pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Na što prvo pomislite kada čujete riječ - IZBORI? Na političke stranke? Na jumbo plakate s kojih vam se smješe političari? Na bezbroj radio jinglova u kojima vas tamo neke stranke pozivaju da glasate baš za njih? Na poštanske sandučiće prepune raznih letaka koje vam ostavljaju stranački aktivisti? Na obećanja kako će poslije izbora teći med i mlijeko? Da, sve je to dio predizborne kampanje u kojoj svi sudionici nastoje privući vašu pažnju. I nije samo u Hrvatskoj tako. U svim državama u kojima se članovi parlamenta ili predsjednici država biraju na direktnim izborima isto je.

No, jesu li to jedine teme, jedina pitanja o kojima ovise izbori, njihova regularnost i rezultati? Naravano da ne. Što je na primjer s vašim biračkim pravom? Tko, kada i kako ga stjeće? Što su to popisi birača? Može li vam greška državne administracije oduzeti biračko pravo? Što su to izborne jedinice? A liste kandidata? Tko su i čemu služe nositelji izbornih lista? Nezavisna lista, što je to? Kako se ispravno glasa? Što je nevažeći glasački listić? Kako se utvrđuju rezultati glasanja - izbora? Tko su izabrani zastupnici i kako se to utvrđuje? Izborne komisije i birački odbori - tko ih imenuje i što rade? Sva su to bitna pitanja za regularnost izbora, za ostvarivanje vašeg biračkog prava a sve to utjeće i na rezultate izbora. No, u toku kampanje o ovim pitanjima malo se govori i piše.

Zbog svih birača a posebno zbog onih koji biračko pravo po prvi puta stjeću ove 2007. godine na parlamentarnim izborima odlučili smo u nekoliko nastavaka na najjednostavniji način odgovoriti na sve dileme i uputama pomoći u snalaženju.

Isto tako spremni smo odgovarati i na sva vaša pitanja vezano uz to.

U nastavku čitajte prvu epizodu pod nazivom - KANDIDACIJSKE LISTE.

III. KANDIDACIJSKE LISTE

Političke stranke same utvrđuju svoje kandidate koji će se naći na izborima za Sabor. Popis kandidata u određenoj izbornoj jedinici naziva se kandidacijskom listom. Kandidacijske liste se predaju Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (skraćeno: DIP) i moraju sadržavati točno 14 kandidata. Jednako tako liste mogu predati zajedno dvije ili više stranaka. Takva se lista naziva koalicijskom listom. Redoslijed kandidata na listi je bitan jer se u Sabor biraju kandidati po rednim brojevima, ovisno koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta. Stranke ne moraju predložiti liste u svim izbornim jedinicama (npr. regionalne stranke koje ne očekuju podršku birača van svoje regije).

Svaka lista ima svoj naziv i nositelja liste. Naziv liste u pravilu je puni naziv stranke odnosno koalicije koja je listu predložila. Nositelj liste je prepoznatljiva osoba, koju birači lako povezuju sa strankom čija je lista. Vrlo često to je predsjednik određene stranke ili političar koji je prepoznatljiv u određenoj izbornoj jedinici. Nositelj ne mora biti kandidat na listi. Konkretno to znači da jedna osoba može biti nositelj lista u svih deset izbornih jedinica, a kandidat samo na jednoj (ili čak niti jednoj) listi. Na taj način stranke postižu jednostavnu i brzu poveznicu između svoje liste i osobe koja je nositelj i olakšavaju biračima izbor. S druge strane kandidatom se može biti samo na jednoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici.

SAVJET: Pročitajte imena svih kandidata na listi. Iako dobar dio birača najčešće odlučuje samo na temelju imena stranke (ili koalicije), odnosno nositelja, uvijek je korisno znati tko se sve nalazi na listi.

Državno izborno povjerenstvo provjerava da li predane liste udovoljavaju svim potrebnim uvjetima. Nakon isteka roka za predaju lista, DIP za svaku izbornu jedinicu objavljuje tzv. zbirnu listu. Na njoj se nalaze nazivi svih pravovaljanih listi, poredanih po abecednom redu, te ime i prezime nositelja liste. Na glasačkom listiću liste se navode onim redom kojim su navedene na ovoj, zbirnoj listi.

Kada dobijete glasački listić, primijetiti ćete kako na listiću piše samo naziv liste (odnosno naziv stranke ili koalicije), sjraćeni naziv i ime nositelja liste. Primjerice: Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, HNS, nositelj liste. Radimir Čačić. Kada na listiću zaokružite redni broj određene liste, dajete svoj glas za tu listu, odnosno za sve ljude koji se na listi nalaze. O broju osvojenih glasova ovisiti će koji sve ljudi sa liste ulaze u saborske klupe.

Birači u inozemstvu glasaju u posebnoj izbornoj jedinici, za tzv. stranačke ili koalicijske liste za dijasporu. Broj kandidacijskih lista u jedinici za dijasporu, u pravilu je znatno manji od broja lista u izbornim jedinicama u Republici Hrvatskoj. To ne čudi, obzirom da samo veće stranke, koje uživaju reputaciju i potporu birača u inozemstvu, imaju interesa predlagati takve liste.

Pripadnici nacionalnih manjina su u posebnom položaju. Oni, naime, glasaju za kandidate a ne za liste. DIP objavljuje listu kandidata za izbor zastupnika nacionalnih manjina, koja sadržava imena kandidata (ekvivalent gore spomenutoj zbirnoj listi). Na glasačkom listiću kojim se bira zastupnik nacionalne manjine nalaze se ime i prezime kandidata (i njegovog zamjenika), te ime stranke ili koalicije koja ga je predložila (odnosno naznaka „neovisni kandidat“ ako su ga predložili birači).
Koliko lista možete očekivati u vašoj izbornoj jedinici? Ako je suditi prema prošlim parlamentarnim izborima, nešto iznad 30. 2003. godine u prvoj i devetoj izbornoj jedinici bilo je najviše prijavljenih lista – čak 36. Najmanje ih je bilo u četvrtoj i šestoj izbornoj jedinici – „samo“ 30. Statistički gledano mogli bi reći da je prosjek 33 kandidacijske liste po izbornoj jedinici. Izbor je velik. Birajte pažljivo.

Napomena: u izradi ovog serijala veliku pomoć mi pruža Mr. Jug.

Prijašnje epizode:

http://pollitika.com/samo-za-birace-epizoda-2-izborne-jedinice
http://pollitika.com/samo-za-birace-epizoda-1-biracko-pravo