Tagovi

S cesnjakom u novu hrvatsku buducnost

..eto .. doslo na moje.. ipak ce cesnjak biti nasa buducnost..

Od pred nekih cetiri godine pomalo gnjavuckam ljude pricajuci o glavnom poljoprivrednom proizvodu Hrvatske. Svi se smiju slusajuci moju agrar-bussines pricu, misleci kako se samo salim, ali ...doslo vrijeme da se i ministarstvo poljoprivrede RH pocne baviti tom idejom.
Naime, cini mi se da buducnost hrvatske poljoprivrede lezi u cesnjaku kao nasem standardnom prehrambenom artiklu, autohtonom maltene. Cesnjak je nesto kao "sir i vrhnje", skoro da raste na crveno bijele kockice, a mi to stalno zanemarujemo...

Poznate su legende zimskih voznji zagrebackim tramvajima pred vise desetljeca u kojima se puno teze bilo zaraziti gripom. Zrak u tramvajima bio je poprilicno gust ta jutra i popodneva, prezasicen mirisima mnogih "dahova" podrzanih isparenjima mokrih kaputa u svojoj intenzivnosti. Sjecam se jos, iz tog doba, gastarbajterskih zalopojki na godisnjim odmorima o teskim patnjama "na zapadu" gdje ne mozes mirisati po cesnjaku radnim danom, pa su ga uz narezan spek hrpimice jeli.. hmm, na domacem moru, ljeti naravno.. Sjecam se i nedavnih pitanja poslovnih partnera koji su navracali u Hrvatsku, ma nema ni deset godina, kako to da se nigdje ne nudi cesnjak, a to je tako fino.. Valjda su namirisali pokojeg gresnog gastica, otkud bi inace dosli na tu ideju? Dobro, to sam im objasnila jednostavno: "Pa ne mislite valjda da smo mi tamo neki balkanci koji krkaju cesnjak svako jutro prije posla? Pa kod nas je isto kao na "zapadu". Svi mirisemo po raznim parfemima i ne pijemo ni sljivu, zaboga.. Pa znate li uopce gdje ste dosli?".. I tako zbunjole, poprilicno pristojni ljudi nisu vise inzistirali na domacim smrdljivim jelima, kad smo mi isto kao i oni.. A ja se rjesila muke i nelagode. Pa ne mogu valjda Europljanima nuditi nesmrdljivi kineski cesnjak i sir i vrhnje, sasvim sterilno bez ukusa, iz praha, koji mozda izlazi iz krava, a mozda i ne, ali svakako nema tih "prasnih krava" u domacoj, autohtonoj pasmini ni uzgoju. Speka se nisu sjetili, a mozda nije nitko bio tolko lud nauciti ih na nesto tako fino. Cevape su isto trazili, no to sam odgodila do dolaska u Sarajevo, pa tako prosla bez dodatne nelagode gutanja kvadratnih komadica sa podravkinim ajvarom (bez kajmaka tada) u, sa nekom bijelom smjesom zamascenoj lepinji. Uglavnom sve je dobro proslo, a ja sam se elegantno i proeuropski uspjela izvuci iz te poprilicno nezgodne situacije. ...Naprosto, nisam se mogla prisliti da s ljudima-vanzemaljcima jedem ono "kao-domace", sto inace ne bih ni u ludilu sama rado progutala.

Nova Vlada, nova "vremena". Konacno "drugacija" vremena. Cesnjak domace proizvodnje stigao je do sredista interesa Ministarstva i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Moja "agrarna ideja" (cisto na temelju zivotnog iskustva), koju sam zadnjih godina pokusala prezentirati ljudima se takoder bazirala na proizvodnji cesnjaka i cesnjaka i cesnjaka.. Onog pravog balkanskog, smrdljivog. Po oranicama, brezuljcima i poljima. Kud god pogledas, do kud oko seze, cesnjak.

Pricala sam godinama kako ga mozemo proizvoditi toliko da ga izvozimo u Kinu. Posadimo sve slobodne povrsine i imamo dosta za nas sve i za bar jedan manji provincijski grad tamo, tako neki od samo 20tak milijuna stanovnika. Kinezi bi bili sretni, docepali bi se ponovo smrdljivog cesnjaka, a nama bi to mogao biti glavni izvozni poljoprivredni proizvod, a sve slobodne povrsine zasadene. No nitko me nije shvatio ozbiljno..

Zato sve pohvale novom ministru s moje strane. Primijetio je prednost uzgoja cesnjaka i posebno ga navodi u svom planu. Ministar Jakovina, na moju veliku radost, posebno ga spominje kao proizvod koji ipak ne bi trebali uvoziti. Pa kako se to dobro dosjetio, svaka cast. Vidi se da smo napredovali. Iz ministarstva i Vlade stvarno izlaze "novi paketi i paketici mjera". On predlaze cesnjak, za sada, kao jedan od proizvoda koji bi ipak mogli uzgajati za nase potrebe dovoljno, umjesto da ga uvozimo iz Kine, jer je kineski poskupio. Za pocetak je to dovoljno. Hvala bogu sto se konacno poljoprivreda Hrvatske od vrha okrece cesnjaku. Uskoro cemo moci jesti domaci, a ako bude srece i trgovackih sposobnosti, otici cemo i na daleki istok sa njim.

A mozda i u Europu, ako oni moji nisu prosirili vijest da mi toga nemamo. Postoji sansa da su zaboravili, bilo je to ipak davno, kad jos nismo bili na Balkanu nego smo se pravili Europejci pa smo jeli i oblacili samo kineske proizvode (samo vizuelno slicne domacima) kao i citava Europa.
Sad, jos malo, kad nas prime u savez zdruzenih zemalja mozemo opet svojim korijenima. Siru, speku, vrhnju i posebno cesnjaku. Bas nas briga, tada se vise necemo morati praviti Europljani jer cemo to i biti. Samo da ne "omanemo" 22.01.2012 na referendumu. Fakat mi se jede smrdljivi i jeftini domaci cesnjak.

Nasa buducnost je u cesnjaku jaka  jer su mislili da ga nemamo. Zato se spasio od "kvotiranja", a Todoric i Cobankovic nisu stigli do toga. Kakvu foru smo im svima prodali.. aha..

 

 

Luna

vjenac cesnjakaps
A ako cesnjak stvarno djeluje kako kazu nasi stari koji se jos sjecaju domaceg, mozda se rijesimo usput i duhova proslosti, pa se konacno okrenemo buducnosti.

 

link na ministrovu izjavu

.

.
.
.
.
http://lunoprof.bloger.hr

tematski vezani linkovi
http://www.index.hr/vijesti/clanak/deset-neobicno-korisnih-nacina-za-upo...
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/523/
http://www.budi.in/3364-clanak-prirodna-zastita-od-komaraca--cesnjak.aspx
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/zdravlje-je-u-cesnjaku/

Komentari

Domaćem češnjaku po kvaliteti

Domaćem češnjaku po kvaliteti ne može parirati ni jedan iz uvoza…

“Kada napravimo računicu dođemo do spoznaje da je prihod od hektara pod češnjakom kojega prodajemo po cijeni od 15 kuna za kilogram, isti kao od 36 hektara pod pšenicom te preporučujemo svima da se okušaju u proizvodnji te povrtlarske kulture”, kazala je Mara Čuljak, predsjednica Udruge “Češnjak” iz Cerića. Udruga okuplja 11 proizvođača s vinkovačkog područja koji ukupno pod češnjakom imaju četiri hektara te ostvare godišnju proizvodnju od 30- tak tona toga povrća.

http://www.agroportal.hr/vijesti/hrvatska/domacem-cesnjaku-po-kvaliteti-...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Djeluje kao anti-infekcijsko

Djeluje kao anti-infekcijsko sredstvo i jača imunološki sistem

http://pixelizam.com/sve-sto-trebate-znati-o-zdravstvenim-prednostima-ce...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Napokon jedem domaći češnjak

Ja sam došla na svoje, jer napokon jedem onaj pravi domaći češnjak mmmm to je onaj okus koji nikako nisam mogla osjetiti kod onog kineskog češnjaka. Došla sam prek googla do čovjeka koji uzgaja slavonski češnjak na googlu je pod imenom OPG KURCINAK, lijepo smo se dogovorili i čovjek mi poslao češnjak prek hp expresa, sada nema jela u koji ne stavljam barem malo češnjaka , a znam da je za zdravlje odličan. Nažalost još uvijek njegov češnjak nema za kupit u Zagrebu, ali držim čovjeku palčeve da se uspije proširiti. Istina bojala sam se da to nije opet onaj kineski, ali kad je paket stigao to je bilo to što sam tražila i sada cijela moja obitelj uživa kad kuham, prezadovoljna !!!

Tko je glasao

Malo ljudi zna

da je češnjak porijeklom upravo iz Kine.... Nije niti iz Slavonije, niti iz Like...

Tko je glasao

da, samo onda kad je dosao...

da, samo onda kad je dosao... nije bio uzgajan u hidropondnim nasadima ili nekom
slicnom "civilizacijskom" dosegnucu... kao ovo smece koje danas uvozimo iz kine..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Cesnjak.. domaci

Jelica Štrok iz Valpova tri je godine tražila domaći češnjak koji bi mogla posaditi. "Domaćeg češnjaka nema na tržištu, pa sam ovaj kupila od naših starih baka", kazala je Jelica za Dnevnik.hr.

Trud joj se višestruko isplatio. "Posadila sam 300 kilograma, jer on daje prinose jedan naprema šest, to bi bilo negdje oko tonu i pol", objasnila je Jelica. Za 300 kilograma posađenog češnjaka može se dobiti i do 75 tisuća kuna.

Priliku su prepoznali i drugi pa od Jelice kupuju sadni materijal. Dva mlada dečka bila su zainteresirana u jesen – jedan je posadio 80 kilograma, a drugi 10.

http://danas.net.hr/novac/tri-godine-trazila-domaci-cesnjak-za-sadnju

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Tamarilo, liči, kiwano. Na

Tamarilo, liči, kiwano. Na prvu, zvuči vrlo egzotično i većini nepoznato. Riječ je o vrstama egzotičnog voća, koje raste u zemljama južne Amerike i Azije. No, ovo voće raste i nedaleko od Zagreba, u Donjoj Bistri, na imanju obitelji Šulog.
O isplativosti egzotične poljoprivrede najbolje govore brojke. Na hektaru slatkog krumpira može se zaraditi više od 90.000 kuna bruto, a na kiwanu oko 120.000 kuna.

Za obitelj Šulog nema recesije. Osim cijele obitelji, za njih radi 100-tinjak kooperanata, no ni to im nije dovoljno. Iako najviše izvoze u Nizozemsku i Veliku Britaniju, sretni su što se napokon njihovo voće i povrće nalazi i na hrvatskim stolovima.

http://danas.net.hr/novac/ivan-sulog-uzgoj-egzoticnog-voca-i-povrca-evo-...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Goji .. crveni dijamant sa Tibeta u Slavoniji

U Aziji ih nazivaju crvenim dijamantima, a u Slavoniju su došli s Himalaje i Tibeta. Neki ih nazivaju eliksirom mladosti dok drugi smatraju kako su ljekovito čudo. No, ono što je pravo čudo je to što biljci goji odgovara slavonsko podneblje. A upravo stoga na uzgoj se odlučila obitelj Krajina iz Piškorevaca pored Đakova, koja je podigla plantažu s 2.000 sadnica.

Tržište nam je osigurano u Nizozemskoj i Belgiji. Naše je samo da radimo, a ugovarač proizvodnje iz Varaždina rješava ostala pitanja", kazao je Krajina za Glas Slavonije.
Goran Augustinović, koji je Krajine i usmjerio na uzgoj, kaže kako je Zelenoj listi cilj na taj način mlade ljude potaknuti na samozapošljavanje. Biljka i dobra zarada na njoj već je prepoznata u čakovečkom kraju gdje se mogu nabaviti sadnice i ugovoriti proizvodnja.

http://danas.net.hr/novac/slavonci-u-potrazi-za-poslom-zeljeli-otici-u-k...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao
Tko je glasao

O hrani, zdravlju i

O hrani, zdravlju i korporativnom interesu - dokumentarni film koji objašnjava kako se kontrolira tržište hrane i na koji način velike kompanije direktno utječu na naše zdravlje.
Mali proizvođači hrane diljem svijeta se uništavaju kako bi krupni kapital zagospodario vitalnom granom ljudskog opstanka.
Što u konačnici zapravo jedemo i zašto sve veći broj ljudi obolijeva od teških bolesti?
Ovaj angažirani film nastoji dati odgovore na ova i brojna druga pitanja.

Godina proizvodnje: 2008. redatelj: Robert Kenner

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Od kada sam u mirovini

imam sam svoj majstor bašču.

Prije sam se snalazio,kuma na selu,punica,a bogami odličan češnjak i druge povrtnice može se naći u susjedstvu ,preko Une kod baba na tržnici i sl.,stare sorte. Bogate mirisom i okusom.

Jednom je moja kupila uvozni - razočarenje.

Kuhana rakija,slanina i bijeli luk. Mladi luk,poriluk,cveni luk U svemu i sa svime. Onda ljute paprike,naše domaće .

Međutim,gledam mlade žene na selu koje imaju neobrađenih okućnica kako u košarici u samoposluzi to nose i na blagajni uredno provlače kartice, tako da se pitam.
Znam slučaj gdje su se snaha i svekrva posvađale oko vrta,tj.oko posla u vrtu i to tako da je snaha uzela motiku i sve sadnice,presade motikom sasjekla.

Jebiga,kad su stalno neke sapunice na TV-u.

sve dobro...

Tko je glasao

Nikos Gavalas i Alexandra

Nikos Gavalas i Alexandra Tricha, oboje tridesetjednogodišnjaci, diplomirani agronomi, postali su frustrirani nakon što su godinama obavljali loše plaćene, honorarne poslove u Ateni, glavnom gradu Grčke u kojemu je radno mjesto prava rijetkost, a troškovi života vrtoglavo visoki. Stoga su prošle godine odlučili započeti s novim projektom, točnije uzgojem jestivih puževa.Dok grčko gospodarstvo i dalje bilježi nezaustavljivi pad, ovaj par pridružio se egzodusu Grka koji u sve većem broju bježe na selo i uzdaju se u bogatu ruralnu prošlost ove zemlje kao predvodnika prema budućnosti.

http://www.poslovni.hr/vijesti/grci-se-vracaju-zemlji-194656.aspx

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

oh LUNA, ma ti si pravo PRASKOZORJE

super osvjezavajuci i pametan clanak!!!! a i u trendu!!
bas sam jucer gledao jedan jako dobar ruski dokumentarac o modernoj ishrani, nesto slicno kao doku koj je napravio jedan usa novinar, jeo covjek samo "fast food" pa nakon nekoliko mj skoro umro, ruska verzija mi se cini boljom jer su ubacili i ljude koji govore paralelno o NORMALNOJ prirodnoj hrani, sve se moze nac na ytube a kanal je od "bebamur 2.com"!!!!!
LUNA ne samo da treba uzgajati cesnjak vec i sve ostalo voce i povrce, ljudi su postali sve pametniji i informiraniji i kupuju sve vise i vise pravu prirodnu hranu odnosno bio....
Hrvatska je ko stvorena za to!!!!, zemlja plodna da plodija nemoze biti, klima super, a TRI miliona ljudi koji kuze zemlju i radove na njoj.
Boraveci jednom na Visu pronasao sam rjetke poljodjelatnike koji su prodavali domace dinje , blitve...ostao mi je u sjecanju CESNJAK sa Visa!!! ma prava poslastica!!!!!
Jos jednom BRAVO LUN za izvrstan clanak!!!! i nastavi pisati o tom sadrzaju bas ovdje na politici NA TAJ NACIN CE SE NAJBOLJE ELIMINIRATI DOSADNE STARE PEPELJASTE PTICE TIPA FENIKS!!!!!
A ujedno radit na boljitku HRVATSKE buducnosti!!!
Divna HRVATSKA i pametni HRVATI , motiku u ruku i izadite iz hrvatske krize radeci na svojim poljima, disuci friski zrak i proizvodeci zdravu hranu za cijeli svijet!!!! SVI veliki i MALI poljodjelatnici
za rad i DOM SPREMNI
(svisni od jada ptico pepeljasta)

Tko je glasao

hvala na komentaru. popravni

hvala na komentaru.

popravni dom je ono sto nama treba..

kombiniran s radom naravno.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao
Tko je glasao

Živjela bioraznolikost!

Drago mi je da sam dao 15. plus dnevniku! :) A češnjak narezan stavljam u sir i vrhnje, grah, razne umake, a u granulama u juhu idr..Ovaj koji prodaju u Konzumu fakat je sranje, bez okusa i mirisa.

Tko je glasao

nema češnjaka do češnjaka

hrvatski češnjak je lije proti gripe. izvrstan je lijek i protiv svinjske gripe. istina je da vam koža po njemu miriši i par dana kako ste ga prestali jesti ali ste preležali gripu bez posljedica.

smijali se mi ili ne tajna je u mirisu. kineski češnjak koji je bez ukusa i mirisa našeg starog domaćeg češnjaka nije ljekovit.

w. ;)

Tko je glasao

pazi ovo

...možda se u ovome krije tajna nepopularnosti...

MEHANIZIRANE OPERACIJE - kultura-češnjak:
oranje - 4sata/hektar
tanjuranje, - 3sata/hektar
frezanje - 2,5sata/hektar
Raspodjeljivanje min. gnojiva, - 2sata/hektar
Prihrana - 2sata/hektar
Sadnja lučica - 4sata/hektar
Prskanje insekticidom - 1sat/hektar
Prskanje herbicidom, - 3sata/hektar
Prskanje fungicidom,- 3sata/hektar
Prskanje insekt. i fung.- 1sat/hektar
Vađenje - 15sat/hektar
Sortiranje i uvrećavanje - 720sat/hektar

...ispada da je proizvodnja češnjaka skoro dvostruko
radno zahtjevnija od npr. vinove loze.
Možda urod poslati bangladešanima na sortiranje i uvrećavanje?

Tko je glasao

pa da.. trebalo bi.. nas

pa da.. trebalo bi.. nas narod nema problema sa tim satima vec sa okruzenjem..

ti vanjski uvjeti nas pocesto uznemiravaju, dok unutrasnje prihvacamo kako god bili losi

lakse je sortirati i prenositi napol slozeno strano voce i povrce po skladistima konzuma i policama raznih veleprodaja.. odvajanje trulog i smrdljivog, ciscenje salate i ostale zelenjave, kao i cesnjaka, luka i ostalog .. nosenje tona i tona sim tam, ne samo viljuskarima vec i rucno..

sve moze, samo da si daleko od polja.. i prvih sabirnih skladista negdje tamo uz njih

meni se cini da nije problem u 720 sati jer njih imaju mnogi na slicnim poslovima vec u radnom okruzenju daleko od trgovackih centara u gradovima

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

i OVO je "mala" smetnja, ali

i OVO je "mala" smetnja, ali što bi rekel naš narod - najte se zbuniti

Tko je glasao

koliko tona se dobi po

koliko tona se dobi po hektaru kod nas? jel znas?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

da, da, samo što je ta

da, da, samo što je ta kalkulacija prilično zastarjela...herbicidi su skuplji 20-30%, gnojivo 50-90% i osim toga, nema šanse da se dobije 9 kn na veliko

u međuvremenu sam posjetio FAOSTAT i otkrio vrlo zbunjujući podatak (meni čak uznemirujući s obzirom da ponešto znam o tome kako se mogu postići extra prinosi) u koji čak možemo i povjerovati jer poznata je kvaliteta (okus, miris) tog češnjaka:
- prinos luka zemalja zapadne provinijencije je 3 -7 t/ha, dok Faostat kaže da je to u Kini preko 20 t/ha...!

Tko je glasao

danas sam s nekim pricala, ti

danas sam s nekim pricala, ti ces vjerojatnije znati vise.. rekao mi je da se u kini pocesto uzgaja bez zemlje (shvatila sam da je to valjda nesto slicno kao sto se uzgajaju oni paradajzi u zagorju iz plastike i vode)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

priznam da nisam preveliki

priznam da nisam preveliki stručnjak što se povrća tiče, to moja gospoja radi...ja samo nagnojim, poorem i očekujem zelenjavu na trpezi :)

isto tako moram priznati da nam počesto usfali domaćeg češnjaka jer dosta je sklon boleštinama i posebno štetnicima, a pošto nedam kemiju u vrtu, nema druge nego po kineski (barem ne vidim što rade sa njim)

Tko je glasao

tx.. indian.. c/p mislim da

tx.. indian.. c/p mislim da treba naglasiti ovaj dio

Proizvodnja u svijetu i gospodarska vrijednost

Podaci FAO-a iz 1993. godine govore da je te godine u svijetu češnjak bio proizveden na površini od 800.000 ha, s prosječnim prinosom od 9,5 t/ha. U Europi se proizvodi na 82.000 ha, uz prosječan prinos od 5,7 t/ha.

Najveći europski proizvođač je Španjolska sa 32.000 ha i prosječnim prinosom od 7,05 t/ha. Kod nas se prema statistici proizvodi češnjak na površini od 3.000 ha, uz prosječan prinos od 3 t/ha.

Zahvaljujući velikoj adaptibilnosti češnjak se proizvodi u cijeloj zemlji, ali pretežno na malim površinama za lokalna tržišta i osobne potrebe.

Na kraškim poljima u dalmatinskom zaleđu uzgoj češnjaka ima dugogodišnju tradiciju, a uvođenjem boljih bezvirusnih kultivara ta bi se proizvodnja mogla povećati i predstavljati značajan izvor prihoda domicilnog stanovništva te prerađivačkih kapaciteta za sušenje i farmaceutsku industriju.

dakle cijena koja bi se mogla postici kod nas je (ako kinezi imaju 200-400$) min ca. 500$ i to zbog blizine trzista i kvalitete, kao i skarta zbog toga, i carina naravno (? demantirajte ako mislite da grijesim u cijeni)

1 ha - 7t, 1 h prinos 3.500$ minimum, za industrijsku upotrebu.. meni to ne izgleda lose. a mozda moze i veca cijena uz jos neke uvjete..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Un chilo di aglio italiano,

Un chilo di aglio italiano, di categoria 1, del calibro di 50-55 o 50-60 millimetri, lavorato e confezionato, dovrebbe spuntare 2,50 euro al chilo franco partenza dal magazzino", dice Cerasaro. Al dettaglio, cioè nei punti vendita della GDO, l’aglio italiano dovrebbe essere venduto ad un prezzo che oscilla da un minimo di 6 ad un massimo di 12 euro al chilo.

Pure White Garlic produced in Spain.
Sizes: 37- 45 mm, 45 - 50 mm, 50 -55 mm, 55 - 60 mm, +60 mm
Our offer for Pure White Garlic in 10 Kgs. Carton Box:
50% 55-60
50% +60 mm
Price: FOT Perpignan (France) Euros 2.60

Tko je glasao

nije ga bilo...

...ljetos se je u Češkoj domaći češnjak suhi otkupljivao za
oko 120 kč/kg, "vlažni" 150 kč/kg (cca 4,5 - 5,5€)
Zaželjeli se ljudi okusa i mirisa djetinjstva.
U mjesnim supermarketima su isti prodavali za 250 kč/kg
(10 €). "Evropski" se prodaje za oko 5€ kg u marketu.
Sljedeće ljeto će se valjda na svakom balkonu
vidjeti stapke češnjaka.

Tko je glasao

:)) znaci 1hektar polja daje

:)) znaci

1hektar polja daje vrijednost na skladistu od 7.500,00eura do 17.500,00eura, naravno samo eu proizvodnje (mediteranske :) )

za razliku od kineskog koji sa 9t prosjeka po h, dosegne "samo" min. 1800,00$ ili max. 3.600,00$ i to naravno tamo negdje..

ili nekaj krivo racunam?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ovo je doista legendarno.

Ovo je doista legendarno. Zesce od svega je sto se ni ne zezas.

PS Ja bih zabranio Plodove zemlje, Vrtlaricu,...
Mali Kinezi uce o chipovima i to zestoko, a ovdje se ljudi jos pale na češnjak.
http://www.planbeconomics.com/2011/12/11/niall-ferguson-when-east-beats-...

Tko je glasao

ma daj!

Kakvi čipovi. Na Hrvatskom tržištu se prodaje 99 posto češnjaka iz Kine, a samo 1 posto iz Evrope. Tu spada i domaći češnjak. Tu, naravno, nije uračunato ono što ljudi uzgajaju za sebe na svom zemljištu, ali ja nemam ni zemlju ni vrt, pa mogu samo kupovati kineski češnjak, ili prerađeni iz Austrije (Kotany). No i na placu se ne prodaje domaći češnjak, nego preprodavači na veletržnici kupe uvozni i onda ga prodaju kao domaći. Kao i oni koji za banane kažu "Jutros brane!"

Tko je glasao

I Kotany je isto iz Kine. :(

Piše na bočici - zemlja porijekla "kina". Uništili su europska brodogradilišta, uništavaju proizvodnju češnjaka... :((

Tko je glasao

pa da, prerađeni

Pa to sam i napisao. Prerađeni u Austriji, ali kineski.

Tko je glasao

Javi se na ljeto, ja imam dve

Javi se na ljeto, ja imam dve vrste domačeg. Jedan je iz Istre, a drugi negdje iz Međimurja.

Tko je glasao

jedni Kinezi

Kinesko veleposlanstvo čupa kosu čitajući ovaj tvoj komentar.

Tko je glasao

Ak buš dobar, dal bum i tebi

Ak buš dobar, dal bum i tebi kojeg.

Tko je glasao

@Skviki

Kako je krenulo - molit ćemo te da nas (mene) pustiš da radimo besplatno na zemlji za hranu... što i nije tako loše, ali je ipak - nazadovanje.

Tko je glasao

Zaphod, Ja znam da je loša

Zaphod,

Ja znam da je loša situacija. No dok god ima ljudi koji jamraju, a nikakav posel im se ne isplati, dotle se ne moramo brinut.

No ak ti dojdeš kod mene kosit travu, dobiš uz plaču i gablec sa Žujom.

Tko je glasao

može sve...

...samo da nije Velebitsko!

Tko je glasao

imas pravo, apsolutno se ne

imas pravo, apsolutno se ne zezam.. ali me ionako rijetko shvacaju ozbiljno pa je svejedno

nemamo love, nemamo industriju, ni ne znamo sto bi proizvodili da bi bilo profitabilno..
na zalost nemamo ni nafte, zlato iz rezervi smo prodali.. imamo nesto vode
ali imamo hektare i hektare neobradenog zemljista i onog koje je obradeno ali sa hranom koja se ne moze prodati po adekvatnim cijenama. i bez obzira na to sve neobradeno mi nemamo bas jako puno zemlje za obradu u usporedbi sa drugim vecim zemljama.

sto je najgore nemamo ni rezerve hrane kao drzava, a to vec neko vrijeme spada u prioritete mnogih drzavnih uprava i zbog raznih ekonomskih procjena, ali i zbog stvarnih strateskih potreba. nikad necemo moci proizvesti ni psenicu ni kukuruz jeftinije od velikih, ali ovo mozemo. tu mozemo biti i kvalitetniji i jeftiniji.
cesnjak i slicne biljke bi tu itekako mogle pomoci i veliki su potencijal razvoju i poljoprivrede i prehrambene industrije kao i industrije lijekova a turizam i pratece (fitnes welness) usluge veliki su potrosaci takvih proizvoda (klikni miskom na drugu slikicu).. za marketing se mogu upotrijebiti i nasi sportasi kojih u usporedbi sa ostalima u svijetu imamo jako puno u odnosu na broj stanovnika. treba znati prodati muda pod bubrege i taj uspjeh pripisati zemlji i hrani na kojima su odrasle generacije super sportasa..

- jer to je isplativa poljoprivreda i bez poticaja i nije nuzno imati povrsine kao USA da bi se isplatilo
- moguc je razvoj prehrambene industrije kao i industrije dodataka prehrani koje su jos uvijek jako atraktivne ulagacima (ali i drzavama kao takvima) ako ima sirovine za preradu
- farmaceutska industrija tj. biljni lijekovi i nesto sto tome slici

dakle ako uzmes u obzir da imas znanje i tradiciju u tom dijelu nauke i prerade, da imas dijelove plive, zatim herbalife (ak ga spase) podravku, belje i jos takvih.. neiskoristenih potencijala . onda ovo ima itekako smisla..

ne radi se naravno samo o nuznosti proizvodnje najobicnije hrane koju trebas unutar jedne drzave bar za vecinu svojih potreba, vec pricam o stvarnim mogucnostima investiranja i profitnim poslovanjima.. koje su vezane.. poljoprivreda - prerada - industrija - prehrana i farmaceutika

cesnjak, batata, lavanda, kamilica, kopriva, lemon grass, razne gljive pogotovo reishi, chicoka, proso, dinkel, kaki jabuka, kineski kupus, articok, oni kaktusi sa crvenim smokvama, tikve soson i ostale tikve lijepih izgleda.. za ovo nabrojeno znam da izuzetno uspijeva kod nas i da ima malih proizvodnji/nasada za ponesto.
nisam bas znalac u tom podrucju pa ne znam jos vise takvih biljaka kojih sigurno ima. sa kolicinom zemlje koju imamo mozemo puno bas na takvim proizvodima zaraditi i to visestruko.. kroz razne poslovne mogucnosti i na relativno malim povrsinama uz relativno mala ulaganja i puno znanja i puno marketinskih sposobnosti.. to podrucje nije kvotirano, eu nam se otvara kao trziste, na koje mozemo izvoziti dio toga nepreraden a dio pretvarati u konacan neki sofisticiraniji proizvod.. dio toga ionako treba blisku preradu da bi odrzao kvalitetu.. (za razna ulja ili susare, kao i zamrzivace friskog)

to su proizvodi koje eu uvozi u velikim kolicinama. velike zemlje kao njemacka i velika britanija, ili nordijske ne mogu to proizvoditi zbog klime. mi nekako imamo zemlju u kojoj mogu uspjesno rasti biljke sa svih kontinenata.. ne moramo ih imati po cijeni dalekih proizvoda, jer sparamo na transportu. vjerujem da ce uskoro u eu izaci proglas "jedimo eu" bas radi osiguranja sto vece vlastite potrosnje u doba recesije.. a nas je malo a njih je puno. kod nas raste kod njih bas ne sve i ne tako uspjesno. a mi smo i sigurniji sto se tice otrova i ostalih kontrola kod uzgoja i prerade od onih dalekih.

no to je posao. i to veliki posao. za pametne ljude koji ce ukljuciti razne specijalizacije, a mi smo navikli na poticaje i trgovacku marzu..

http://www.fda.gov/AboutFDA/business/default.htm USA
http://www.economist.com/topics/food-and-drug-administration
http://www.2hj.org/index.php/eng_home JAPAN
http://en.wikipedia.org/wiki/Food_safety_in_the_People%27s_Republic_of_C...

http://www.aktival.hr/hr/clanak-5796/dodaci-prehrani-i-suvremeni-stil-zi...
http://www.centar-zdravlja.net/zdrava-prehrana/prehrana/458/prirodni-ant...

ili
http://www.poslovniforum.hr/projekti/003.asp

i mislim da sam debelo u pravu.. tu je jos velika rupa i mogucnost ulaganja

ps
i volim jesti pole sa cesnjakom, da ne bi bilo na ovom dnevniku bez osobnog interesa

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

kao i obicno, zaboravim

kao i obicno, zaboravim ponesto..

kompletna preradivacka industrije za ove proizvode spada u ciste industrije sto je za nas jako vazno

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Prvo odustani od pomisli da

Prvo odustani od pomisli da je rijec o bilo kakvom osporavanju ili omalovazavanju ideje kao takve, no kratko bih ilustrirao svoj stav prema izrecenom na primjeru postupka dobivanja etericnih ulja?

Etericna ulja najcesce se dobivaju parnom destilacijom. Pojednostavljeno to je proces u kojem se u donju posudu uvodi para koja zatim prolazi u drugu posudu u kojoj se nalazi smjesa iz koje se zeli ekstrahirati etericno ulje. Zbog razlicite hlapljivosti komponenti u smjesi vodena para odvoji etericno ulje koje se skupi u kondeziranoj tekucini kao gornji sloj.
Tako se dobiva npr poznato ulje lavande, ali i ostala gomila etericnih ulja.
Usitnjavanje, destilacija uz smanjeni tlak, ... gomile modifikacija cine jos dodatne inacice procesa.
E sad ono sto zelim ispricati jest kad ljudi pocnu razmisljati kako od ovoga ociglednog i fizikalnog procesa stvoriti kakvu materijalnu korist.
Tako dolazimo do npr aromaterapije. Daleko od toga da etericna ulja nemaju svoje primjene, prekrasne i fantasticne primjene. Medutim treba biti sa nogama na zemlji, ne mistificirati i podlijegati pukoj propagandi u sto se to sve pretvorilo.
Trziste etericnim uljima postoji, postoje skole, tecajevi, certifikati, atesti, ... citava jedna gospodarsko filozofska grana koja zeli izvlaciti profit iz svega toga. Koliko tu ima pretjerivanja najbolje je vidjeti na raznoraznim reklamama, lecima, ... no to je kao i sve obicna gospodarska grana u kojoj djeluju konkurencija, ekonomski zakoni, kolicina kapitala i sva sila marketinskih ponasanja.
Ako ti proizvodis etericno ulje to nije dovoljno, moras biti onaj koji ce to ciniti dovoljno dobro da od toga mozes zivjeti, ali uzimajuci u obzir ne osnovnu ideju proizvodnje etericnog ulja (koja je vise nego fantasticna, posebno ako se uzme u obzir npr letimicno misljenje da smo Bogom dani za takvu djelatnost) nego ukupnog stanja vezanog uz njegovu proizvodnju. To je tesko i nije ni malo lagano jer bi od toga vec i drugi dobro zivjeli da je tome tako.

Ideja etericnog ulja je vise nego sjajna. Prekrasan miris, relativno jednostavan fizikalni temelj: http://users.pbf.hr/~djezek/ing_3/Destilacija.pdf medutim od toga zivjeti je silno komplicirano.

Slicno je i npr sa sapunima. Prekrasna ideja pretvaranja masti u sapun i glicerin procesom saponifikacije. Cista milina od jednostavnosti procesa, dodavanje mirisa, ovoga onoga... opet forsiranje ljekovitosti i slicne price... No cinjenica je da to i drugi mogu i to vec rade. Ti bi mozda sapune radila od finih i prekrasnih masnoca iz vlastitog uzgoja, a konkurencija mozda po kucama na "kraju sezone" skuplja uzeglu mast i slaninu i topi je u podjednako mirisljave i prekrasne sapuncice za one kojima za nesto visu cijenu od obicne mogu prodati ovu pricu.

Potpuno ista prica i sa bio dizelom. Proces esterifikacije. Milina jednostavnosti i sl. izgledalo je tako normalno da na svakom cosku treba niknuti kakva biodizelara. No utrka tko ce bolje i efikasnije nije uopce jednostavna i jednosznacna. Prica nije cak ni bezazlena vec planetarno vazna.

....

Ustvari sve cime se ljudi bave je po ovom principu. Od češnjaka, ulja do čipova sve je to u biti uvijek ista prica. Dovitljivosti oko nekih bilo fizikalnih, kemisjik, biotehnoloskih i inih procesa rijec je samo ne zaglibiti puno u glibove koje nam stvara nuzni marketing i pretjerivanje za bolju prodaju svega toga.

U cijeloj toj prici bit toga je biti u sto je moguce komotnijoj poziciji prije drugih, a ipak ostati u granicama normalnog i humanog.
Rijec je o tome da se čip moze stancati u nevidenim kolicinama i gotovo badava uz famozne Moorove zakone rasta, dočim se sa češnjakom, uljem, sapunima mozes u najboljem slucaju zadovoljiti jednocifrenim rastom. Mislim, nije ni to sa cipovima tako bajno, no spektar poslova i ono sto su upravo cipovi ucinili je nevjerojatan. http://www.intel.com/about/companyinfo/museum/exhibits/moore.htm

PS Ja jedem vlastiti domaći češnjak. Najvise ga volim mladog uz pecene paprike i kakav dobar sir. Ne smatram ga ljekovitim vec ukusnim, a u bilo kakvoj eventualnoj dvojbi je li i koliko eventualno ljekovit skloniji sam vjerovati da je moje dobro raspolozenje nevideno puno puta ljekovitije od njega. Ukoliko se sto sa raspolozenjem promijeni mozda češnjak postane i ljekovitiji, nikad se ne zna sto sve moze biti. Inzenjerskog sam duha i poziva, meni je u svim ovim pricama temelj dobrog raspolozenja biti sa suprotne strane izloga. Biti onaj koji "prodaje", a ne onaj kojemu se nesto uvaljuje, bio to i cesnjak ili chip.

Tko je glasao

Rijec je o tome da se čip

Rijec je o tome da se čip moze stancati u nevidenim kolicinama i gotovo badava uz famozne Moorove zakone rasta, dočim se sa češnjakom, uljem, sapunima mozes u najboljem slucaju zadovoljiti jednocifrenim rastom. Mislim, nije ni to sa cipovima tako bajno, no spektar poslova i ono sto su upravo cipovi ucinili je nevjerojatan.

zanemarimo sad vaznost proizvodnje vlastite hrane.
mi u vecini stvari koju proizvodimo nemamo nikakav rast. mi u stvari nista ni ne proizvodimo.

s druge strane imamo veliku rupu a to je popuniti svoje trziste, koje je bar sto se tice nasih proizvoda potpuno neiskoristeno. nema rasta na nikakvom trzistu ako zelis ono sto nasi zele, prodavati nekom tamo a zanemariti ono sto je oko tebe. jest da su razni todorici i drzavna politika pomogli zatiranju ideje o potrosnji vlastitih proizvoda, no to se treba promijeniti. kao sto se treba promijeniti i logika koja kaze da je jedina isplativa proizvodnja ona koja ima eksponencijalni rast zarade. naprosto nije.

tko god da se pocne baviti ovim poslom, uz tako potenciran trend drzave ima barem 4.000.000 ljudi kao potencijalno trziste.. a a ko udemo u eu onda to raste geometrijskom progresijom.

ne bih rekla da je za nas kao drzavu smisleno potencirati ono sto velike drzave stancaju i nadati se na tom podrucju velikom rastu i zaradi. oni imaju ono sto mi nikad necemo imati, svoje veliko trziste na kojem uvijek mogu plasirati veliku kolicunu. tako dokazan proizvod lako se plasira dalje. u primjeni je, marketinski obraden itd itd

ono sto nama treba su alternativni proizvodi koji i u malim serijama postizu relativnu zaradu. i to je to. nikakva megalomanija. drzava kao nasa sa malo stanovnika ne moze svoje gospodarsko odrzanje bazirati na istim principima kao kina ili usa ili njemacka na koncu. to je neodrziva logika. jednaka onoj obrtnika koji si radionu pokusava formirati na isti nacin kao duro dakovic ili koncar proizvodnju vlakova ili tramvaja.. takav obrtnik unaprijed je osuden na propast jer su mu ideje i prateci troskovi preveliki, a nema kome ni prodati vecu kolicinu niti ju moze napraviti sa raspolozivim resursima.

hocu ti reci da nazovimo to proizvodnja chipova, ima eksponencijalni rast, i proizvodnje i zarade, no takva proizvodnja je moguca samo tamo gdje imas ogromne resurse za ulaganje (a mi nemamo) i ono sto je najvaznije tamo gdje je baza stabilan proizvod sa zaradom koji uvijek ostaje bez nekih vecih fluktuacija..

dakle da bi uopce dosli do toga "jako isplativog proizvoda" moramo prvo formirati stabilnu privredu drzave, odrzivu, koja se nece urusiti kad jedan tako jako isplativ proizvod dobije svjetsku konkurenciju ili dode poplava..

povrce i razna etericna bilja definitivno su nesto sto nas mnogo moze zaposliti i postepeno rasti i svakako nesto sto moze biti baza ako smo sposobni, stvaranja i takvog jako isplativog proizvoda kojeg ti zelis. obrnuto nije moguce, bar ne na duge staze.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ne daj Bože rasta...

Ta logika - da imaš 4.000.000 kupaca - možda vrijedi u nekoj normalnijoj državi, ali ne u našoj. Većina proizvođača nakon što potpiše ugovor s nekim trgovačkim lancem - moli svevišnjega da kupci NE kupuju pretjerano tamo. Već da ostvare samo toliki promet, koji će onda on kompenzirati s tim lancem (recimo - gnojivo, vreće - u primjeru uzgajivača).

Sve preko toga - u uvjetima kada se novac čeka cca 270 dana, kada moraš plaćati da bi proizvod nakon "probnog roka" uopće bio na polici je - put u stečaj. Danas je najjednostavniji put za nekoga "gurnuti prema stečaju" jest taj da od njega naručiš puno robe za svoje prodavaonice.

Dakle - po meni nije nikakav put "autohtone proizvode" gurati na hrvatsko tržište, već upravo suprutno - na sva tržišta. Ako već pričamo o malim serijama. U u hrvatskim uvjetima - ostati mali. Izgleda da je bolje osprkbljivati svoju ulicu češnjakom, negoli ići narasti i milimetar iznad toga.

Tko je glasao

Migracija selo grad je vljada

Migracija selo grad je vljada dosla u ktiricnu fazu kad su gradani izgubili svaki stvarni kontakt sa selom i poljem i ove price o malom i autohtonom prodaju se za visoku cijenu.
Prica je potpuno promasena i beskorisna, pace stetna jer produbljuje defetizam koji je ionako nevideno narastao.
Da je svaki koji je javno zagovarao malu i autohtonu poljoprivredu samo zasadio svoju vlastitu bastu situacija bi valjda bila potpuno durgacija.
Ne zbog toga sto bi sad supsituirali uvoz nego sto bi mozda doslo iz dupeta u glavu.
(npr Koliko je Zoran Ostric zasadio basti u svom akcijaskom zivotu? Koliko mu je puta susa pregazila mahune, papriku, famozeni češnjak...?)

Nema poljoprivrede bez kapitala, investicija i debelih ulaganja.
Nema poljoprivrede niti bez visoke tehnologije, a svakim danom ona je jos veca i veca.
Onaj tko sve to nema ne moze niti ce ikada naci ikakvo rjesenje u zagovaranju bilo kakvih alternativnih pricica za malu djecu.
Kod nas kad neki mljekar ne moze ostvariti profitabilno i odrzivo poslovanje iz raznoraznih razloga od kvalitete mlijeka, kolicine, i sl., kao slamku spasa trazi u autohtonoj i bioloskoj proizvodnji. Te proizvodnje su jos visetruko zahtjevnije, ali su zbog zbrke mnogim propalima slamka spasa.

Treba em skupiti kapital, znanje, ucenje, em zasukati rukave za jedan krvavi i zestoki posao.
Kod nas se za sve ove komponente pojedinacno javlja nevideni otpor i protivljenje i to na nacin da se zagovara nesto sto nitko ne moze niti provjeriti u praksi niti uopce dostici.

Za pocetak bilo bi dobro rijesiti se praznih prica i stetnih ideja.

Tko je glasao

@obaladaleka Ako netko ovdje

@obaladaleka

Ako netko ovdje "prazno priča", širi "štetne ideje" i "defetizam", onda si to ti. To ne iznenađuje one koji prate tvoje upise na bilo koju temu. Ne znam na kojim se ti izvorima informacija napajaš, ali ideje koje imaš o uzgoju hrane su totalno pogrešne. Štoviše, takve su ideje kontinuirano proizvodile krizu hrane, uzrokovale devastaciju okoliša, što je posljedično nanijelo ogromne štete ljudima, zajednicama i čovječanstvu općenito. Danas, međutim, postoji znanstveno utemeljeno mišljenje da paradigma industrijske poljoprivrede nema budućnosti (a s njom ni čovječanstvo, ukoliko je se ne odrekne) i da ju pod hitno treba napustiti i prijeći na drugu, održivu, pradigmu (iako bi bilo bolje reći regeneracijsku, jer održivo podrazumijeva da sve ostane isto, samo pod kontrolom, a to nije cilj). Početno polazište nove paradigme je svesti trošak korištenja naftnih derivata u poljoprivredi i proizvodnji hrane na minimum. To drugim riječima znači da se proizvodnja hrane mora lokalizirati i vratiti pod suvereno upravljanje lokalnih zajednica. Dalje možeš ti i drugi koje zanima čitati ovdje:

http://www.theatlantic.com/health/archive/2011/12/organic-can-feed-the-w...

nemesis

Tko je glasao

Ja sam inzenjer i moram sve

Ja sam inzenjer i moram sve propitkivati nemoj to brkati sa defetizmom.
Kritiziram precjenjivanje onog sto je "ocigledno", kao i propust vrednovanja onog "skrivenog".
Ocigledno u tom smislu je "da je cesnjak buducnost Hrvatske", a propust vrednovanja ono sto danas doista postoji u toj istoj poljoprivredi - pace sa tim sto postoji i sto se doista postiglo rugamo se i sprdamo od nemila do nedraga.
Npr kako se rugamo Todoricu.
Pop kultura je obozavati organsko, a meni je upravo to obozavanje umjetno i odbojno.
Dio pop kulture je takoder organski mrziti velike firme, a umjesto njih iracionalno preferirati nesto nepostojece tipa "svi bi trebali prozivoditi odrzivo".
Organicari siju strah od obicnih proizvoda, od visoke znanosti u poljoprivredi, od krupnih poljoprivrednika i sl., ... ja tu ne mogu sutjeti.

PS Ako i dalje svakog dana uzimas 1000 mg i vise C vitamina to i dalje nije dobro. On je u vecini nacinjen biotehnologijom, strasno zagaduje rijeke, potoke (malo pretjerujem jer prije bilo tako, a danas malo manje), takva doza ti nicim ne pomaze, a steti (slusao sam jedno predavanje gdje se precizno navodi ako se ne varam 7 metabolickih situacija gdje je stetan).

Tko je glasao

todoricu se nitko ne ruga..

todoricu se nitko ne ruga.. samo se on ruga svima nama.

organicari nisu strah od obicnih proizvoda jer i organski proizvodi su obicni proizvodi. kao ni od krupnih poljoprivrednika sto god to bilo

apsolutne izjave kako c vitamin u dozi iznad 1000steti su lose. nekom mozda ne koristi ili cak steti a nekom obrnuto. jedno predavanje kaze jedno a drugo drugo. za deset godina nesto sasvim trece. inace preporucam malo informiranja o ortomolekularnoj medicini, cisto radi sirenja horizonta

vidi i ja sam inzenjer i to gradevinac. no to kao ni druga od zanimanja nisu jedina i apsolutna osnova za razmisljanje.. svijet je malo kompleksniji i kompliciraniji. kombinacijama znanja i razmisljanja mozes doci do puno boljih rjesenja..

samo ne smijes misliti da je ono sto si odabrao jedino sto vrijedi i osnova citavog zivota..

napr. nitko ne pobija tvoje tvrdnje o vrijednost razvoja industrije chipova, pogotovo ne u kini.. no to ne znaci da je to jedino sto vrijedi i da je ono sto je u kini dobro dobro i za nas.. kao ni da nije..

osnovno sto se s tobom ne slazem je da je jedino industrija sa eksponencijalnim rastom i isto tako rastucim profitom danas najpogodnija i da mora biti prvi odabir u hrvatskoj..
definitivno je osnovno omoguciti odrzivo gospodarstvo. za nas kao i za sve ostale na prvom mjestu je hrana i prateca industrija. tek nakon toga mozes dalje.

cak i da imas naftu ili zlato, a bez hrane nisu u dobrom polozaju. sticajem prirodnih i drustvenih okolnosti za nas, hrana ne mora biti samo odrzanje vec i osnova jedne profitne grane gospodarstva koje se moze granati dalje.. i zato je to prvo sto moramo staviti na svoje noge.. cak i da nije svjetska situacija sa hranom onakva kakva jest.. jer moramo stvoriti odrzivu bazu za siroko stanovnistvo.. a tako to mozemo (i to uz profit)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Poznato je za Japan, ali

Poznato je za Japan, ali pogledajmo primjer Izraela. Zemlja koja od hrane i sl. mora skoro sve kupovati probila se u vrhunskoj tehnologiji. Silicon Wadi, 60tak tvrtki izlistano na NASDAQu (http://en.wikipedia.org/wiki/Start-up_Nation:_The_Story_of_Israel%27s_Ec...), http://en.wikipedia.org/wiki/Science_and_technology_in_Israel, a pod poljoprivreda vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Agricultural_research_in_Israel
http://www.wolframalpha.com/input/?i=israeli+croatia

Suma sumarum: intezitet ucenja i odmak u tehnolsoko oraganizacijskom smislu drugih uspjesnih ne treba nas niti obeshrabriti, niti odvesti na stranputicu budalesanja i fiks ideja vec nas trebaju samo potaci da jos vise ucimo i radimo kako to i oni rade.
Ucenje, strpljivost, smirenost, sloboda, ... svakako resor ministra Jovanovica (ah kad se samo sjetim kako se npr Dikic rugao sa ministrom Primorcem).

PS vezano za megadoze i ostale samo slatka posalica: http://3.bp.blogspot.com/_RQjQvxtmK8A/TLYv7qkUodI/AAAAAAAADVg/gbx_qcAB5n...

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 5
  2. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 15
  3. MOLovanje od Feniks komentara 0
  4. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 7
  5. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 9
  6. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 12
  7. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  8. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  9. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 19
  10. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 35
  11. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 29
  12. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  13. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  14. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  15. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  16. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  17. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  18. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  19. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  20. GMO OMG od z00ey komentara 35
  21. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  22. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  23. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  24. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  25. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 66

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • gledamokosebe
  • indian
  • MKn
  • zzzada

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha