Tagovi

Rješenje krize u Hrvatskoj

Postoje područja u kojima Hrvatska bez dvojbe bilježi značajan rast. Ta područja su: porezno opterećenje, nezaposlenost, siromaštvo, cijene/inflacija, broj zatvorenih tvrtki i obrta, deficit državnog proračuna uz istovremeni rast državne potrošnje i birokracije, neučinkovitost državnog i javnog sektora, dugovi javnih tvrtki, dugovi socijalnih i zdravstvenih ustanova države, javni dug kojega na račun građana kreiraju političari na vlasti, političke afere, broj neriješenih sudskih predmeta, rast zakonodavnog i regulatornog okvira.

Raste i opće nezadovoljstvo građana situacijom u kojoj se nalaze kao i pritisak kojeg stvara ukupna neizvjesnost i nedostatak perspektive. Iako će mnogi zamjerati svojim sugrađanima na nedostatku protesta, ipak građani su do danas protestirali u više navrata. U izbornoj 2011. godini održano je desetak prosvjeda kroz koje su građani ojačali zajedništvo i ukazali na mogućnost zajedničkog djelovanja. Prosvjedi su bili okarakterizirani kao “anti-vladini” no zapravo se radilo o socijalnim prosvjedima. Ono što je nedostajalo u tom trenutku bila je artikulacija suštinskih problema te se vladajuća stranka održala na vlasti do kraja godine i parlamentarnih zbora.

Nakon godine dana djelovanja nove koalicijske vlasti stanje u Hrvatskoj je neusporedivo gore nego početkom 2011. Registrirana nezaposlenost građana bliži se brojci od 400.000, što je povratak na razinu iz 2001. godine. Državni proračun je u odnosu na 2001. uvećan 2 puta, a javni dug čak 2,5 puta. Dalje nije nužno nabrajati, pogoršanje svih parametara je očito te se sasvim sigurno nalazimo u najtežem razdoblju od završetka Domovinskog rata.

Prosperitet ne dolazi od “ekonomskog plana” nametnutog iz vrha, već s ekonomskom slobodom građana koji sami odlučuju o tome kako će i pod kojim uvjetima korisiti svoj rad, znanje i ideje te rezultate istih koji predstavljaju njihovo neprikosnoveno vlasništvo. Da li je možda problem u konstantnom očekivanju građana da vlast ponudi plan za rješavanje problema koje bi načelno trebali rješavati građani sami?

Sloboda od materijalne odgovornosti tj. sklonost prepuštanju te odgovornosti drugome na brigu (vladajućoj stranci) prilično je problematičan koncept. U konačnici građani izgube kako materijalnu sigurnost, koju su očekivali ostvariti kroz realizaciju političkog plana, tako i osobnu slobodu. Problem je to kojeg su građani Hrvatske zadržali i nakon osamostaljenja. Umjesto tranzicijskih promjena iz socijalizma u slobodno društvo, te u ekonomskom pogledu zamjene planske ekonomije slobodnim tržištem, odlučilo se i dalje podržavati odluke vlastodržaca i pokoravati se njihovom političkom planu.

Geneza ovog konstantnog problema nalazi se u povijesti. Počevši od izučavanja marksističke dogme unutar socijalizma u građanima se postepeno oblikovala svijest o nužnom podređivanju interesima kolektiva, a interese kao takve definira i njima manipulira političko tijelo. Keynesova ekonomska računica, kao opće prihvaćen pogled na ekonomiju širom Svijeta, bio je idealan model kojim se nastavilo upravljati općim ekonomskim parametrima društva. On podrazumijeva dominantnu ulogu države (vlasti) u kontroli ekonomskih agregata i za krajnji cilj ima multiplicirati ekonomski rast kroz manipulaciju vrlo malim brojem danih parametara (poput agregata proizvodnje, potrošnje i investicija).

Dok se hrvatski, europski i svjetski političari zabavljaju Keynesovim manipuliranjem ekonomskim agregatima, osmišljavanjem ekonomskih, poreznih, fiskalnih i monetarnih politika, kao nužnog instrumentarija za podršku ideji trajnog ekonomskog rasta, očito je da rezultati tih napora odvode u sasvim suprotnom smjeru od očekivanog.

U promašenim rezultatima nalazi se konstantno opravdanje i motiv da se pogreške ispravljaju dodatnim politikama unutar istog okvira te se, u posljednje vrijeme, krize javljaju sve češće, bivaju sve teže, a javni dug kojeg političari stvaraju na račun građana premašuje sve granice racionalnog postupanja, odgovornosti i morala. U tom suludom procesu prosperiraju samo oni koji se nađu u milosti političara i razvojnog plana, što je dodatno ojačalo nastojanja pojedinaca i lobista da svoje interese nametnu putem države kao dio općih razvojih strategija i podrške provođenju plana. Primjerice, u Hrvatskoj je u usponu IT industrija koja dobiva sve veću pozornost i potporu vlasti dok problemi ostatka građana ostaju izvan fokusa.

A što je s građanima? Oni su izgubljeni, kako u lošim potezima političara, tako i u vlastitim očekivanjima prema njima ili općenito prema onome što misle da im država treba pružati. Kroz digresiju na motive prosvjeda mogao bih reći kako građani i dalje od države očekuju prosperitet, posao, materijalno i socijalno blagostanje ili jedostavnije rečeno – konačno riješenje svih problema, pri čemu tek rijetki vide da su vlastodršcima uslijed toga potpali u milost ili nemilost. Je li moguće uopće dizajnirati društvo, postaviti konačne parametre djelovanja svakog čovjeka i time utjecati pozitivno, jednakom mjerom, na sve članove društva i osigurati ekonomski rast?

Različitost današnje polarizacije lijevih i desnih političkih stranaka u biti je svedena na irelevantne detalje. Iz perspektive građana potpuno je svejedno hoće li biti podređeni vodstvu lijevih ili desnih jer podređeni će biti u oba slučaja, uz minimalne različitosti u planu i istu šablonu.

Istinska polarizacija nalazi se između skupina ljudi koji drže vlast alatom za ostvarenje materijalnih i socijalnih prava (osobni cilj = materijalna sigurnost ispred materijalne odgovornosti), te skupine ljudi koja smatra da navedeno predstavlja moralni hazard, stimulira korupciju i guši građansku slobodu koja je nužna za ostvarenje maksimalnih potencijala društva kroz slobodno tržište.

F.A.Hayek (1899.-1992.), kao jedan od predvodnika Austrijske škole ekonomije, klasični liberal i nobelovac, bio je najistaknutiji Keynesov oponent i kritičar. Njihova neslaganja definirana su u nalaženju subjekta koji upravlja općom ekonomijom, te u njegovom optimalnom načinu djelovanja. Dok je Keynes zagovarao jaku kontrolu i nadzor ekonomije putem politike i države Hayek je ukazivao na nemogućnost dizajniranja i optimizacije takvog sustava, a ponajviše na latentnu opasnost uslijed jačanja političke moći, počevši od korupcije pa do krajnje radikalnih posljedica, na štetu građana (knjiga Put u ropstvo – “The Road to Serfdom”).

Ne podsjeća li Hayekovo razmatranje na današnju realnost? Vrijedi sada spomenuti da je Hayek svojeg “Nobela” 1974. godine zaslužio na ekonomskoj opservaciji nastanka “Velike depresije 1929. godine” dokazujući uzroke i problematiku državne intervencije u monetarnoj i ekonomskoj politici kao i nemogućnost iznalaženja konačne ekonomske računice u planskoj ekonomiji koju zagovaraju socijalisti. (http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/1974/press.html).

Kao najbolje sredstvo za ekonomsku alokaciju resursa Hayek zagovara slobodno tržište, unutar kojega građani kroz socijalni kontakt i razmjenu informacija spoznaju svoje realne potrebe, grade ekonomiju i društvo bazirano na zadovoljenju tih potreba, pri čemu se služe cjenovnim signalima kao surogatima znanja. Istovremeno, polazi od čovjeka kao nesavršenog bića koje nije sposobno spoznati sve uvjete i činjenice unutar kojih se odvija ekonomska aktivnost, već svoje odluke donosi uslijed ograničene količine informacija s kojima raspolaže u danom trenutku i u tom smislu postupa maksimalno racionalno ukoliko to čini slobodno i na dobrovoljnoj osnovi.

Kako bi u konačnici prosperirali, građani Hrvatske trebali bi preispitati vlastita očekivanja prema državi i političarima. Ukoliko konačno žele slobodu i autonomnost u donošenju odluka za vlastitu korist, vrijedi insistirati na:

  • Reformi pravnog okvira kojeg treba izgraditi na temelju Vladavine prava (eng. “The Rule of Law”, grč. “Isonomia”) – (http://www.jurlandia.org/rol.htm) s nezavisnim, nepristranim sudstvom i pojednostavljenim zakonima,
  • Smanjenju volumena i dosega državne vlasti, političara, institucija i birokracije, te usluga koje se financiraju paušalno iz državnog proračuna tj. oporezovanim novcem građana,
  • Smanjenju poreza, nameta i ograničavajućeg regulatornog okvira,
  • Nepovredivosti i neotuđivosti imovine građana,
  • Slobodnom tržištu na kojem će građani neometano zadovoljavati međusobne potrebe,
  • Neotuđivosti prava na javno izražavanje mišljenja.

  • Ove pretpostavke temelj su slobodnog društva, a države Svijeta koje ih nastoje prakticirati ostvaruju najvišu zabilježenu razinu ekonomske slobode, pravne sigurnosti i zadovoljstva građana.

    U “Indexu ekonomskih sloboda”, kojeg godišnje objavljuje The Heritage Foundation, možete vidjeti razinu ekonomskih sloboda 185 država Svijeta. Među najslobodnijim državama svijeta su Hong Kong, Singapur, Australija, Novi Zeland i Švicarska. U one najrepresivnije spadaju Sjeverna Koreja, Kuba, Zimbabwe i Venezuela.

    Hrvatska se nalazi na 78. mjestu, među umjereno slobodnim zemljama, a kao osobito problematična istaknuta je visoka razina korupcije unutar pravosudnog sustava, koji potkopava nužne reforme i onemogućuje uspostavu Vladavine prava, kao i korupcija u javnim tvrtkama, sveučilištima, poslovima javne nabave i zemljišno-knjižnim poslovima. Od ostalih opaski tu je visoko porezno opterećenje, visoka državna potrošnja, prereguliranost tržišta, tromost birokracije, rigidni radni zakoni, itd.

    Dok nas mediji svakodnevno zabavljaju trivijalnim temama, oni suštinski problemi teže se razabiru, no pomaka u tom smjeru ipak ima. Nadam se da je ovaj tekst pomogao u nekoj mjeri prebaciti fokus na suštinske probleme koje treba rješavati. Iako je opće stanje građana Hrvatske teško, ono nije bezizlazno i promjene sa pozitivnim ishodom su moguće. Pozivam građane da po prvi puta podrže društvene promjene u smjeru željno iščekivane građanske slobode i prestanka dugotrajnog političkog diktata i represije koju smo naslijedili iz prošlosti.

    Svako dobro,
    Kapitalac

    Komentari

    Sranja

    Postoje sranja koja se mogu ignorirati i ona koja ne mogu.

    Svatko onaj koji se poziva na Heritage Foundation u Hrvatskoj je kažimo to tako ima problematičnu liniju razmišljanja.

    Cilj Heritage Foundation je boljitak SADa,a ne Hrvatske pa bi po toj logici osoba koja zagovara ekonomsku politiku ove fundacije cilj bio boljitak SADa, a ne Hrvatske bila.....

    18 godina sada već Hrvatska sluša ekonomske savjete, prijedloge i ultimatume SADa i EU. Gdje nas je to dovelo i sada bi genijalna ideja bila da nastavimo na tom putu !?

    Bravo majstore

    1) Javi mi kada nađeš državu to jest stanovništvo neke države kojemu je slobodno tržište donijelo ekonomski boljitak ?
    2) Da li uopće može postojati slobodno tržište za "prirodne monopole" ?

    Čisto za informaciju slažemo se po pitanju našeg pravosuđa i birokracije koja blokira ulaganja. Zar se to ne bi trebalo prvo rješiti pošto je barem teoretski mnogo jednostavnije ??

    Tko je glasao

    Čisto za informaciju slažemo

    Čisto za informaciju slažemo se po pitanju našeg pravosuđa i birokracije koja blokira ulaganja. Zar se to ne bi trebalo prvo rješiti pošto je barem teoretski mnogo jednostavnije ??
    To su upravo prve dvije stvari koje sam naveo kao svojevrsnu preporuku temeljem trenutne situacije u kojoj se država nalazi.

    Glede Heritagea, već 18 godina za redom prva na popisu najprosperitetnijih zemalja svijeta je Hong Kong, SAD pada iz godine u godinu. Dakle ako oni rade u interesu SAD-a u toj statistici onda bi se ta neobjektivnost izražavala na rezultatu. No pad SAD-a govori suprotno. Kao klasični liberal ostavljam mogućnost da je i SAD-ovo trenutno mjesto nerealno visoko, mislim da su jako pali u smislu ekonomskih i građanskih sloboda unatrag 10 godina.

    Glede prijedloga koje slušamo, oni ne dolaze od liberalne struje, da se tako izrazim, naša vlast sluša one savjete koji joj samoj donose veću važnost u društvu i priliku da se nametne kao jedino moguće rješenje. Usput su nas ti isti političari vrlo spretno pokrali. Dakle reforma pravosuđa i uvođenje Vladavine prava, smanjenje opsega i dosega vlasti i birokracije itd.

    Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

    Tko je glasao

    Heritage

    Pretpostavljam da sam se trebao bolje izjasniti ranije....

    Kada kažem da Heritage zastupa interese SADa želim reći da on već 30 godina zastupa interese vladajuće klase SADa koja se bogati na pljačkanju vlastitog stanovništva i oružanoj pljački drugih država.

    Po pitanju druge stvari što da ti kažem nego da još jedino elite NATO država i njihovih najvećih prijatelja vjeruju u slobodno tržište i općenito neoliberalni model. Ekonomsku politiku državnog kapitalizma trenutačno provode sve druge države ili ako ćemo biti precizniji sve države koje ekonomski napreduju.

    Uzmimo kao najslavniji primjer Kinu gdje je 2007 tamošnjih 150 državnih korporacija imalo profit od 150 milijardi dolara ili ako hoćeš drugačiji primjer gdje su 2011 godine tamošnje državne korporacije činile 35 % privrednih subjekata i istovremeno ostvarile 43 % sve dobiti.

    Teorija smanjivanja utjecaja države se u praksi pokazala kao najveći ekonomski debakl 20 stoljeća.

    Znaš što se kaže o ekonomiji kao nauci:

    Ekonomija je jedina nauka u kojoj uvaženi stručnjak može uvijek biti u krivu, pa ipak i dalje ostati uvaženi stručnjak

    ps.toliko o Nobelu za ekonomiju

    Tko je glasao

    zapravo glede utjecaja vlasti

    zapravo glede utjecaja vlasti (ne države kako se voli paušalno reći) na ekonomiju 20.st. je pokazalo upravo suprotno, da slobodno tržište nikad nije niti uspostavljeno zbog prevelikih ambicija ali i skrivenih despotskih motiva političara koji stoluju na vlasti. :)

    Kina se mijenja od potpuno regulirane u sve manje reguliranu. Rezultat njihovog strelovitog napretka je u tome što shvaćaju što znači slobodno tržište ali ih muči isti problem kao i svakog despota na vlasti - ne dopuštaju ljudima da prodišu.

    Ekonomija u neku principu nije znanost, ona je društveni fenomen. ;)

    Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

    Tko je glasao

    @Kapitalac

    Po pitanju Kine si djelomično u pravu, ali samo djelomično.

    Istina pada broj državnih kompanija, ali s druge strane od razdoblja Istočnoazijske krize se utrostručio dio budžeta kojim upravlja središnja država. Kineska državna politika je intervencionizam i prije će u paklu zasnježiti nego što će se to promjeniti.

    Kada bi mogli birati između državnog stana i sigurnog radnog mjesta na jednoj strani i slobode mišljenja na drugoj što misliš da bi danas ljudi u Hrvatskoj izabrali ??

    Tko je glasao

    Kina se mijenja od potpuno

    Kina se mijenja od potpuno regulirane u sve manje reguliranu. Rezultat njihovog strelovitog napretka je u tome što shvaćaju što znači slobodno tržište ali ih muči isti problem kao i svakog despota na vlasti - ne dopuštaju ljudima da prodišu.

    Ali im puštaju da rade. U kini 80% ljudi želi svoju tvrtku. Kod nas je taj broj prije krize bio 20%.

    Tko je glasao

    Rješenje krize u Hrvatskoj

    U Hrvatskoj... ??? Nemoguća misija.

    Tko je glasao

    Plaćanje zraka

    Na prvi pogled zrak se doista ne plaća i čovjek diše besplatno. No kad se pažljivo razmisli o tome vidi se da je to samo jedna kriva predrasuda.

    Naime, da bi čovjek mogao disati, mora biti živ, a da bi bio živ mora nešto jesti i piti, barem vodu. A jelo i piće se plaćaju. Dakle, plaćanjem jela i pića plaća se i zrak kojeg udišemo. Cijena zraka ukalkulirana je u cijenu hrane i pića. Naravno, mi možemo odbiti plaćanje zraka, ali ako to odbijamo duže od nekoliko minuta...umiremo.

    Tko je glasao

    Bigulica

    Bigulice, dušice, sigurno si često kupila štrucu kruha u dućanu, i, kad si ju plaćala, da li ti znala što si zapravo plaćala. Hajde reci nam to, ali molim te da nikoga ne pitaš za točan odgovor ili da ga dadeš pomoću nekakvog šalabahtiranja.
    Pitanje je jako ozbiljno, toliko da ne može biti ozbiljnije, a odgovor je jedna jedina riječ, ali može i jedna prostoproširena rečenica.

    Tko je glasao

    slobodno tržište

    Zagovarateljima apsolutno slobodnog tržišta bih za početak predložio da žive u zemlji gdje će država odlučiti privatizirati dostup pitkoj vodi i distrubicuju koju će onda plaćati 12318237183 kn po metru kubičnom (sve u sklopu teorije o maksimalizaciji profita).

    Naravno, uvijek će se naći konkurencija. Prvo će tri godine izračunavati isplativost, onda će 10 godina graditi paralelne cijevi pa će konkurirati cijenom od 11782364 kn po metru kubičnom.

    Jednog dana se možda pojavi i neka treća. Možda. A to je sasvim ok. Tko nema za vodu, ne treba niti da je pije.

    Zagovarateljima apsolutno slobodnog tržišta bih zamjerio jednu stvar. Znam ljude koji su tvrdili da imaju pravo na prigovor savjesti u vezi civilnog služenja vojnog roka. Pa su lijepo služili vojsku u zatvoru. Znam za pokret u USA koji tvrdi da su svi porezi nelegalni - pa ih niti ne plaćaju. Pa budu u zatvoru neko vrijeme.

    Što je s vama - kako vi prikazujete privrženost svojoj ideji, osim što tu lamentirate?

    Tko je glasao

    Privrženost svojoj ideji

    Za Kapitalca i libzarda, istina, ne mogu ništa reći, ali ja, među ostalim, privrženost svojoj ideji iskazujem i tako što na svaki mogući način pokušavam umanjiti štetu koju mi čini država kao nasilni "legalni" eksponent tvoje demokratske anonimnosti i uvjerenosti da je nasilno raspolaganje dijelom moje imovine društveno korisna stvar. Kako to postižem? E sad...

    Tko je glasao

    ... znam ja

    Pokušavaš što više stvari raditi na crno, švercaš, ne izdaješ račune - no koristiš sve moguće benefite "socijalne države koju prezireš" uz čestu upotrebu rečenica "i vi to zovete dječji dodatak, znate li koliko majka dobiva u Norveškoj?" "znate li koliko je socijalna pomoć u Njemačkoj?" i slično... jesam li u pravu? :)

    To je otprilike kao da se protiv fašizma boriš da krivo pjevaš riječi himne... a poslije govoriš kako si podrivao sustav iznutra.

    Tko je glasao

    ne znaš ti...

    Gledaj, pretpostavljam da ti je poznato da je samoobrana prirodno ljudsko pravo. Dakle, ako mi je jasno da mi netko uzima lovu a da od mene prethodno za to nije dobio suglasnost, bio bih doista glup da to ne prepoznam kao pljačku i da se o takvog postupanja ne pokušam zaštititi.

    Ne pušim, naime, priču da je krađa, kad je kradljivac pojedinac, kažnjiva radnja vrijedna svake vrste društvene osude, dok je, u slučaju kad je "legalni" počinitelj država, onda, je li, riječ o pravednoj i nužnoj redistribuciji društvenih dobara. Moralni postulati morali bi vrijediti jednako za sve.

    Tko je glasao

    moralni postulati

    Pretpostavljam da si jednako domišljat u zaštiti sebe i moralnog integriteta, pa kad uđeš u ZETov tramvaj ne platiš kartu recimo 10 kn... nego je platiš 30, budući da onih 20 financiraju građani kroz prirez, a ja nigdje nisam dao suglasnost da ti dobiješ taj novac :)

    Tako vjerojatno i kod svih "primanja od države" bježiš od toga da ti država nešto da? :)

    E joj, joj... Prekrasno je kada me ljudi koji me inače uvjeravaju "treba ukinut državne inspekcije, privatne su bolje, svi će se držati zakona"... umjesto da sustav mijenjaju nekon idejom, oni ga mijenjaju tako da ne poštuju zakone i vlastita pravila. Već vidim na što bi ličila ta tvoja utopija.

    Tko je glasao

    Pretpostavljam da si jednako

    Pretpostavljam da si jednako domišljat u zaštiti sebe i moralnog integriteta, pa kad uđeš u ZETov tramvaj ne platiš kartu recimo 10 kn... nego je platiš 30, budući da onih 20 financiraju građani kroz prirez, a ja nigdje nisam dao suglasnost da ti dobiješ taj novac :)

    Ne, naravno, plaćam 10 jer nisam budala. Ako mi je lova mrknuta, onda je mrknuta i ja gledam da umanjim njezin gubitak kako god znam. To što je onaj od kojeg na neki svoj način pokušavam vratiti dio svoje love istovremeno i mažnjator nekog drugog, recimo, tebe, oprosti, molim te, doista nije moja stvar. Moje je moje, a tvoje je tvoje i svatko bi, naravno, trebao brinuti o svojemu.

    Tako vjerojatno i kod svih "primanja od države" bježiš od toga da ti država nešto da? :)

    Vidi prethodno.

    E joj, joj... Prekrasno je kada me ljudi koji me inače uvjeravaju "treba ukinut državne inspekcije, privatne su bolje, svi će se držati zakona"... umjesto da sustav mijenjaju nekon idejom, oni ga mijenjaju tako da ne poštuju zakone i vlastita pravila. Već vidim na što bi ličila ta tvoja utopija.

    Zakoni koji legaliziraju pljačkanje nisu zakoni to je sranje, a ne zakon. I nije istina da ja ne poštujem svoja pravila: pravila koja proizlaze iz prava na samoobranu jesu legitimna prava svakog pojedinca. Dakle, država krade od mene a ja na svoj način vraćam dio tog novca. Moja odgovornost u imovinsko-pravnom smislu nastaje onda ako vraćeni iznos prelazi onaj inicijalno ukradeni. S obzirom na moj udio i udio mojih članova obitelji u javnom, državnom dugu i drugim oblicima državnih preseravnanja, za sada ste ti i tvoji istomišljenici dobrano u prednosti - ništa ne brini.

    I, da ponovim, nisam ja utopist, utopist si ti jer misliš da se humano društvo može izgraditi na otimačini privatne imovine.

    Tko je glasao

    Privat vlasništvo je izraz participacije u doprinosu općem dobru

    ... ti misliš da se humano društvo može izgraditi na otimačini privatne imovine.

    "Knjiga postanka [140] Usp. Post 1,26-29. "
    U početku, Bog je zemlju i njezina blaga povjerio zajedničkom upravljanju čovječanstva, da se ono za nju brine, da njome svojim radom zagospodari i uživa njezine plodove.[140] Dobra stvorenog svijeta namijenjena su cijelomu ljudskom rodu.

    "Služeći se stvorenim dobrima, čovjek mora izvanjske stvari što ih zakonito posjeduje držati ne samo kao svoje nego i kao zajedničke: u smislu da one mogu koristiti ne samo njemu, nego i drugima".[141] Vlasništvo nad nekim dobrom čini njegova posjednika upraviteljem Providnosti, koji treba nastojati da to dobro donese ploda i da se njegovim blagodatima okoriste i drugi, a ne samo on.

    Proizvodna dobra - tvarna ili netvarna - kao što su zemlje ili tvornice, stručno znanje ili umijeća, iziskuju brigu svojih posjednika da bi od njihovih plodova imao koristi što veći broj ljudi. Posjednici uporabnih i potrošnih dobara moraju ta dobra rabiti umjereno, pridržavajući njihov ponajbolji dio za gosta, za bolesnika, za siromaha.

    Politička vlast ima pravo i dužnost u službi općeg dobra ravnati zakonitim vršenjem prava vlasništva.

    Tko je glasao

    ma što ti je država dala

    ma što ti je država dala čovječe? Država redistribuira novac građana. U subvencioniranju prijevoza sudjeluje masa ljudi koji ne koriste taj prijevoz niti ga žele koristiti niti ga žele plaćati drugima. Dakle prisila identičnog tipa kao i svaka koju se čini redistributivnom politikom. Ti od toga ne možeš pobjeći nesudjelovanjem, a to što ti se nameće ne možeš sada nametati kao nešto dobro što mi jelte koristimo. E baš smo nezahvalni državi. :)

    Glede inspekcija, nitko ne govori o supstitutu. Čemu privatne inspekcije? Čemu inspekcije? Naravno, da se tobože štiti ispravnost redistribucije, a koliko znamo od zaštite dobiješ frišku figu. Inspektori iz trgovačkih centara odlaze s punim rukama vrećica i smiješkom od uha do uha. :D

    Da se u gradskom prijevozu omogući konkurencija sasvim sam siguran da bi karta vrlo brzo koštala 10HRK ali bez subvencioniranja iz gradskog proračuna. Ali neće to moći tako lako, ne da se javno-politički monopolist samo tako s trona. Trebat će prije toga još malo povisiti cijenu usluga, pa još malo namaknuti iz gradskog proračuna, pa još malo prodati tramvaja pa ponovno te iste uzimati na leasing, pa kad i to ne pomogne može se restrukturirati tvrtku iz državnog proračuna jer ne može metropola ostat u prometnom kolapsu itd itd. Sve će učiniti samo da ne dozvole tržištu da riješi problem. Ne brini se, tvoj sustav ima brojne osigurače opstojnosti.

    Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

    Tko je glasao

    Kapitalac

    tebe bi trebalo zatvoriti u jednu sobu i natjerati te da cca 100 puta pročitaš :

    -Sluga Jernej i njegovo pravo_

    sve dobro...

    Tko je glasao

    nasilje i jest odlika sustava

    nasilje i jest odlika sustava ispred kojeg stojiš, bring it on! Kao i u Jernejevom slučaju nasilje ga je činilo slugom, a ne dobrovoljna suradnja slobodnih ljudi koju zagovara klasični liberalizam.

    Jel bi me puškom natjerao na čitanje Jerneja? Reci na glas?

    Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

    Tko je glasao

    hhahahahaha kakav lik. jeli,

    hhahahahaha kakav lik.

    jeli, kad puskom nekog tjeramo da te ne opljacka to nasilje opravdavas? mozda je frajer gladan, mozda ne.

    kakav pizdun. suradnja ima da bude dobrovoljna, pod prijetnjom nasilja. hahahahaha. jes da cemo dobar dio nasilja preselit na ekonomski plan (pa da pizdun moze drvit kako ga nema).

    a tek dvolicnosti - kapitalac eto sad nema izbora (cista laz, ima al su posljedice teske). sve mu je odredjeno, on je rob a zeli biti slobodan. pa ce sad on i sebe i ekipicu prodati u drugu vrst roblja - al u tom drugom slucaju, izbor nosi jednako teske posljedice, al to mu nekako ne smeta.

    proziran ko stakleni dildo. i otprilike jednako upotrebljiv.

    Tko je glasao

    proziran ko stakleni dildo. i

    proziran ko stakleni dildo. i otprilike jednako upotrebljiv.

    Osobno iskustvo...? :-)

    Tko je glasao

    Žurno

    Izo, pod hitno moraš promijeniti dilera. Pod hitno!

    Tko je glasao

    sori, namjera mi je postati

    sori, namjera mi je postati jedan, nakon sto uvedemo tu silnu slobodu. trziste je tu, i zasigurno neces imati nista protiv da prodajem heroin tvom punoljetnom djetetu. mozes i prisustvovat transakciji kako bi se uvjerio da je dobrovoljna.

    Tko je glasao

    Diler

    Ne, naravno, ako bude htio, zašto ne, ja ga ionako neću moći spriječiti da to uradi i u ovom tvojem sustavu koji se svakodnevno i intenzivno brine o mojem djetetu.

    Tko je glasao

    vrlo, vrlo hrabre rijeci. dao

    vrlo, vrlo hrabre rijeci. dao bog da ih nikad ne pozderes (a pozderao bi ih, to je sigurno).

    inace, da koristis mozak, shvatio bi da bi nazvati nekog dilerom trebalo vrijedjati jednako koliko i nazvati nekog vodoinstalaterom. bilo bi smjesno da nije tuzno.

    Tko je glasao

    Nemoj tako,

    Nemoj tako, Slobodoiliništa!

    Sada nas od takvih zala štiti draga zaštitnička ruka države, pa droge srećom nema na ulicama i mafija se ne bogati na račun takve trgovine i ničija djeca je ne konzumiraju, a i nitko iz struktura vlasti i represivnih aparata nije uključen u takvu trgovinu. Sreća naša da ljudi poput Ize brinu o nama i znaju što nam je potrebno za sretan i siguran život. Jupiiiii...

    }:-)=

    Tko je glasao

    aj, stvarno sam te dovoljno

    aj, stvarno sam te dovoljno puta molio da mi ne stavljas rijeci u usta i da se ne bavis "ljudima poput mene". te navijacke varijante ostavi za tekmu. hvala, ne navijam ni za jedan tim (ak citkaras komentare, primjetices da se ne bavim "ljudima poput tebe"), a i izvrtanje teza ti je fakat jeftino - ako imas neki zakon imas i nekog tko ga ne zeli postivati (inace ti ne bi ni trebao, ocito), pa to nije nikakav argument.

    no, pitanje droga (i ogranicenja sloboda koje one povlace/ne povlace) je zaista interesantno. nadao sam se necem pametnijem.

    Tko je glasao

    Ajd, dobro, trudit ću se ...

    Ajd, dobro, trudit ću se ... neću više.

    Ajmo probati onda u malo ozbiljnijem revijalnom tonu.

    Mislim da ne moramo raspravljati o tome da li su droge opasne i štetne.

    Dakle, problem s drogama danas je isti onaj kao s u zlatno doba prohibicije u SAD. Prohibicija nije uopće uspjela postići svoj cilj, a to je da ljudi prestanu piti, već je postigla to da cijene alkohola porastu, a s njom i moć kriminalnih organizacija koje su iz tog posla narasle. Ukidanjem prohibicije mafija se prestala baviti alkoholom.

    Slično se danas događa sa drogom. Zbog zabrane droge cijena je velika, profiti su enormni i taj je posao interesantan mafiji. Legalizacijom droge napala bi se ekonomska osnova toga i mafija vrlo vjerojatno više ne bi onakvu financijsku motivaciju kakvu ima danas.

    Da li bi se zbog toga više ljudi drogiralo? Čisto sumnjam. I danas je droga lako dostupna svakome tko je želi nabaviti. Ali mislim da bi oko nje bilo manje kriminala.

    Poanta je u tome da kao ni u slučaju alkohola, tako ni u slučaju droga, stavljanje van zakona i upošljavanje represivnih instrumenata ne može i neće dovesti do smanjenja konzumiranja, već naprotiv dovodi do jačanja zanimanja kriminalnih skupina.

    Tko je glasao

    te strane medalje sam vrlo

    te strane medalje sam vrlo svjestan. cini mi se da ti jaaako olako ignoriras onu drugu (a ima je, i da je lako odluciti pitanje uopce ne bi bilo zanimljivo).

    efikasnost prohibicije uglavnom ovisi o stavu drustva. za neke se moralo i ratovati (recimo americki gradjanski rat). ak se vec vodim tvojom logikom, ni ta nije uspjela, jer eto danas jos uvjek imas trgovinu ljudskim robljem. ok, ova s alkoholom je malo specificna (vecina se nije slagala - je li tako i sa prohibicijom droga?) - al svakako dobar primjer da drzava bas i ne moze raditi stogod hoce (i da se uvjek ima opcija - mala digresija).

    sto se tice dostupnosti, vodis se subjektivnim razmisljanjem - ja ne zelim, ergo meni nije dostupna. lako dostupni su ti pivo i cigarete (zelio ti piti i pusiti ili ne). posao policije je da je ucini tesko dostupnom, i taj posao sasvim solidno radi (bez obzira sto ti mislio o ekscesima). uostalom, ono s cim bi trebao porediti su cigarete - s obzirom da ce ti ostati samo stigma ("pusenje ubija") probaj skontat koliko tako nesto utjece na broj pusaca (posebno recimo mladih koji eto probaju). imas uostalom i statisticke podatke.

    vrlo, vrlo zajebato pitanje. laki odgovori idu samo na laka pitanja (da ne pogadjas - moj odgovor je nemam pojma sto cemo).

    Tko je glasao

    Kada bi droge bile legalne

    Kada bi droge bile legalne (da, i one najteže), ne bi mogle postići tako veliku cijenu. Pitam se slijedeće: da su droge daleko jeftinije nego što su sada i da ih se može nabaviti u svakoj ljekarni, da li bi dileri imali interesa vrebati djecu pred školom tražeći nove "klijente"? Bi li im se isplatilo? Droge su tu i nećemo ih se moći stvarno riješiti, ono što možemo pokušati jest smanjiti količinu kriminala oko njih.

    Droge su zlo, u to nemam nikakve sumnje, ali mislim da je borba protiv njih postavljena na potpuno krive noge. No isto tako treba imati na umu da jedna zemlja sama za sebe ne može legalizirati droge jer bi to izazvalo veliko neprijateljstvo u okruženju.

    Inače, zanimljiv podatak može biti i to da je najveći protivnik ukidanja prohibicije bila upravo mafija. Da se čovjek zamisli...

    S druge strane, da ne bismo optužili samo mafiju, valja imati na umu da su i države bile (jesu?) upetljane u poslove s drogom. Sjetimo se samo eksperimenata s LSD-jem na vlastitim građanima u SAD ili opijumskog rata. Ipak su i države vrsta mafije, rekao bih...

    Tko je glasao

    pa pitanje ti je podosta

    pa pitanje ti je podosta blesavo - za pocetak dileri u tom slucaju vise ne postoje. imas poslovne ljude. jel tdr vreba djecu ispred skole? a jel mora? mislim, svakako bi vise zaradio, al koliko vidim ne ide mu lose ni ovako. puno srece s drzanjem trzista na ovom nivou kad ti ostane samo stigma kao kontrola, nisam bas primjetio da daje solidne rezultate. pa kad te netko krkne u podhodniku da ti mazne novcanik, nadam se da ce te radovat cinjenica da ce ici u zatvor i da se tvoje pravo na zivot itekako cijeni. i ne, nece te krknut da ti mazne lovu za drogu (jer je jeftina), krknuce te da si plati hranu jerbo je zbog droge ostao bez posla.

    Tko je glasao

    Interesantno @libzard

    da uhvatim sebe kako se slažem s tobom.
    Potpuno si u pravu po pitanju prohibicije i droga ,samo bih ja ipak to specificirao isključivo na marihuanu ,možda i na koku.
    Legalizirati i otvoriti specijalizirane trgovine ,zašto ne ljekarne.
    Isto tako bi trebalo zakonom regulirati prostituciju ,a ne da jadne žene koje se žele i hoće time baviti zavise od nabrijanih divljaka-makroa.
    Kriminalcima u tom biznisu odsjekla bi se grana na kojoj sjede.

    sve dobro...

    Tko je glasao

    Pitanje marihuane je prije

    Pitanje marihuane je prije pitanje lobiranja farmaceutske industrije nego narkomanije.

    Zanimljiv i, s moje strane neprovjeren, podatak koji su mi rekli ljudi koji se u tu problematiku razumiju bolje od mene jest taj da se u trgovinama može potpuno legalno naći proizvod koji ima jača halucigena svojstva od marihuane. Riječ je o muškatnim oraščićima. Nisu mi rekli kako se "konzumira". Ponavljam, ne znam da li je taj podatak istinit, pa ako netko ima više informacija neka slobodno kaže.

    Prostituciju treba apsolutno legalizirati i za razliku od narkotika ona ne predstavlja nikakvo zlo. Naravno, samo ako je riječ o dobrovoljnoj prostituciji. Koliko znam prostitucija je bila legalna u Zagrebu do 1920-tih godina, a javne kuće su se nalazile u Tkalčićevoj. Ne vjerujem da je Zagreb onog vremena bio nemoralniji od današnjeg. Zapravo...

    Prisiljavanje na prostituciju bi trebalo biti strogo kažnjivo kao uostalom i prisiljavanje na bilo što drugo: prisiljavanje na spolni odnos, ucjenjivanje, prisiljavanje na krađu, prisilno ubiranje poreza ... sve su to teška kriminalna djela.

    Posebno ovo zadnje, nažalost danas potpuno legalno :-)

    Tko je glasao

    Imaš u cvjećarnicama neke

    vrste kaktusa

    ali ne smijem ti reći ,hehe

    sve dobro...

    Tko je glasao
    Tko je glasao

    A baš sam si nabavio malu

    A baš sam si nabavio malu zalihu. Sad me nekako ... prošla volja.

    Ali čuo sam da ljepilo ... [i otrči do dućana]

    :-)

    Tko je glasao

    Za rekreaciju

    CATNIP: EGRESS TO OBLIVION? - http://www.youtube.com/watch?v=3scQ0wq5zLE (nagrada na Sundance 2013)

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    laži! :)

    Porezi se uopće ne ubiru prisilno. Svaka politička opcija ima pravo napraviti politički program koji to ukida, uz dobru prezentaciju - to je i vrlo ostvarivo u praksi. Dakle, budući živimo u demokraciji, većina je odlučila da je prisilno ubiranje poreza - ok.

    Ovo za muškatne oraščiće je istina :)

    Tko je glasao

    Ne ubiru prisilno, samo te

    Ne ubiru prisilno, samo te kazne ako ne platiš... :-)

    Jako dobrovoljno.

    Otprilike kao kad sretneš ekipu koja ti hoće prodati ciglu. Oni se demokratskim procesom međusobno dogovore da će ti ciglom razbiti glavu ako je ne kupiš. Ista stvar. S njihove strane potpuno legalna, naravno.

    Zloća ima mnoge oblike... oporezivanje je tek jedno od njih.

    Tko je glasao

    Ujednačenost

    Zaphod na početku kaže:

    Porezi se uopće ne ubiru prisilno.

    pa već redak dva niže izbacuje novu, potpuno različitu tvrdnju:

    ...većina je odlučila da je prisilno ubiranje poreza - ok

    Dakle, valja se odlučiti: je li porez prisilno ubiranje novca ili nije.

    Naravno, nema sumnje da jest. Svaku nedoumicu u vezi s tim lako se riješi jednostavnim suočavanjem s posljedicama u slučaju neplaćanja.

    Tko je glasao

    razumijem što čitam

    Ono što sam rekao (i napisao) jest to da nisu Marsovci odredili prisilnu naplatu poreza.

    To je politička opcija - nijedna stranka još nije ponudila promjenu na tom polju. Dakle - ljudi glasaju za neku stranku a time daju i legitimitet takvom načinu prikupljanja poreza.

    Kada latinaši recimo osnuju stranku s programom "naši porezi bit će dobrovoljni" ili "neće ih biti" onda ćemo reći da su ljudi odabrali to.

    Kao što neke stranke kažu "nećemo više kazneno goniti posjedovanje droga" pa onda i pobijede i naprave to. Kuiš? :) E sad - ti možeš reći da je i to prisilno, da ti želiš da se posjedovanje kažnjava.

    Tko je glasao

    Postoje stvari koje su

    Postoje stvari koje su ispravne i one koje su neispravne.

    Ako netko tebe Zaphode, želi iz čista mira lupiti letvom po glavi onda je dobra i pozitivna stvar da društvo silom takvoga spriječi.

    Ukoliko ti, Zaphode, ne želiš financirati svojim novcem zahebanciju političkih elita, onda je loša i pogrešna stvar da te se na to prisiljava.

    Vrlo često ekipa zna izrelativizirati pojam slobode i u njemu tražiti ograničenja, ali zapravo svi mi vrlo dobro znamo intuitivno što je sloboda, a što je maltretiranje drugih, samo se ponekad pravimo nevješti jer nam tako više odgovara.

    Tko je glasao

    hm, možda...

    ... ali to je povratak na što... na hipi komune? na to da hodaš svijetom veseo i bezbrižan - dok ne dođe netko jači od tebe i lupi te letvom?

    Upravo to - što društvo sprečava nekoga da te lupi letvom - to se zove - "besplatni" odgoj i obrazovanje, sud, policija i slično - ako to nije primio svaki član društva - onda to nije to. Zato one koji to ne shvate stavljamo u zatvor - vrlo jednostavno.

    Ponavljam, to što na škrabici piše "zajedničke mirovine" a netko je troši na ukrajinske prostitutke - ne znači da je škrabica loša, već je govno onaj koji ju drži.

    Iluzija da će nešto biti drukčije ako škrabicu s natpisom "ulažite ovdje - to je sigurno - privatni mirovinski fond Enron" je iluzija.

    Pitaj onog "veselog radnika" iz otvorenog rudnika dijamanata iz kapitalčevog primjera... koji je "sretan što radi za 10 dolara" - jer mu je neki papak sunarodnjak prodao konceiju nekome... kojem se sestra prostituira za 20 dolara... dok svaki bijelac zarađuje tisuće dolara što misli o tom svetom pravu na rad, slobodi da bira i sličnim temama.

    Kapitalizam je ovdje u Hrvatskoj, kao i na 100 mjesta u svijetu pokazao da - ne može bez države. I to je po meni to - to je njegov maksimum. Eksploatacija, prvobitna akumulacija kapitala, maksimalizacija profita - to je njegov domet. Ništa iza toga.

    Tko je glasao

    Zaphod, Pitaj onog "veselog

    Zaphod,

    Pitaj onog "veselog radnika" iz otvorenog rudnika dijamanata iz kapitalčevog primjera... koji je "sretan što radi za 10 dolara" - jer mu je neki papak sunarodnjak prodao konceiju nekome... kojem se sestra prostituira za 20 dolara... dok svaki bijelac zarađuje tisuće dolara što misli o tom svetom pravu na rad, slobodi da bira i sličnim temama.

    Vam je poznati sljedeči citat?

    krivi pristup...
    ... nikada se za prava jedne grupe ne treba boriti tako da se napadaju prava druge grupe.

    Tko je glasao

    Zaphod, dok svaki bijelac

    Zaphod,

    dok svaki bijelac zarađuje tisuće dolara što misli o tom svetom pravu na rad, slobodi da bira i sličnim temama.

    Ja prvo pomislim na ovaj tvoj rasistički i šovinistički napis.

    Djeliti ljude po boji kože, je čisti rasizam.

    Tko je glasao

    Skviki...

    ... slaba ti je kava, ajd sad skuhaj jaču.

    Tko je glasao

    Kapitalizam definitivno ne može bez države

    niti ona bez njega. Govirim o modernim državama zapadnog svijeta i modernom kapitalizmu, tzv. neoliberalizmu. Niti ta država ima veze s ovim o čemu ti zap govoriš (socijalna humana država kojoj stremi civilizirano društvo), niti taj kapitalizam ima veze s ovim o kojem mantraju dežurni "kapitalci".

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    kvarenje pojmova

    Bigulica, nisam ja kriv što se više ništa ne može nazvati bez disklejmera "koji ne postoji u praksi" i "koji se razlikuje od svoje početne definicije".

    Meni se i dalje najviše sviđa "skandinavski model" - oni kao da su dvojaki - njihove zemlje i tvrtke se "prema vani" ponašaju kapitalistčki, a "prema unutra" (i unutar tvrtki) socijalistički.

    Uglavnom, ne mogu pojmiti to vjerovanje da će - ako se nešto preseli iz državnog vlasništva u privatno - kao čarobnim štapićem, pod utjecajem zdrave konkurencije - postati nešto bajno. A za svaki problem koji se pritom dogodi, kreatori te ideje će uvijek, uvijek reći "da, ali uvjeti nisu bili idealni, država se opet miješala" i slično. Ebeš sustav koji traži fantastično idealne uvjete da bi mogao opstati.

    Tko je glasao

    Skandinavski model...

    Taj model nije posljedica nekakvog humanog lica kapitalizma, već je isključivo rezultat vlasti i djelovanja njihovih socijalista, vođenih Olafom Palmeom, zbog čega je on uostalom i ubijen. Malo pomalo, kako utjecaj socijalista slabi, i taj model je sve više ugrožen, a o čemu ćemo više čuti i znati za par godina (ako se ovako nastavi).

    Kapitalizam je u svojoj biti predatorski model društva, gdje predatori ubijaju ne samo zbog gladi, nego i zbog zabave i igre. Regulatori u vidu snažnih država samo su paravan pod čijim se okriljem održava ta farsa.

    Svaki slobodni pojedinac, bilo poduzetnog duha, bilo tek tipični predstavnik zajednice koji veže konja gdje mu gazda kaže ili pak ide niz struju i prihvaća što mu život donosi, a takvih je većina, treba strepiti od takvog društva.

    Izlaz sigurno nije u vraćanju kotača povijesti, tj. u rani liberalni kapitalizam (koji uostalom niti tada nije bio bez mana), iz kojeg je današnje stanje i proizašlo.

    *crno je crno, a bijelo je bijelo*

    Tko je glasao

    Palme je oporezivao ljude sa

    Palme je oporezivao ljude sa 102%!
    Znači uzme ti sve što svojim radom i mukom stvoriš i još si mu dužan 2%na to. Blaženi Palme i socijalistička Švedska u njegovo vrijeme doista.
    Ne znam što ljude tjera da o nečemu pričaju, a da očito nemaju o tome ni osnovni uvid.

    Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

    Tko je glasao

    Postavke za pregledavanje komentara

    Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

    Novi dnevnici

    1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
    2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
    3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
    4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
    5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
    6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
    7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
    8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
    9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
    10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
    11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 81
    12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
    13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
    14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
    15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
    16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
    17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
    18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
    19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
    20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
    21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
    22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
    23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
    24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
    25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

    Tko je online

    • hlad

    Trenutno online

    • Registriranih korisnika: 1
    • Gostiju: 36

    Novi korisnici

    • mikepear
    • psyPEbl
    • mmarijan
    • Crvena
    • gived