Tagovi

Rezerve

Nakon objave vijesti o smanjenju kreditnog rejtinga Hrvatskoj čitato sam mnogo članaka (i u tiskovinama na ovom dnevniku) dosta crnih analiza.
Imao sam priliku u društvu dosta obrazovanih ljudi ekonomske struke u subotu navečer razmotriti jedno rješenje.
Naime meni kao neekonomistu čini se da postoji dosta banalno rješenje vraćanja inozemnog duga.
Pojednostavljeno; Jednostavno izvaditi gotove novce i djelom dug platiti u gotovini!?
Naravno da se postavlja pitanje: „od kuda ti novci“?
Za to bi se mogli vratiti u ne tako daleku prošlost i iz ekonomije se malo prebaciti u politiku.
Naime jedna od osnovnih teza Hrvatskog proljeća (70te godine prošlog stoljeća) bila je:
Ekonomija Hrvatske bila je grubo izrabljivana od strane federalne vlade u korist drugih republika, poglavito Srbije: 50% deviza ulazilo je preko Hrvatske dok je Hrvatska zadržavala samo 7%, isto tako od federalne vlade SR Hrvatska je dobivala samo 16,5% proračuna dok je SR Srbija dobivala oko 46,6% (1965 do 1970).
Vraćamo se u sadašnjost. Nakon osamostaljenje Hrvatske više deviza je ostajalo u Hrvatskoj i skupili smo oko 13 milijardi eura.
(http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ekonomski-brevijar-Ive-Jakovlje...)
O iznosu te akumulacije možemo reći da imamo relativnu zalihu 8 mjeseci (inače: smatraju se dovoljne su rezerve koje pokrivaju iznos tromjesečnog uvoza robe i usluga, nota bene: bilo kakve usporedbe s Grčkom su potpuno neprimjerene jer je njihova relativna zaliha manja od mjesec dana)
Svi spomenuti iznosi mogu se naći na zgodnoj interaktivnoj mapi
http://www.gfmag.com/tools/global-database/economic-data/11859-internati...
Još jedan podatak koji govori o kakvom se iznosu radi je usporedba sa susjednom Slovenijom koja ima devizne rezerve (Forex reserves) u iznosu od 985 miliuna$ dakle oko 15 puta manje nego Hrvatska.
Odakle novac (devize) dolazi?
2 su stupa: turizam i doznake iz inozemstva.
O prvoj stavci se već dovoljno reklo, ova druga stavka, transfer novca bez protučinidbe (pojednostavljeno, Hrvati s privremenog rada direktno šalju svojoj obitelji i rodbini) čini oko 3% BDPa (izvor: http://www.moj-posao.net/Vijest/68055/Radnici-iz-inozemstva-kucama-posal...) po meni je jako zanemarena jer se o njoj jako malo zna, a njeni iznosi usporedivi su s iznosom svih stranih ulaganja o kojima se pisalo na veliko na ovom forumu.

Predloženo rješenje:
Znamo da u sljedećoj 2013. za otplatu duga treba izdvojiti 28 milijardi kuna. Zašto uopće ovisimo o kreditinim rejtinzima? Zašto se država jednostavno ne kapitalizira velike devizne rezerve i otplati dospjela zaduženja čime bi se smanjio vanjski dug i samim time popravio krediti rejting?

Imao sam namjeru još u nedjelju napisati ovaj dnevnik no guverner Boris Vujčić me danas preduhitrio izjavom: Devizne rezerve nećemo otpuštati, za to nema razloga. Devalvacija bi produbila recesiju, dovela bi do pada BDP-a i, vjerujte, kad bi to moglo pomoći, HNB bi to odobrio – rekao je Vujčić te dodao da je HNB od početka krize "kupovao vrijeme" za fiskalne reforme i konsolidaciju koja se mora provesti. (Izvor: http://www.vecernji.hr/vijesti/vujcic-lazna-je-dilema-hnb-ili-mmf-reform...)
Jasno je da jedan dio rezervi mora biti na raspolaganja za regulaciju tečaja i inozemna plaćanja, kako ne bi došlo do devalvacije na što guverner upozorava, no ako znamo da su najveće intervencije reda veličine 400 milijuna€, zašto ostatak novca ne bi mogao poslužiti za otplatu dugova?
Unaprijed hvala, Pointer

Komentari

Rezerve

Su tu uglavnom zbog očuvanja stabilnosti tečaja domaće valute tj intervencije na tržištu kako tečaj ne bi otklizao,nadalje
one su tu jer je vanjski dug denominiran u stranoj valuti pa se ne može tek tako igrati sa njihovom visinom.

Ovo što predlažeš su očajnički potezi i uništili bi kredibilitet Hrvatskih financija u roku hitno.

Kada se dogodi da obveznice zemlje odu u "smeće" što je u našem slučaju bilo i očekivano tada su riješenja uvijek ista
ili interna devalvacija čitaj smanjenje javne potrošnje dakle otkazi ,smanjenje socijalnih prava,plaća,mirovina itd što je
najbolnije za već osiromašeno stanovništvo ili prava devalvacija koja opet nije dobra jer vanjski dug nominalno raste, kreditni
plasmani građanima tj anuiteti na kredite sa valutnom klauzulom rastu itd.

Nema tu jednostavnih rješenja osim provođenja dubinskih i temeljitih reformi "sebe radi".

Osobno takav reformski potencijal u postojećoj ekipi iz Banskih dvora ne vidim tako da budućnost vidim krajnje crnom jer jednostavno
premali broj ljudi stvara novu vrijednost a preveliki broj samo cucla iz proračuna. Vlada očigledno nema namjeru previše talasati.
a uvođenje reda u sustav od fiskalizacije pa do poreza na nekretnine ili legalizacije zatvorenih balkona u ovom trenutku dovljno pokazuje koliko je ta ekipa
izgubila kompas jer koliko god sve te reforme bile nužne one se provode u konjukturi a ne kada sve ode kvragu.

Naravno teritorijalni preustroj se ne spominje,otkazi prekobrojnim rodjacima u JP takodje,dotacije KC-u nikako.

Sljedi nam potpuni raspad sustava a bogami ni ulicu ne treba isključiti.

R

Tko je glasao

Rashodi

Ovo što predlažeš su očajnički potezi i uništili bi kredibilitet Hrvatskih financija u roku hitno.

Na tragu onoga što sam već napisao, mislim da potez nije toliko očajnički koliko najmanje štetan.
Naravno nije alternativa jedinom mogućem izlazu, a to je smanjenje rashoda.
Samo recimo time-out jer reforme ne vjerujem da mogu biti provedene u 2013. (još su na snazi mnogi kolektivni ugovori, lokalni izbori...) pa ovo smatram time-out-om, trebati će 28 milijardi kuna za otplatu pa predlažem razne načine za zaobilaženje međunarodnog tržišta.

S ostatkom se nažalost u većini slažem,
samo mislim da ćemo svakako imati ljude na ulici
ukoliko se bude rezala javna potrošnja onda korisnike proračuna koji su navikli na državne dotacije
ukoliko se ne bude rezala potrošnja, prvi put kada ne bude novca za proračunske isplate.

->Pointer

Tko je glasao

Naravski da je to Liniću palo

Naravski da je to Liniću palo prvo na pamet (i bez tebe hehe) ali ga je Vujčić ohladio. Ja mislim da to nije dobar potez jer bi se nastavio "Business as usual". za dvije godine bi opet trebalo koja milijardica i mi je nebi imali.

Najkraći put iz krize je mijenatji sebe iznutra, sve ostalo je pretakanje iz šupljeg u prazno. Mi imamo problem i trebamo se suočiti sa tim problemom. Raditi pod prtiskom je puno efikasnije hehe. A ovi Kukruiku još ne osječaju pritisak da bi radili, vjeruj mi. Populizam do krajnje granice izdržljivosti je njihov moto i izbjegavati se suočiti sa problemom.

Tko je glasao

SkupniOdgovor

Nisam ažuran s odgovorima jer forumu pristupam samo u večernjim satima, pa ću ovako kolektivno svima odgovoriti.
Nekoliko replika je pomalo promašeno, makar se slažem s njima (@Bigulica, @Fidel, @Luna…); moj prijedlog je kratkoročna i srednjeročna ad hoc mjera.
Ženi koja ima djecu i koju muž zlostavlja trajno je rješenje da se odvoji od muža ili da muž primjeni svoje ponašanje;
No tako zlostavljanoj ženi to je u prvi čas nekonstruktivno predložiti, nakon eskalacije nasilja treba joj kratkoročno pomoći smještajem u sigurnu kuću ili kod rodbine… to naravno nije trajno riješenje.
Tako i u ovom slučaju, nisam ni mislio da trošenje deviznih rezervi bude trajno rješenje, već samo privremeno dok se rejtnig ne popravi, a RH smanji javnu potrošnju (e da, kada će se to dogoditi!?).

@Luna OK, odlični članci i komentari,
No ajmo analizirati duga rješenje i zaduživanje kod domaćih banaka radi štetu (ne ostaje novca za privredu).
Pitanje je nažalost što od tri opcije koje sam naveo (ukoliko postoji još poneka svakako je iznesite)
a) zaduživanja od građana (direktno)
b) potrošnja djela rezervi iz HNBa,
c) zaduživanje kod domaćih banaka
čini najmanju štetu, usporediti mane tih riješenja.

Hvala na komentarima i čitanju, Pointer

->Pointer

Tko je glasao

postoji jedna ad hoc mjera

postoji jedna ad hoc mjera koja bi dala dobre trenutne rezultate i ne bi stvorila trajnu stetu... jako lijep clanak a svodi se na trenutnu ustedu u rashodu proracuna koja bi trebala preci i u trajnu u velikom dijelu...

dakle do prihoda kroz posudbu je bez vecih posljedica ionako nemoguce doci .. ni devizne rezerve ni posudivanje kod domacih banaka nije bas pametno rjesenje jer ima nesagledivo lose posljedice na gospodarstvo... vanjsko zaduzenje je jos uvijek moguce ali i to treba biti rezervna varijanta jer nikakvo novo zaduzenje nije bas pametno rjesenje..

logicno je stoga ici na ustedu... PRORACUN je ionako los i nebulozan... na troskovnoj strani ima gomilu novca.. to je svakako prvo sto treba maknuti i tek onda pogledati koliko fali.. pa posuditi kod stranih banaka kao sljedeci manje pametan ad hoc korak..

paralelno s tim treba ozbiljno krenuti u smanjenje drzavne i javne uprave i rekonstruiranje javnih poduzeca (dakle opet novac koji se nalazi na troskovnoj strani) ali ne nacin rasprodaje koju je Hajdos po Linicevim napucima upravo zapoceo na autocestama.. http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/hajdas-doncic-osniv... jer to je opet jedan u nizu poteza smanjenja temeljnog kapitala drzave i trajno unistavanje imovine..

sto se tice masovnih otpustanja, kako kaze Milanovic, 30.000 tisuca da traze kreditne agencije, to je premalo i nedovoljno.. treba barem duplo i to hitno... i nek krenu odmah.. opet ce isparati na troskovnoj strani ogromne novce.. samo trebaju promijeniti zakon.. ukinuti sve otpremnine, dati svakom covjeku koji je dobio otkaz po 3.000kn sa burze i to 12 mjeseci... ograniceno... ako svako radno mjesto kosta prosjecno 25.000kn (a kosta) to je cista usteda od 22.000kn po otpustenom nepotrebnom cinovniku... na 1000 zaposlenih odnosno otpustenih usteda je 22milijuna kuna mjesecno odnosno 264 milijuna kuna godisnje... ako otpuste razne sefice jos i vise..

obzirom da bi se troskovna strana proracuna ovakvim pristupom ad hoc smanjila, bez obzira na posljedice smanjenja prihodovne strane koja bi ipak bila ali ne pretjerana.. trebalo bi smanjiti porezna opterecenja.. mozda izgleda glupo kad fali novca.. no to je jedini iznos za koji bi se isplatilo posuditi novce vani jer bi to bilo trenutno stanje koje bi u par mjeseci nestalo zbog POZITIVNOG EFEKTA NA PRIHODOVNU STRANU PRORACUNA.. uslijed pojacane potrosnje

evo pogledaj gdje ima prvi i lako dostupan novac :

U proračunu za 2013. rashodi u skupinama 36, 37 i 38 iznose više od 77 milijardi kuna, a čine ih mnoge problematične stavke: izdašno financiranje udruga, kulturne autonomije manjina, donacije u inozemstvu, pomoć jedinicama regionalne i lokalne samouprave, osnivanje novih agencija itd. Kovačević daje konkretne prijedloge koji bi proračun doveli u ravnotežu, među kojima su deprofesionalizacija saborskih zastupnika, smanjenje ministarstava i mnogih stečenih prava

evo clanka: http://www.banka.hr/komentari-i-analize/gdje-rezati-da-manje-boli?fb_act...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

(Božo Kovačević - jel' to

(Božo Kovačević - jel' to onaj poznati ekonomski maher?! Zanimalo bi me što misli o ukidanju i smanjivanju uzaludnih i jalovih ambasada...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

trebalo bi ga pitati.... ja

trebalo bi ga pitati....
ja znam samo sto ja mislim... :)

no sto kazes na ovo drugo sto je naveo u clanku?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

77 milijardi kn... hahaha

Ajme, Luno, daj bremzaj malo :)

A autor teksta se fakat iskazao... krene sa stavkom od 77 milijardi... onda prizna da je to zapravo pokriće gubitaka mirovinskog i zdravstvenog... a onda se kao lav baci na udruge čiji je...paz sad... godinji proračun 37 miliona kn... wow!

Tada junački krene krstariti po stavkama tipa "Ako novca u proračunu nema, onda ni Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ne bi trebao donirati više od 12 milijuna kuna za potrebe srpske, romske i mađarske manjine te za potrebe nevladinih udruga za ljudska prava. "

Tako je, srežimo sve to, dosta je zezanja. Jest da državna potrošnja trenutno predstavlja cca 50% ukupne potrošnje, pa će rezanjem ovih stvari naša izvozna ekonomija tj, maloprodaja i slično doživjeti pad od oko 50%, blokiranih računa će biti trilijardu... e ONDA ćemo se baciti na proizvodnju i izvoz, tako jaki...

Inače, mislim da sam zadnji puta ovakvu terminologiju u vezi ljudskih bića čitao u knjigama koje računaju u Trećem Reichu koliko se sapuna može dobiti od kojeg logoraša.

Tko je glasao

"Svako malo pojavi se ideja o

"Svako malo pojavi se ideja o korištenju deviznih rezervi, no to je naprosto glupost. One prvenstveno služe za sigurnost, a dirate li u vrijeme krize sigurnost, gubite vjerodostojnost",

Vlada umjesto da smanji deficit i ranjivost zemlje želi kupiti vrijeme prije izbora trošenjem rezervi. I bez rušenja rejtinga to bi međunarodnim investitorima sada poslalo poruku da smo neozbiljni i nitko nam ne bi htio posuditi novac. Uspaničeni investitori ne bi bili kraj problema već bi se tek otvorio put za špekuliranje velikih ulagača i fondova s domaćom valutom, a tada ne bi bilo dovoljno velikih rezervi da se spriječi kaos",

MMF: Nemate dovoljno velike rezerve
Da su inozemni kreditori već nervozni oko visine hrvatskog inozemnog duga (velikim dijelom privatnog sektora) koji je dosegnuo oko 100% BDP-a, poruku smo dobili još lani od MMF-a. Međunarodni financijski policajac, koji se posljednjih dana spominje kao rješenje nakon rezanja rejtinga i kod kojeg se drži dio pričuva u obliku specijalnih prava vučenja, poručio da su pričuve preniske te da ih HNB zbog vanjske ranjivosti zemlje treba povećavati. I u posljednjem izvješću za Hrvatsku, MMF je konstatirao da su rizici refinanciranja duga znatni te da su "pričuve relativno niske u odnosu na različita mjerila njihove adekvatnosti". HNB bi pričuve stoga, smatra MMF, trebao povećati tako da umjesto sadašnjih 85-90 posto kratkoročnog duga pokrije najmanje 100 posto, što je načelno pravilo za tržišta u nastajanju.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/diranje-u-devizne-rezerve-put-je-u-kaos-...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@lunoprof

MMF po svom zlatnom običaju sere bezveze.

Hrvatska ima najveće devizne rezerve u Europi, neka bude da nismo prvi nego drugi ili treći, ali na isto se svodi.

Hrvatska je u ovim govnima zbog "naših profesionalaca" i jer smo slušali MMF.

Zlatno pravilo svjetske ekonomije glasi:
Slušaj pažljivo sve što kažu MMF i Svjetska banka,a onda učini sve suprotno od onoga što kažu

Tko je glasao

Švicarska

Hrvatska ima najveće devizne rezerve u Europi, neka bude da nismo prvi nego drugi ili treći, ali na isto se svodi.

Od kuda ti taj podatak? Po deviznim rezervama stojimo dobro ne neusporedivo lošije od recimo Švicarske i Rusije.

->Pointer

Tko je glasao

Devizne rezerve

Ruske devizne rezerve pokrivaju 30 mjeseci uvoza
Kineske 26 mjeseci
Brazilske 20 mjeseci
Indijske 12 mjeseci
Hrvatske devizne rezerve pokrivaju 8 mjeseci hrvatskog uvoza
Južnokorejske 8 mjeseci
Turske 6.5 mjeseci
Njemačke 2 i pol mjeseca

itd

"Hrvatska će stoga i na kraju ljeta 2012. ostati među zemljama s najvišim relativnim deviznim rezervama. U stabilnim okolnostima i u vremenima poleta, dovoljne su rezerve koje pokrivaju iznos tromjesečnog uvoza robe i usluga." (tekst od 7.8.2012)

Devizne rezerve HNB-a veće i od dospjelog duga

pa bi u skladu s tim našem uvaženom guverneru HNB i Liniću rekao neka prestanu srat bezveze i neka iskoriste taj višak deviza kako bi se izašlo iz ekonomske depresije,a ne da rasprodaju državne firme kako bi dobili devize.

Tko je glasao

Upravljanje rizicima i ocekivanja skrbnistva

Stoga postaje jasno da upravljanje rizikom postaje najvažnija vještina koja će ljudima omogućiti život u blagostanju (Beck, 1992.).
Činjenica je, meñutim, da čak i uz ovu jasno prezentiranu informaciju, mnogi ljudi, pa i javni djelatnici koji svojom primjerom žele pokazati kako valja živjeti, nemaju u svojem videnju ideju što točno preuzimanje rizika i upravljanje njime znači.

Tako smo u javnosti mogli čuti i mišljenja pojedinih hrvatskih sindikalnih čelnika nalik ovima: Siromašni grañani, kada im doñu računi na naplatu mogu odabrati samo izmeñu dvije opcije:
1) dodatno restriktirati ionako siromašni budžet tj. smanjiti
potrošnju i pritom si otežati život ili
2) ne otvoriti vrata inkasatorima i čekati iskapčanja.

Sigurno je da postoje i druge opcije osim u ovom citatu naznačenih, a koje nisu spomenute jer ih se vjerojatno niti ne vidi. Osnova ekonomije je da se potencijalni dug (odnosno računi koji redovno dolaze na naplatu) može dokinuti ili smanjenjem troškova ili povećanjem prihoda. Medutim, ponudena opcija odnosila se isključivo na prvu soluciju odnosno smanjenje troškova (vjerojatno voñeno logikom da se čovjek može pokriti samo onoliko koliko mu je pokrivalo dugačko). Odabir neotvaranja vrata inkasatoru niti nije stvarni prijedlog, već je ovakav izričaj vjerojatno trebao poslužiti kao stilska figura kojom bi se valjda trebala opisati bezizlaznost situacije.

To što nema proširenog broja mogućih opcija proizlazi iz činjenice priklanjanja konceptu da će se samo netko drugi brinuti za živote gradana (možda obitelj, država, poslodavac, crkva ili netko drugi).

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

osim kad kazu nesto

osim kad kazu nesto pametno...

dakle, od svakog, bez obzira na njegove primarne zelje treba uzeti ono sto je dobro za nas...

to sto Linic slusa MMF u svim nebulozama koje su ga savjetovali bez ikakvog promisljanja je jedan trajni problem sa nasim politicarima kojima fali i znanja ali posebno zdravog prosudivanja... (ili samo odgovornosti prema onima koje zastupaju)

isto ide i za svjetsku banku, eu, europsku banku, reiting agencije ili bog te pita koga.. nije problem u njima nego u nasim politicarima koji odlucuju u nase ime ... potpuno nesuvislo, neznalacki, amoralno itd itd itd..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mislim da i ti, kao i svi ostali, naopako postavljaš problem

Evo, da (jako simplificirano) ilustriram:

Ja sam npr. u velikim dugovima, tj. natovarila sam si na grbaču silne kredite.
S obzirom da sam dobro zarađivala, svake godine sve više i više, ili barem podjednako kao u trenutku kad sam odlučila uzeti kredit, nisam se oko svog duga zabrinjavala, smatrala sam ga jednim od životnih troškova, kao npr. struju.
Ovako razmišljaju zemlje stabilne i jake ekonomije, koje su sve redom i same vrlo zadužene. One dakle imaju dugove, ali im servisiranje dugova nije problem.

Međutim, situacija se drastično promijenila, na moju štetu. Plaća mi je drastično pala ili ostala sam bez posla ili porasla je kamata i moj se dug povećao... Što mi je činiti? Razmišljam o tome da prodam bubreg, ili još bolje, da nagovorim brata da proda komad jetre, ili muža da se odrekne jedne rožnice... Tako mi izgleda ta tvoja ideja o (tuđim) devizama...

Možda bih mogla razmišljati i na sljedeći način - srezati razmaženoj djeci troškove mobitela, muža nagovoriti da trči nasipom, umjesto da plaća skupu teretanu, ja bih se mogla sama pedikirati, a sasvim sigurno bih trebala razmišljati kako da počnem više zarađivati. To bi bile tzv. strukturne promjene ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Rezistencija zdaj

Jedna vrsta penicilina: http://www.banka.hr/komentari-i-analize/diskusija-koja-onemogucava-oporavak

PS Uopce ne gajim iluzije da clanak moze bilo sto popraviti (razvila se rezistencija na super-bakterije soja Kulic, Pavuna, a o Horvat da i ne pricamo), pace mislim da jos dolijeva ulje na vatru.

Tko je glasao

Umjesto diranja u rezerve

Umjesto diranja u rezerve trebalo bi imati muda dirati u masu pobrojanih stvari u ovom članku:
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/gdje-rezati-da-manje-boli

Čovjeku dođe muka kad vidi na kakve se sve stvari bacaju novci. Milijuni odlaze na nespecificirane stavke, praktički pod ostalo. Hrpe parazita potajno glođu sve manju i manju kost a nitko ništa ne poduzima, jer "to nije politički mudro". Tek kad se to počne sređivati, onda se može pričati o nekakvoj intervenciji HNB-a.

Kao što bi rekao legendarni G-news, MMF odmah!

Tko je glasao

@Pointer, ima logike, a opet nije tako...

(inače: smatraju se dovoljne su rezerve koje pokrivaju iznos tromjesečnog uvoza robe i usluga, nota bene: bilo kakve usporedbe s Grčkom su potpuno neprimjerene jer je njihova relativna zaliha manja od mjesec dana) Grčka sa svojih 11 milijuna stanovnika i svim nevoljama koje ima, na privatnim računima ima oko 160 mlrd€ plus na švicarskima najmanje što se zna još 40 mlrd€, ...Hrvati oko 280 mlrd kuna, što je cca 38 mlrd€...ali, to su privatni novci neiskorišteni za realno privređivanje...
...jadni Španjolci drže na računima 1 505 mlrd €, siroti Talijani 1 467 mlrd €...prema stanovništvu, centralne banke su sirote poput crkvenih miševa...tako i naša...
...a ti ljudi bi trebali poduzimati, s tim novcima raditi...ne računati na centralnu pomoć, centralna banka ima posao očuvati valutu i likvidnost, ne plaćati dugove Vlade i privrede...
...uostalom devizne rezerve su manjim djelom u novcu,
http://www.hnb.hr/monet/pricuve/hmedunarodne-pricuve.htm
(pogledati pod: Međunarodne pričuve HNB-a i devizne pričuve banaka (Bilten))

Međunarodne pričuve HNB su u listopadu bile 11 371,5 mil €,
od toga u novcu 2 434,1 mil.€, 362 mil€ SDRa (specijalnih prava povlačenja) te 8 574,7 mil € u obveznicama i zadužnicama...
stavka "pričuvna pozicija MMFa" od 0,2 mil € stoji tako spremna za akciju od ožujka ´99te...

Tko je glasao

Cost/Benefit

...a ti ljudi bi trebali poduzimati, s tim novcima raditi...ne računati na centralnu pomoć, centralna banka ima posao očuvati valutu i likvidnost, ne plaćati dugove Vlade i privrede...

Sve stoji, samo uopće nisam govorio o novcu koji posjeduju građani već samo o Forex rezervama, koje posjeduju samo centralna banka (HNB) već sam u odgovoru Luni objasnio da bi ovaj slučaj učinio kao iznimku, ne kao pravilo.
Dakle slažem se da se ne bi smjelo novcem u HNBu raspolagati kada god zaškripi. No u ovom slučaju smatram da bi bilo puno više koristi nego štete.

P.S.
koliko vidim čim je guverner Vujčić rekao da neće biti otpuštanja rezervi znači da se o tome na neki način razmišljalo, također nastavno na tvoju repliku i osnovni dnevnik u slučaju da građani imaju ušteđevinu (a u Hrvatskoj gotovo mogu pokriti sva zaduženja) a država je u dugovima ne vidim problem da se emitiraju narodne obveznice, eto Linić je ponovno aktualizirao tu ideju;
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/ar...

Lijep pozdrav, Pointer

->Pointer

Tko je glasao

PlanB

Nisam uspio pročitati dok mi nisi ukazao na taj komentar, eto svakako si dobio "+".
Moja razmišljanja idu na tvom tragu;

to bi moglo dati taj predah i nižu
cijenu posudbe za mogući posredni zamah privređivanja.

država može potražiti druge izvore financiranja da ne ide u inozemstvo dok je rejting slab, dakle predah od međunarodnih financijera.
Postoje modeli:
a) zaduživanja od građana (direktno)
b) potrošnja djela rezervi iz HNBa,
c) zaduživanje kod domaćih banaka

Iz svih komentara nisam pročitao jasan razlog je li opcija b) nemoguća i štetna.

->Pointer

Tko je glasao

laički...

a)...kao što si mogao vidjeti, bio je to moj prijedlog od prije točno godinu i išao je za time da iskoristi zamah optimizma i povjerenja koji dolaze s friškom pobjedom na izborima i početkom mandata nove Vlade...i išao je kao moguća zamjena za povišenje osnovne stope PDVa.
...danas ničega od toga nema, propušten je trenutak... tako da ne mislim da će obveznice zablistati, a ako pokažu izraziti neuspjeh, budu li znak da sami domicilni investitori i stanovništvo nema dovoljno povjerenja u svoju ekonomiju, dodatno će to oslabiti bonitet u očima stranaca...
b)...potpuno neracionalno, panično, loš znak za sve partnere, sa sigurnom prodajom vrijednosnica iz portfolia po diskontnim cijenama (moje pretpostavke)...
c)...moguće, skupo, štetno za domaću privredu pojaviti se kao veliki i sigurniji klijent s opipljivim kolateralima zanimljivijima za banke nego su rizični udjeli u poduzećima...

Tko je glasao

prvo zato sto devizne rezerve

prvo zato sto devizne rezerve nisu ni Liniceva ni Milanoviceva prcija da bi ih ikome dijelili...

a drugo zato sto je sve to besmisleno jednako kao i krediti dok se zakoni i ponasanje sa javnim troskovima ne dovedu u red... tako da ne generiraju daljnji dug..

dakle ideja je potpuno nebulozna.. cak i kad bi se drzava odlucila na otimacinu privatnih deviza nista nema smisla jer se dug svakim danom sa ovakvom drzavom i ovakvom javno-budzetskom potrosnjom samo povecava..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Kratkoročno

a drugo zato sto je sve to besmisleno jednako kao i krediti dok se zakoni i ponasanje sa javnim troskovima ne dovedu u red... tako da ne generiraju daljnji dug..

Ovo o čemu pišem je ad hoc riješenje za trenutnu sitaciju, ovime ne mislim da ne treba dugoročno smanjiti javnu potrošnju.
Naravno da bi to u idealnoj sitaciji tako i trbalo biti, no sada u ovoj realnoj sitaciji (dolazi 28 milijardi kuna i slab krediti rejting) može li se primjeniti ovo riješenje?

dakle ideja je potpuno nebulozna.. cak i kad bi se drzava odlucila na otimacinu privatnih deviza

Zašto je ideja nebulozna, pa ne radi se direktno o ulozima građana kod komercijanih banaka!?

->Pointer

Tko je glasao

"ad hoc" rjesenja ... nisu

"ad hoc" rjesenja ... nisu rjesenja ako rade nepovratnu stetu.. a ova bi bila upravo takva jer bi novac bio spiskan i nikad vise vracen.. takvih ideja je politika ponudila na pregrste.. i niti jedno nije bilo dobro... "ad hoc" rjesenje je dobro samo ako ne proizvodi dugotrajnu stetu, puno goru od nerjesenja "trenutnog" problema ... a do tog "trenutnog" permanentnog problema je i doslo sto se logika stvari ne mijenja... ona logika koja kaze da se nekom, vec prikladnom vrstom haracenja cepi rupica baznim materijalom za stabilnost... nakon koje dolazi do potpune destabilizacije i nemogucnosti vracanja u prvobitno stanje, makar bilo i lose, ali ne tako lose kao nakon "rjesavanja ad hoc"

Međunarodne pričuve mogu uključivati inozemna sredstva plaćanja u gotovini, devizne depozite u bankama, inozemne vrijednosnice, zlato i Posebna prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda.
http://www.hnb.hr/monet/pricuve/hmedunarodne-pricuve.htm#%C5%A0TO%20SU%2...

Devizne rezerve
Devizne rezerve (engl. foreign exchange reserves, njem. Devisenreserven) su kratkoročna potraživanja prema bankama u inozemstvu koja drže centralne i poslovne banke jedne zemlje za obavljanje međunarodnih plaćanja. Nekad je ovu funkciju imalo i zlato koje je služilo za poravnavanje salda plaćanja između pojedinih zemalja.
Devizne rezerve služe zemlji i za osiguranje stabilnosti vlastite valute, budući da prodajom deviznih rezervi domaćim subjektima centralna banka može smanjiti količinu domaćeg novca u optjecaju. Određena količina deviznih rezervi potrebna je zemlji i zbog ublažavanja posljedica iznenadnih poremećaja u međunarodnoj razmjeni.
Razina potrebnih deviznih rezervi ovisi o više faktora, od kojih su najvažniji razina očekivanih plaćanja u razmjeni robe i usluga i kretanje kratkoročnog kapitala. Zbog tih razloga potrebna razina deviznih rezervi najčešće se mjeri u odnosu na ukupna plaćanja koja se očekuju u toku godine.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Dug? No problem! Federalne

Dug? No problem!
Federalne Rezerve, Europska Središnja Banka, Hrvatska Središnja Banka - svi imaju po jednog, nabavi ga kompa i ti! Super prilika, samo danas magični printer novca za 99 kuna :) Tiskaj frende zilijune :)

Tko je glasao

Devize

Nabrojali ste nekoliko stvari koje ne idu jedne s drugima.
HNB nema "printer" za devize. HNB može printati kune, no u ovom sluačju radi se o deviznim rezervama.
Primjedba bi mogla stajati eventualno u slučaju FEDa jer je dolar međunarodna obračunaska jedinica.

->Pointer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci