Tagovi

Rub znanosti... A što je s druge strane?

Ako tvrdimo, da je nešto "na rubu znanosti", treba se zapitati - a što je s druge strane? Nevolja je kad je s druge strane lažna znanost: neobuzdana mašta ili svjesna prevara, koje se pokušavaju prikazati kao znanost.

Da Zemlju posje?uju vanzemaljci, hipoteza je koju možemo testirati. Ne može se apsolutno isklju?iti, ali koji su dokazi? Uvijek dokazivati mora onaj koji nešto tvrdi (da Zemlju NE posje?uju vanzemaljci, na?elno je nemogu?e dokazati, kao i da ne postoje vampiri, kentauri, štrumpfovi isl.). Ako netko godinama tvrdi da je nešto istina, a ne može predo?iti nikakav suvisli dokaz, on prelazi granicu izme?u prave i lažne znanosti.

Nešto je posve drugo, pak, kad su s druge strane umjetnost, filozofija, religija, ili politi?ka rasprava (rasprava o stvarima polisa! pogledajte moj tekst: Politika je previše ozbiljna stvar da bismo ju prepustili politi?arima). Stvarala?ka mašta sli?no radi kod svih kreativnih ljudi, a znanosti se odlikuju od drugih djelatnostima posebnim, rigidnim procedurama provjere: svaka "ideja" u znanosti je tek "hipoteza" koju treba testirati. U drugim duhovnim djelatnostima nije tako i ne može biti.

Nije ni poželjno (ideje "scientokracije" ili "ekspertokracije", da znanstvenici ili "stru?njaci" trebaju vladati). Umjetni?ka mašta pruža nam nenadoknadive užitke, u "metafizi?ka" pitanja naš se duh neminovno upušta, a znanost nam ne može dati odgovore na eti?ka pitanja. Znanost istražuje ono što jest, a ne raspravlja o onome što treba biti. Zato postoje i drugi izvori spoznavanja i samospoznavanja.

NIje isto ni u svim znanostima. Pristaša sam obnove "kriti?ke teorije društva" (istraživanja sa sudjelovajem", "akcijska istraživanja", "angažirana znanost"), gdje ipak uvodimo u igru neke van-znanstvene, eti?ke i svjetonazorske postavke o onome što treba biti, ?emu treba težiiti, što treba ?initi (npr. rast slobode i blagostanja za sve). Tu smo svjesno "na rubu". U društvenim znanostima, kad istražujemo sebe same, vanznanstveno vrednovanje je prakti?ki nemogu?e posve eliminirati, a mislim da nije ni potrebno. Ali ipak moramo biti svjesni gdje je granica.

A i u prirodnim znanostima, pojavljuju se pitanja na koju se vrstu istraživanja treba usmjeriti, kako koristiti rezultate znanosti isl.. Znastvenici se moraju time baviti, kao i svi mi ostali; ne zato jer su znansvenici, nego zato, jer su ljudi.

Pogledajte i dva moja prethodna ?lanka na ovu temu:
Znanost se bazira na mašti - i na provjeri
Emisija "Na rubu znanosti" ne bavi se znanoš?u

Komentari

Načelno podržavam ono što

Načelno podržavam ono što si želio izreči, ali se ne mogu složiti sa konstatacijom da na rubu znanosti ne pripada u znanost.
To je kao da kažeš da rub svemira ne pripada u cjelokupnu svemir.
Mišljenja sam da je Krešimir Mišak savršeno odabrao naziv emisije.
Iako emisija nije savršeni prikaz znanosti, potiče naprezanje moždanih vijuga. U tom smislu pripada znanosti korištenja ljudskog uma.
Možeš i to dokazima opovrgnuti?

Tako djeluju i matematički izračuni, a makar znamo da puno toga naučenog, u praktičnom životu nećemo koristiti, ipak prolazimo određene matematičke operacije.
Čak i koristimo izračune koji nisu skroz točni 999*
Ne znači da zato ti zračuni nisu dio znanosti.
Danas malo znamo, ali to ne znači da će uvijek tako ostati.

Ako veličamo samo ono što znamo, onda imamo malu šansu da se razvijemo.

Tko je glasao

Mišljenja sam da je

Mišljenja sam da je Krešimir Mišak savršeno odabrao naziv emisije.

Predlazem da HRT uvede emisiju u sklopu infomrativnog programa "Na rubu zakona" u kojima bi gostovale cuveni alternativci: Joca Amsterdam, Jaksa Cvitanovic Cvik, Srdjan Mladjan i mnogi drugi... a takodjer predlazem da se u kultnoj emisiji Opera Box puste koji put Mile Kitic i Sinisa Vuco... ipak vazno je dati ljudima ...alternativu....

http://portal.connect.znanost.org/content/view/3241/
komentar #60

Tko je glasao

Nema potrebe za to, jer sve

Nema potrebe za to, jer sve emisije i kompletan sustav vrijednosti u Hrvatskoj i jesu na rubu zakona.

Svi ovi kažnjenici koje si naveo uglavnom bolje žive od većine hrvatskih građana na slobodi.

Tko je onda kažnjenik, a tko uživa slobodu?

Meni, malom čovjeku na rubu ograničene sposobnosti donošenja trezvenih odluka, ništa više nije jasno, a najmanje mi je jasno smisleno zadržavanje statusa quo.

Tko je glasao

Množim tvoja mišljenja i

Množim tvoja mišljenja i ovdje nabacujem neka svoja.
Zapitah se zašto je rubni Mišak popularan kod puka.
Pa jasno je. Puk NE VJERUJE znanstvenicima!
Znanost se koristi na štetu puka.Toliko puk razumije!
Znanost i struka je dala odobrenje za Varšavsku.
Znanstvenik je naručio milijune nepotrebnog cjepiva.
Financijski znanstvenici nam govore da obitelj može
živit od par tisuća kuna.
Pa stručnjaci ukradu silos kukuruza!
Znanstvenici su pustili supertankere u Jadran......
A Mišak najčešće znanosti konfrontira drugačije
mišljenje.Teorija urote? Da, vjerujem da nas pohlepni
gadovi hoće ocijediti do zadnje kapi. Uz pomoć
korumpiranih znanstvenika.
Kada god gledam NG, History, Discovery i sl.
"znanstvene" kanale uvik se pitam u što me na silu
hoće ubijediti.
Danas znanstvenici pljuju po nuklearkama jer su
potkupljeni od naftnog lobija.Ma kakve alternative.
Od HRANE pravit gorivo za razmažene vlasnike tisuće kW!
Vjetar, solarne ćelije- kad ih otplatiš (i prije)- gradi novu.
Kad za 10 g naftni lobi počne govorit da su nuklearke čiste
jer su kupili licence, ISTI će znanstvenici braniti to što sad pljuju.
Ipak, znanosti će uvik biti , uvik ima ljudi koji streme saznati
ali je upitan MORAL.
A na tom (ne)moralu Mišak gradi priče.
Najveća i najnovija priča o tom moralu je priča o pokušaju nekih političara, tajkuna i znanstvenika da se komercijalizira znanje o ljudskom genomu,o građi čovjeka!Pa ko ima love će, u krajnosti ,imat zdraviju
dicu i naciju!
Ali raskrinkao ih je i prešao znanstvenik (Francis Cllins) koji moralni zakon
postavlja u rang znanosti.Jadna je znanost bez moralnog zakona.
(Ne mislim pritom na lizanje oltara!)

Bert

Tko je glasao

@Bert Kovač: pokušaju

@Bert Kovač:
pokušaju nekih političara, tajkuna i znanstvenika da se komercijalizira znanje
To je rečenica s kojom treba početi, a ne završiti: "komercijalizacija". Što to znači? Treba nam između ostaloga znanost, odnosno grupa znanosti o društvu, da bismo razumjeli što se i zašto se događa. Treba nam ono, što gore nazivam obnovom "kritičke teorije društva", tradicije koja je zamrla u posljednja tri desetljeća, koja svjesno prelazi granice čistoga "pozituma" pokušaja definicije znaosoti u skladu s modelom znanosti o prirodi koji se nikad ne može na jednak način primjeniti.

Bez znanosti ne ide i nema riješenja za naše probleme, iako znanost također i stvara probleme. Ali zar su znanstvenici u tome različiti od drugih? Zar zaista znanstvenici služe "komercijalizaciji" više od drugih dijelova društva?

Zašto taj diskurs da se svi znanstvenici (a onda i "stručnjaci", što nije isto!) svi na kup stavljaju, kao da je "sve to isto"? Pa ipak nije isto, niti se isti okreću svaki čas ovako ili onako. Imaš mnoge, koji se dosljedno bave jednom vrstom pristupa, suprotno pritiscima komercijalizacije.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Bez znanosti ne ide i nema

Bez znanosti ne ide i nema riješenja za naše probleme, iako znanost također i stvara probleme. Ali zar su znanstvenici u tome različiti od drugih? Zar zaista znanstvenici služe "komercijalizaciji" više od drugih dijelova društva?

Razvoj znanosti nije moguć bez razvoja duhovnosti, a ujedino nije moguće buđenje svijesti i razvoj duhovnosti bez razvoja znanosti.
Bez duhovnosti i savjesnosti; znanstvenici postaju korumpirani "znanstvenici". A bez trezvenog pristupa znanosti duhovnjaci postaju; "duhovnjaci" materijalisti.
Sve je tako jednostavno, samo treba razbistriti um i prepustiti se vodstvu srca kroz život u ljubavi.

Tko je glasao

john stuart mill je jednom

john stuart mill je jednom rekao da niti jedan neobrazovani covjek ne moze procijeniti vrijednost obrazovanja i znanja.

Isto tako ja kazem da niti jedan nekvalificirani neznantsvenik, a pogotovo misak, ne moze procijeniti vrijednost znanosti, uostalom kao i svi wannabe skeptici koju staju u njegovu obranu, bez da su zivotu procitali tri znanstvena clanka na neku temu.

Tko je glasao

john stuart mill je jednom

john stuart mill je jednom rekao da niti jedan neobrazovani covjek ne moze procijeniti vrijednost obrazovanja i znanja.

Današnji svijet je svijet u kojem u praksi vladaju materijalne vrijednosti, a zašto onda ne priznavati znanstvena dostignuća uvrjeđenih znanstvenika na način da se vrednuje ono što u praksi koristi za dobrobit svih?

Većina znanstvenika ostvaruju primanja na način da se vrednuje ono što tek imaju otkriti ili svojim dugogodišnjim znanstvenim radom ostvariti.
Na sličan način ostvaruju primanja i aktualni političari plaćenici i profesionalni sportaši.
Vrlo mala i nikakva im je smrtnost, a ostvaruju "gladijatorske povlastice"

Kada je koji znanstvenik u zadnje vrijeme stradao u pokusu ili prilikom kojeg eksperimenta?
Kada je koji političar plaćenik stradao zog svojih promašenih pokusa?
Kada je koji profesionalni sportaš stradao pod nogama navijača zbog svojih promašenih i besplodnih aktivnosti?

Svi bi trebali biti plaćeni u skladu sa opasnošću koja iz određenog posla proizlazi i samog krajnjeg rezultata takvog njihovog djelovanja, a
sve ostalo je "na rubu realnih potreba"

Tko je glasao

Istina, ali ne smijemo se

Istina, ali ne smijemo se ograničavati na formalnu naobrazbu. U povijesti je bilo i dosta ljudi bez nekih velikih škola koji su postigli mnogo u najsloženijim strukama. A bilo je u vrlo naobrazovanih koji su radili gluposti.

Mišak se nikad nije bavio znanošću niti na amaterski način, a što je najgore, meni se čini kao da je mnogo toga pokupio iz zabavnih serija tipa X-Files. Ali ima li Mišak neku svoju misiju? Ja mislim da ne, mislim da on i nastupa kao zabavljač, i da ima taj stav u glavi.

Hrvatska uopće nema neki časopis koji bi bio općečitan (dakle, ne za djecu) koji bi popularizirao općenito znanost. Imamo gomilu časopisa o svemu i svačemu, ali o znanosti nemamo. Bar ne na kioscima. Imamo neke više putopisne, kao N. Geographic.

Jutarnji list je kad je počeo izlaziti imao četvrtkom prilog o znanosti, i to je uskoro ukinuto.

Napominjem da se i popularno-znanstveni časopis može baviti letećim tanjurima, telepatijom, piramidama: skoro svaki popularnoznanstveni časopis povremeno posveti nešto prostora tim temama.

Ja sam wannabe skeptik, ali znanstveni skeptik. Skeptičan sam prema svemu za što nemam bar neke dokaze, a stvari koje se propagiraju u njegovoj emisiji su tako nevjerojatne da traže vrlo jake dokaze. Skepsa je vrlo zdrava stvar. S tim da je zanimljivo da netko može biti skeptičar prema vakcinaciji (koja je provjerena stvar preko 200 godina, bar za neke bolesti) a istodobno bez ikakve zadrške prihvaćati teorije o zavjerama, letećim tanjurima itd.

Intuicija je jaka stvar, a skepsa baš služi da korigira intuiciju.

Tko je glasao

john stuart mill je jednom

john stuart mill je jednom rekao da niti jedan neobrazovani covjek ne moze procijeniti vrijednost obrazovanja i znanja.
Isto tako ja kazem da niti jedan nekvalificirani neznantsvenik, a pogotovo misak, ne moze procijeniti vrijednost znanosti, uostalom kao i svi wannabe skeptici koju staju u njegovu obranu, bez da su zivotu procitali tri znanstvena clanka na neku temu.

ŠEfe pišeš samo takve gluposti ...
Evo malo ću odgovoriti sa linkovima

http://www.biografije.org/tesla.htm Tesla ...

http://www.biografije.org/einstein.htm Einstain izdvajam...

Nezadovoljan sustavom učenja (bilo mu je 15 godina) napušta školu i pridružuje se roditeljima u Italiji jer se odlučuje školovati samostalno. Kako se nije uspio upisati na Švicarski institut za tehnologiju školu završava u Aarau. U Švicarskoj će studirati matematiku i fiziku na Visokoj Tehničkoj školi u Zürichu. Istovremeno u školskom sustavu mrzio je bešćutno podvrgavanje disciplini, nemaštoviti školski duh i postojeće metode učenja. Često je izostajao s predavanja i koristio to vrijeme učeči fiziku na svoj način te svirajući svoju voljenu violinu. Položio je sve ispite i diplomirao 1900. poručavajući zabilješke svog kolege Marcela Grossmana. Možda je suvišno spomenuti kako profesori nisu imali lijepo mišljenje o njemu.

http://www.biografije.org/arhimed.htm ovaj je bio na svim fakultetima svijeta prije nego što je nešto našao...

http://en.wikipedia.org/wiki/Viktor_Schauberger ovaj je bio školovan i kvalificiran ali u prirodi...

http://www.biografije.org/galilei.htm ovaj je za tadašnji svijet bio toliko kvalificiran i školovan..., da je bio progonjen...

http://hr.wikipedia.org/wiki/Aristotel ovaj nije bio kvalificiran jer nije imao od koga naučiti , možda su veći od njega bili učenici koji su išli u njegovu školu...

Ako ti ovo nije dovoljno slobodno reci nastaviti ću te educirati ... jer oko znanosti si toliko neupućen , da sipaš strašne gluposti...

Justice for all !

Tko je glasao

Svi oni su itekako imali od

Svi oni su itekako imali od koga učiti. Jedino nisu učili u školi, već su čitali kod kuće ili već gdje. Aristotel je itekako mogao učiti od koga: pa dostupna su mu bila sva klasična djela, ako ništa zbog položaja koji je imao.

Podcjenjuješ akumulaciju znanja. Uvijek u raspravi o bilo čemu, kad netko dođe s nekom tvrdnjom koja je radikalna (npr. ljudi imaju u svom genomu vanzemaljske gene, itd) prvo će te pitati: jesi li pročitao sve bitno objavljeno o ljudskom genomu?

Einstein je vrlo dobro znao koji su problemi fizike tog doba, i on je zapravo rješavao goruće probleme i pritom došao do revolucionarnih i kontraintuitivnih zaključaka. Nije on samo tako sjeo pod drvo i razmišljao evo čime bih se ja danas mogao baviti, recimo, time da sve "sve relativno".

Gledajući Einsteinove radove (dostupni na internetu, ako znaš njemački...) možeš vidjeti da je koristio formulacije, simbole, metode itd koje su bile standardne i uobičajene u tadašnjoj fizici i matematici.

Pogledaj malo Einsteinove teorije relativnosti. Ključni pojmovi — Lorentzove transformacije, Riemannov tenzor, Maxwellove jednadžbe — to su sve stvari koje je netko drugi izmislio, a Einstein povezao na smislen način koji do tada nikom nije pao na pamet. Zatim Einstein je rješio problem Brownovog gibanja. Dakle, Brown je nešto opazio, a Einstein je to riješio.

Svatko gradi na onom što je postignuto prije njega. Ni Kepler nije kretao od nule, imao je gotova mjerenja i različite teorije na stolu. Ni Newton nije kretao od nule — i sam je izjavio da je "stajao na ramenima divova". Galilei je gradio unutar cijelog okvira renesansne znanosti.

Dakle, nije bitno formalno obrazovanje ili fakultet, bitno je temeljito poznavanje svega što je do tada postignuto na tom polju. A to poznavanje traži godine učenja i čitanja.

Tko je glasao

Bez daljnjega da nam treba

Bez daljnjega da nam treba reforma skolstva i obrazovanja, samo ti vuces krive zakljucke. i ja sam dobrovoljno ispao iz skolskog sistema, ali poanta ostaje.

Takodjer, ne radi se o obrazavanju vec o znanosti. A to je situacija malo drukcija od ove obrazovne. Uostalom, znanost je danas toliko uznapredovala da integrira sve doprinose, dakako kvalificirane.

samo problemi leze u drugom grmu nego ih nasi wannabe skeptici nekvalificirano utvrdjuju. jedn od njih nepropusnost znanosti, vidi npr http://en.wikipedia.org/wiki/Edward_Witten koji je zavrsio kao preddiplomski studij povijest, da bi nakon pre i post-doc postao jedan od najcitiranijih fizicara u svom polju.

Iznimke ne potvrdjuju pravilo, a kada mi dodjete sa jednim suvislim, a ne david ickeom, onda cemo popricati kao akademski grdjani. do tada preporucam vecernju skolu i vanredni studij za malo mentalne akrobacije;)

Tko je glasao

Bez daljnjega da nam treba

Bez daljnjega da nam treba reforma skolstva i obrazovanja, samo ti vuces krive zakljucke. i ja sam dobrovoljno ispao iz skolskog sistema, ali poanta ostaje.
Nonšalantno brkanje pojmova karakteristično je za ove "pseudo", kojima dobro ide i pseudologika. :(

Einsteni i Tesla bi se zgrozili kad bi vidjeli u kakvom ih se kontekstu spominje. Einsten je recimo imao problema sa školovanjem, ali čim je objavio prve radove, svi su se slavni fizičari zapitali pa tkoj je taj tip, i vrlo brzo je prihvaćen. Jer je imao neporeciva dostignuća.

Evo i ja sam dobrovoljno ispao iz školskog sustava, fakat mi je išao na živce, a vrlo teško učim. :( To mi je međutim omogućilo, da cijeli život studiram. :) Pa sam i objavio tri znansvena rada u recenziranim časipisima, još nekoliko objavljenih u zbornicima idr. je spomenuto u znanstvenoj bibliografiji iz socijalne ekologije, plus par puta razna predavanja. Mogao sam i više, da sam se trudio. Kad sam pokazao kvalitetu - objavljeno je.

Naravno, postoji borba za položaje, postoje taštine, tvrdoglavosti i u znanosti kao i svuda, ali nije ni približno tako zatvorena, kako se ovima frustriranima izvana čini. Jer oni su eto uvjereni kako oni imaju čudesno originalne ideje i dure se, što im to ne priznaju.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Teorije zavjere idu dalje,

Teorije zavjere idu dalje, prešle su Drinu:

A Mišak je izgleda potrefio. Pristup mu je posve minuciozan i sistematičan - što je odlika i samih znanstvenika. ... Ako se tko drzne kritikovati vladare iz sjene, farmaciju, crkvu i globalne mijene, slijedi mu lokalno otopljenje. Potpuno je razumljivo da time štite svoje zamešateljske psine i drhturave guzičine. Etablirana znanost i merkantilne crkve, u potpunosti su saobrazne, klerikalne institucije jer su u službi korporativnih mogula koji na sve načine zbunjuju stanovništvo lansirajući mentalnu buku i bruku preko političara. Korporacije, čini se sve kontroliraju. Od emulgatora u namirnicama do međunacionalnih razmirica, a kad netko prozre i pokuša da osujeti poneku zavjereničku prevaru, po automatizmu ga proglase paranoikom, šarlatanom - izjednačujući ga sa Baba-Vango, Kleopatrom i ostalim sumnjivim zvjezdoznancima. To je drevni princip venecijanskog crnog plemstva i suvremenih hermetičkih organizacija.

Izvor: http://www.pressonline.co.rs/sr/blog/VIPblog/post/52/Ognjen+Dakovi%C4%87...

Mišak polako postaje heroj na "ovim prostorima"...

Tko je glasao
Tko je glasao

Pitanje Zorane šta kažeš

Pitanje Zorane šta kažeš kako je onaj "stručnjak" i "znanstvenik" Vinković koji i tu piše gluposti prozivao Paara...

http://www.index.hr/vijesti/clanak/akademik-vladimir-paar-ljudi-se-moraj...

Možda da smo čovjeka poslušali danas bi imali čistije kanale , manje uništenih usjeva i bolju pripremu za turističku sezonu...

I to je bila pseudoznanost ili na rubu znanosti , jer ne mogu se tek tako predvidjeti svemirske i prirodne sile... Ali eto danas imamo što imamo temperature od 5 stupnjeva Celzijusa, da ja spavam po dekom i jorganom i to u razdoblje koje bi trebalo biti ljeto...

Znanost je otvorena i prema NLO-ima i prema svim mogućim drugim stvarima , ako nije to onda nije znanost nego kupljenje love... Znanost je nebouzdana mašta jer ti izgleda nisi upoznat kakvim su samo idejama npr. Tesla , Einstain i mnogi mnogi drugi dolazili do otkrića...

PS. NO gle zima a trebalo biti ljeto...

http://pollitika.com/gle-zima-je-a-zemlja-se-ipak-zagrijava-ne-nasjedajt...

Samo se pitam da li imate časti (bilo vas je hrpa tu "stručnjaka...) ako se priča Paara obistini da mu ližete svaki dan cipele (ispričate se...) ... jer uopće niste se usudili da imalo proučite njegova otkrića zbog kojih tvrdi dolazi na Zemlju malo ledeno doba...

Morao sam dati minus jer počinješ izvrtati znanost i to svatko izvrće znanost kako njemu odgovara... Znanost je sukob mišljenja oko bilo kojeg pitanja u svijetu i svemiru... (materijalnog , duhovnog, vremenskog , nepostojećeg...) Samo kako to ljudima objasniti ...

Nakon ovog mog odgovora globalno sam zatoplio kada već vani nevidim učinke globlanog zatopljenja...

Justice for all !

Tko je glasao

Ma da, nekoliko hladnijih

Ma da, nekoliko hladnijih dana, i odmah ledeno doba, ni manje ni više. :)) Neš ti skrupuloznog znanstvenog dokaza... :(

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Istu znanstvenu metodu

Istu znanstvenu metodu koristi i akademik Paar:

"Danas je svakome jasno da nam se bliži takozvano “malo ledeno doba”. Dovoljno je izići iz kuće i pogledati vrijeme..."

http://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/arti...

Tko je glasao

Ma da, nekoliko hladnijih

Ma da, nekoliko hladnijih dana, i odmah ledeno doba, ni manje ni više. :)) Neš ti skrupuloznog znanstvenog dokaza... :(

Nekoliko hladnijih dana , u pravu si ... i šta mi onda imamo pričati o moralu političara ... Pročitaj si zaredom ovu svoju rečenicu i uzmi prosjek temperature cijelu ovu godinu...

Justice for all !

Tko je glasao

uzmi prosjek temperature

uzmi prosjek temperature cijelu ovu godinu...

Srednje godišnje temperature zraka u 2009. godini bila je znatno viša od višegodišnjeg prosjeka.
U Zagrebu na Griču srednjak godišnje temperature zraka iznosila je 13.4°C isto kao i 2008. godine, te dijele treće mjesto iza 2000. i 2007. godine. U Splitu na Marjanu 2009. godina je osma, a u Rijeci peta najtoplija godina. Godišnja temperaturna odstupanja kretala su se od 0.7°C u Komiži na otoku Visu do 1.9°C u Bjelovaru i Zagrebu (Grič).
Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike skoro u cijeloj Hrvatskoj svrstane su u kategoriju ekstremno toplo, osim na nekoliko lokacija (Daruvar, Zavižan, Knin i Komiža) koje se nalaze u kategoriji vrlo toplo.

Srednje zimske temperature zraka (prosinac, siječanj, veljača) u 2009/2010. godini većinom su bile više od višegodišnjeg prosjeka osim Zavižana, Pazina, te djelomično na Jadranu (Rijeka, Senj, Mali Lošinj, Šibenik i Hvar). Odstupanja srednje zimske temperature zraka od prosječnih vrijednosti (1961.-1990.) za zimu kretala su se u rasponu od -0.9 °C na Zavižanu do 1.2 °C u Slavonskom Brodu.
Prema raspodjeli percentila temperaturne prilike u Hrvatskoj svrstane su u kategoriju normalno.

U travnju 2010. u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile su više od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.).
Temperaturna odstupanja kretala su se od 0.5°C u Daruvaru do 2.0°C u Senju.
Analiza raspodjele percentila je pokazala da se temperaturne prilike za travanj 2010. u najvećem dijelu Hrvatske nalaze u kategoriji toplo, dok su u kategoriju normalno svrstani Daruvar i Varaždin u kontinentalnom dijelu zemlje, te Šibenik i Komiža na Jadranu. U kategoriji vrlo toplo nalaze se Rijeka, Senj i Dubrovnik.

Tko je glasao

U travnju 2010. u cijeloj

U travnju 2010. u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile su više od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.).
Temperaturna odstupanja kretala su se od 0.5°C u Daruvaru do 2.0°C u Senju.
Analiza raspodjele percentila je pokazala da se temperaturne prilike za travanj 2010. u najvećem dijelu Hrvatske nalaze u kategoriji toplo, dok su u kategoriju normalno svrstani Daruvar i Varaždin u kontinentalnom dijelu zemlje, te Šibenik i Komiža na Jadranu. U kategoriji vrlo toplo nalaze se Rijeka, Senj i Dubrovnik.

Ovo je najsmješniji dio ja ću ti dati sve linkove i vidjeti ćeš kako se sa tim ljudi zabavljaju... 4 mjesec 2010 i posebno 5 mjesec 2010 su izrazito hladniji na prijašnje godine a posebno na razdoblje prije 10 godina...

Justice for all !

Tko je glasao

Ono što ti osjećaš ovih

Ono što ti osjećaš ovih dana je lokalno loše vrijeme a ne klima.

Lokalna klima se definira na temelju prosječnih vrijednosti parametara koji odredjuju vrijeme za odredjenu lokaciju za dugi niz godina, a parametri globalne klime se računaju kao prosjek klime na cijeloj Zemaljskoj kugli.

The Observer

Tko je glasao

Ono što ti osjećaš ovih

Ono što ti osjećaš ovih dana je lokalno loše vrijeme a ne klima.

Ajmo onda ovako lokalno vrijeme :)...

http://vrijeme.hr/euro_n.html Europa molim očitaj temperature...

Temperature u Australiji

http://www.crometeo.net/phpbb/viewtopic.php?f=64&t=6348

citiram :

Pozdrav svima iz Canberre,

Vec sam duze clan ovog foruma iako slabo postam, a odlucio sam otvoriti temu Vrijeme u Australiji jer
poslovno boravim u glavnom gradu nekoliko mjeseci i mislio sam da bi clanove mozda moglo zanimati vrijeme
na suprotnoj hemisferi.
Dakle za danas samo kratko jer je vec kasno ovdje. Cjeli dan kisi srednjim intenzitetom, vrijeme vise izgleda kao jesensko
nego ljetno. Maksimalna danasnje temp je bila 19 C. Kolicina kise u zadnja 24h izmedu 30 i 40 mm.

Trenutno stanje: Temperature 17.6°C
Dew Point 16.8°C
Feels Like 17.6°C
Relative Humidity 95%
Wind SSE 5km/h
Wind Gusts 7km/h
Pressure 1012.6hPa

Eh da jos jedna stvar, hvala Crometeo na otvaranju teme.

Napominjem tada je bilo LJETO u Australiji a pogledajte po slikama to ljeto...

O Aziji , Južnoj Americi i Sjevernoj Americi , te Africi ne sada jer nemam vremena tražiti dobre stranice (interesantno najlošije stranice imaju najjače organizacije koje se bave klimom...)

PS. molio bi ako diskutiramo da bar diskutirate sa argumentima i potkrijepite argumentima tj. npr. kartom nekom sa temperaturama... Ovako rekla kazala priče ja izrazito nevolim...

Justice for all !

Tko je glasao

Evo ti i slike, prosječna

Evo ti i slike, prosječna temperatura za period siječanj - travanj. 2010 je najtoplija godina otkada se vrše mjerenja

http://data.giss.nasa.gov/gistemp/graphs/2010vs2005+1998.pdf

The Observer

Tko je glasao

Evo ti i slike, prosječna

Evo ti i slike, prosječna temperatura za period siječanj - travanj. 2010 je najtoplija godina otkada se vrše mjerenja

http://data.giss.nasa.gov/gistemp/graphs/2010vs2005+1998.pdf

Droga Portorož... a informacije i grafovi od onih sa Mjeseca... Razumijem... Nevjerovatno da vani padaju sjekire i da cijeli svijet je u ledu , ti bi vadio smješne grafove... Fali još jedan super CIA-in graf sa državama koje posjeduju oružje za masovno uništenje...

Razgovaram samo sa onima koji daju linkove sa temperaturama svaki dan u npr. 10 gradova SAD (službene temperature...) , a ne vadi smješne tablice i Powerpoint prezentacije u rangu JACE...

Justice for all !

Tko je glasao

No comment, samo minus...

No comment, samo minus...

The Observer

Tko je glasao

Evo uzora znanstvene metode.

Evo uzora znanstvene metode. :) Kakvo sumiranje podataka iz tisuća mjernih stanica svaki sat i računalna obrada i klimatski modeli, napraosto prikupiš ono što se čini ljudima, par njih tu i tiamo, tokom par dana ili eventualno mjeseci i gotovo, sve je jasno! Fakat, što ti bedasti meteorologi troše svu tu silnu lovu na tu svu silnu opremu, kad je dovoljno pitati indijance kakva će biti zima. ;))

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Bojim se da je s druge

Bojim se da je s druge strane znanosti tvrda valuta i keš, preparati protiv raka s maržom od par tisuća posto, knjige iza kojih stoji 0 mjeseci istraživanja i rada, a prodaju se "ko alva", predavanja koja pune dvorane (po popularnim cijenama) i "savjetovanje" celebrityja uz malu naknadu (koja se rijetko prijavljuje).

Svi koji misle da su naši znanstvenici neki zastupnici vladajuće politike, krupnog kapitala, korporacija... pa jeste li vi normalni: pogledajte kakve aute ti ljudi voze. Pa svaki normalni obrtnik ima triput bolji auto.

Znanost isto pruža velike užitke, ali je teška. I sviranje violine je teško, pa nikom ne pada na pamet da je glazba kad se pritisne DEMO na synthesizeru bolja od vrhunskog svirača violine.

Ali ovdje se muljatori uspoređuju kao ravni s ljudima koji su cijeli život posvetili učenju, radu i istraživanju, da bi se na kraju vozili u polovnom autu.

Predlažem ljubiteljima Na rubu znanosti posjet nekoj zemlji gdje nema previše znanstvenika i suvremene tehnologije, da vide kako se tamo živi. Evo, karte za Egipat su dosta jeftine.

Sve ovo, nažalost, pokazuje priličnu neobrazovanost Hrvata. No ionako velika većina tvrdi da je zadnja knjiga koju su pročitali bila lektira u školi, pa čemu se treba čuditi?

Tko je glasao

Opet raspravljate o nečemu

Opet raspravljate o nečemu što ne razumijete. Odlika znanosti je u saznanju da nema granica. Čim se netko počne baviti pitanjem granica, sam sebe ograničava u razmišljanju i kreativnosti. To je smrt za znanost. Da su zdrav razum i logika sami po sebi dovoljni za razvitak, tada nam ne bi trebala ni edukacija ni znanost.

Tvrditi da u duhovnim djelatnostima nije moguće postavljati hipoteze i testirati ih, može samo netko tko zaista ništa ne zna o duhovnoj inteligenciji, znanstvenim otkrićima na tom polju i činjenici da duhovno prethodi svemu materijalnom. Dakle, bez duha ne bi bilo ni svijeta ni znanosti.

Tko je glasao

duhovno prethodi svemu

duhovno prethodi svemu materijalnom

Ovo jako zanimljivo zvuči, ali što bi to zapravo značilo? Da duh prethodi jajašcu i spermatozoidu? Da treba staviti duhovne vrijednosti ispred novca? Da je neki Duh stvorio Svijet? Može značiti tisuću stvari, a može značiti i ništa.

Zapravo nije loše ponekad se ograničavati — tko uzima prevelike zalogaje, često ništa ne postigne. Bitno je ne imati predrasude.

Tko je glasao

A što je predrasuda, nego

A što je predrasuda, nego ne znati što je duhovnost? Duhovne vrijednosti su preduvjet da bi se moglo stvoriti novac. Duhovnost je sve. Ne znam tko je stvorio svijet, ali znam da duhovnost pokreće svijet. Pogledajte kako manjak duhovnosti uzrokuje krizu smisla.

Samo se vi ograničavajte. Puno ćete s tim postići. Kao i do sada.

Tko je glasao

@poveznik: Čim se netko

@poveznik:
Čim se netko počne baviti pitanjem granica, sam sebe ograničava u razmišljanju i kreativnosti. To je smrt za znanost.
Treba biti svjestan granica, i treba biti spreman preči ih! Na granicama se obično događaju vrlo zanimljive stvari (dijalektički to može biti npr. "prelaz kvantitete u kvalitetu"), to su teme znanstvenog proučavanja. Koža je granica između tijela i okoline i netko može cijeli život posvetiti proučavanju, stratosfera je granica između donjih slojeva atmosfere u kojima postoji život i međuplanetarnog prostora, doba Karla Velikog je na granici između starog patrimonijalnog sustava i feudalizma...

Da su zdrav razum i logika sami po sebi dovoljni za razvitak, tada nam ne bi trebala ni edukacija ni znanost.
Naravno da nisu, inače ne bih ni ja toliko inzistirao na zanstvenim metodama, niti bi one bile posebna tema znanstvenih i filozofskih proučavanja.

Što se pak tiče tvojih tvrdnji o "duhovnoj inteligenciji" i "duhovno prethodi svemu materijalnom" to je pitanje religije i ne bih se u to upuštao. Poštujem tvoje pravo na takva uvjerenja, iako ih ne djelim, kao što sam siguran, da i ti poštuješ moje pravo na uvjerenja koja smatraš pogrešnim (sekularni humanizam).

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Ne, Oštriću, ne postoje

Ne, Oštriću, ne postoje granice u Prirodi. Vi govorite o ljudskim ograničenjima. Međutim, sve što može zamisliti i u što može povjerovati, i čovjek može ostvariti bez ikakvih ograničenja. Sasvim nešto drugo je što se ljudi, u pravilu, ne koriste svojom maštom ili ne vjeruju u svoje sposobnosti.

I evo nas konačno na onome ključnome što vi nikako da razumijete: duhovnost i religija nemaju apsolutno nikakve dodirne točke!!! Duhovnost je pokretačka sila Prirode i vrijednost, dok je religija ljudska izmišljotina i najobičnija manipulacija. Nije riječ o mojim uvjerenjima, već o znanstvenim činjenicama. To ne znači da ja ne bih poštivao tuđa uvjerenja samo zato što su drugačija od mojih. Mene uvijek razlike u uvjerenjima vesele. Iako nikada nisam bio vjernik u religijskom smislu, dubinski sam proučio i otkrio razlike između religija i duhovnosti. Mogu reći da sam stručnjak na tom planu. Dokaz je činjenica da svećenici bježe od mene i rasprave o ovoj temi kao vrag od tamjana.
Odjednom izgube smisao za dijalog i otvorenu komunikaciju.

Tko je glasao

poveznik i Zoran Oštrić su

poveznik i Zoran Oštrić su u pravu u svojim gornjim komentarima, radi se u drugačijem poimanju svijeta što je sasvim razumljivo. Nevolja je kada se ne poštuju drugačiji stavovi. Nevolja je također kada se omalovažavanjem nečijeg rada nastoji podiči svoj, što radi gospodin vinkovicdejan u svojim dnevnicima. Umjesto da ako već smatra da je tzv. pseudoznanost previše zastupljena u našoj maloj zajednici, ne radi nešto na popularizaciji same znanosti, on to rješava tako da blati ljude koji drugačije misle i rade. O tome tko je od njih u pravu a tko u krivu ne želim polemizirati već želim naglasiti da takav način uvjetno rečeno popularizacije znanosti koji je odabrao vinkovicdejan jest ne etičan, i u konačnici loš za samu znanost. Zar ne bi bilo bolje da napravi npr. blog o znanosti kojim se bavi, da na jedan popularan način piše o svojoj znanosti, da se izbori za svoju emisiju u koji će pozivati razne naučnike da na zanimljiv način pričaju o svojim dostignućima itd...
Pljuvanje i samo pljuvanje a ne konkretna djela su problem u Hrvatskoj općenito, pa tako i u hrvatskoj znanosti.

Tko je glasao

@ira: poveznik i Zoran

@ira:
poveznik i Zoran Oštrić su u pravu u svojim gornjim komentarima, radi se u drugačijem poimanju svijeta što je sasvim razumljivo. Nevolja je kada se ne poštuju drugačiji stavovi.
Poveznik je gore napisao da "u prirodi ne postoje granice". Za takvu besmislicu ne mogu imati poštovanja. Naravno, također je u prirodi sve povezano sa svim drugim.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Točno je da je svatko u

Točno je da je svatko u pravu, kada je njegovo poimanje svijeta i života u pitanju. Samo, tu se javlja jedan mali paradoks: vjerovanje da sam u pravu, čini da ne poštujem drugačiji stav. Ako sam ja u pravu, drugi i njihovi drugačiji stavovi se pokazuju nepotrebnima! Dakle, sam sebi sam dovoljan i drugi za mene ne postoje. Ne bi li to bilo bolesno? Zar to ne bi bila svojevrsna smrt?

Kada se malo bolje promisli, tada se dođe do puno boljeg zaključka: razlike u stavovima su nevjerojatno vrijedan potencijal. Jedino što ostaje je taj potencijal mudro iskoristiti. Međutim, svi smo mi programirani na način da razlike mrzimo i da ih svim silama nastojimo poništiti, premda je puno puta svrhovitije povećati ih i iz njih izvući korist. Uostalom, da nema razlika, kako bi se moglo dokazivati da je netko u pravu?

Umjesto dokazivanja da smo u pravu, puno bolji pristup je nastojati shvatiti u čemu je onaj drugi u pravu. Ali, tu se javlja novi problem: nema međusobnog povjerenja i kvaliteta komunikacije nije na tolikoj razini da bi omogućila razumijevanje. Iz tih razloga, obično se dijalog pretvara u sve i svašta, samo da bi se izbjeglo razmišljanje.

Tko je glasao

@poveznik: Baš smo se

@poveznik: Baš smo se nabrijali na Oštrića, ha? Ljubomora, seksualne aspiracije ili ...?
Opet raspravljate o nečemu što ne razumijete.Ovakvu uvodnu agresivno vrijeđalačku konstataciju (sa istom adresom pošiljaoca i primaoca) primjećujem svako malo pa me primorala da napišem nešto. Ukoliko je riječ o neuzvraćenoj ljubavi, molio bih te vrli Povezniče da to radiš na PM. Baljezganje koje je samo sebi svrha uzurpiranje je prostora, a i vremena u potrazi za nekim doista promišljenim komentarom. Naime, ovo što slijedi su... baljezganja.
Čim se netko počne baviti pitanjem granica, sam sebe ograničava u razmišljanju i kreativnosti.A zaklapanjem očiju pred granicama ćemo valjda biti duhovno neograničeni, lol? Dodao bih: "Zašto se Mujo zaleće glavom u zid? Zna da pametniji popušta." (Naravoučenije: zid je samo zamišljena granica pred kojom valja zažmiriti.) Uostalom kad je g. Oštrić spominjao granice znanosti?(Oštrić:) U društvenim znanostima, kad istražujemo sebe same, vanznanstveno vrednovanje je praktički nemoguće posve eliminirati, a mislim da nije ni potrebno. Ali ipak moramo biti svjesni gdje je granica.Granica vanznanstvenog vrednovanja, odn. granica smislenosti propitkivanja uopće, A NE GRANICA ZNANOSTI. Ili ćemo pak zaustaviti bilo kakvu drugu djelatnost pri susretu s nepotrebnom ali nerješivom dilemom kao npr. "što je bilo prije, kokoš ili jaje"?
Tvrditi da u duhovnim djelatnostima nije moguće postavljati hipoteze i testirati ih, može samo netko tko zaista ništa ne zna o duhovnoj inteligenciji, znanstvenim otkrićima na tom polju i činjenici da duhovno prethodi svemu materijalnom. Dakle, bez duha ne bi bilo ni svijeta ni znanosti.Odlično, slažem se u potpunosti, samo... kad je to Oštrić rekao?
(Oštrić:) Da (...)[whatever](...), hipoteza je koju možemo testirati.
(Oštrić:) svaka "ideja" u znanosti je tek "hipoteza" koju treba testirati.Mogu se postavljati čak i besmislene hipoteze i besmisleni testovi, naravno. Moguće je, kao što je moguće i skakati u prazan bazen. Zašto bi to netko sporio?
Znanost podrazumijeva točnu interpretaciju, i jasan komunikacijski kanal. Upravo u tome vidim razliku između iznesenog g. Oštrića i ovih kvazipromišljenih tvrdnji u komentaru. Drugim riječima, unatoč tvom nicku, vrli Povezniče, krivo si povezao. Naprosto, denunciraš denunciranja radi.

Tko je glasao

Mora bit da ste novi ovdje,

Mora bit da ste novi ovdje, Darko? Da niste, onda bi znali da mi je Oštrić stara mušterija. Samo, ja nisam na njega naoštren: uvijek natrči sam, ničim izazvan. Isto kao i vi sada.

Međuovisni ljudi nikada nisu ni na što prisiljeni. Prije svega, ne na glupo baljezganje. Poput marsovca, padate u raspravu, ni kurca ne razumijevajući. Lupio vam sex i neuzvraćena ljubav u glavu? A kako bi bilo da svoje savjete primjenite na sebi i frustracije rješavate u intimi nemoći u pameti?

Odakle vam ideja da je jedna prosto proširena rečenica agresivna i vrijeđalačka? Evo vam je Oštrić, u naknadnom komentaru, izričito priznao da stvari nije razumio. I? Hoćete vi sada dokazivati suprotno? Ili ćete se rađe postaviti u ulogu suca koji, zanemarujući činjenice, izriče presude i izvršava kazne istovremeno? Što ste nam htjeli poručiti: da ste pravosudni dužnosnik? Odvjetnik? Pa i da jeste, ne biste na tome mogli biti ponosni, zar ne?

U svojem zdravom razumu i logici ste nevjerojatno ograničeni. Pustite to. Počnite misliti. Ako vam kažem da nema granica, tada nije teško shvatiti da nije rješenje zaklapati oči pred njima. Nema ih! Kakvo zatvaranje oči? Uz to, duhovno nije ničim ograničeno, osim ljudskom glupošću.

Bukvalnim shvaćanjem pokazujete potpunu nesposobnost razumijevanja. Buni vas činjenica da Oštrić nije spomenuo "granice znanosti" ? A što su ograničenja i granice što ih vi postavljate u svojoj glavi? To nisu ujedno i "granice znanosti" i spoznaje? Okrećete pilu naopako, tvrdeći da postoji "granica smislenosti propitkivanja uopće". Ne postoji, i to je sada već treći put da vam to ponavljam: Nema granica, osim u vašoj ludoj glavi. Tko je taj i na temelju kojih kriterija bi odredio "granicu smislenosti" ?

I kad se slažete sa mnom, ne slažete se sami sa sobom. Žalosno. Tragično, čak. Kakve veze ima Oštrić s tim?
Radi vaše informacije: sve što Oštrić kaže na temu religije, duhovnosti i znanosti su njegove zablude, predrasude i neznanje. I zamislite: slažete se sa mnom, a i dalje vjerujete Oštriću? Koja šizofrenija!

Neki mladić se ovako molio Bogu: Dragi Bože, nisam siguran da li postojiš. Ali, ako postojiš, molim te, vrijeme je, učini nešto i riješi nas ljudske gluposti.

Tko je glasao

Baš smo se nabrijali na

Baš smo se nabrijali na Oštrića, ha? Ljubomora, seksualne aspiracije ili ...?

A kad sam zgodan. :)

Varšavska, 18. svibnja 2010.. Snimio: Renato Pejković

Tko je glasao

Za znanost treba puuuno

Za znanost treba puuuno novcekih, pa nam danas realnu znanost diktiraju veliki koncerni i ostali imaoci velikih novaca. Ono sto se uzima kao realna znanost, to su zapravo iz financijskih interesa financirana istrazivanja i rezultati. Dakle i "prava" znanost je dozirana u smislu interesa mocnika. Ako je nesto limitirano u smislu interesa, a dobar dio otkrica nije u opticaju, isto tako iz interesa, ostavlja se veliki prostor za nagađanja. Po meni su pozitivniji oni koji entuzijasticno nagađaju , od onih koji nam doziraju znanost.

Tko je glasao

Znanost nije Istina, niti je

Znanost nije Istina, niti je savršena. Podložna je greškama, zabludama, misinterpretacijama kao i većina smisaonog djelovanja.
Ipak, smatram da je isuviše opasno rušiti kompletnu instituciju zbog toga što u "Yangu postoji crna točka".
Samo, daj mi objasni jednu stvar: ako su po tebi "pozitivniji oni koji entuzijasticno nagađaju , od onih koji nam doziraju znanost", odakle znaš da ti isti entuzijasti nisu dozirani od nekih drugih "koncerna i ostalih imaoca velikih novaca", "financijskih interesa", "dozirani u smislu interesa moćnika"?
Vjeruješ li da je nova Mišakova knjiga samo entuzijazam za koji će on sav honorar proslijediti u "Zeitgeist project"?
U čemu je razlika pohlepe za bogatstvom koje je maznuo Danyken, Salinas (Troja@Gabela), nekoga tko prodaje "mušku vodu" i lijek protiv ćelavosti, kockaste kuge i aidsa... ili pak nekog pohlepnog farmaceutologa?
Imho, potonji se drži barem nekih pravila. Rušenjem svih kriterija nećemo doći do istine (a ni znanosti).

Tko je glasao

Imas pravo, malo sam sturo

Imas pravo, malo sam sturo pisala. Naravno da ne podrzavam rusenje kriterija. Htjela sam samo reci, da zbog kalkulantskog obznanjivanja nekih znanstvenih spoznaja, imamo situaciju da visimo na rubu znanosti. Sve je izmanipulirano. Isto tako se slazem da ima nepostenja na obe strane, ali odgovornost pravih znanstvenika je veca, od odgovornosti znanstvenika beletristickog tipa. Uvijek su postojali oni koji ozbiljno rade i oni koji glumataju i oni koji misle da znaju. Svi oni imaju svoje sljedbenike i tako ce to uvijek biti. Zato treba braniti istinu dokazanom spoznajom, a ne djelomicno. Znanstvenu spoznaju je tesko napraviti atraktivnom i interesantnom za one koji je trebaju cuti, a ni prezentanti bas nemaju smisla i volje za priblizavanje onima koji je trebaju slusati. Tesko je biti interesantan onima koji nemaju predznanja, a tko ce se i time zamarat i trosit vrijeme.
Oni koji teoretiziraju na rubu jako su kolorativni, imaju puno konzumenata, ali u startu ih ljudi prihvacaju vise kao zabavu, nego nesto relevantno. Na koncu svakoj pogresnoj tezi se moze doskociti relevantnijom tezom. Namjerno kazem relevantnijom.
Niti egzaktna znanost nije uvijek tako egzaktna, kako se to cini onima koji se njome bave. Sve je relativno :)

Tko je glasao

@onlygranny zbog

@onlygranny
zbog kalkulantskog obznanjivanja nekih znanstvenih spoznaja, imamo situaciju da visimo na rubu znanosti. Sve je izmanipulirano.
Iako mi ovdje nismo znanstvenici, trebalo bismo paziti na neka pravila izvođenja stavova. Ovdje je premisa "kalkulantsko izvođenje NEKIH znanstvenih spoznaja", s čime se slažem. Slijedi međutim tvrdnja "SVE je izmanipulirano". Zar baš SVE?

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Sve je izmanipulirano. I to

Sve je izmanipulirano. I to se s lakoćom može dokazati. Iako je ovdje rasprava o znanosti, ne može se poreći da znanost ovisi o znanstvenicima. Kako onda objasniti činjenicu da vrhunski obrazovani znanstvenici u svim važnijim društvenim i osobnim odnosima su prazni, nezadovoljni i u osnovi neuspješni kao ljudi? Ne znaju graditi zdrave odnose, maksimalno su frustrirani i svako malo se čuje kako se međusobno svađaju, rastavljaju, i na brojne druge načine samouništavaju.

Činjenica je da obrazovni sustav ljude ne uči kako mogu u potpunosti kontrolirati svoj život i kako u životu uživati, već ih uči kako da budu vrhunski fah- idioti. Logično da će se takvi polovnjaci vrtjeti u krug cijeli život, jer nemaju duhovne, emocionalne i financijske pismenosti. Pa im i obavljanje poslova u struci postaje krajnje upitno. To su ljudi koji spavaju, a takve ne krasi svijest.

Tko je glasao

Gospodine Ostricu, u zivotu

Gospodine Ostricu, u zivotu sam imala srecu ili nesrecu procitati mnostvo magistarskih radova i doktorskih disertacija s podrucja jednog djela prirodnih znanosti. Ponekad mi je bilo jako neugodno cestitati ljudima cijim sam obranama prisustvovala, jer nivo nekih od navedenih radova nije po kvaliteti odstupao od diplomskog uratka jednog prvostupnika(osim po uvezu). Gospoda koja su danas u visokom skolstvu i bave se znanstvenim radom, mogu potvrditi, ako imaju za to srce junacko, da danas mozes diplomirati, magistrirati i doktorirati na takvim neupotrebljivim banalnostima, da je postenoj osobi gadno sjedne na zeludac. Puno prepisivanja, malo stsistike i stvar ide dalje. Iz krugova proizvodnje takvih uradaka regrutiraju se ozbiljni znanstvenici?
Cast onim iznimkama koji stoje istrazivanjima i postenim radom iza svojih radova i znanstenih stupnjeva. To nadasve cijenim, ali malo je takvih i bojim se sve manje. Sada stovana gospodo srusite na moj stav i drvlje i kamenje, ali tvrdim da je manje relevantnih uradaka od onih zasmiranih. Na koncu rezultati silne neovisne znanosti donjeli su nam i silni "napredak" po sustavu koliko para , toliko i glazbe. Ako itko rusi kriterije u znanosti, onda su to nasi znanstvenici bez postenog stava. Tako je to kod nas. Cak nam i znanost curi kroz prste, kao pjesak. Steta, jer potencijala ima, ali morala i strukovne casti je malo. Vrhunske ljude se omalovazava dok ih se ne dovede u stanje letargije, jer nedaj boze da tko ispliva, ali rodjacki mentalitet nas je prozeo u svim sferama. Pogledajte samo mentalitet casnih nam akademika. Nekad su se i drzavnicima(da bas ne kazem diktatorima) tresle gace od stava akademika. Ma tko danas uopce ferma tamo neke akademike ?
Mi ovog trenutka jednostavno nemamo markantnih ljudi koji su spremni zrtvovati i najmanji dio svoje pozadine bilo u kojoj sferi zivota pa i u znanosti.
Neka baci kamen, onaj koji nije pokusao manipulirati ili bio dobrovoljno izmanipuliran za svoju korist.

Tko je glasao

Genijalno!! Ne volim se

Genijalno!! Ne volim se slagati, ali činjenice su činjenice i od njih ne treba bježati. Samo, ne radi se o mentalitetu, moralu, časti ili strukovnom poštenju. Riječ je o nedostatku karaktera. Mi u obrazovnom sustavu ljude ne učimo vrijednostima i karakteru i kao "gotov proizvod" oni nikako ne mogu biti cjeloviti i karakterni. Što nije njihova odgovornost.

Ne znam jeste li svjesni kakvu ste temu otvorili zadnjom rečenicom u komentaru? Za karakterne ljude nikada ne postoji dilema manipulirati ili dopustiti da budu izmanipulirani radi koristi. Koliko odbijaju manipulirati, toliko ne dopuštaju da se njima manipulira. Ali, u društvima kakva su današnja Hrvatska ili jučerašnja Jugoslavija, biti karakter znači platiti više nego strašnu cijenu. Međutim, takvima ni na kraj pameti ne pada bacati se kamenjem na bilo koga. Po prirodi stvari, karakteri sve i svakoga razumiju. Prije svega sebe. Možda zvuči apsurdno, ali oni ne optužuju druge ljude i okolnosti, jer dobro znaju da je njihov karakter njihov izbor i sudbina.

Tko je glasao

Ali, u društvima kakva su

Ali, u društvima kakva su današnja Hrvatska ili jučerašnja Jugoslavija, biti karakter znači platiti više nego strašnu cijenu.
Moje životno i radno iskustvo kaže da cijena jest visoka, ali ni izbliza nije strašna, a pogotovo to nije za skromne ljude i ljude koji ne pristaju izgubiti ljudskost radi nekih "viših interesa". Kad se jednom prijeđe prag i okolina shvati da je vaše ponašanje u skladu s onim što govorite i da ono što govorite vrijedi prvo za vas a tek onda i za druge, stječete poštovanje ili ono, kako to volimo reći, da se u svakom trenutku možete pogledati u ogledalo, ali i suočeni s drugima nikad ne morate svrnuti pogled u stranu.

Ali ako stremite samo za materijalnim, ako ne suosjećate s drugima, ako sebe radi položaja na kojem ste izuzimate od poštovanja zakona ili drugih propisa ili ako polazite od stava da ono čega nema na papiru i ne postoji, bojim se da niste sposobni za takav iskorak.

Evo jedan banalni primjer; zabrana pušenja u radnim prostorima, sve je čisto primjenjuju se zakonski propisi, ali ponašanje zaposlenih je drugačije od sredine do sredine, u prostorim tvrtki čiji direktori su sami sebe izuzeli od obaveze poštivanja zakona, pa ako nigdje drugdje onda puše u svojim kabinetinma, a to tajnice znaju, a ako tajnice znaju .... ćete naići na veći broj ljudi kojki zakon ne poštuju nego tamo gdje prvo direktori poštuju zakon pa imaju tri čiste svakoga koga zateknu u prekršaju upitati "jesi li vidio mene da to radim?"

Tko je glasao

Cijena svijesnosti jest

Cijena svijesnosti jest strašna i u njoj je uračunato doživotno i trajno isključenje iz društvenog života. To je sudbina karaktera. Možda vi još niste u svojoj skromnosti prošli sve ono što svjesni ljudi moraju proći, ali morate znati da će vas okolina odbaciti tek onda kada shvati koliko ste opasni u svojoj slobodi i odgovornosti. Mi živimo u društvu patološkog straha od svega drugačijeg. Ovo je društvo od kalupa i uniformiranosti i slobodnomisleći su unaprijed prokleti i obilježeni. Ima stih jedne pjesme koji kaže: Čudni ljudi žive tu, sve što vole razapnu...". Živa istina. U Bibliji stoji: Nitko ne može biti prorok u svome selu!

Pomiješali ste pojmove. Karakteri su cjeloviti ljudi. Ljudi svijesti i ravnoteže. Karakteri streme cjelovitom bogatstvu, kako duhovnom tako i materijalnom, suosjećaju i utječu na druge. Ne vole i ne žele položaje, pa čak smatraju da je opozicija najbolja pozicija za djelovanje.

Karakteri se nikada ne zamantavaju ljudskim zakonima. Puno vrijedniji i korisniji su prirodni duhovni zakoni i dok se njih držite, ne možete pogriješiti, osim ako poludite te sebi i drugima namjerno želite napraviti štetu. Ja nikada ne padam u iskušenje da ljude optužujem da krše zakone. Uvijek ljudi postupaju onako kako su odgojeni i educirani. Što znači da njihovo ponašanje, po prirodi stvari, nije njihova krivnja ili odgovornost. Takve ljude nije pošteno okrivljavati, nego razumjeti i utjecati na njih da se razviju u korisnije i vrijednije, jer to, po svojim sposobnostima, bez sumnje svatko može. Uključujući šefove.

Tko je glasao

@poveznik Oprosti, nisam bio

@poveznik
Oprosti, nisam bio svijestan o kome se radi, pa sam naletio!
No neće se ponoviti, mene više nitko neće vidjeti da komentiram ono što ti napišeš.
Jednostavno nisam shvatio koliko si ti prirodno "nadaren".

Tko je glasao

potpisujem.

potpisujem.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci