Tagovi

Sabotaža državnog suvereniteta deviznom klauzulom

Neću ovog puta o globalnoj bankarskoj zavjeri kao temeljnoj temi već o konkretnom bezprizornom hapanju „domaćih banaka“ koje toliko vole svoje građane-klijente da ih od siline ljubavi žderu mic po mic. Prije nekog vremena istu je temu provocirao @Trader s naglaskom na tehnikalije ("hedge-ale" by HNB-a uz pomoć currency swapa) kako zadovoljiti vuka a da ovce budu na broju. Po meni pogrešan pristup jer ne polazi od činjenice da je Hrvatska kao Ustavna republika suverena država i s osnova monetarne vlasti ( ak je!!?). Dakle prema čl. 2. Ustava suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Prevedeno na seljački jezik slijedom istog monetarna vlast je neotuđiva, nedjeljiva i neprenosiva. Kaj to u kontekstu deračine deviznom klauzulom znači. Izvorište devizne klauzule nalazimo u čl. 22. Zakona o obveznim odnosima koji kazuje da se ugovorni odnosi dogovaraju u nacionalnoj valuti (dakle kunama), a mogu i u drugoj valuti. Ako usporedimo gore citirano određenje Ustava i ovog članka mlađeg zakona vidimo da je isti u direktnoj suprotnosti u dijelu dijeljenja monetarnog suvereniteta države te bi izvršna vlast po defaultu morala tražiti da Sabor ukine spornu-nezakonitu odredbu. Jest brus, kad bi političke elite vodile računa o građanima i državi u čije ime djeluju – one opstaju i djeluju u i za ime između ostalog u prilog bankarskoj hobotnici. Predstavnik kukuriku klana veli danas u maniri „mačka oko vruče kaše“ da se klauzula ne može ukinuti ali se kao stanje može zalediti. A lik glumi ozbiljnog čovjeka – budući stup gospodarstva u kurta-murta državi. Jedino lesaristi tamo nekaj petljaju oko HNB-a i galame, uopće ne kuže da je Roha&comp na moru te da performans mogu prenijeti samo golubovi čiji je mir narušen galamom istih.

Bezobrazluk bankarski čiji extra profit temeljem devizne giljotine jest grandiozni a da pritom nikakvog rizika nemaju. Pazi molim te – oni ne posuđuju devize da bi istima pumpale kredite domaćim fizičkim i pravnim osobama već posuđuju virtualne kune (kunske derivate), pretvaraju taj patvoreni novac u deviznu protuvrijednost (franke i eure čiji paritet određuje tamo netko u Europi) te takvom napuhanom vrijednošću zadužuju građane kaj je svojevrsni financijski reket i kriminal. I sve to prolazi u zemlji naroda iz stoljeća sedmog jer političke i ine elite samo svoju guzicu gledaju. Naravno da se sad tu uz tečajni brlog počelo spekulirati i o tihoj devalvaciji kune iako nitko zapravo neće reći da je problem dublji od same vrijednosti valute kune.
Ak ćemo praf za praf Kuna kao hrvatski novac u realnosti i ne postoji, jer se centralna banka ponaša tako kao da je već euro uveden. U tom smislu Hrvati su već danas veći europljani od mnogih tamo u Briselu. I sa mnom skeptikom!
Problem je zapravo u činjenici da Hrvatska monetarna suverenost, takoreč, nije nikada ni postojala. HNB je proklamirala politiku koju sve rvacke Vlade podržavaju, a koja se zove "uvoz stabilnosti cijena". Rezultat te politike je odricanje od monetarne suverenosti i davanje povjerenja za stvaranje novca stranim privatnim bankama koje posluju u Hrvatskoj. Strane banke tako proizvode novac za „malodobne“ Hrvatiće i djele ga u liku lihvarskog kredita s deviznom protuustavnom klauzulom. U tom procesu kak znamo bogate se rijetki domaći vunderkindi.
Od početka takve djalatnosti do danas znamo kako te banke na godišnjoj razini stalno iskazuju zavidne profite, dok zauzvrat Hrvatska i Hrvati u cjelini dobivaju nezavidne dugove. To su činjenice - kakti. Ne tak davno su nam pametni pokazivali Irski primjer kao garant dobrobiti ulaska u EU...danas se doista i sami približavamo Irskom sindromu i to prije nego li smo se pridružili u Eu. Razlog je taj kaj se kuna već poodavno vezala za euro (čitaj proces pljačkanja). Kaj uopće predstavlja monetarna suverenost - krajnji cilj iste je otvaranje mogućnosti da Hrvatska „narodna vlast“ sama upravlja svojim kapitalnim resursima, svojim ekonoimskim razvojem i potrebitom emisijom novca u sustavu. Pritom treba biti jasno da emisija novca strogo putem kredita nije ni sveta krava niti vječna dogma. Novac nije mjerilo svih vrijednosti, nego je novac ona mjerna jedinica u ekonomskoj razmjeni koja služi stvaranju i raspodjeli resursa. Vrijednost je proizvod. Eloo dečki i puce, proizvod - zapamtite ovo!!! Živjeti na dug postalo je sasvim kao normalno, ali svima treba biti jasno da dugove u pravilu stvara kockarski mentalitet, a de je kocka tu je i mafija. Te ljude koji upravljaju tokovima svjetskog novaca nitko ne bira. Oni su zapravo jedna dinastija (sorry nemrem bez zavjera).
Osim što svi oni koji upadaju u dugove, postaju robovi svog duga, oni podliježu i onom stresu koji se na razini nacije pokazuje kao ekonomska depresija.
Slavek Kulić je jednom velio: "Novac iza kojega ne stoji država i država koja nema svoj novac, ne može upravljati stvarnim životom". Ova istina govori da je monetarni suverenitet stožer suverenosti svake nacije, a nacija koja nije potpuno suverena ne može ni svijesno ući u šire integracije, ona može ući u integrativne tokove samo nesvjesno, kak guske v megli, kak i kaj se nama i dešava bez obzira kolko neki na ovom portalu mantrali pro.

Komentari

E pa fino i mi napravimo kontrasabotažu

pa s obzirom da smo mi garađani u biti Država onda lijepo plaćice isplatimo u kešu i sabotirajmo otplatu kredita - nas je više od njih i nemamo se čega bojati - ak oni pljačkaju nas možemo barem spasiti što se spasiti dade...
Ili ćemo nastaviti trpiti šamarčine bez da se branimo od agresije !??

Provinciopolis

Tko je glasao

Slavek Kulić je jednom velio:

Slavek Kulić je jednom velio: "Novac iza kojega ne stoji država i država koja nema svoj novac, ne može upravljati stvarnim životom"

Ovo je posve krivo. Nikakva monetarna rješenja nas neće spasiti. Kulić je egzibicionist i posve nebitan lik.

Za ilustraciju, zamislimo da se svi vrate na zlato -- što mnogi predlažu. Koliko bi tek onda bili "monetarno suvereni"?

Apropos "suvereniteta", onda Hrvati ne bi trebali štedjeti u eurima, prodavati kuće u eurima... za usporedbu otvori oglasnik, sve cijene su u eurima.

Kakve to ima veze sa suverenitetom? Nikakve, to je sloboda ugovaranja i oglašavanja. I govori koliko Hrvati imaju povjerenja u snagu hrvatske države i valute.

Nimalo.

Ako si na strani onih koji dižu kredite, jao tebi. Osobito ako nisi skužio da je kuna vezana za euro, a ne franak. I ako nisi skužio što si potpisao -- ugovor u kojem piše da banka može promijeniti kamatu, a time i ratu, kad god želi. Tko te tjerao da to potpisuješ?

Tko je glasao

Smisao besmisla

Nisi skonto ni ti ni Martin, ali to je vaše pravo. Da je netko egzibicionist nije argument u raspravi!

Tko je glasao

Zajedno (su) jači

Bogu fala, nemam nikakav kredit, a kamoli onaj u švicarcima. Spašava me vlastiti sniženi prag razumijevanja : nikako nisam uspjevala shvatiti - zašto bi "dobivanje" 100 nečega bilo dobro za mene, ako ja moram vratiti 100 + "nepoznato puno više" od onoga što sam "dobila"... i postati rob sljedećih 30 godina uz posve neizvjesne garancije stjecanja konačne slobode...

S tim u vezi s neodobravanjem gledam na povremene najave države (pa i neke konkretne mjere) kako će pomoći ovim dužnicima, jer je jasno ko' dan - država će tim i sličnim dužnicima dati MOJ novac.

Pa prije nego što se sažalim i solidariziram s nevoljnicima kojima su banke oglodale kosti, čist' me zanima - jesu li se oni pokušali organizirati i ujediniti u svojim zahtjevima prema bankama u smislu pritiska kojima bi barem pokušali smanjiti njihove nezajažljive apetite?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Jauk u tuđem dvorištu

"Sutra kad ovo ljudi budu čitali bit će 5.400 kuna. Živim bez poroka, djetetu ove godine još nisam uspjela kupiti sladoled. Pokušala sam ga napraviti sama, ali mi nije uspio. Nedavno su mi isključili struju. S ratom kredita kasnim točno 98 dana. Jučer sam baš računala: kad platim režije i kredit, ostane mi točno 1,58 kuna za život. Radim od jutra do mraka, vikendom muž, dijete i ja za neki honorar beremo voće, okopavamo vinograde, čistimo apartmane, idem po kruh starijim osobama"

http://danas.net.hr/novac/page/2011/07/20/0091006.html

Tko je glasao

Najesen pred Vladu

Najesen pred Vladu namjeravaju izaći s konkretnim zahtjevima, između ostalog, tražit će da se jasno definira kada banke smiju povećavati kamatne stope, a ne da to, kao do sada, samovoljno odlučuju uprave banaka.

Tražit će da se bankama zabrani podizanje kamata na stare kredite, dok za nove padaju, te da se za prijevremenu ili djelomičnu otplatu kredita ukine naknada koja se plaća bankama - za sve korisnike kredita. Naime, za sada su naknade oslobođeni klijenti banaka koji su kredit podignuli nakon 1. siječnja 2010., zbog čega su svi drugi dužnici dovedi u neravnopravan položaj. Također, tražit će da se uvede institucija osobnog bankrota.

"Banke moraju shvatiti da je zemlja u krizi, da ljudi svaki dan gube posao, da ne dobivaju plaću, da je 40 posto tvrtki u blokadi. Istodobno banke lihvarskim kamatama ostvaruju ekstra profit. A onaj dogovor Vlade i banaka da se ljudima produlji rok otplate ide u korist samo bankama", zaključuje Nela Kovačević iz udruge Dalmatinski potrošač.

recimo da su ovo ispravne i vecim dijelom pravno moguci zahtjevi. uz pomoc drzave bi se moglo naci rjesenje za te ljude. medutim, opet ostaje problem promjene zakona nakon sklopljenih ugovora. za suvisle pregovore s bankom drzava prvo mora prestati dizati kredite od tih istih banaka. da bi to mogla mora smanjiti svoje troskove. i tako se i dalje vrtimo u krug, koji opet iznova zapocinje i zavrsava sa nesposobnim politicarima koji daju "fake" rjesenja umjesto da se prime posla.

sto se tice ljudi, oni moraju shvatiti da su u kredite usli svjesno, i da nikakvo rjesenje (ako i bude moguce) nece biti takvo da im sanira kompletan gubitak. no generalno gledano, moze se pomoci. zamjenskim stanovima, stanovima u najmu, zatvaranjem duga hipotekom itd.. sve to naravno ako se rijese zakonski okviri za to. to je kapitalizam koji smo zeljeli, pa ga sad imamo. naprosto trebamo nauciti s tim zivjeti i zahtjevati moguce u ovom trenutku i bolje za buduci trenutak. reklo bi se, svaka skola kosta. ova nasa kosta jako puno. no to je fakt.

inace, vrijedno je primijetiti kako u clanku nitko ne spominje ukidanje devizne klauzule, jer to za ovakve slucajeve sigurno nije rjesenje.

ipak, ima jos mogucnosti za pomoc "svicarskim" kreditima. drzava bi mogla pomoci kad bi dogovorila prenos-vezivanje kredita odmah u eure, dok jos svicarac nije otisao u nebesa. ljudi bi nesto izgubili, ali bi ipak dio njih bar u buducnosti uspio prezivjeti. no to sve ako ne bude devalvacije kune, naravno. jer ako kuna krene nizbrdo, nema vise nikome spasa. ni drzavi, ni gradanima. ni svicarcima ni eur-icajcima.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

nikako nisam uspjevala

nikako nisam uspjevala shvatiti - zašto bi "dobivanje" 100 nečega bilo dobro za mene, ako ja moram vratiti 100 + "nepoznato puno više" od onoga što sam "dobila"... i postati rob sljedećih 30 godina uz posve neizvjesne garancije stjecanja konačne slobode...

u cijem stanu zivis, kako si ga i kada dobila?

ja sam svoj morao kupiti, a za to sam morao napraviti potez koji ti ne shvacas - dignuti kredit.

druga opcija je bila da zivim u iznajmljenom stanu, sa gazdom koji me ne zeli prijaviti kako ne bi placao porez, i sa stalnom mogucnoscu otkazivanja gostoprimstva. u zivotnom prostoru koji ne mogu urediti i obnoviti, jer gazda takve troskove ulaganja u poboljsanje njegovog vlasnistva ne priznaje. i na kraju, jednom kad umrem, mom malom ne bi ostalo nista. sorry, ali to mi je izgledalo malo previse - samozivo.

da li je to dovoljan razlog da zato trebam sutiti i trpiti bankarsko monopolisticko guljenje?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Kredit je nažalost nekada nužan

U našoj državi gdje se ne može dobiti solidna plaća za rad, ponekad je kredit nužno zlo. Ja ne osuđujem korisnike kredita koji to rade umjereno, ali neki znaju to raditi bez ikakvog razmišljanja. Vi ste bili primorani dignuti kredit, to je stvarnost naše države, i ja ga imam, ali sam pokušala što duže odugovlačiti s dizanjem istog. I zato se divim Bigulici što je uspjela bez ikakvog kredita cijeli život, jer je malo ljudi koje znam da nemaju kredit ili nisu u minusu. Zato nas većinu dobrano "gule"..

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

Stan je normalnom čovjeku gotovo nemoguće kupiti bez kredita.

Kuća se može petljati u fazama.

Ne osuđujem ja nikoga tko se pati s kreditom, naprotiv... Ali, zašto se sad energičnije ne usprotive bankarskom lihvarenju? Zašto to nisu učinili ranije? Zašto se nitko nije usprotivio kad su se ukinule porezne olakšice? Nekim je mojim poznanicima to bila zadnja kap koja ih je dovela na rub propasti...

Umjesto toga, mogu se kladiti, uplest će se država, koja će "pomagati" dužnicima na teret svih građana, a sve sa ciljem pomaganja tim istim lihvarskim bankama s kojima su u talu...

Naivan je svatko tko misli da će se ova država okrenuti protiv banaka i da će donijeti iti jednu mjeru u smjeru discipliniranja banaka, a u korist njezinih građana!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Di si Hatzi, stari socijaldemokrato ;)

(Jesi li ti onaj što je zastupao tezu kako roditelji s višim imovinskim cenzusom ne bi trebali skuplje plaćati vrtić jer su zahvaljujući boljim primanjima bili u mogućnosti dizati kredite, pa su sad u banani, za razliku od ovih siromašnijih koji to nisu mogli, pa se sad u "boljoj" poziciji, neopterećeni kreditima, pa si mogu priuštiti veću vrtićku ratu... ili tako nekako?)

Hvala na pitanju, živim u svom stanu (nisam ga "dobila"), pače kući, koju sam gradila (tj. gradim) brat bratu skoro 25 godina... Ne bi želio znati gdje i kako sam živjela prije 15 godina (da, već sam bila rodila prvo dijete)... Ujedno, moram se pohvaliti da sam tek nedavno dovršila i roštilj - velebni i kičasti, od stare cigle... nisam ga kupila u bauhausu na rate...

Umjesto da mene pitaš gdje i kako živim, pitaj svoju SDP-ovu gradsku skupštinu kaj rade s 3000+ gradskih stanova od kojih je dobar dio bespravno useljen, jedan dio je uzurpiran i otet, a jedan dio zjapi prazan i još se plaćaju ljudi koji ga povremeno luftaju, pale svjetla i dižu i spuštaju rolete... Možda je jedan od njih mogao biti "tvoj"...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ps i pps

Nakon tridesetak godina, iskreno se nadam da ćeš biti živahni starčić i u dobrom zdravlju (koji će poživjeti još xy godina).

Tvoj mali će se vjerojatno oženiti i velika je vjerojatnost da niti tvoja snaha neće željeti "živjeti sa svekrvom". Ako se ova shema razmišljanja i ponašanja nastavi, i on će se uvaljati u kredite...

Tako da ti ova teorija o tome kako ćeš mu ostaviti stan baš kad mu je potreban, zapravo baš i ne pije vodu...

Osim toga, moje se negodovanje prije svega odnosi na ponašanje ugrožene skupine (u ovom slučaju - dužnika, korisnika kredita) koje je tako tipično - čkomi se dok sve naizgled klapa (premda je cijela konstrukcija od početka na klimavim nogama), stavljaju se rukice na okice da se ne vide prijeteći oblaci, a kad voda dođe do grla, e tek tada se proziva država i od nje očekuje pomoć.

Kad će već jednom ugrožene skupine prepoznati svoju snagu i prestati biti ovce za klanje? Tj. dajte se više organizirajte, obratite bankama i njihovim državnim sponzorima s oštrim zahtjevima i nešto promijenite... U protivnom, tvom sinu neće biti ništa bolje nego tebi, a gotovo sam sigurna da niti on neće moći u kešu kupiti stan od 2000+ € po kvadratu...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ps: ne razumijem kako bi se

ps: ne razumijem kako bi se tvoj novac davao bankama?

pps: sto je sa svima onima koji su stanove dobili u socijalizmu? da li je fer sto se njima davao novac mojih roditelja?

ppps: po pitanju stambene politike, zakoni trzista nisu jedini kriterij - i to je osnova po kojoj bi se morala ravnati drzava u propisivanju okvira u kojima se mogu kretati banke. stambeno pitanje je izmedju ostalog i vazan populacijski cimbenik (cime se zapravo dugorocno radi na odrzanju sustava u cjelini), ali i gospodarski.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

u nedostatku argumenata najbolje se pravit gluhonjem

ps: ne razumijem kako bi se tvoj novac davao bankama?

Nije prvi put da na banalne stvari postavljaš pitanja hineć silno nerazumijevanje. Podsjećaš me na dr.Teatrologije Sanadera i slične koji niš ne kuže kaj im kužit ne paše...
p.s. možda bi Banke mogle "oprostit" dug na nagovor "Države", a vele da je ljubav primanje i davanje. Pritom je nebitno tko je ovdje pasivac, a tko aktivac. Us vakom slučaju jeben će bit onaj tko je najmanje kriv ili pak nije dužan jer sumnjam da će Banke koje vladaju "Državom" tek tako olako nešto poklonit svojim robovima. Da su to htjeli tada ih niti nebi dovodili u situaciju da postanu robovi.
misao dana - najlakše se pravit grbav i glup ( po potrebi ofkors ) pa je nevažna komparacija tvojih iskazanih "stavova" ( i ono "tvojih" bi trebalo stavit pod navodnike ) vezanih uz cijene vrtića spram spike na ovom Dnevniku jer dosljednost je u SDPu misaona imenica...
Ali nema straha jer kukurikanje tjera vrane pa će svi problemi nestati kad se vlasti dokopaju kukurikavci, a posebice iz razloga što će Lider Zoka riješit problem srca svakog društva tj.probhlem Radništva s obzirom da će dati sve od sebe da se ostvare preduvjeti za sindikalno okupljanje u privatnom sektoru - pitaj Rotima jer njemu je Zoka upravo to rekao kada ga je Rotim pitao što poručuje Radnicima tj.kakav Program za Radništvo nude "socijaldemokrati" ( čitaj neoliberalno kapitalistički poltrončići )
Jebem te živote X 2

Provinciopolis

Tko je glasao

Pravo na primjereno stanovanje

Priče ide, a ne znam da li je istinita, da je kod pisanja prvog Ustava RH u njemu trebalo stajati u članku da je Hrvatska socijalna država i da se ima pravo na primjereno stanovanje i da je iskusni lisac Šeks taj dio prekrižio i izbacio. Ne znam da li je to istina, ali sam to čuo od pouzdanih ljudi. Slažem se da sve što ima u sebi natruhe socijalnog da se u potpunosti zatire bešćutnim i trulim kapitalizmom. There is no such thing as a free lunch.

ovako nešto zvuči zanimljivo:
http://www.poslovni-savjetnik.com/nekretnine/novo-ustavno-pravo-gradana-...

Tko je glasao

Nategnut odgovor Biga

S tim u vezi s neodobravanjem gledam na povremene najave države (pa i neke konkretne mjere) kako će pomoći ovim dužnicima, jer je jasno ko' dan - država će tim i sličnim dužnicima dati MOJ novac.
Nitko od tebe ne traži da budeš solidarna posebno ne u špekulativnim radnjama. Kreditni odnos u načelu nije špekulativni već ropski. Ljudi se na njega ne odlućuju iz komoditeta dapaće u pitanju je deficit izbora ili zadnji izbor. Postoji nekoliko životnih potreba bez kojih čovjek ne može funkcionirati kao čovjek, jedno od tih je sklonište iliti stan. Nekad je zajednica solidarno (iako manjkavao) vodila brigu o toj potrebi pojedinca. Kapitalistička neman je uništila potrebu općeg dobra, a snjim i solidarnost. A iz tvog komentara je vidljivo da ti hraniš tu neman jer priču o tuđoj nesreći prevodiš kao mogući atak na sebe. Zakaj bi država uzela tebi da olakša poziciju dužnika temeljem devizne klauzule. Hapačka hobotnica u financijskom sektoru doslovno tjera ljude u "suicid" radi svog extra profita na kojeg nemaju pravo ni po Ustavu ni po liberalnom moralu da ne spominjem socijalni moral. Banke se ne zadužuju u devizama i ne daju te devize kao kredit već klikom miša jednostavno otimaju. Najpametniji su oni kaj vele - zakaj su pristali na takav odnos. A ja pitam zakaj smo pristali na kapitalizam kad u njemu nema općeg dobra, ima samo individualno hapanje po cijenu svjetskog armagedona. Zato je moj konačni odgovor - ne hapanju pa makar on živio i u obliku monetarnog suvereniteta

Tko je glasao

To nije bio odgovor nego pitanje...

i to ne retoričko! Dakle, kaj su ti dužnici napravili da se solidarno i organizirano postave prema bankama i izađu s nekakvim zajedničkim prijedlogom ili zahtjevom?

Znam priču (iz druge ruke, prepričanu) - neka ženska se, u perspektivnija vremena, uvaljala u kredit i kupila si stančić (koji je dakako pod hipotekom, tj. vlasnik mu je banka). U zadnje 2 godine sve joj je teže bilo "servisirati dug", a u posljednjih nekoliko mjeseci nemoguće. Banka ju je nemilosrdno stiskala i nije imala sluha niti za kakav njezin prijedlog - privremeno smanjenje rate, odgodu plaćanja duga od nekoliko mjeseci, smanjenje kamate... Ona je došla do zida i jednostavno više nije mogla plaćat - otišla je do banke, donijela im ključeve od stana i rekla nek se j.ebu, a ona se seli natrag mami. Najednom se pojavilo nekoliko varijanti olakšavajućih okolnosti, dobila je odgodu plaćanja i još neke privremene pogodnosti. Banka se najviše boji nesposobnosti dužnika da vraća dugove...

Tvoja primjedba o tome kako ja hranim tuđu neman je bedasta i bezobrazna, pa ću je u svrhu konstruktivnosti rasprave za sad shvatiti samo ilustrativnom. 80 posto "nevoljnika" na koje se populistički pozivaš imala je oči veće od želuca i razloge tipa "nemrem živeti sa svekrvom". Da nije tako, ne bismo bili zemlja s jako velikim udjelom nekretnina po glavi stanovništva, kao niti toliki broj praznih i neiskorištenih stanova...

Ak' se sjećaš, kad je uveden "krizni porez", pojavila se inicijativa i podigla nekakva ustavna tužba... koja je doduše propala ali je i krizni porez ubrzo ukinut... Ja sad ne vidim nikakvu inicijativu od strane zajebanih dužnika, osim jamranja i čekanja da im netko drugi pomogne. Kad bi se ujedinili i oštrije postavili, banke ne bi imale izbora i morale bi "olabavit".

Što se tiče robova, dragi Golgota, jesi li ti svjestan da smo mi totalno perverzno društvo u kojem ima manje robova nego robovlasnika i da taj sve manji broj robova mora sve to hranit?! Zbog njihove brojčane inferiornosti, od pobune robova ne može se očekivati uspjeh...

A po pitanju bankara, što se mene tiče može ih se zatvoriti u sobu i pustiti da razmišljaju, a kao jedinu igračku im ostaviti pištolj s metkom u cijevi... za slučaj da im ne padne na pamet neka konstruktivnija ideja...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Nije točno da manjka robova

jer taman da nitko nema lipe kredita ipak je preogroman broj ljudi u ropstvu. Naime robovi su radili za smještaj i hranu, a vi lijepo kalkulator u ruke pa izračunajte prosječnu plaću RH Radnika tj. vidite dal si s njom može priuštiti išta više od smještaja i hrane...
Jedino možda...Hmmm...Ipak...Možda nismo robovi nego djelatnici koji na posao dolaze djelatnikovati, ali ne i Raditi ili pak služiti nekolicini robovlasnika...

Provinciopolis

Tko je glasao

Aj bum se malo sam sa sebom spominal

kad već nema stručnjaka da mi ovak bedastom zbroje dva i dva...
Di ste bojovnici prokapitalističko-poltronsko-proliberalno-kvazisocijaldemokratski !?
Maca popala jezik ili ste oformili Komisiju za usporedbu iznosa prosječne plaće sa troškovima smještaja i hrane !?
Kaj vele stručnjaki !? Smo Radnici il smo djelatnici il smo robovi il smo drugovi il smo gospoda ili hofce !?
Dajte malo pomognite nama neukima. Uvjerite nas da robovi nisu radili za smještaj i hranu kao i da mi danas ne radimo za smještaj i hranu ...
Please. Tako vas Bog blagoslovio - barem onaj imenom Profit ili neka light verzija kaptolsko-iblerovske multinacionalke ...

Provinciopolis

Tko je glasao

Retorički odgovor

Dakle, kaj su ti dužnici napravili da se solidarno i organizirano postave prema bankama i izađu s nekakvim zajedničkim prijedlogom ili zahtjevom?Odgovorit ću ti citatom jednog teksta kojeg je kolegica linkala na drugoj temi a koji me je "oborio" jednostavnošću argumentacije u globalnoj priči a koja se može prevesti na "tvoj slućaj"!
"Ali nisu neoliberalizam i instiktivna, nerazumska i bezkrupulozna pohlepa njegovih eksponenata oličenih u velikim špekulacijskim bankama i korporacijama pojeli Europsku Uniju, nego i USA. Zar se ovih dana i USA ne suočavaju sa problemom otplate nagomilanog deficita, koji teško nagrižena privreda ne može tek-tako vraćati. Propagandna mašinerija špekulacijskih lobija je proglasila Grke za najvece ljenivce na svijetu, koji sada moraju otplaćivati svoj nerad. Naravno, kako je kriza uznapredovala tome društvu „ljenivaca" su se pridružili Italijani, Španci, Portugalci, Irci, Britanci...itd... za koji mjesec će Europska Unija od neoliberalnih propagandista biti proglašena Unijom Ljenivaca.
A ako i USA bankrotira, onda će čitav Zapad postati utočište lijenih ljudi, bar po obrascu priče koja se namjerno širi u masama. Stvarnost je sasvim drugačija, krediti koji su dijeljeni su samo korišteni i zloupotrebljani od strane neoliberalnih špekulativnih financijskih institucija, banaka i korporacija. Obični Grk u jednom koruptivnom društvu, jedan Italijan u jednom polumafijaškom uređenju nisu imali skoro nikakve koristi od toga novca. Kakve su to koristi od špekulantskog neoliberalnog kapitala i imperijalizma imali britanski studenti, pa da se uvode radikalne restrikcije na sustav obrazovanja u Britaniji. Naravno, nikakve kao ni njihovi irski susjedi. Sve su pojeli špekulanti koji su davali novac i špekulanti koji su uzimali novac. O razvojnim i kreativnim programima nije bilo govora. Naravno, sada taj novac treba vraćati i breme njegovog povrata je prebačeno na leđa običnih ljudi. Austerity mjere koje nameću tzv. financijske institucije služe samo da se u potpunosti smanji suverenitet građana određenih zemalja, i oni pretvore u neku vrstu kmetova XXI. st.
Tako će stvarni ljenivci koji ne izlaze iz svojih ofisa u kojima samo smišljaju kako profitirati što lakše biti neka vrsta modernih feudalaca, stvarnih moćnika i upravljača. Zastrašujuća je činjenica kako upravo ti špekulantski financijski lobiji, preko raznoranih fondova, banaka i institucija (koje u potpunosti kontroliraju) sa neviđenom hladnoćom i arogancijom određuju tzv. kreditne rejtinge i resursne potencijale određenih zemalja. Tako se čitave države u službenoj korespondenciji proglašavaju kao „junk" (smeće). Tu sudbinu da izgubi suverenitet i da se preda pohlepi onih koji su izazvali krizu je prije Grčke već učinila Irska. Dok su je crpili i davali kredite, Irskoj se tepalo kao keltskom tigru, a sada je isti ti tzv. „financijeri" proglašavaju smećem. I zato izbijaju pobune, zbog nepravde i okupacije sopstvenih zemalja a ne zbog toga što neko želi da sačuva svoje privilegije"
Kužiš sad zakaj se dužnici u našem slućaju nisu organizirali...Ljenjivci!!!

Tko je glasao

Drago mi je, ja sam Bigulica!

Jel' ti to mene nekim sarkazmom, Golgota? Zar do sad nisi pročitao s razumijevanjem baš ništa što sam napisala? Ili ti se jednostavno sažeo mozak od vrućine?!

Keltski se tigar još koprca, Grčka gori, Britanski studenti rasturaju, Island je rekao NE bankama, a mi tj. vi, tj. svileni građani, posebno oni koji vjeruju u legitimnu stranačku i institucionalnu borbu i koji se rugaju nekakvim Pernarima koji su, premda nemušto, grubo oprali po bankama, oni koji su takve nazvali malim Hitlerima i općom opasnošću, sada cvile, al' ne preglasno i ne u vrijeme kad je zabranjeno kućnim redom...

Ti svileni građani neka sad pale svijeće u Kamenitim vratima da kuna ne devalvira i neka paze da ne iritiraju Rohu ako ga slučajno sretnu... Nikakav drugačiji scenarij, dakako, uopće nije zamisliv u ovoj zemlji sitnozubana...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dudov svilac

Ma ne od vrućine, od smislenog besmisla! A ti već misliš samo na farbanje...

http://pollitika.com/divlji-indijanci-za-pitomi-rezim

Tko je glasao

biga, ako se netko postavlja

biga, ako se netko postavlja s visoka - to si ti. zao mi je sto ne "shvacas" potrebu koju neki ljudi imaju u sredjivanju zivotnih okolnosti, i mislim da se postavljas prilicno bezdusno. "kaj ste dizali kredit, ko vas..." a nemam volje za daljnje prepucavanje. obaveza je drzave da uredi okvire u kojima se krece bankarski sustav, a ne pojedinaca i kaubojskih prepada. i to je ono sto mene zanima - sustavno rjesenje koje jamci pravedniji odnos izmedju ukljucenih - banaka i gradjana. ak to nemres "shvatiti", onda ok, oderi po pohlepnim gradjanima koji su bili toliko bahati i dignuli stambeni kredit kako bi imali gdje zivjeti. tebi to ocito nije trebalo.

ps. nisi odgovorila na koji bi to nacin TI (pa i kroz proracun) trebala placati tudje kredite?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ajme majko

pa sad je došlo vrijeme i da druge prozivaš za "neshvaćanje", a malo prije upravo ustvrdismo kako se praviš da ne kužiš. A čujjj...Hmmm...Možda fakat ne kužiš ili ti Partija ipak ne dozvoljava da skužneš...

Provinciopolis

Tko je glasao

Nema besplatnog ručka...

kako to već netko reče, pa ako država uleti s nekim olakšicama za dužnike, jasno je da ću to JA platiti, jer sam JA ta koja spadam u robove koji sve to plaćaju. Ne vidim da je država svojim pritiskom uspjela problem prevaliti na leđa banaka i natjerati ih da podijele rizik s dužnicima...

Baš me zanima, bi li raspravljali o monetarnoj suverenosti da je recimo - švicarac pao?
(Dakle, OVO je retoričko pitanje!)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kako to već netko reče, pa

kako to već netko reče, pa ako država uleti s nekim olakšicama za dužnike, jasno je da ću to JA platiti,

koliko ja vidim, u ovom dnevniku, a i u komentarima, nitko ne pise o olaksicama za duznike, vec se jedino raspravlja o ukidanju devizne klauzule.
pa mi, onda molim te, u tom kontekstu objasni kako bi ti to placala tudje kredite?

Baš me zanima, bi li raspravljali o monetarnoj suverenosti da je recimo - švicarac pao?
(Dakle, OVO je retoričko pitanje!)

tebi mozda jest retoricko, buduci citavoj raspravi prilazis sa osobnog stajalista koje se doslovno svodi na "ko vam je kriv, kaj ste dizali kredit".

meni nije, zato jer me ponasanje banaka zanima sa sustavne razine.
ovaj dnevnik sam napisao 11.11.2008:

http://pollitika.com/desmodus-croaticus

tada je tecaj svicarca bio 4,73
http://www.hnb.hr/tecajn/h111108.htm


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Pokušavaš se prikazati nemilosrdnijom no kaj jesi

Da li ti to prejudiciraš našu (moju) mentalnu grešku kad pitaš kak bi reagirali da je švicarac pao. Kroz vjekove bankari po defaultu gule građanstvo bez milosti te stoga u okolnostima da je neka banka roknula zbog tečaja ja bih slavio iako nemam stambeni kredit. Taj odnos bankara i građanina nikad nije bio ravnopravan, partnerski već bljutavo izrabljivački i eventualni njihov bankrot bi mi osvježio barem jedan dan. I nemoj misliti da nisam svjestan da nije problem u bankama već u državi u kojoj se pod plaštem demokracije i religije tržišta rektalno pogoduje kapitalu zbog sitnih duša u perpetuiranoj vladajućoj oligarhiji. Zato ovaj upis i govori o suverenitetu kao načelnom deficitu ove države, a ne protežira trenutni eksces švicarske sapunice koja nema veze sa stanjem gospodarstva te državice već manipulacijom ljudskih osjećaja tj manipulacijom straha. Drugi je par kobasica kaj ta manipulacija niti je slučajna niti se dešava prvi put. Al to ne znači da moramo biti gluhi na jauk u susjedovom dvorištu bez obzira jel uzrokovan pijanstvom ili nečijom smrću!

Tko je glasao

Eto ti ga na!

Ne konkretno pitanje ni a ni be, ali se na retoričko raspisao... Da nisi ti, Golgota, da prostiš - akademik?!

Nema smisla baviti se mojom nemilosrdnošću... Sad ćemo svi biti (i već jesmo) taoci jedne dugoročno glupe politike, pronaći će se način da država pomogne dužnicima, ne zbog Hatzija i sličnih, nego zbog onih velikih... Kuna bu se držala bolje od osamnaestogodišnjakovog, jer devalvacija dakako ne dolazi u obzir (naravno, da se ne ugroze ovi jadnici s kreditima), uvoz bu cvjetao, građevinska mafija bu se pokrpala, a Roha bu i dalje bil lijep i pametan...

Ovo je ujedno i posljednji upis od mene ovoga ljeta - idem u svoju trošnu starinu od 32 kvadrata, tam bum neko vrijeme provela farbajući raspadnute grile (nisam imala love za nove prozore) i saniranje vlage (nisam imala love niti za dobru hidroizolaciju) i necu nositi komp jer na otocima nema brzog interneta, a ne dam tolike pare mobilnim operaterima...

U nadi da Hrvatska ne bu propala u nedostatku mog nemilosrdnog bdijenja na pollitici, sve vas lijepo pozdravljam ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ti bar imaš kam prejti makar i u vlažno

I dojdi nam "nova" nazaj!

Tko je glasao

Nije gotovo kad je gotovo nego kad ja zadnji put velim ...

...da je gotovo ;)

Bojim se da bum došla još ljuća!

Frendici, koja je ove godine zaključila da zbog kredita nema za godišnji, nudila sam ključeve od kuće na moru. Objasnila mi je da ju samo put do tam košta oko 1000 kuna, a "znaš li kolko za tu lovu mogu kupiti sladoleda na Jarunu?". Sapienti sat, kak bi rekli pametnjakovići, a ostali nek dignu kredu i odu se znojit u Crikvu...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

devizna klauzula i tecaj

Ukidanje klauzule povlači za sobom ključno pitanje stabilnosti tečaja, ali i cijene kredita.

– Guverner je lani rekao da nema smisla u dugom roku inzistirati na stabilnom tečaju ako se u fiskalnoj sferi ništa ne promijeni. Sklon sam vjerovati da Hrvatska u ovom desetljeću neće ući u eurozonu i uvesti euro, što onda cijeloj priči o deviznoj klauzuli daje drugu dimenziju. Više nije riječ o deviznoj klauzuli nego o tečaju i pitanju koliko dugo on može ostati stabilan – komentira Hrvoje Stojić, bankarski analitičar.

http://www.vecernji.hr/vijesti/ukidanje-valutne-klauzule-bilo-bi-dramati...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mislim da je najbolje ako c/p tekst

inace, ovo je tekst iz 2010 godine

Na određen način, novu raspravu o tečaju otvorio je sam guverner Rohatinski izjavom kako obrana tečaja neće imati smisla ako javna potrošnja nastavi rasti. Zašto je zapravo guverner otvorio Pandorinu kutiju s tečajem?

- Ako išta, istup guvernera mogao je otvoriti raspravu o potrebi smanjivanja javne potrošnje i stukturnim reformama potrebnim da bi se povećala konkurentnost i u dugom roku tečajna politika učinila održivom. Pogrešno je interpretirati njegov istup otvaranjem pitanja adekvatnosti trenutne tečajne politike. U tom pogledu već smo nebrojeno puta iz HNB-a ponavljali i objašnjavali da politika stabilnog tečaja u uvjetima ovako visoke euroiziranosti nema alternativu. Pokušaj vođenja bilo kakve druge tečajne politike u ovim uvjetima imao bi znatno više troškove od koristi za gospodarstvo.

Zbog čega se veća konkurentnost hrvatskog gospodarstva ne može postići promjenom tečajne politike, već prije svega promjenom fiskalne politike i strukturnim reformama?

- Zato što devalvacija u hrvatskim uvjetima nije samo neefikasna nego i opasna. Nije se teško domisliti tome da deprecijacija mijenja relativne cijene izvoza i uvoza i da bi time mogla pomoći povećanju konkurentnosti. Ako, međutim, pogledate hrvatsku, odnosno nekoć jugoslavensku, prošlost, shvatit ćete vrlo brzo da je takva korist uvijek bila vrlo kratkog daha, a da su negativne posljedice takve politike na koncu uvijek bile znatno veće.

Hoćete reći da bi nam se vratila inflacija?

- Porast uvoznih cijena prelijevao bi se u višu stopu inflacije, pritisak na rast nominalnih plaća rastao, što bi vrlo brzo poništilo bilo kakav pozitivan efekt deprecijacije. Ne samo da se takva politika pokazala neuspješnom u prošlosti, nego je danas situacija još nepovoljnija za vođenje takve politike. Relativni vanjski dug je viši nego što je bio u prošlosti, što znači da bi ga deprecijacija vrlo brzo povećavala i time smanjivala sposobnost servisiranja tog duga. Slično bi se dogodilo s javnim dugom. A deviz­na klauzula automatski pretvara tečajni rizik u kreditni rizik, odnosno povećava broj bankrota i pri višim stopama deprecijacije lako može dovesti u pitanje stabilnost cijelog financijskog sustava. Oba ta efekta imaju izrazito recesijsko djelovanje, a putanja je eksplozivna zbog negativnih kumulativnih efekata interakcije tečaja, domaće potražnje i povjerenja investitora i štediša. Postoje različite varijante tog scenarija, s većom ili manjom rigidnošću cijena i plaća, no sve, kroz pad raspoloživog dohotka, rast kamatnih stopa i kontrakciju kredita vode snažnijoj recesiji, a ne gospodarskom oporavku. Ne treba zaboraviti niti to da je rekordna sklonost deviznoj štednji u Hrvatskoj, u odnosu na bilo koju zemlju EU, a koja nam u ovom trenutku u velikoj mjeri smanjuje stupnjeve slobode za vođenje monetarne politike, upravo posljedica takvih devalvacionističkih politika u prošlosti. Krajnje je vrijeme da se prestane zavaravati da promjenom tečaja, odnosno relativnih nominalnih cijena možemo riješiti probleme. Nema tog čarobnog štapića kojim je moguće izbjeći realne prilagodbe.

Je li na sastancima Savjeta HNB-a bilo rasprave o mogućoj deprecijaciji tečaja kune? - Ne, nije.

Iz HNB-a je jasno poručeno da će obrana tečaja postati kontraproduktivna ako vlada u kratkom roku ne provede reforme, prije svega fiskalnu prilagodbu. Koliko je taj rok kratak, koliko još vremena ima do situacije u kojoj će i obrana sadašnjeg tečaja biti nemoguća?

- Mi smo u stanju dovoljno dugo vremena održavati tečaj stabilnim. HNB je izgradio rezerve devizne likvidnosti, međunarodne pričuve više su od primarnog novca, bankovni je sustav stabilan. Takva politika može osigurati stabilne uvjete za neophodne reforme, no da bi se povećala potencijalna stopa rasta, jednostavno se moraju provesti stukturne i fiskalne prilagodbe.

Što bi se moglo dogoditi ako strukturne reforme i fiskalne prilagodbe izostanu zbog činjenice da uskoro ulazimo u izbornu godinu?

- Bilo bi vrlo loše da one izostanu. To bi razdoblje stagnacije, ili slabog rasta gospodarstva dalje produljilo, a u slučaju nastavka rasta javnog duga po recent­nim stopama moglo bi u pitanje doći i povjerenje koje Hrvatska kontinuirano ima na međunarodnim tržištima, te na koncu ukupna makroekonomska stabilnost zemlje.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Lijepa diskusija

i aktualan dnevnik uz "Švicarci lete u nebo".

Golgota raspravljati o monetarnom ili bilo kojem drugom suverenitetu RH je oprosti bespredmetno jer on ne postoji.

Dokidanje valutne klauzule potpuno nevjerojatno bez obzira na kriminogene faktore koji su utjecali na njezino uvođenje i koji su
jako lijepo objašnjeni.

To da svijetom upravljaju bankari putem navodno demokratski izabranih predstavnika naroda više nije zavjera već činjenica.

Što se tiče zaduženih u "švicarcu" koliko god to ružno zvučalo ali "suza mi na oko kane" dakle da pojasnim
uzimali su kredite za nešto što je bilo evidentno da neće moći otplatiti,vjerovali su političkoj kasti da će ih zaštiti,izabrali su pogrešne ljude,
odaziv na prosvjede bio je smješan,dan danas nitko od njih se ne buni,nisam primjetio da se poslovnica bilo koje kreditne institucije boji
za sigurnost svoje imovine,ovo što sad ti pišeš ne zanima ih ni danas kada im je gola egzistencija u pitanju itd itd.

Švicarac raste kao posljedica aprecijacijskih pritisaka- sigurna luka unutar FIAT valutnog sustava ako još uopće ima sigurnosti uz rekordni
porast cijene unce zlata koja je probila 1600 USD.Kriza Eurozone uz sve izglednije proglašenje bankrota Grčke kao i nepostojanje dogovora o povećanju
javnog duga SAD-a (14,3 trilijuna USD ) za koji je krajnji rok 2.08.11( ili će SAD biti taj koji će proglasiti default) ima nezadrživi aprecijacijski pritisak
na CHF te unatoč procjenama analitičara "domaćih banaka" ja očekujem njegov daljnji rast.

Ps :Iako nisam neki teoretičar zavjera koincidencija ovih događanja sa obije strane Atlantika u najmanju ruku je čudna

Reanimator

Tko je glasao

Zašto bi bila čudna? Osim

Zašto bi bila čudna? Osim činjenice da je financijski sektor globalno umrežen i da funkcionira kao spojene posude, sve ostalo je puka koincidencija. Ipak, možda bi se ova situacija mogla shvatiti kao upozorenje da globalni problemi traže i globalna rješenja, kao primjerice izvlačenje politike iz kandži centara financijske moći i regulaciju financijskog poslovanja. Nekoliko prilika za to je već propušteno, ali sad je možda već krajnji čas.

nemesis

Tko je glasao

@nemesis

U Americi je žešča kriza, no što se priča.

Rodjak sa Floride jedva preživljava (ne u našem, već u njihovom smislu) a on ima autoservis, znači ,ne baš, preterano obrazovan.

Vratili ,mi, se kumovi, posle 20 godina.

Žena je magistar sa Kembridža a muž tonac u Holivudu, obrazovani ljudi.

Oboje, nisu mogli ,naći novi, normalan posao a stari su propali.

Otprilike, ako nisi veliki gazda, možeš ići u vojsku USA i zavoditi demokratski red u mirisno-naftnim područjima.

Tko je glasao

Ne vjerujem

u koincidencije nemesis moja boljka što ćeš.

Izvući politiku iz kako si to vrlo elokventno spomenula "kandži financijskog sustava" jest nemoguća misija uz
postojeći sustav "revolving door", uz casino na Wall streetu ili LSE gdje se ogromna virtualna bogatstva koja
nažalost kupuju vrlo stvarni utjecaj lobistički,medijski,politički stvaraju i prelijevaju te gube klikom miša.

Sustav i paradigma je sve više nalik brzom vlaku na direktnoj liniji sudara sa planinom,a ne vjerujem u izlaz iz te
situacije bez mora krvi.

http://thepiratebay.org/torrent/6336630/Trends_Journal_-_Spring_2011_%28...

Reanimator

Tko je glasao

Emisija kredita tj. novac kao dug

Pritom treba biti jasno da emisija novca strogo putem kredita nije ni sveta krava niti vječna dogma.

O kreditima ima i za laike razumljiv prikaz gdje je vidljivo da današnji sustav regulacije novca baziran je isključivo na emisiji kredita tj. novca kao duga. Evo kako to izgleda u slučaju Hrvatske tj. velike većine država u svijetu

Ovaj financijski sustav na bazi kredita vodi u beskonačan dug. Složen je tako da se omogućava stvaranje rastućeg duga koji se ne može vratiti. Na osnovi stvaranja nepotrebnog duga se zatim stvaraju pogrešna rješenja po preporukama WB, MMF i EU. Time se favorizira stvaranje novaca kao duga u bankama, a države nepotrebno zadužuju. Rješenje je u ukidanju kreditnog sustava i uvođenju nekreditne emisije novca. Razlozi za to su očigledni. Dužnička kriza stvara ekonomsko ropstvo koje ima za posljedicu masu loših stvari na kvalitetu života ljudi. Npr. besparicu, visoke kamate, besperspektivnost, nezaposlenost, bankroti, niske mirovine, produženje staža do mirovine, nepotrebno zaduživanje države za deficit proračuna, itd.

Sličan članak je "Financijski sustav na bazi kreditiranja" gdje je fokus na izvorima profita u jednoj državi, a manje na kompletnoj slici emisije kredita u svijetu, tj. Ponzijevoj shemi zarađivanja koja liči na lanac sreće koji ima ishodište u centralnoj banci (EBC, FED, itd.).

U svijetlu novih najava o problemima u SAD i EU koje bi mogle dovesti do nove svjetske krize ovaj će problem natjerati stručnjake na preispitivanje temeljihpostulata u financijskom i kreditnom području kako globalno tako i nacionalno.

Tko je glasao

indian " Digresije"

Rješenje je u ukidanju kreditnog sustava i uvođenju nekreditne emisije novca.
eto, pravo rješenje.
jedino, kako to provesti a da je u strogoj konspiraciji?
Ne, ne mislim da je tajnost važna zbog protivljenja "daždevnjaka" i sličnih, oni
jako dobro znaju gdje je zapadna ekonomija.
Mislim na reakcije običnih ljudi kada shvate da je kraj ispunjavanju želja sa
odgodom plaćanja i galantnom prepuštanju svojih računa nasljednicima.
Jer upravo to znači održiva ekonomija, život samo na stvorenoj akumulaciji,
ne na novcu posuđenom iz budućnosti.
Hoću reći, jedino pravo rješenje, ali rješenje sa najviše potencijalnih protivnika.
A tek zaostatci od dvodesetljetnog ekonomskog tuluma, ne mogu se samo
tako prebrisati, propijeno će se morati platiti a lomljava inventara nadoknaditi,
ili je jednostavnije zatući konobara?... pa krenuti iznova, pošteno i odgovorno.

Tko ima živaca za samo detalj, valja dobro pogledati, samo jedna stranica:
http://www.bis.org/statistics/otcder/dt1920a.pdf

"da je Kleopatrin nos bio kraći, cijelo bi se lice zemlje izmjenilo"
Blaise Pascal, " Misli"

Tko je glasao

tocno, i to je najveci

tocno, i to je najveci problem. treba se prestati zaduzivati. jedino suvislo rjesenje.

za hrvatsku to znaci da se drzavna uprava MORA skresati, kao i ukidanje monopola i neralanih cijena javnih poduzeca, da bi ona druga mogla raditi, a ova prva biti pozitivna.

sto znaci da se za pocetak budet mora ispostivati i smanjivati, u svakom slucaju u dijelu troska. na investicionom planu treba razmisliti sto, i ukojem periodu se ocekuje povrat ulozenog. dalje treba stimulirati proizvodnju i punjenja budeta vlastitim sredstvima, poreznim olaksicama i stabilnim fiskalnim zakonom koji omogucava planiranje. porezni sustav mora biti tako jednostavan da svatko od gradanina do poduzeca moze uvijek izracunati bez puno kerefeka svoju trenutnu bilancu, odnosno isplativost posla. gospodarstvo treba takoder dovesti u stabilno stanje te svakako otvoriti domace trziste kao prvi cilj domaceg proizvoda, no sve bez veta na strane proizvode.

ideja ne-kredita ili samokreditiranja je jedina ispravna ideja za prezivljavanje u buducnosti.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Za građanina koji ima kredit

Za građanina koji ima kredit sa "deviznom klauzulom" je važno, da se za njega ništa ne mijenja kad bi se "ukinula" devizna klauzula. Trenutak "ukidanja", imao bi posljedice za buduće kredite, a ne postojeće. Postojeći krediti sa klauzulom nisu ništavi, jer se ne protive postojećim propisima.
Nadalje, pazite na izbor riječi koji rabe političari:
- Ukidanje znači pravnu posljedicu od trena ukidanja,
- Poništenje znači pravnu posljedicu od trena nezakonitosti (unatrag)
Dakle, kad vam netko zagovara "ukidanje devizne klauzule", nije vam pomogao ništa.
Inače bi rabio riječ "poništenje devizne klauzule".
Ali lijepo zvuči.

Tko je glasao

Hvala Smogi

Točno tako, ali i ukidanje bi bilo više no ništa. I ne samo budući krediti već i postojeći (ono kaj je plačeno je plačeno i tu retroaktivnosti nema) sa budučom ratom bi bili konverzirani na početni tečaj jer krediti i nisu davani u devizama niti su devize za tu svrhu posuđene, u stvarnosti se operira sa kunom a extra profit se vuće temeljem tećaja - čista manipulacija imatelja kapitala iliti pljačka.

Tko je glasao

Ne bi. Rata je samo jedan od

Ne bi.
Rata je samo jedan od elemenata ugovora (oblik ispunjenja ugovora).
Dakle, u slučaju "ukidanja" devizne klauzule, isto bi se odnosilo na buduće kredite, nikako na postojeće ugovore o kreditu (pa dakle i rate).
Znam što vas dovodi u dvojbu.
Kako netko može javno nastupiti kao izbavitelj sa tezom "ukidanja klauzule", a isto prikazati kao izbaviteljstvo.
Može.
Znanost u Hrvatskoj više ne stanuje. Preuzeli su u svoju nadležnost - političari.

Tko je glasao

??? :(

Smogi, ako je ugovor sklopljen temeljem neustavne odredbe zakona i US naloži Zakonodavnom tijelu dovođenje spornog članka ZOOO u suglasje s Ustavom koja je pravna osnova da se zatečeni međusobni odnosi i dalje sankcioniraju po ukinutoj odredbi.

Tko je glasao

Što radi USRH. U jednom

Što radi USRH. U jednom slučaju uputi Saboru da uskladi Zakon s Ustavom.
U drugom slučaju sam ocijeni da je neki zakon neustavan.
U prvom slučaju posljedice će nastupiti tek nakon usklađenja u skladu sa uputom USRH.
U drugom slučaju posljedice nastupaju donošenjem odluke o neustavnosti. Ali i tu ima podpodručja. Ako ste sami podnositelj prijedloga za ocjenu ustavnosti, onda probitci odluke USRH odnose se samo na vas kao podnositelja prijedloga (i to unatrag). Oni koji čekaju ishod vašeg prijedloga mogu uživati u odluci USRH tek nakon što je donijeta.
Ne razumijete?
Ni ja. Ali je tako po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH.

Tko je glasao

Odlično pitanje! 1.) A tko je

Odlično pitanje!
1.) A tko je ikada "deviznu klauzulu" oglasio neustavnom?
2.) Znate li organizacijsku i kadrovsku povijest Ustavnog suda RH?
Kad bi USRH deviznu klauzulu oglasio neustavnom, onda to radikalno sve mijenja. Takva odluka bi djelovala "ex tunc" (unatrag), ali tako nešto nikada nećete vidjeti. Pa i u takvom hipotetskom ozračju, Republika Hrvatska zaista nije kriva što je tečaj švicarca porastao za 20%.

Tko je glasao

Pitanje je načela monetarnog suvereniteta

Smogi, pusti sad tečaj ovaj ili onaj, govorimo načelno o poštivanju ustavne odredbe o nedjeljivom suverenitetu države, dakle i nedjeljivom monetarnom suverenitetu kao sastavnici ukupnog suvereniteta. Usprkos takve odredbe Ustava ZOOO u čl. 22. propisuje odredbu da se monetarni suverenitet može dijeliti i na druge valute. Od 2004.g. postoji na US-u prijedlog za ocjenu ustavnosti navedenog članka sa čl 2. Ustava bez pravorijeka do današnjeg dana - bunkeriran kod Omejecove.
E sad, i da je donio rješenje US često pribjegava ispravljanju krivih drina na način da pravorijek ne proizvodi povratno djelovanje nego samo pro futuro (osobno iskustvo). Ali i sama načelna odluka bi pokazala želju za funkcioniranjem ne samo pravne već i pravedne države.

Tko je glasao

trik

Baš sam opisao dosjetku.
Ustavni sud RH ne donese odluku o ustavnosti, već uputi zakonodavcu na usklađenje sa Ustavom. Onda zakonodavac kad mu paše unutar roka kojeg je naveo USRH, neki zakon uskladi. I tako.
Pitate se, što je u međuvremenu od donošenja neustavnog zakona do usklađenja od strane Sabora?
Ništa.

Tko je glasao

Konac djelo krasi

Dakle da zaključimo ovaj ustavno-pravni dio dvojbe. Dal ti osobno smatraš da je narušen monetarni suverenitet (čl.2. Ustava - čl.22. ZOOO) deviznom klauzulom ili ne!?

Tko je glasao

Jest

Nisam ekonomski stručnjak, pa bi bilo neodgovorna moja pretencioznost u odgovoru. Međutim, svaki suverenitet jest faktično stanje, a ne formalno stanje.
Faktični suverenitet znači neograničena mogučnost upravljanja alatom suvereniteta.
Sposobnost obrane jest klasični primjer.
U monetarnoj politici vrijedi ista logika.
Država je faktično monetarno suverena koliko je suveren onaj koji valutom upravlja i koliko je kuna neovisna kao sredstvo upliva na ekonomska zbivanja.
Eto, moj amaterski odgovor jest - narušen je monetarni suverenitet. :-)

Tko je glasao

Ipak se može

Naravano da mi ovdje nismo ekonomski magovi ali vidiš da kroz diskusiju i polemiku možemo nekaj smisleno zaključiti. A zaključili smo da je monetarni suverenitet RH narušen činom devizne klauzule. I "čudno" da se taj zaključak podudara sa stavovima vodećih ekonomskih autoriteta u Hrvatskoj a koje sam u komentaru citirao. Ako si uzmemo za pravo da mi rezoniramo kao normalni prosječni građani (sa seljačkom logikom!:)) i ako upozorimo javnost i političke elite da je glede istog stanje u državi nezadovoljavajuće nema ni jednog opravdanog razloga da to elite "ne ćuju" i pokrenu promjenu stanja ka uravnoteženju odnosa i pozitivnoj energiji. Napravili smo puno ako ova informacija ode do onih čimbenika gdje može biti djelatna - na zadovoljstvo svih, posebno malih marginalnih i isključenih!!!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci