Neovisni, ali ne i neutralni

ZAKON O POREZU NA DOBIT
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 177/04, 90/05, 57/06)
Na snazi od 01. lipnja 2006.
Primjenjuje se od 01. siječnja 2007.
http://propisi.porezna-uprava.hr

Porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

Ova porezna stopa daleko je niža nego u mnogim europskim zemljama, primjerice u Austriji. Netko ovdje reče da bi išao praviti biznis u Austriju. Može slobodno ostati doma. Austrijanci dolaze k nama raditi.

Zakon o slobodnim zonama
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 44/96, 92/05, 85/08)
Na snazi i primjenjuje se od 29. srpnja 2008.
http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp?location=PROPIS&jid=1&file=zsznn1.XML
IV. PLAĆANJE POREZA U ZONI
Članak 36.
Na korisnike zona koji vrše početno ulaganje, primjenjuju se poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06.).

Korisnici zona koji su do stupanja na snagu ovoga Zakona uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje propisane kartom regionalnih potpora, ostvaruju pravo na oslobođenje plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016.

Korisnici zona koji namjeravaju koristiti potpore za ulaganje propisane stavkom 2. ovoga članka, dužni su do 31. prosinca 2008. dostaviti Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, izračun vrijednosti izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje iz stavka 2. ovoga članka, sukladno odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka, ovjeren od strane nezavisne pravne ili fizičke osobe ovlaštene za poslove procjene i izračuna vrijednosti ulaganja.

Članak 37.
Iznimno, Vlada može, kad utvrdi gospodarski interes Republike Hrvatske, za pojedine zone, odnosno za obavljanje određenih djelatnosti u zoni povećati porezne olakšice iz članka 36. ovoga Zakona.

Članak 37a.
Korisnici zona, koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, plaćat će porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi, a sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku-NKPJ, i to na sljedeći način:
a) Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II. razine
– sjeverozapadna Hrvatska (HR 01), plaćat će porez na dobit
– u visini od 50% od propisane porezne stope u razdoblju od 2008. do 2010. godine,
– u visini od 75% od propisane porezne stope u razdoblju od 2011. do 2013. godine,
– u visini propisane porezne stope od 2014. godine.
b) Korisnici zona koje se nalaze u prostornim jedinicama za statistiku II. razine
– središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03),
plaćat će porez na dobit
– u visini od 50% od propisane porezne stope u razdoblju od 2008. do 2013. godine,
– u visini od 75% od propisane porezne stope u razdoblju od 2014. do 2016. godine,
– u visini propisane porezne stope od 2017. godine.

Korisnici zona na području Grada Vukovara, koji su gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni obavljali do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, plaćat će porez na dobit:
– u visini od 0% od propisane porezne stope u razdoblju od 2008. do 2010. godine,
– u visini od 25% od propisane porezne stope u razdoblju od 2011. do 2013. godine,
– u visini od 75% od propisane porezne stope u razdoblju od 2014. do 2016. godine,
– u visini propisane važeće porezne stope od 2017. godine.

Članak 37b.
Isporuke dobara u zonu te isporuke dobara unutar zone oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp?location=POGLAVLJE&jid=155&file=zsznn...

ZAKON
O POTICANJU ULAGANJA (nn 138/2006)

Ovim se Zakonom uređuje poticanje ulaganja domaćih i stranih pravnih ili fizičkih osoba, koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a u cilju poticanja gospodarskog rasta, razvitka i ostvarenja gospodarske politike Republike Hrvatske, njezinog uključivanja u tokove međunarodne razmjene i jačanja konkurentne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva.
Poticajne mjere jesu:
1. porezne povlastice,
2. carinske povlastice,
3. potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem,
4. potpora za opravdane troškove usavršavanja povezanih s ulaganjem,
5. poticajne mjere za osnivanje i razvoj:

Porezne povlastice
(1) Za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna do 1,5 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.
(2) Za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.
(3) Za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.
(4) Za ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja.
(5) Ukupan iznos porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja porezne povlastice, određuje se u apsolutnom iznosu razlike obračuna dužnog iznosa poreza na dobit izračunatog na temelju Zakona o porezu na dobit i iznosa izračunatog na temelju ovoga Zakona, a uzimajući u izračun maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 2. točki 8. ovoga Zakona.
(6) Ako nositelj poticajnih mjera ne ispuni uvjet otvaranja novih radnih mjesta, određen odredbama ovoga članka, odnosno smanji broj novih radnih mjesta utvrđenih odredbama ovoga članka prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koja su odobrena uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.
(7) Minimalno razdoblje trajanja nositelja poticajnih mjera, odnosno očuvanja predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem iznosi 5 godina, ali ne kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera.

Carinske povlastice

Prilikom uvoza opreme koja čini ulaganje ne plaća se carina na robu iz poglavlja Carinske tarife 84., 85., 86., 87. (osim osobnih vozila sa zapreminom motora većom od 1500 kubičnih centimetara), 88., 89. i 90. Zakona o carinskoj tarifi, a carinske povlastice za ulaganja iz ovoga Zakona prestaju važiti danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem

(1) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u područjima (županijama) Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 10% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 1.500 eura po novootvorenom radnom mjestu.
(2) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u područjima (županijama) Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 15% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 2.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.
(3) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u područjima (županijama) Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u visini do 20% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.

Potpora za opravdane troškove usavršavanja povezane s ulaganjem

(1) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem odobrit će se bespovratna novčana potpora za usavršavanje radnika na novim radnim mjestima povezanim s ulaganjem.
(2) Potpora za opravdane troškove usavršavanja povezane s ulaganjem može biti dodijeljena u obliku:
a. potpore u slučaju općeg usavršavanja: opće usavršavanje namijenjeno je stjecanju općega znanja koje se koristi na sadašnjem, odnosno budućem radnom mjestu kod nositelja poticajnih mjera koji je korisnik državne potpore, prenosivo je kod drugih poduzetnika ili djelatnosti i koje znatno poboljšava mogućnost zapošljavanja radnika. Usavršavanje se smatra općim usavršavanjem:
– ako je zajednički organizirano od strane više neovisnih različitih poduzetnika ili se radnici različitih poduzetnika mogu koristiti tim usavršavanjem
– ako je priznato, ovlašteno te certificirano od strane tijela državne uprave ili drugih ovlaštenih tijela i institucija Republike Hrvatske,
b. potpore u slučaju posebnog usavršavanja: posebno usavršavanje namijenjeno je stjecanju teoretskog i praktičnog znanja upotrebljivog na sadašnjem, odnosno budućem radnom mjestu kod nositelja poticajnih mjera koji je korisnik državne potpore, koje je neprenosivo ili ograničeno prenosivo kod drugih poduzetnika ili djelatnosti.
(3) Potpora za opravdane troškove usavršavanja ne može prelaziti maksimalne intenzitete kako slijedi:
a. za potporu u slučaju posebnog usavršavanja, intenzitet pot­pore ne može prelaziti 35% za velike poduzetnike, odnosno 45% za male i srednje poduzetnike,
b. za potporu u slučaju općeg usavršavanja, intenzitet potpore ne može prelaziti 60% za velika poduzeća, odnosno 80% za mala i srednja poduzeća,
c. u slučajevima gdje potpora uključuje oba oblika usavršavanja; posebno i opće – a koji ne mogu biti raščlanjeni u smislu izračuna intenziteta potpore, odnosno u slučajevima gdje se ne može posebno ustvrditi i razdvojiti poseban ili opći karakter usavršavanja, tada primjenjujemo obračun maksimalnog intenziteta za posebno usavršavanje.
(4) Opravdani troškovi u svrhu usavršavanja jesu:
a. troškovi za instruktora,
b. putni troškovi instruktora i osoba koje se usavršavaju,
c. ostali tekući troškovi,
d. troškovi otpisa uređaja i opreme u skladu s opsegom njihova korištenja u svrhu usavršavanja,
e. troškovi savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja,
f. troškovi sudionika usavršavanja do visine svih opravdanih troškova iz prethodnih podstavaka naznačenih od a) do e). U obračun se uključuju samo radni sati aktivnog sudjelovanja u usavršavanju, i to nakon odbitka produktivnih radnih sati ili njihovog ekvivalenta.

Sredstva za poticaje

Bespovratna novčana potpora za poticaje osigurava se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.

Poticajne mjere za osnivanje tehnološko-inovacijskih centara i strateških aktivnosti poslovne podrške

U slučaju projekata osnivanja i razvoja tehnološko-inovacijskih centara i osnivanja i razvoja strateških aktivnosti poslovne podrške, poticajne mjere odobravat će se za sljedeće tipove projekata:
A. TEHNOLOŠKI RAZVOJNO-INOVACIJSKI CENTRI – razvoj i inoviranje visoko tehnoloških proizvoda i proizvodnih procesa, koji omogućuju da te razvojno-inovacijske aktivnosti budu korištene i unapređuju proizvodnju na način da utječu na:
– promjenu proizvoda,
– proizvodnih serija,
– proizvodnih procesa i
– proizvodnih tehnologija
B. STRATEŠKE AKTIVNOSTI POSLOVNE PODRŠKE
1. Centri za odnose s kupcima/korisnicima
svi oblici pozivnih centara, multimedijskih kontaktnih centara i drugi tipovi kontaktnih centara s kupcima/klijentima usmjerenih na tehničku podršku i rješavanje problema kupaca/klijenata.
2. Centri zajedničkih aktivnosti
usmjereni na izdvajanje i koncentraciju korporativnih aktivnosti multinacionalnih kompanija, kao što su: financije, računovodstvo, marketing, razvoj ljudskih potencijala i razvoj informacijske tehnologije.
3. Logistički i distribucijski centri
usmjereni na osnivanje i izgradnju logističko-distribucijskih centara visoke tehnologije koji omogućavaju; intermodalni transport robe, skladištenje robe, pakiranje i manipuliranje robom s ciljem značajnog unapređenja logističkih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa, te isporuku dobara domaćim i međunarodnim kupcima/klijentima.
4. Informacijsko-komunikacijski centri
– razvoj i primjena informacijskih sustava na korporativnoj razini,
– izdvajanje upravljanja informacijskim sustavima,
– razvoj telekomunikacijsko-mrežnih operacijskih centara.
5. Centri za razvoj softvera
– razvoj i primjena novih softverskih rješenja za domaće i inozemne korisnike.
(2) Za projekte osnivanja i razvoja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona nositelju poticajnih mjera, odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to za iznos od 50% od iznosa propisanih u članku 7. ovoga Zakona.
(3) Za projekte osnivanja i razvoja strateških aktivnosti poslov­ne podrške, uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona nositelju poticajnih mjera, odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to za iznos od 25% od iznosa propisanih u članku 7. stavku 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
(4) Za projekte osnivanja i razvoja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara, odobrit će se bespovratna novčana potpora za dugotrajnu imovinu, odnosno za kupnju opreme tehnološkog razvojno-inovacijskog centra u visini do 5% stvarnih opravdanih troškova kupnje opreme, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5 milijuna eura, uz uvjet da kupljena oprema tehnološkoga razvojno-inovacijskog centra mora biti oprema visoke tehnologije (high-tech).
(5) Bespovratna novčana potpora iz stavka 4. ovoga članka osigurava se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.

Poticajne mjere za velike projekte ulaganja – projekti ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa

(1) U slučaju velikih projekata ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa, uzima se u obzir:
– visina i značaj ulaganja za ukupan gospodarski razvoj i zapošljavanje,
– ravnomjerni regionalni razvoj,
– razvoj područja u kojima registrirana stopa nezaposlenosti prelazi nacionalni prosjek,
– razvoj same gospodarske grane u koju se ulaže.
(2) Velikim projektom ulaganja, odnosno projektom ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa smatraju se projekti ulaganja koji predstavljaju veliku gospodarsku aktivnost, kao što je izgrad­nja nove tvornice ili industrijskog postrojenja, pokretanje nove gospodarske djelatnosti, kao i razvoj novih tehnologija, te kojima vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu nositelja poticajnih mjera iznosi u protuvrijednosti kuna najmanje 15 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, otpočevši od isteka prve godine ulaganja.
(3) Za velike projekte ulaganja u područjima (županijama) Republike Hrvatske gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona nositelju poticajnih mjera odobrit će se bespovratna novčana potpora u iznosu do 5% stvarnih opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu i to za:
• troškove izgradnje nove tvornice ili industrijskog postrojenja,
• troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme,
u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do1 milijun eura, uz uvjet da udio ulaganja u strojevima, odnosno proizvodnoj opremi iznosi minimalno 40% od ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50% od kupljenih strojeva, odnosno proizvodne opreme mora biti visoke tehnologije.
(4) Za velike projekte ulaganja iz stavka 2. ovoga članka, čija realizacija pretpostavlja izgradnju novih, dogradnju ili proširenje postojećih infrastrukturnih objekata i priključaka, povezanih s ulaganjem, odobrit će se bespovratna novčana potpora i to u iznosu do 5% stvarnih troškova izgradnje novih, dogradnje ili proširenja postojećih infrastrukturnih objekata i priključaka u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5 milijuna eura.
(5) Bespovratne novčane potpore iz stavaka 3. i 4. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.
(6) Maksimalni intenziteti ukupne potpore za velike projekte ulaganja, ovisno o visini ulaganja iznose:
– za dio ulaganja u visini protuvrijednosti kuna do 50 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 100% gornje granice opravdanih troškova utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora,
– za dio ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 50 do 100 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 50% gornje granice opravdanih troškova utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora,
– za dio ulaganja u visini protuvrijednosti kuna iznad 100 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 34% gornje granice opravdanih troškova utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora.

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3110.htm

ZAKON O OBNOVI I RAZVOJU GRADA VUKOVARA
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 44/01, 90/05, 80/08)
Na snazi i primjenjuje se od 19. srpnja 2008.

http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp

6. POSEBNE POTICAJNE MJERE
Članak 22.
Na uvoz inicijalne opreme koja je potrebna kao uvjet optimalnog obavljanja gospodarskih aktivnosti pravnih i fizičkih osoba registriranih u Gradu Vukovaru, te obavljanja društvenih djelatnosti ne plaća se carina. Inicijalni uvoz opreme odnosi se na razdoblje od pet godina od datuma uvoza.

Članak 23.
Poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara kada obavljaju poslovnu djelatnost, obveznicima plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, plaćene doprinose za kategorije osiguranika iz članka 10. stavka 1. točke 1., članka 11. točke 1. i 2. i članka 12. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 102/98. i 71/99.), Vlada Republike Hrvatske refundirat će u 50% iznosu, po podnesenom zahtjevu.

Poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara kada obavljaju poslovnu djelatnost, obveznicima plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, plaćene doprinose za kategorije osiguranika iz članka 5. točke 1., 6., 7., 8., 9., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20. i 21. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« br. 1/97., 109/97., 13/98., 88/98., 150/98., 10/99., 34/99. i 69/00.), Vlada Republike Hrvatske refundirat će u 50% iznosu po podnesenom zahtjevu.

Članak 25.
Posebnim mjerama poticat će se osnivanje i razvoj obrta, zadruga, malih i srednjih trgovačkih društava.

Članak 26.
Studenti s prebivalištem na području Grada Vukovara imaju pravo na dodjelu stipendije prema Planu potreba zapošljavanja u Gradu Vukovaru, koji izrađuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, uz uvjet da nakon okončanja studija rade na području Grada Vukovara najmanje dvostruko više vremena od vremena za koje su primali stipendiju.

Članak 27.
Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na području Grada Vukovara, prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a koji nemaju riješeno odgovarajuće stambeno pitanje može se dati u najam stan ili obiteljska kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Vukovara.

Do osiguranja rješenja stambenog pitanja na način opisan u članku 27. ovoga Zakona, osobe iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo na novčanu potporu za troškove stanovanja u iznosu koji utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 29.
Ministarstvo može osobama za čijim radom postoji iskazana potreba na području Grada Vukovara dodijeliti građevinsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili osnovni građevinski materijal za izgradnju obiteljske kuće ugovorom o darovanju sukladno Zakonu o područjima od posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97. i 73/00.) i posebnom propisu.
Članak 30.
Na području Grada Vukovara osnovat će se jedna ili više slobodnih zona. Područja slobodnih zona, djelatnosti koje će obavljati u slobodnim zonama, te uvjete i mjerila za davanje koncesija na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva propisat će Vlada Republike Hrvatske.

Članak 30.a
Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, oslobođeni su od plaćanja poreza na dobit do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
Članak 30b.
Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
– ne plaćaju porez na dobit, u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaćaju 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– plaćaju 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine.

Iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

Od 2017. godine obveznici poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka plaćat će porez na dobit u visini propisane važeće porezne stope.

Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija.

http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp

ZAKON O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08)
Na snazi i primjenjuje se od 19. srpnja 2008.

http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp

Članak 7b.
Porezne olakšice za treću skupinu područja posebne državne skrbi propisane člankom 40. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 127/00. i 150/02.) primjenjuju se i na brdsko-planinska područja.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane porezne stope do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp

Članak 7d.
Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskom području, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane porezne stope u razdoblju od 2008. do 2010. godine.

http://propisi.pu.mfin.hr/view.asp

ZAKON O POREZU NA DOHODAK
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 177/04, 73/08)
Na snazi i primjenjuje se od 1. srpnja 2008.

http://propisi.porezna-uprava.hr/view.asp?location=PROPIS&jid=1&file=02z...

VII. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI
1. Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
Članak 53.
(1) Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.

(2) Fizičke osobe – članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
2. Olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja
Članak 54.

(1) Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima utvrđenim posebnim zakonima, iznimno od članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:

1. 3.840,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi prve skupine,

2. 3.200,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi druge skupine,

3. 2.400,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima.

(2) Rezidentima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom faktora iz članka 36. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ili imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima.

(3) Rezidentima se osobni odbitak za vlastitu invalidnost i/ili invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece, ako imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ili ako imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima, utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom faktora iz članka 36. stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona.

(4) Osobni odbitak prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, a tijekom poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje se osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
Članak 55.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za:

1. 100% na područjima posebne državne skrbi prve skupine,

2. 75% na područjima posebne državne skrbi druge skupine,

3. 25% na područjima posebne državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima.

(2) Obveznici poreza na dohodak mogu koristiti oslobođenje ili umanjenje poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka deset godina od dana početka primjene ovog Zakona pod uvjetom da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko planinskim područjima najmanje devet (9) mjeseci u poreznom razdoblju, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak deset (10) godina od dana početka primjene ovoga Zakona, a nakon toga porez na dohodak im se umanjuje za 75%.
3. Poticaji zapošljavanja
Članak 56.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima te za iznos isplaćenih nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

(2) Novim radnicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

(6) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se dodatno umanjiti i po osnovi izdataka za školovanje i stručno usavršavanje radnika i tih obveznika osobno i to u visini ukupno nastalih izdataka u poreznom razdoblju.
4. Poticaji istraživanja i razvoja
Članak 57.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka.

(2) Istraživanjem se u smislu stavka 1. ovoga članka smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

(3) Istraživanjem i razvojem u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačkoga razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačka studija, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

(4) Izdacima za istraživanje i razvoj iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

1. plaće i ostali odnosni troškovi osoba koje sudjeluju u istraživanju i razvoju,

2. izdaci za materijal i usluge korištene u djelatnosti istraživanja i razvoja,

3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u razmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj,

4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim općih administrativnih izdataka,

5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za poreznog obveznika obavila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i razvoja,

6. amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj.

http://propisi.porezna-uprava.hr/view.asp?location=POGLAVLJE&jid=351&fil...

Imati svoj hotel?????

U organizaciji Erste banke, uz Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela kao suorganizatora te Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka kao pokrovitelja projekta, u studenom 2006. godine održan je seminar „Obiteljski i mali hoteli“ namijenjen edukaciji postojećih i potencijalnih vlasnika obiteljskih i malih hotela te jačanju partnerstva između državne i lokalne uprave, financijskih institucija te lokalnih poduzetnika.
Uzimajući u obzir činjenicu da je Erste banka odobrila najveći broj i iznos kredita u sklopu programa kreditiranja «Poticaj za uspjeh», ukupno 41.787.140,00 eura kroz 93 kredita, čime s udjelom od 29 posto u ukupno odobrenim kreditima drži vodeću poziciju među 17 banaka koje s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka surađuju na realizaciji programa, ovim projektom Banka kroz edukativne sadržaje namijenjene razvoju kvalitete i konkurentnosti domaćih poduzetnika ide korak dalje kao aktivan sudionik razvoja malog i obiteljskog turizma u Republici Hrvatskoj.
Suradnja s Ministarstvom, mora, turizma, prometa i razvitka te Nacionalnom udrugom obiteljskih i malih hotela, koja okuplja 150 hotelskih poduzetnika s ukupno 8000 kreveta te svojim djelovanjem potiče afirmiranje malih hotela kao novog turističkog proizvoda temeljena na kvaliteti i lokalnom poduzetništvu, nametnula se kao logičan slijed.

http://www.erstebank.hr/CBfiles/EdukacijskiSeminarObiteljskiMaliHoteli-P...

Plavo-zeleni kredit je novi proizvod Banke koji je kao namjenski kredit investicijskog tipa namijenjen poljoprivrednim gospodarstvima ili prerađivačima poljoprivrednih proizvoda koji se namjeravaju prijaviti na prvi natječaj u okviru pretpristupnog programa EU - SAPARD.
Namjena ovog kredita je zatvaranje financijske konstrukcije poljoprivredno-ribarsko-prehrambenih projekata u vidu srednjoročnog i dugoročnog financijskog praćenja. Područje investicija (sukladno područjima predviđenima programom SAPARD) odnose se na financiranje proizvodnih kapaciteta u sektorima voća i povrća, mesa, mlijeka i jaja, te žitarica i uljarica, te prerađivačkih kapaciteta u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, ribarstva te voća i povrća.
Dokumentacija potrebna za odobravanje kredita usklađena je s dokumentacijom potrebnom za dodjelu sredstava SAPARD-a, što se posebno odnosi na zahtjeve vezane za poslovni plan/investicijski elaborat. Dodatnu pogodnost predstavlja mogućnost ranije otplate kredita sredstvima SAPARD-a bez plaćanja naknade za prijevremeni povrat kredita (Prema Vodiču za korisnike programa SAPARD, sredstva sufinancirana programom - 50% prihvatljivih troškova - isplaćuju se do kraja 2008. godine).
Plavo-zeleni kredit - letak
Iznos kredita maksimalno 80% ukupne vrijednosti investicije
Maksimalni rok dospijeća do 8 godina
Poček do 2 godine
Povrat kredita polugodišnji, kvartalni, mjesečni anuiteti ili jednaki obroci (rate)
Obračun kamata u slučaju korištenja grace perioda ili povrata kredita u ratama - mjesečni ili kvartalni

http://www.erstebank.hr/godu_plavozeleni.asp

Banka sudjeluje i u dugoročnim kreditnim linijama HBOR-a, gdje posebno ističemo kvalitetne programe kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva te financiranje izvoza, razvoja otoka i komunalne infrastrukture.
Kreditiranje razvitka gospodarskih djelatnosti
Krediti za poticanje razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva
Krediti za pripremu i naplatu izvoznih poslova - revolving kredit
Krediti za poticanje utemeljenja malog poduzetništva
Kreditiranje financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata
Krediti za razvitak otoka Krediti za obnovu i razvitak komunalne infrastrukture
Krediti potpore turističkom sektoru
Kreditiranje poticanja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima od posebne državne skrbi
Kreditiranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
Kreditiranje pripreme turističke sezone
Kreditiranje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaj za uspjeh"
Kreditiranje podređenim dugom
Osiguranje kredita za pripremu izvoza

http://www.erstebank.hr/godu_hbor.asp

Ili Privredna banka Zagreb:

Posebni kreditni programi

• programi s HBOR-om
Programi u suradnji s HBOR-om (Hrvatska banka za obnovu i razvoj)
- Krediti razvitka gospodarskih djelatnosti
- Krediti za pripremu roba za izvoz i krediti za izvoz roba
- Krediti za razvitak otoka
- Krediti za obnovu i razvitak komunalne infrastrukture
- Krediti potpore turističkom sektoru.
• za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva

Programi za poticanje razvoja malog i sednjeg poduzetništva razvijeni u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvom mora, turizma, prometa i veza. Unaprijedite svoje poslovanje, uključite se u svijet poduzetništva, iskoristite subvencionirane kamate na poduzetničke kredite iz sljedećih programa:
- Programi razvoja gospodarstva zaključeni s jedinicama lokalne uprave i samouprave
- Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik
- Projekt "Socijalne usluge"
- Projket "Branitelji"
- Projekt "Poduzetništvo žena"
- Projekt "Poduzetništvo mladih"
- Projekt "Nove tehnologije"
- Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaj za uspjeh"

http://www.pbz.hr/default.asp?ru=102&gl=200105040000011&sid=&jezik=1

Na stranicama HZZ

Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s invaliditetom

Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 143/02, 33/05) provode se različite aktivnosti čiji je cilj integracija osoba s invaliditetom u svijet rada. Namjera Zakona je osigurati uvjete za što intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom u otvoreno tržište rada iako je predviđeno i zapošljavanje u zaštićenim uvjetima te uključivanje u radne centre.
POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA PUTEM MJERA U OKVIRU:
1. FONDA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM. Temeljem Odluke o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, isplaćuju se sredstva poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ili osobama s invaliditetom po osnovi samozapošljavanja (Narodne novine br. 141/05).
○ Brošura o novčanim poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom (.pdf)
○ Brošura o novčanim poticajima za samozapošljavanje osoba s invaliditetom (.pdf)
○ Brošura o poticajima predviđenim posebnim ugovorima o zapošljavanju i samozapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Fondom (.pdf)

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5119

MJERE HZZ-A IZ GODIŠNJEG PLANA ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA ZA 2008.

Mjere u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje:
Hrvatski zavod za zapošljavanje, iz svoje nadležnosti provodi mjere koje se smatraju državnim potporama za zapošljavanje i usavršavanje (Mjera 1. – Mjera 5.), kao i mjere koje se ne smatraju državnim potporama (Mjera 6., Mjera 7. i Mjera 8.).
Mjere su usmjerene na poticanje zapošljavanja mladih osoba, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba starije životne dobi, te posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenih osoba.
U nastavku teksta slijedi opis mjera, općih kriterija i uvjeta, te izuzeća za primjenu mjera sufinanciranja zapošljavanja.

I. Mjere koje se smatraju državnim potporama za zapošljavanje
1. Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva (Mjera 1.)
(Smjernica 1. Aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne)
2. Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba (Mjera 2.)
(Smjernica 1. Aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne)
3. Sufinanciranje zapošljavanja starijih nezaposlenih osoba (Mjera 3.)
(Smjernica 1. Aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne)
4. Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba (Mjera 4.)
(Smjernica 7. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada)

II. Mjera koja se smatra državnom potporom za usavršavanje
5. Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca (Mjera 5.)
(Smjernica 3. Poticanje promjena i promicanje prilagodljivosti i pokretljivosti na tržištu rada)

III. Mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba (Mjere koje se ne smatraju državnim potporama)
6. Sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca (Mjera 6.)
(Smjernica 4. Promovirati razvoj ljudskog kapitala i cjeloživotno učenje)
7. Javni radovi (Mjera 7.)
(Smjernica 7. Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada)
8. Javni radovi - Pojedinačni projekti (Mjera 8.)
(Smjernica 7. – Promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada)
Mjere IZ gODIŠNJEG PLANA POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA ZA 2008. GODINU PREMA NACIONALNOM PROGRAMU ZA ROME I AKCIJSKOM PLANU DESETLJEĆA ZA UKLJUČIVANJE ROMA 2005.-2015.

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5036

P.S.
Glavno sam zaboravila:

www.hitro.hr

1 HITRO.HR
Provjera imena društva
Vašem društvu prvo morate dati ime. Zaposlenici servisa HITRO.HR provjerit će u bazi podataka postoji li već društvo s istim ili sličnim imenom. Zato je, pored predloženog imena društva, potrebno pripremiti i alternativna imena. Pri odabiru imena društva možete se koristiti internetskom stranicom Ministarstva pravosuđa https://sudreg.pravosudje.hr.

2 JAVNI BILJEŽNIK
Ovjera dokumentacije
Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika. Kod javnog bilježnika ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu (obvezna za strane državljane). Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije je potpise potrebno ovjeriti.

3 HITRO.HR
Predaja dokumentacije i uplata pristojbi
Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte na šalteru servisa HITRO.HR.
Uplate sudskih pristojbi i osnivačkog pologa možete izvršiti u FINA-inim poslovnicama.
Na šalteru servisa HITRO.HR dobit ćete i ispuniti RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku (dodjela matičnog broja i šifre glavne djelatnosti).
Svi potrebni obrasci i uplatnice dostupni su, bez naknade, na šalteru servisa HITRO.HR.

4 HITRO.HR
Preuzimanje dokumentacije i otvaranje računa
Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru servisa HITRO.HR.
Po preuzimanju dokumentacije potrebno je izraditi pečat i otvoriti račun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog pologa društva na račun društva.
Izradu pečata možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO.HR.
Otvaranje računa možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO.HR (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova).
Potrebne prve prijave društva, vlasnika društva i zaposlenika u sustav mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja (HZMO i HZZO) možete ugovoriti i izvršiti elektronički na šalteru servisa HITRO.HR.
Nakon upisa u sudski registar i registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu društva u poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a.
Na uvid je potrebno dati rješenje o upisu u sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton.

Ono što je još dobro znati je sljedeće:

Najniži potreban temeljni kapital je 20.000 kn, od čega 10.000 u novcu, a 10.000 može u uloženoj opremi. Novac ostaje na računu poduzeća i služi za početak poslovanja.

Ostali troškovi su podnošljivi. Pola toga čovjek može napraviti sam pa ne mora plaćati bilježniku ili odvjetniku.

Obrt je još jednostavnije otvoriti. Gotovo u roku keks. Potrebno otprilike 200 kn za obrtnicu i nešto sitno za ostalo.