Tagovi

Samodolova bomba

Odnos mirovinskih fondova prema državnim obveznicama klju?an je za valorizaciju njihove uspješnosti

(prenosim ?lanak objavljen ju?er u Jutarnjem i mom blogu Eclectica)

Kao nakon svake jake bombe, najprije je zavladala tišina. A kako je neminovno da ?e izjave predsjednika HANFA-e dignuti veliku buku, ta tišina je tim glasnija. Izjave gospodina Samodola su, bez sumnje, jedna od najhrabrijih i naj?vrš?ih izjava koju je ikoji državni dužnosnik, u bilo kojem podru?ju, izrekao do sada.

Podsjetimo, u izjavu za Banku naglašava da mirovinski fondovi ne smiju ostati institucije koje ?e najviše doprinositi svojim osniva?ima te kaže

“U izmjeni zakona prava stvar bi bila omogu?iti ?lanovima fondova da postanu suvlasnici društava za upravljanje. Tad bi se svi efekti upravljanja rasporedili me?u ?lanovima i bankama kao suvlasnicima društava za upravljanje. To ?e biti naš prijedlog. Ako banke ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereni?kim institucijama koje ?e se osnovati.”

Zašto je ovo hrabro i ?vrsto? Vlasnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima su uglavnom financijske institucije u stranom vlasništvu, a ovaj biznis je za njih jako vrijedan. Dobit društava za upravljanje obveznim fondovima u 2009. je bila oko 20 mil. eura (nemam podatke za 2010.), a 2005.-2009. je rasla po prosje?noj stopi od preko 12% godišnje.

Pretpostavimo li održivost takve izvedbe, moglo bi se zaklju?iti da taj biznis vlasnicima vrijedi ?ak i 300 miliona eura i više.

Prijeti li on, dakle, nikome drugome nego hrvatskim bankama i ostalim vlasnicima da ?e im uzeti te zlatne koke?

Poanta Samodolovih izjava nije u prinosima, niti u troškovima – koji su na razini sustava ipak znatno ve?i od same naknade fondovima – nego o njihovom omjeru. Dakle, trebamo pri?ati i o prinosima fondova. No, podsjetimo, obveznice Republike Hrvatske su prema zadnjim izvješ?ima ?inile 65% portfelja mirovinskih fondova.

To ima razne implikacije.

1. Najprije, moglo bi se govoriti da za taj dio portfelja i nema nekog velikog napora pri upravljanju, pa su naknade za njega pretjerane.

2. Zatim, što je još znatno važnije, prinos ovog dijela portfelja klju?no utje?e na prinos fondova u cjelini. I ovdje je kvaka. Neki fondovi ve?inu – ili veliku ve?inu – drže 'do dospije?a'. Radi se o na?inu vrednovanja financijske imovine pri kojem se vrijednost obveznice ne vodi po tržišnoj vrijednosti – koja može fluktuirati – nego po procjeni 'fer' vrijednosti.

Tu nastaju problemi. Neko društvo za upravljanje može procijeniti da je kamata koju država pla?a na obveznicu pretjerana, pa odlu?iti da bi bilo pravednije na instrument obra?unavati manju kamatu, a ostatak u knjigama prikazati kao pove?anje vrijednosti, i 'amortizirati' to pove?anje do dospije?a. Možda malo komplicirano, ali se svodi na to da neki fond može, ako tako procijeni, obveznicu RH koju je platio 100, u knjigama voditi i po 110, i tako ostvariti instant 'dobit', odnosno prinos.

Ako bi zna?ajni dijelovi portfelja mirovinskih fondova bili tako knjiženi, trebalo bi razmotriti koliki je dio prinosa ostvaren upravljanjem fondovima, a koliki dio ovakvim ra?unovodstvenim tehnikama. A ako je tako, treba i znati koliko je aktiva fondova s obzirom na taj na?in izra?una ve?a, pa stoga i naknada za upravljanje. Ako je tako, a budu?i da ne rade svi fondovi isto – primjerice, jedan fond vodi svega ?etvrtinu svog portfelja 'do dospije?a', a drugi preko polovice – trebalo bi obratiti pažnju i kako se ra?una relativna izvedba fondova, tj. jesu li im obra?uni prinosa usporedivi.

3. Ovo ima i daljnje implikacije. Naime, ?esto ?ujemo da mirovinski fondovi i nemaju izbora, nego ulagati toliko u državne obveznice, jer iako im je zakonski minimum manji, da ih država 'mekano' prisiljava da ulažu i znatno više, tj. upravo toliko koliko imaju. Ova teorija je na staklenim nogama, primjerice i zato jer im se udjeli portfelja u državnim obveznicama zna?ajno razlikuju. Ali ako bi veliki dijelovi portfelja bili držani do dospije?a i knjiženi preko nabavne cijene, to bi možda objasnilo i ovoliku izloženost hrvatskim državnim obveznicama. Možda upravitelji mirovinskih fondova naprosto vole ulagati u državne obveznice?

Kako gledamo mogu?e implikacije knjigovodstva mirovinskih fondova dolazimo do sve dubljih slojeva. Idu?i je možda i najkompliciraniji neupu?enima u financijska tržišta, ali je po mom sudu najvažniji.

4. ?esto ?ujem da hrvatski mirovinski fondovi s pravom relativno malo ulažu u hrvatske dionice 'jer su one rizi?ne, a temeljni cilj mirovinskog fonda je zaštiti imovinu ?lanova'. Ovaj argument osim što je pogrešan na elementarnoj razini znanja o upravljanju imovine, u gornjem kontekstu bi mogao biti naprosto sam po sebi pogrešan, ako fondovi ve?inu ulaganja u hrvatske državne obveznice vode po nabavnoj ili ve?oj cijeni.

Naime, kad se govori o ulaganju u dionice neke zemlje op?enito, glavna varijabla je tzv. sistemski rizik zemlje, koji se najbolje ogleda u prinosu relevantnih državnih obveznica, odnosno u njihovoj cijeni. Što ve?i prinos, tj. kamata, to je manja vrijednost glavnice, i obratno. Vo?enje glavnice po cijeni ve?oj od nabavne, zna?ilo bi da upravitelj fonda procjenjuje rizi?nost zemlje manjom od one koju implicira kamata na obveznicu. Ako mirovinci vode državne obveznice po tim ve?im cijenama, zna?ilo bi da smatraju rizik zemlje relativno malim. A onda se postavlja pitanje zašto ne ulažu više u hrvatske dionice.

Kao što sam ve? ranije pisao, mnogi je argumenata za potcijenjenost hrvatskih dionica, a glavni je da najve?i dioni?ari mnogih tvrtki gdje bi mirovinski fondovi bili prirodni dioni?ari, te tvrtke upravo sad otkupljuju s tržišta. Mirovinski fondovi uglavnom stoje i gledaju, ili im ?ak i prodaju pakete neophodne za kontrolu, osim u slu?aju INA-e. Mene su, pak, optuživali da zagovaram 'rast' cijena doma?ih dionica jer sam u njih uložio. Ali obratno je: ja sam uložio u hrvatske dionice jer smatram da su potcijenjene, i to govorim i dalje.

A gospodin Samodol je u svojim izjavama rekao da obvezni fondovi imaju i šire ciljeve. Jedan od njih je razvoj tržišta kapitala, s mnogim pozitivnim posljedicama, kao što je pribavljanje kapitala za najbolje hrvatske tvrtke, razvoj i zapošljavanje. Budu?i da je u slomu hrvatskog dioni?kog tržišta glavni element bila nelikvidnost, a kako su mirovinski fondovi ti u koje se prisilno slijeva najdugoro?nija štednja hrvatskih gra?ana, za koju je najbolji investicijski instrument dionica, oni su i odgovorni da u ovakvim okolnostima tržištu pruže barem minimalnu likvidnost – daju motoru onu koli?inu ulja da ne 'zariba' u potpunosti. Ovo nije u kontradikciji s direktnim interesom ?lanova, jer je poanta zaštiti intrinzi?nu vrijednost tvrtki u koje su fondovi uložili, a one kroz tržišta kapitala mogu 'disati'.

Zbog svega ovoga je neophodno da u ovom prevažnom dijelu gospodarstva saznamo klju?ne podatke, a to je koje obveznice i pod kojim cijenama u svojim knjigama vode mirovinski fondovi. Koliko je ovaj podatak bitan, možete vidjeti ovdje. To ?e biti snažna indikacija je li gospodin Samodol u pravu ili ne.

p.s. Politike mirovinskih fondova u ovom dijelu možete na?i na njihovim stranicama, navodim linkove na izvješ?a fondova:
AZ Fond
Erste plavi
PBZ Croatia osiguranje
Raiffeisen

Ove klju?ne podatke ne?ete na?i u njima, ali je jako zanimljivo što su i na koji na?in naveli, ili nisu naveli. Razlike koje mogu biti implicirane raznim ra?unovodstvenim politikama mogu biti - tko zna? - možda i 3% ili ve?e. To bi zna?ilo da prelaskom iz jednog u drugi fond tu razliku možete instant 'zaraditi'. Nazovite svoje fondove, pišite im, i saznajte istinu.

Komentari

Dakle, trebamo pričati i o

Dakle, trebamo pričati i o prinosima fondova. No, podsjetimo, obveznice Republike Hrvatske su prema zadnjim izvješćima činile 65% portfelja mirovinskih fondova.

Glede tih prinosa interesantno je kako su OMF-ovi od početka ove godine imali snažan rast prinosa. U nešto više od mjesec dana prinosi su im oko 2% (ersteov ima prinos od čak 2,75%) i ako bi nastavili rasti tim tempom to bi značilo da bi do kraja godine premašili 20%. Ovo možda ne bi bilo čudno ako znamo da im je prosječni godišnji prinos od osnutka 2003. pa do kraja 2010. iznosio ca 5,5%. Istovremeno prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova (3.stup) izuzev erste plavog experta znatno zaostaju . Znatno manji su i prinosi otvorenih bond fondova iako su svi oni po strukturi ulaganja ( najviše ulažu u obveznice) jako slični.
Ako je točna vaša pretpostavka da upravitelji fondova mogu manipulirati vrijednostima i naštimavati prinos po potrebi, vrlo lako je moguće da su zbog kritika na niske prinose koje im je Samodol uputio pred kraj prošle godine, odlučili iste malo poboljšati.
Sumnju u naštimavanje dodatno potkrepljuje vrijednost crobis indexa koji je od početka godine u padu -0,2%.

Na čemu su to oni u tako kratkom periodu zaradili preko 2%?! Nisu valjda na Ini?! Pa nju su počeli kupovati nakon što su Mađari obznanili ponudu za preuzimanje.

Tko je glasao

osobno mi je jako zanimljivo

osobno mi je jako zanimljivo da je ulganje u privatne fonove s monstruoznim upravljackim naknadama.. obavezno..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

mirovinski fondovi su

mirovinski fondovi su najoporezovaniji mogući načion štednje, i još netko drugi upravlja sa vašim novcima. moje mišljenje je da smo naivac može vjerovati u ovakav sustav generacijske solidarnosti. koliko će 2000 kuna vrijediti za 30 godina?

Tko je glasao

Mene bi zanimalo

kad bi netko, tko poznaje kamatni račun, izračunao onako ilustracije radi, koliko bi iznosila obična oročena štednja građana - npr. ja kroz 30 godina svaki mjesec stavljam na oročenu štednju 100 € - koliko bi to iznosilo na kraju oročenog razdoblja, ajmo reć uz minimalnu kamatu?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

pa ne možeš svaki mjesec

pa ne možeš svaki mjesec stavljati 100 eura na oročenu štednju.. što se tiče samog računanja, nisam sigurna da se izračun može bitno pojednostaviti. Zato postoje bankovni algoritmi i excel za smrtnike.

možda da napraviš aproksimaciju od 1200 eura godišnje, pa imaš samo 30 brojkica za raditi s njima umjesto 360 različitih. To ti je relativno jednostavno izračunati u excelu, a odstupanje ti je oko 2%.

ja bi ti izračunala, al nemam excel kod kuće..

Tko je glasao

poštovana ja ne volim baš

poštovana ja ne volim baš matematiku, tako da ne mogu egzaktno izračunati, ali to ni nije važno, poanta je u tome da nijedna kamata koju možete dobiti na štednju nije dovoljno visoka da anulira inflaciju i gubitak vrijednosti novca. za ilustraciju bi bbilo zanimljivo pogledati cijene zlata zadnjih 20 godina, koje su otišle u nebo i mnogi ljudi ćer reći da je zlato poskupilo, što nije istina - zlato je zadržalo svoju vrijednost, dok je vrijednost novca drastično pala.

Tko je glasao

Planetarno pitanje

Kako onda npr. digneš kredit od 50, a kroz 30 godina trebaš banci vratiti 100?

(cijena i vrijednost zlata je samo jedna konvencija...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

Hvala - ovo je za mene bilo jako korisno!

Još mi samo objasni - zašto svi mi moramo, tj. zakonski smo obavezni, ako ostvarujemo prihod - uplaćivati u mirovinski fond?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bigulice pa radi sprege

bigulice pa radi sprege politke i banaka. banke kupuju političare, a oni zauzvrat reguliraju tržište na način koji pogoduje isključivo bankama. Ako pogeldaš ostala videa u tome serijalu, naći ćeš zanimljivi dio o američkome 401k što je ekvivalent našem mirovinskome sustavu

Tko je glasao

Mister Know,

to je bilo samo retoričko pitanje! Željela bih samo da nekome dođe iz... pete u glavu da mirovinski sustav kakav jest, nije niti uvijek postojao kao takav, niti mora zauvjek trajati, a da način koji se sad ne samo propagira, nego na koji si primoran, a koji otprilike glasi:

1. ti moraš nama plaćati
2. mi ćemo te novce spiskati
3. ti ćeš morati raditi do smrti, jer nikakve novce nećeš dobiti, jer ih niti nema

nije niti jedini, a pogotovo ne najpametniji način

Cijela ta priča nema veze niti sa nekakvom "štednjom za crne dane", niti s generacijskom solidarnošću, niti ni sa čime. Fond manageri upropaštavaju tako otete novce, skupo naplaćuju svoje "usluge", pretaču novac po političkim diktatima (npr. kupujući dionice kad su najskuplje), a ova crkavica koju dijele penzionerima, nakon što namire lažne branitelje, lažne invalide, povlaštene mirovine itd., predstavlja samo sve bjedniji alibi njihovog postojanja.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bigulica bravo

razmišljate ispravno, što znači da imate puno veće šanse dostojanstveno provesti svoje umirovljeničke dane, u odnosu na ostatak populacije koji će inercijom nastaviti davati svoj mukom zarađeni i porezno ekstrremni opterećeni novac na upravljanje nekakvim fondovima, koji opet nemaju ništa nego papire. jasno mi je da se s tom spoznajom, javlja novi problem, a to je kako čuvati vrijednosti imovine, da bi nešto vrijedila za tihh 20 30 ili 40 godina koliko nas djeli do mirovine. to je vrlo teško pitanje, na koje ne postoji jednostavan odgovor, a pogotovo u RH.

Tko je glasao

Inercija?

Ne radi se o inerciji, nego o OBAVEZNOM uplaćivanju u OBAVEZNI mirovinski fond! I sad bi baš u Hrvatskoj, gdje se jedva spaja kraj s krajem, trebalo postojati toliko financijske mudrosti i paralelno smišljeno ulagati, a još usput plaćati i "pljačkarinu" - nemoguća misija za svakog prosječnog Hrvata!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

poštovana

slažem se u potpunosti. to je inače problem kada ljudi odgovornost za svoje poteze i svoju budućnost ne žele preuzeti, nego misle da će se nekakva "država" ili neko drugi brinuti za njihovu dobrobit i budućnost. e tek je to utopija. osobno, meni su ove stvari o koima pričamo već odavno nelogične, i ja sam svoju budućnost planirao na potpuno drugi način, a sukladno tome se ponašam i na sreću nemam probleme koje ima prosječni hrvat, koje mu nitko nije kriv što je nasjeo na tu propagandu. ne radi e o finacijskoj mudrosti nego o financijskoj inteligenciji a to nije tako nedostižna stvar. vidit i vi sami gdje vas je jednostavna "seljačka" logika dovela, do jednog za vašu budućnost prevažnog zaključka. recimo ja sam cijeli život podstanar jer ne želim kupovati stan na kredit. u biti uopće ne želim kupovati stan jer se to ne isplati. e, ali većina ljudi će kazati da "treba imati nešto svoje", "krov nad glavom" i sl. gluposti, koje nemaju veze sa stvarnošću. THINK FOR YOURSELF

Tko je glasao

baš i ne razumijem

i ja sam svoju budućnost planirao na potpuno drugi način, a sukladno tome se ponašam i na sreću nemam probleme koje ima prosječni hrvat

hoćeš reći da ti ne plaćaš obavezni doprinos za mirovinski fond 1. i 2. stup? nije ti problem što se mirovinski fondovi zajebavaju sa našom lovom koju smo im OBAVEZNI uplaćivati? roditelji ti imaju izvanredne mirovine na temelju uplata sukladno propisima koji su prije vrijedili? djecu "besplatno" školuješ u školarinu 7 000 kn plus ostale besplatne pizdarije? za tebe je zdravstveni sustav besprijekoran? ja mislim da si ti još jedan u nizu koji misli da je strašno pametan.

Tko je glasao

naravno da ne razumiješ. ne

naravno da ne razumiješ. ne plaćam obavezne doprinose, niti koristim zdravstveno osiguranje, već privatno. roditelji su mi mrtvi. djecu najradije nebi ni slao u školu, ali moram jer je obavezna. porez redovno plačam i više sam dao državi nego što sam od nje dobio, i ne tražim ništa. ne mislim za sebe da sam strašno pametan, ali da baratam osnovnom logikom koja nedostaje brojnim ljudima pa tako i tebi.

Tko je glasao

Kako ne plaćaš doprinose? To

Kako ne plaćaš doprinose? To možeš jedino ako ne ostvaruješ prihode. Ili si se uvalio u neku od umjetničkih cehova koja to plaća za tebe, a iz našeg džepa? Otkrij tajnu, da i mi budemo pametniji...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bigulice draga, nezaposlen

bigulice draga, nezaposlen sam a sve poreze i davanja državi uredno plaćam. uspio sam se dovesti u situaciju da ne moram raditi za nekoga plaću.

Tko je glasao

Svašta tebi uspijeva - možda

Svašta tebi uspijeva - možda postaneš i premijer ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

poštovana bigulice

ma kakav premijer. zahvaljujem se na konstruktivnoj raspravi, usitinu ste super sugovornica i otvorena za nove ideje, informacije i način promišljanja. kada bi bar više nas takvih bilo, vrlo brzo bbi se promijenila realnost u kojoj egzistiramo. jer što je realnost, nego projekcija naših unutarnjih stanja? srdačan pozdrav i svako dobro

Tko je glasao

nove ideje, informacije i način promišljanja?

Pokušavam dokučiti gdje sam nešto od toga propustila.. volila bi biti jedna od tih vas, pa da se ta realnost što prije promijeni..
Pa idem redom;
ok, pljačka sa mirovinskim fondovima nam je jasna (stara ideja i informacija)
"novi problem, a to je kako čuvati vrijednosti imovine, da bi nešto vrijedila za tihh 20 30 ili 40 godina koliko nas djeli do mirovine. to je vrlo teško pitanje, na koje ne postoji jednostavan odgovor, a pogotovo u RH."
da slažem se, to je problem (nije baš ni tako nov)
"to je inače problem kada ljudi odgovornost za svoje poteze i svoju budućnost ne žele preuzeti, nego misle da će se nekakva "država" ili neko drugi brinuti za njihovu dobrobit i budućnost."
na ovo je odgovoreno - po zakonu smo dužni prepustiti državi da "brine"
osim ako
"nezaposlen sam"
možda je to nova ideja?
"ne plaćam obavezne doprinose, niti koristim zdravstveno osiguranje, već privatno."

Jasno mi je da tajnu nezaposlene osobe koja koristi privatno zdravstveno, živi u najmu, školuje djecu i plaća sve poreze nećemo saznati, ali čitajući ovu "raspravu" nisam uspila pronaći nešto konstruktivno...

Tko je glasao

bigulica ne razumijem baš pitanje

žališ kazati da je u tome slučaju banka na gubitku? tj inflacija pojede onu razliku od 50 kroz 30 godina? problem je u tome što je banka uvijek na dobitku jer ona je onih 50 koje ti je dala stvorila iz samo 5 stvarnoga novca. znači banka tebi daje 5 a ti joj vratiš 100 kroz 30 godina.

Tko je glasao

bomba slabe razorne moći

Uvijek sa zadovoljstvom i dužnom pažnjom pročitam Vaše dnevnike svjestan da sam "tanak" znanjem o funkcioniranju fondova. Ovo što smo nerealno očekivali kako će Samodolova izjava izazvati neki veći interes javnosti palo je odmah u vodu nakon PR priče o "vodi bez dodanih okusa" i "ušteda na tonerima". Narod je dobio igricu a da li će ( ovi mlađi ) imati u svom mirovinskom fondu dovoljno za starost, tko te pita.
Problem vidim i ovdje: "ako banke ne pristanu, treba brutalno izmjeniti zakon..." jer niti će banke pristati dati zlatnu koku niti će poslije toga biti "političke volje" za mijenjanje zakona.

Razmišljam - postoji li mogućnost osnivanja nekog novog fonda koji bi u startu imao ciljeve koje gore u dnevniku označavate kao primarne?

Tko je glasao

možda se varam, ali

nakon naslaga vijesti iz kojih se može samo isčitati brza havarija, ova izgleda kao kolo za spašavanje

Tko je glasao

nemoguća misija

Nazovite svoje fondove, pišite im, i saznajte istinu.

pitao sam svoj obavezni fond odmah nakon što se pojavila informacija o njihovom kupovanju dionica INE po cijeni od preko 3000 kn da mi kao njihovom članu po sili zakona objasne kako je ok kupovati dionice po toj cijeni kada je prosječna cijena te dionice bila godinama 1700 kn i zašto ih nisu kupovali po toj cijeni?
odogovor je glasio:

" ...informiramo Vas da se naše aktivnosti na burzi vezane za dionicu INA-e provode isključivo na temelju vlastite procjene dobre investicijske prilike, a prvenstveno u interesu naših članova."

na moj ponovljeni,argumentirani i malo žešći upit više nisu odgovarali. drugim riječima - zaboli ih ona stvar. po zakonu smo dužni plaćati, a što oni rade s našim novcima njihova je stvar.

Tko je glasao

Kritična masa

Poštovani, to ovisi o tome koliko im ljudi piše. Što mislite kad bi jednom fondu 100 ljudi pisalo i tražilo ih da objavi točno što rade, da li biste dobijali ovakav odgovor?

Tko je glasao

pa zna se šta rade.. Dinkec

pa zna se šta rade.. Dinkec je već postao legenda na burzi.. jedino ga treba prijaviti "nadležnim organima" :).

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci