odgovora u kratko vrijeme znači da su svi koji prate ovo pročitali tekst, odmah nešto iskomentirali, pa su uslijedili komentari na komentare. Svi komentari su uglavnom kratki. To je karakteristika blogova.

Na Pollitika.com se svaki dan objavi i do 10-ak postova. Zato ljudi nastoje sve pročitati odmah, i komentirati odmah, jer se inače propusti. To nema veze sa strukturom.

Inače se dosta knjiga o Web programiranju i sličnom (ne znam na kojoj platformi radite) može naći na Internetu, i sve je zapravo dosta jednostavno shvatiti...

Tko je glasao

Planiramo organizirati i

Planiramo organizirati i potaknuti druge da organiziraju seriju javnih razgovora, okruglih stolova, predavanja, koncerata ili izložbi. Sve na temu krize i kao izaći iz nje.

Pitanje.
U tekstu se proziva Vladu da nije davno prije reagirala na krizu i donijela mjere i slično.
Zašto vi niste davno prije, odnosno na vrijeme, organizirali seriju javnih razgovora, okruglih stolova, predavanja, koncerata ili izložbi, sve na temu krize i kao izlaći iz nje?

Nije li malo jadno tek sad, kad je kriza prerasla u bankrot, a bankrot u zatišje pred nemire, početi postavljati "kriznu" web-stranicu i govoriti o izložbama i okruglim stolovima, čak i o koncertima?

Ovo je, npr., moj članak iz siječnja 2008. godine
Duboka socijalna kriza je već počela
I ostali članci iz tog perioda govore upravo o krizi koja je već tada galopirala.
Je li itko iz vaše ekipe tada napisao išta slično? Bilo je to prije proboja globalne financijske krize, odnosno prije nego li je globalna kriza uopće počela utjecati na Hrvatsku.

Tko je glasao

@ hdz-ekonomija Zašto vi

@ hdz-ekonomija
Zašto vi niste davno prije, odnosno na vrijeme, organizirali seriju javnih razgovora, okruglih stolova, predavanja, koncerata ili izložbi, sve na temu krize i kao izlaći iz nje?
Nije li malo jadno tek sad, kad je kriza prerasla u bankrot, a bankrot u zatišje pred nemire, početi postavljati "kriznu" web-stranicu i govoriti o izložbama i okruglim stolovima, čak i o koncertima?
Ovo je, npr., moj članak iz siječnja 2008. godine
Duboka socijalna kriza je već počela
I ostali članci iz tog perioda govore upravo o krizi koja je već tada galopirala.
Je li itko iz vaše ekipe tada napisao išta slično? Bilo je to prije proboja globalne financijske krize, odnosno prije nego li je globalna kriza uopće počela utjecati na Hrvatsku.

Izgleda da je sve to tek blaga priprema za zagrijavanje za treninge za dulja natjecanja, pa niti si ti na vrijeme niti su oni kasno, možda su čak uranili.

Iskustva sam da su u vezi iste krize dva moja profesora zajedno sa mnom cca 1980.g. u jesen točno znali da je sve to što smo skupili i obradili jako kasno, da su procesi i tehnologije i novci i sve otišli u 3pm, sve kako su pretpostavljali ali kasno za sve već jako obavljeno i raspoređeno a prerano za bilo šta, čak i za akademska bavljenja (ponudili, ja zahvalio i odbio, oni rekli dobro). Prije njih koji su bolje znali i oni i ja smo bili bar dva puta svjedoci malih iznimnih iznenađujućih istupa starih profesora šminkera i umjetnika pred sveučilišnim skupom od preko 600 udarno aktivnih sudionika, cca 1978, i 1979.g. tipa "kolege, vi ste svi kreteni, sve ćete upropastiti pa i sebe i još umišljate da ste svjetska elita koja sve može bolje od svih", "to vam ne samo nije pamteno nego je za kurac, bolje bi vam bilo da naučite osobno nabaviti gajbu piva i osobno je donijeti na prvi ili drugi kat da svi koji nešto rade vide da od vas ima nešto nego što ovako pametujete" ...

I to je bilo prekasno i prerano, tek sada malo postaje aktualnije, ali ne ni blizu toliko da bi mogli reći krenula je prava igra, to se tek očekuje.

Dakle, neka se akademici i mladi akademici pripremaju.

Mi koji smo vični igri u svim vremenskim i drugim pravcima i smjerovima, smo navikli da se istovremeno ništa ne zna i pomalo igra, da je nešto ranije jako kasno a nešto puno kasnije jako rano ... Uostalom takav je i život, povrđuje da svi oni koji su mislili da je ne samo tada kao "sada" nešto pa i sve gotovo ne samo da su ispali diletanti nego i otklizali. Klizalište napretka radi logično i normalno.

Npr. to što se zove kriza kod nas je po raznim djelovima konačno povjesno zbilja odličan povezan proces.

Uzmimo samo turističku sezonu i Jadran te povezano sa cijelim društvom i naročito državom kao radnom zajednicom za zajedničke poslove - zar nije fini povjesni obrat kada sve stišće u smjeru pameti, rada, ljubaznosti i pravde, na puteve najbolje tradicije i struke i suvremenosti, nitko nije jako oštećen a svi potencijalno dobivaju pa i one beskrajne pijane snage koje to u zadnji čas spašava u više generacija. Najkasnije u jesen 2009.g. sve oko toga će biti fantastično pametnije i beskrajne spirale elemenatarnog posve drukčije i neupitno u smjeru potražnje sve više pameti, neće trebati nikoga siliti na ništa u vezi toga.

A tek u vezi stanova, upravljanja prostorom zajedno sa beskrajnim spiralama nekretnina i infrastrukture, što sve jako prožima strukture i arhitekture - ne mogu izraziti kako tu blagotvorno teče taj proces i šta će tek biti. Npr. samo tekuća nijansa - "naše" "najeelitnije" snage ovih dana pod jakom baražnom vatrom navodne pameti prodiru u Albaniju i Crnu Goru i očito tamo traže "skloništa", po bekrajnim preizdašnim i presigurnim terenima Zagreba-Hrvatske-BiH-ex SSSR-a-pola svijeta ... pa i desetljećima najsigurnijih Libije, Moskve ... očigledno najednom nije in ni tip top, moda se naglo mijenja, što u prijevodu već znači npr. da ako se ja poslom nakon ravno 20 godina malo spustim na Jadran da sam opet glavni i bez konkurencije, kao 1989.g., ja sam vodim i radim i jedini sam odgovoran, nitko neće ni blizu bilo kakve odgovornosti i samog vođenja i upravljanja, sve što nešto znači po Jadranu i u državi je u drugim ulogama i napeto o tome istom brine u tim ulogama, raspadaju se od brige i živaca.

Ne samo da jako brzo rade stvarne spirale financija i svega nego su još jače i aktivnije spirale povjerenja, znanja, navika ... koje čine doslovno čuda, i ne stignemo ništa uočiti a one su napravile u nekoliko mjeseci više nego svih zadnjih 70 godina. A šta će tek napraviti npr. do ljeta i jeseni, to zbilja ni bog ne zna, nikada bog nije obećao da ama baš o svemu brine i da za sve odgovara. I ja kao prekaljeni profesionalac sam u vezi profesionanih tema Ivan Bezuhov, znam da se nešto neuobičajeno dešava ali šta i kojih dimenzija ni blizu, dok neki Bulgakov ne opiše a i on nakon što prođe. A tek koliko materija pomaže, npr. želejeznički most poreko Save umalo nije pao, strojovđa je vidio, na Areni Zagreb i splitskoj tek sada kreću prave montaže ... sa svih strana materija disciplinira elitne snage.

Dakle, malo pažnje na živu igru i smjerove, fine nijanse čuda signaliziraju potrebu pažnje i imati na umu da je sve to složenije, bar tri epske duljevremenske priče teku paralelno. Da nije toga odavno bi bilo sve poropalo ili bez mogućnosti. Kako god nas je rezalo ....

Tko je glasao

Obama vodi antirecesijski

Obama vodi antirecesijski program kod njega,zato što ima novce.
Naši nemaju novac,pa šta će se džaba truditi.
Rohatinski nam je poručio kako je obavio razgovore s MMF-om.
Lijepo čovjek kaže,nema druge no stegnuti kaiš.
Treba li još šta pojašnjavati,ima li koga da mu nije jasno?Naravno da političari moraju biti optimisti(naročito pred izbore),druga je stvar tko
u to vjeruje.
PRIJEDLOG-posvetiti se ozbiljnom poslu,definirati koliki je kolač,pravedno
ga raspodijeliti(biti obziran),ne širiti nervozu,ne dozvoliti konflikte,
manje trošiti,više raditi.
Političare pustite neka pričaju,ne želim ih braniti,ali oni sigurno nisu krivi za krizu,niti je znaju riješiti.
Inače u strukturi svake države,politika je logistika,samim tim ona troši novac,ne zarađuje.

ZAGOR

Tko je glasao

Postavio bih samo jedno

Postavio bih samo jedno pitanje - Kad naše političare n treba slušati i neka samo pričaju i baljezgaju gluposti, kad nisu krivi ni za što u ovoj krizi, kad je znaju niti riješiti niti ublažiti njezike efekte - što će nam onda taj
suvišan balast?

Tko je glasao

PRIJEDLOG-posvetiti se

PRIJEDLOG-posvetiti se ozbiljnom poslu,definirati koliki je kolač,pravedno ga raspodijeliti(biti obziran),ne širiti nervozu, ne dozvoliti konflikte, manje trošiti, više raditi.

Ovo je recept za sve zemlje i sva vremena, nekako mi se čini da su Nijemci radili baš tako. Pa zašto se toga nikako ne držimo (kriza je kod nas već desetljećima)? Zato što bi to izazvalo političko nezadovoljstvo određenih skupina koje sada žive na račun ostalih / budućih generacija.

Tko je glasao

Ova kriza je produkt

Ova kriza je produkt evolucije kapitalizma,kako društvenog,tako i
ekonomskog sistema.
Sustav kapitalističke ekonomije protežira kapital.
Kapital nikada,ali nikada,ne zanima čovjek kao cilj, nego je čovjek sredstvo.
Imao sam prigodu sastančiti s "ekonomistima-menadžerima",gdje se
na prvo mjesto troška postavlja radnik.Kažem ja kako i struja košta,
kako i strojevi koštaju,kako i zgrade koštaju.Oni me gledaju kao ludi,kao
pa to je normalno.Normalno je imati plaću kao 15 nastavnika ili 10 liječnika, ili 53 šljakera ili u krajnjoj liniji kao 4 premijera.
Eto to je kapitalizam.Ja vrijedim kao mali prst noge jednog menadžera.
Bitno je napomenuti kako ti menadžeri ništa nisu krivi,takav je zakon.
Zakon po mjeri kapitalizma ,po mjeri kapitala.
Nikako ne dopuštam pomisliti kako zagovaram socijalizam,ili nedaj bože komunizam,radi se naprosto o tome da ovakvi sustavi i jesu komunizam.

ZAGOR

Tko je glasao

I ti kada kupuješ u

I ti kada kupuješ u dućanu, želiš kupiti što jeftinije. Kada imaš radove na kući ili u stanu, biraš jeftinijeg izvođača.

Možda ne biraš najjeftinijeg. Ali sigurno ne razmišljaš o radniku u tvornici koji je napravio taj proizvod ili osobnoj sreći zidara.

Ako firma ima veliku potražnju za proizvodom, itekako će plaćati ljude i zapošljavati. Ali se nama događa suprotno, potražnja je uglavnom mala, pa se stalno moraju rezati neki troškovi.

Tko je glasao

@Daniel N., meni je vec

@Daniel N., meni je vec pomalo neugodno, ali, mi ne preostaje nista drugo osim "podignuti palac" za svaki tvoj komentar ovdje...

Don't worry...

Tko je glasao

Ja ne dijelim pluseve, ali

Ja ne dijelim pluseve, ali se pridružujem ocjeni.

Daniel N. u svojim dnevnicima i komentarima konzistentno pokazuje rijetko vidjen stupanj "common sense" i logike.

The Observer

Tko je glasao

Dajte nemojte više, postaje

Dajte nemojte više, postaje mi neugodno ^^; ;)

Lako je analizirati (što ja radim), treba nešto konkretno i predložiti!

Osim toga common sense nije uvijek dobar put za analizu, ponekad su stvari sasvim kontraintuitivne...

Tko je glasao

Nema ti što biti neugodno,

Nema ti što biti neugodno, ali nemoj trošiti vrijeme na plusiće, nego komentiraj. A čini se da bi imao što napisati kad bi pisao dnevnike.

Ne palim se na plusiće i takve sitnice, iskreno ne znam čemu uopće služi ocjenjivanje komentara (jasno mi je za članke)...

Moj problem je to što nisam dovoljno potkovan teoretski. Postoje ekonomske sile ali postoje i političke sile, u smislu da i nezaposlenost košta, ako ništa drugo zbog kriminala. Svakim uvozom ti zapravo stvaraš zaradu nekom tko se nalazi daleko a ne blizu. To mora imati neki efekt na tebe (kao firmu ili pojedinca) ali ne znam kako bi se to uračunalo. Isto tako, ljudi žele društveno financirano zdravstvo. Ako neka firma propadne, tada se smanjuje porezni prihod/doprinos bar na kraći rok. Dakle, ili će se porezi povećati (što je tebi minus) ili će se smanjiti nivo usluge (što je opet tebi minus)... Ne znam kako se ti efekti računaju u sve.

Sljedeći problem je što ljudi ne donose u praksi racionalne odluke, krenimo od reklama na dalje. Racionalno nitko ne bi kupovao Coca-Colu i pušio cigarete.

J*** nisam studirao ekonomiju nego nešto sasvim drugo (i bavim se nečim sasvim trećim)...

A dosta ljudi koji su završili ekonomiju baš i ne znaju puno o tome (pitao sam neke, pa...).

Znaš li kakvu literaturu o tome (po mogućnosti da se može naći na internetu ;)?

Tko je glasao

Dosta se može naučiti i na

Dosta se može naučiti i na internetu naročito u odnosu na postojeću problematiku , npr pogledaj http://www.voxeu.org/

Tko je glasao

Hvala!! :D

Hvala!! :D

Tko je glasao

Daniel(usput to ime na

Daniel(usput to ime na hebrejskom znači-sin boga Jahve) vidim kako misli izražavamo obostrano razumljivim jezikom,to je već veliki plus.

ZAGOR

Tko je glasao

Stvarno? Drago mi je da se

Stvarno?

Drago mi je da se razumijem s nekim (mislim, razumijem se sa svima, uglavnom). :D

Tko je glasao

Naravno da i ja kada kupujem

Naravno da i ja kada kupujem u dućanu,želim kupiti jeftinije, itd.
Ali ako firma ima veliku potražnju za proizvodom,tada porezni sustav treba naplatiti svoje.
Porez na dobit u Hrvatskoj preko cca 150000,00 kn se oporezuje sa 35%
Porez na dobit od 15000000,00 kn se također oporezuje sa 35%
Sad te pitam čime se ti to baviš,pa zaradiš u Hrvatskoj tolike novce,ako znaš da je Hrvatska centralizirana zemlja,i ako znaš da dosta te dobiti naši novopečeni kapitalisti zarade od rada na crno.
Ne se zavarati, u nas je sive ekonomije podosta.
Uostalom vajni ekonomisti vele da siva ekonomija drži socijalni mir.

ZAGOR

Tko je glasao

A čime se baviš? Baviše

A čime se baviš? Baviše se bankarstvom, posudiš od svoje banke-majke u Italiji gomilu eura po maloj kamati i ovdje te eure prodaješ u formi kredita po dosta većoj kamati, a još se dodatno zaštitiš i valutnom klauzulom.

Ili prodaješ usluge mobilne/fiksne telefonije, razni *Com, *Net i slične firme...

Ili kupiš zemlju za koju imaš "pouzdanu informaciju" da će postati građevinsko zemljište za male novce... pa izgradiš poslovno-stambeni blok i prodaš za 2000-2500 €/m2...

Ovo su samo legalni načini, da ne idemo dalje... Naravno, nijedan od njih ne uključuje nikakvu proizvodnju...

A propos sive ekonomije: treba to malo počistiti, pa smanjiti poreze i to.

Jesi li ti od vodoinstalatera tražio račun? Od radnika koji su kopali bunar u dvorištu? Od zidara? Jesu li ti ga ponudili? Koliko se stanova u oglasnicima iznajmljuje, a koliki se plaća porez na to? Jesi li dobio račun kod frizera? Država to sve tolerira, umjesto da za neke osobne usluge ponudi manji PDV, a sve koji krše kazni velikim sumama...

Tko je glasao

Kužiš? centralizirana

Kužiš? centralizirana država.
Najveći investitor u našoj državi je država.
Ne privreda,ne privatni investitori.
Država kao institucija,na kao teritorij i narod.
Zašto?
Zašto općine nemaju pravo zadržati veći dio od svog rada.
Zašto se tek sada gradonačelnici i predsjednici općina biraju neposredno.
Zašto se sve mora pitati "Zagreb".
Valjda tamo bolje znaju potrebe npr. Županje.

ZAGOR

Tko je glasao

To je dosta teško

To je dosta teško promijeniti. Slovenci su stavili svoj HAC (DARS) u Celje. Od hrvatskih državnih firmi mislim da samo Jadrolinija nije u Zagrebu ili tako nešto. Svi govore o decentralizaciji ali nekom to nije interes, netko se ne želi preseliti iz Zagreba u Gospić na primjer...

Tko je glasao

Jesi li ti od

Jesi li ti od vodoinstalatera tražio račun? Od radnika koji su kopali bunar u dvorištu? Od zidara? Jesu li ti ga ponudili? Koliko se stanova u oglasnicima iznajmljuje, a koliki se plaća porez na to? Jesi li dobio račun kod frizera? Država to sve tolerira, umjesto da za neke osobne usluge ponudi manji PDV, a sve koji krše kazni velikim sumama...

U EU je regulirano kada i kako se može primjenjivate diferencirane stope PDVa (VAT). Izmedju ostalog, radno intenzivne sitno-obrtničke usluge (frizeri, krojači, obućari....) su na toj listi.

Ideja je da se poveća "službena" zaposlenost u tome sektoru koji je i u razvijenim zemljama u znatnoj mjeri opterećena utajama.

The Observer

Tko je glasao

Da sam dobio sto kuna svaki

Da sam dobio sto kuna svaki put kad sam čuo "PDV ću vam oprostiti"... Možeš misliti, oprostiti. Neka stave PDV na 10% za sve radnointenzivne djelatnosti i kazne od 100 000 kuna naviše, i par inspektora neka počne nazivati brojeve po oglasnicima "da nekaj curi iz ventila" i hop, idemo! Pa kad se pročuje, više ne bi bilo "opraštanja".

Posve se slažem s tobom. Ja bih smanjio PDV i na novoizgrađene stanove, ipak stan nije isto što i auto.

Tko je glasao

Tu se naravno ne radi samo o

Tu se naravno ne radi samo o PDV-u nego i o ukupnom prihodu (i doprinosima) onoga koji pruža uslugu. Tako da je prevara dvostruka, a ako je na burzi rada i prima pomoć za nezaposlene, onda i trostruka.

No, u sektoru sitnog obrtništva svaka država mora prihvatiti izvjesnu mjeru utaje i bagatelni slučajevi (npr. promjeniti brtvilo na pipi) se uglavnom toleriraju. Sveobuhvatna represija se ne može provesti, jer zahtjeva previše resursa a i stvara se opća klima neslobode.

Uz povremene sporadične kontrole (uz ozbiljne kazne za prekršitelje), najsigurniji način da se dodje u prihvatljivo područje je opći porast porezne kulture gradjana. Iako je to nepopularno, značajan izvor informacija poreznim organima su sami gradjani koji projavljuju grube i sistematične slučajeve utaje.

The Observer

Tko je glasao

Možda neću biti dovoljno

Možda neću biti dovoljno jasan.
Ako pamtite riječi vlč.kardinala g. Josipa Bozanića od prije nekog vremena,kada je rekao nešto o
GRIJEHU STRUKTURA
Na čega je mislio?
To što je rekao je hrabrost rijetko viđena.
Kao moralna vertikala ,kao funkcija koja je zadužena za duh naroda,našao je za shodno progovoriti o
stanju i duhovnom i materijalnom,istog tog naroda.
Koliko znam nije uobičajeno progovarati duhovnim vođama o operativnom stanju u društvu.
Govori to i o nama (ako smo?) sljedbenicima.
Koliko je vremena ,energije potrošeno kako bi se rastumačilo što je rekao?
Koliko je za i protiv argumenata izneseno?
Što je vlč.kardinal g. Josip Bozanić tim postigao u ovom vremenu kod nas?
Sve je govoreno prije ove krize.

ZAGOR

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  2. Test od Voltron komentara 0
  3. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 1
  4. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  5. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  6. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  7. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  8. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  9. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  10. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  11. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  12. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  13. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  14. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 64
  15. zarobljeni u tuđa objašnjenja od aluzija komentara 0
  16. Od hrvatskih časnih ratnika u ratu, do izdajničkih antihrvatskih političara u miru, za kratko vrijeme od ppetra komentara 26
  17. planetarno... monolog caruje... od aluzija komentara 0
  18. pa ti sad´ razumi milosrdne, od indian komentara 11
  19. HDZ besprizorno trguje hrvatskom djecom da bi ona sutra plutala plićakom od ppetra komentara 8
  20. Hrvatska u čvrstom zagrljaju „najkvalitetnijih“ Hrvata od Feniks komentara 0
  21. Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere od Zoran Oštrić komentara 18
  22. moram biti... kakav jesam... od aluzija komentara 0
  23. Kakvi ljudi nemaju mjesta među serboslavskim parazitima? Evo jedan konkretan primjer. od radnik komentara 0
  24. učiteljsko i profesorsko školstvo je potrošeno od aluzija komentara 0
  25. Blaženi Boris Jokić i Bezgrješna Anka Mrak-Taritaš-Dugoprstanka od ppetra komentara 15

Tko je online

  • Jura

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500