Tagovi

Rekonstrukcija TE Sisak C – početak zaokreta u HEP-u? Još da političari shvate…

Blok C u Termoelektrani Sisak još nije dovršen, a već se razmatra zanimljiva i važna preinaka projektiranog režima rada.

Značajna investicija ili bacanje novca? Ovisi o tome, navijate li za pratizane ili za ustaše

15-11-04- Otvaranje TE Sisak CRiječ je o značajnom kombi-kogeneracijskom postrojenju s 230 MW električne i 50 MW toplinske snage. Danas u TE Sisak postoje dva bloka snage po 210 MWe. Novi blok je plinski, dok su stariji blokovi uz prirodnih plin kao gorivo koristili i lož ulje. Oba starija bloka još od 2008. gotovo uopće nisu u pogonu, jer je struju jeftinije uvoziti. [1] Zbog novih, strožih propisa EU o zaštiti zraka, oba stara bloka bit će isključena 2018. godine.

Novi blok gradili su Rusi, djelomično kao otplatu starog klirinškog duga SSSR-a. Završetak roka gradnje bio je prekoračen za pune tri godine, bez ikakvog interesa ne samo hrvatske javnosti, nego i vlade. [2] Planiranoj gradnji TE Plomin C posvećeno je otprilike tisuću puta više pažnje.

Blok je pušten u probni rad početkom studenoga 2015., nekoliko dana pred izbore za Sabor. Komentari u medijima bili su, u skladu s interesima tadašnje vlasti ili opozicije, pozitivni [3] ili negativni [4], a nakon toga su zamrli. Koga briga, kad se tako puno zanimljivijih i važnijih stvari događa s i oko nove vlade!

Bazni ili ciklički rad? Ovisi o tome u kojem ste lobiju

U upravo izašlom broju časopisa "Vjesnik HEP-a" čitamo o posjeti HEP-ovog tima Moskvi, 6.-10. prosinca 2015, radi završnih pregovora s ruskim partnerom TECHNOPROMEXPORT. [5]

U tekstu privlači pažnju slijedeća informacija, koja se tiče osnova politike u elektroenergetici, iako političari o tome pojma nemaju: »Predstavnici HEP-a zatražili su od izvođača da s proizvođačima opreme preispita mogućnost cikličkog rada novog kombi-kogeneracijskog postrojenja, u pogledu održavanja i pouzdanosti takvog rada, u svjetlu najnovijih potreba na energetskom tržištu električne i toplinske energije. Ovo je bilo nužno, jer je prvotno bilo planirano da postrojenje radi u baznom režimu, s maksimalnim brojem od 50 startova godišnje.«

To je tema o kojoj smo puno puta pisali na blogu i na facebook stranici "Ekološka ekonomija". [6]

Elektroenergetski sustav se mijenja. Više neće vrijediti logika da moramo imati "elektrane koje rade u baznom režimu", koje rade stalno i pokrivaju potrošnju kad je ona minimalna (u Hrvatskoj, minimalna angažirana snaga oko 1.100 MW), te sekundarne, vršne i interventne koje pokrivaju varijacije između minimuma i maksimuma opterećenja (u Hrvatskoj oko 3.100 MW), ili uskaču u izvanrednim situacijama.

Mudrost stara sto godina, sad više ne vrijedi

Osnova sad postaje: proizvesti iz elektrana na obnovljive izvore (uključivo velike hidroelektrane, termoelektrane na biomasu i geotermalne, koje rade kao klasične termoelektrane, te isprekidane izvore - sunce i vjetar) onoliko koliko je maksimalno moguće u svakom trenutku (što može biti i više od trenutne potražnje, pa se višak izvozi ili pohranjuje), a sve druge elektrane u sustavu moraju raditi fleksibilno, nadopunjujući onoliko koliko je potrebno. Tako se elektrane na plin i ugljen prilagođavaju za manji broj sati rada godišnje i mnogo češće mijenjanje aktualne snage.

Zadovoljstvo je vidjeti, da su ispod radara "visoke" politike i u Hrvatskoj elektroprivredi toga svjesni; bar neki.

To je također sistematski razlog protiv gradnje TE Plomin C na zamišljeni način, kao baznog postrojenja. Uz postojeće TE Plomin 2 i NE Krško, time bi se blokirao dalji razvoj vjetro i solarnih elektrana, jer bi sustav postao nefleksibilan.

Doduše, možda se radi o dvoličnoj igri: pokušati organizirati fleksibilnost (cikličnost) rada TE Sisak C, da bi se otvorila mogućnosti za maksimalan rad (više od 7.000 sati godišnje) planirane TE Plomin C.

Velika Britanija: drastičan pad potrošnje ugljena

Za ilustraciju da se upravo bitno mijenjaju uvjeti, u članku o elektroenergetskoj strategiji Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, objavljenom prije desetak dana [7], navodi se da je potrošnja ugljena u UK znatno opala u posljednje dvije godine, što je neviđeno od početka industrijske revolucije. Ekonomičnost ugljena za proizvodnju električne energije znatno je opala. Uobičajeno se, navodi se u članku, TE na ugljen i dalje podrazumijevaju kao elektrane koje daju bazičnu proizvodnu (baseload generation), radeći 24 sata dnevno i maksimalni mogući broj dana tijekom godine. Međutim, posljednjih mjeseci TE na ugljen u UK rade manje od pola vremena. [8]

Lobi za gradnju termoelektrane na uvozni ugljen i dalje je jak, te preko medija plasira u javnost krive podatke. Tako je u Večernjem listu 30. prosinca bio objavljen članak naslovljen Nizozemci grade elekrane na ugljen, a mi se svađamo oko Plomina C. [9]

U članku se navodi da projekt TE Plomin C pripada u "najbolje raspoložive tehnike", naime »izgaranje ugljene prašine uz superkritične parametre tlaka i pare«.

Termoelektrana Eemshaven u Nizozemskoj: bitno drugačija od Plomin C

Kao usporedba i primjer za ugled spominje se nedavno izgrađena termoelektrana na uvozni ugljen Eemshaven na sjeveru Nizozemske.

Međutim, pretragom Svemrežja lako se ustanovi da postoje bitne razlike između ova dva projekta. Termoelektrana Eemshaven, iako je već sagrađena, bitno je suvremenija od TE Plomin C čija je gradnja još upitna. [10]

1. TE Eemshaven nema superkritične, nego ultra-superkritične bojlere. To znači viši tlak, višu temperaturu i viši stupanj iskoristivosti. To je danas najmodernija tehnologija, dok je "superkritična" stara pola stoljeća. [11]

2. Da bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, predviđeno je da se kao gorivo, pomiješano s ugljenom, koristi i biomasa.

3. Dizajn elektrane je usmjeren na usklađivanje s radom vjetroelektrana, a ne na "osiguravanje bazične snage". Kompanija RWE ističe da je elektrana sagrađena tako, da može brzo mijenjati angažiranu snagu ("ciklični rad").

RWE je gradila TE Plomin B; danas više takve elektrane ne gradi, pa nisu dali ponudu za gradnju TE Plomin C. Usporedba projekta TE Plomin C s TE Eemshaven dokazuje točno suprotno od onoga što lobisti žele.

Vjetroelektrane postaju okosnica elektro-sustava Nizozemske

RWE upravlja jednom velikom vjetroelektranom u blizini. U suradnji s drugim zemljama oko Sjevernoga mora i Baltika, Nizozemska slijedećih godina planira gradnju tisuća agregata u pučinskim vjetroelektranama u Sjevernom moru. Eemshaven je jedna od čvornih lokacija, na kojima će one biti kablovima povezane s kopnom.

Nizozemska je krajem 2014. imala instaliranih 2.805 MW vjetroelektrana, što je osam puta više od Hrvatske - na znatno manjoj površini, uz pet puta veću gustoću naseljenosti. Njezin je cilj i zadatak, prema planovima EU, do 2020. iz elektrana na obnovljive pokrivati 14% potrošnje električne energije (treba imati na umu da uopće nemaju hidroelektrana).

To je ono što se danas događa u najnaprednijim zemljama (uključujući i Kinu, pa čak i Indiju). To su primjeri, koje vrijedi slijediti. To je energetski zaokret (Energiewende) i promjena paradigme u dizajnu elektroenergetskog sustava.

Bilješke

[1] Vidi stranicu TE-TO Sisak na mrežnom sjedištu HEP-a. Proizvodnja električne energije 2014. g. bila je nula; proizvodila se samo tehnološka para.

[2] Vidi članak Jeste li ikad čuli za TE Sisak C? A trebali bi..., 8. srpnja 2014..

[3] Npr. Večernji list: Novi Blok C osigurat će 10% snage elektroenergetskog sustava (...)

[4] Npr. Jutarnji list: Koštala čak 240 milijuna eura, a proizvodit će samo gubitke)

[5] Članak "Projekt Bloka C u Termoelektrani-toplani Sisak: Održani završni pregovori s ruskim partnerom", str. 3. Cijeli broj kao pdf dostupan ne na Svemrežju: Vjesnik HEP-a, br. 286.

[6] Vidi članke Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici i Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže.

[7] Countdown to 2025: Tracking the UK coal phase out, 12. veljače 2016..

[8] O energetskoj strategiji UK vidi: Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna, 2. prosinca 2015..

[9] HEP povremeno plasira u medije takve tekstove, koji formalno nisu reklama, ali prenose ono što tvrtka želi. Jedan raniji primjer vidi u članku Hrvatska elektroenergetika: i dalje presing HEP-a i građevinskog lobija (24. svibnja 2015.)

[10] Osnovne informacije o TE Eemshaven mogu se naći na mrežnom sjedištu RWE i na portalu power-technology.com

[11] Vidi: Coal power technologies

Izvorno objavljeno na blogu "Ekološka ekonomija"

Komentari

Dao si zanimljive informacije

Dao si zanimljive informacije i sve si lijepo objasnio, no pitanje:

Nizozemska je krajem 2014. imala instaliranih 2.805 MW vjetroelektrana, što je osam puta više od Hrvatske - na znatno manjoj površini, uz pet puta veću gustoću naseljenosti. Njezin je cilj i zadatak, prema planovima EU, do 2020. iz elektrana na obnovljive pokrivati 14% potrošnje električne energije (treba imati na umu da uopće nemaju hidroelektrana).

Misliš li da je kod nas moguće kalkulirati s vjetroelektranama kad svako malo čujemo bunu da iste previše buče i rastjeruju turiste? A solarne da zauzimaju prevelik prostor. Sudeći prema stupnju organiziranosti društva i svako malo promjenama energetske strategije (kako koja garnitura dolazi na vlast), čini mi se da bi Hrvatska uvozila i bio masu.

B-52

Tko je glasao

@sm

Misliš li da je kod nas moguće kalkulirati s vjetroelektranama kad svako malo čujemo bunu da iste previše buče i rastjeruju turiste?
Jedina ozbiljnija buna bila je oko VE Fužine. Organiziran je referendum, nije uspio jer je izašlo manje od 50%, ali je na kraju projekt zaustavila komisija za ocjenu Studije utjecaja na okoliš. Kvaka je bila, da su bili naumili graditi u zaštićenoj šumi. Tu bi imali veću godišnju proizvodnju. Tri kilometra dalje, u polju, teško da bi bilo otpora. Ima puno pogodnih lokacija i ako neka i otpadne zbog lokalnog otpora, ostat će više nego dovoljno. Zasad 744 MW sklopljenih ugovora.

isto i za solarne, a one ne buče. :-)

Neću o zadrugama, koje su toliko bitne u Austriji, Njemačkoj i Danskoj, koje omogućavaju da lokalno stanovnitšvo i samouprava profitira. Nije to za nas, mi smo za kapitalizam jelte. :-)

Sudeći prema stupnju organiziranosti društva i svako malo promjenama energetske strategije (kako koja garnitura dolazi na vlast), čini mi se da bi Hrvatska uvozila i bio masu.
Naprotiv, posljednjih nekoliko godina raste izvoz ogrjevnog drva. Ipak je izgrađeno i planira se gradnja malih kogeneracija na biomasu i bioplin, sklopljeni ugovori za 164 MW, pa bar tu ipak nešto i uspijeva.

Drveni peleti: visokovrijedna biomasa za najrazvijenije

Najveći manjak prema potencijalima sada je kod solarnih. A tu sad možemo ići s tenderom za veće snage, ne moramo obećavati FiT (koja međutim treba ostati za krovne).

Tko je glasao

Dodatak:

Nizozemska zatvara sve TE na ugljen do 2030. g.

Ovo je dodatak uz jučer objavljeni članak Rekonstrukcija TE Sisak C (…), u kojem pišemo i o TE Eemshaven u Nizozemskoj. Lobisti za gradnju TE Plomin C naveli su je kao primjer, da Nizozemska gradi nove TE na ugljen, pa je normalno da to planira i Hrvatska.

Vattenfall slika sa sajtaU članku smo ukazali na tri bitne razlike između dva projekta. Nismo spomenuli još jednu bitnu razliku: termoelektrana se gradi kao zamjenska, jer Nizozemska će, u skladu sa postroženim pravilima EU, isključiti oko 8.200 MW termoelektrana na ugljen, od toga 3.500 MW do sredine iduće godine.

Iz ugljena je u Nizozemskoj 2014. godine proizvedeno 40% električne energije. Udio je rastao od kraja 2000-ih, zbog povoljnije cijene ugljena na svjetskom tržištu u odnosu na prirodni plin.

Sad će to biti bitno smanjeno, zbog brige za okoliš ali i dugoročnih ekonomskih računica, u korist obnovljivih i prirodnoga plina.

U postojećim termoelektranama se kao gorivo, pomiješano s ugljenom, koristi i biomasa, te će se njen udio povećavati.

Ali to još nije sve! Nizozemski parlament je 26. studenoga prošle godine glasao za zatvaranje svih TE na ugljen. Vlada sad radi na razradi konkretnih planova u suradnji s industrijalcima.

Vlada UK je, kako smo pisali, donijela odluku o zatvaranju svih TE na ugljen do 2025.. Sve su one stare, dok Nizozemska ima tri nove TE na ugljen. Usprkos tome, vjerojatno nema budućnosti za ugljen u Nizozemskoj iza 2030. g, kaže Stijn van den Heuvel iz elektroprivredne kompanije Nuon.

Pozivanje ugljenih lobista u Hrvatskoj na nizozemski primjer ruganje je zdravoj pameti.

Izvor: COAL TO BE PHASED OUT IN THE NETHERLANDS (članak objavljen 10. prosinca 2015. na mrežnom sjedištu švedskog energetskog diva Vattenfall, koji je većinski vlasnik Nuona).

Tko je glasao

Realnost tržišta

Lobiranje i dalje traje punom snagom, ali treba se suočiti s realnošću tržišta.
A ta realnost je da će većina postrojenja svoju energiju prodavati na tržištu vrlo skoro. To znači da će se bilo koje postrojenje koje je bilo projektirano za bazni rad na fosilno gorivo suočiti s gubitkom iz sata u sat, jer će sve veći udio na tom tržištu imati postrojenja bez goriva (obnovljivi izvori).
Stoga nova termo-energetska postrojenja koja ne budu sposobna raditi ciklički, igrati na tržištu s, primjerice power-to-heat tehnologijom, u slučaju da su izvor za centralni toplinski sustav, nemaju ekonomsku isplativost.
Povezivanje tržišta električne energije u veliko tržište EU mijenja paradigmu.

čovjek iza gomile

Tko je glasao

i kako ti onda tumačiš

i kako ti onda tumačiš činjenicu da Nizozemska gradi TE na ugljen, a ima ogromne količine vlastitog zemnog plina, i to baš u Groningenu, gdje se inalazi Eemshaven.
Inače, Nizozemska ima najveći udio fosilnih goriva u proizvodnji električne energije u Z.Europi, oko 80 milijuna tona oil ekvivalenta..
Ovako, kad se površno čitaju ovakvi dnevnici i komentari stekne se dojam da je Nizozemska obećana zemlja tulipana prepuna vjetroagregata i solarnih panela. Stvarnost je malo drugačija. Najveći udio goriva za proizvodnju struje ima plin (70%), zatim ugljen, pa obnovljivi izvori. U stvari nakon što je cijeli sustav proizvodnje struje privatiziran Nizozemska nema vlasničkog utjecaja na proizvodnju i transmisiju struje. Najveći operatori su švedski Vattenfal, i njemački RWE i E.oN.
Nizozemska industrija je prva svjetska liga, i zaista je teško naći razloge za usporedbu sa Hrvatskom.

Tko je glasao

i kako ti onda tumačiš

i kako ti onda tumačiš činjenicu da Nizozemska gradi TE na ugljen, a ima ogromne količine vlastitog zemnog plina
Pa zašto bih ja morao tumačiti sve činjenice? :-) Usporedio sam dva konkretna projekta.

Ali, mogu probat. Prvo: spremaju se za vrijeme, kad će plina nestati - a to nije daleka budućnost.

»About half of the energy consumed in the Netherlands comes from natural gas. However there are problems in extracting this form of energy and reserves are declining.«

»Gas extraction in the province of Groningen is causing earthquakes that damage buildings and houses. To make the region safer and more liveable for residents, the government has decided to extract less gas. «

(Ovo je sa: https://www.government.nl/topics/energy-policy/contents/natural-gas )

Nisam u tekst unio jednu bitnu informaciju, jer mi fokus ovdje nije bio "odustajanje od ugljena": ovo je zamjenski objekt, jer Nizozemska treba zatvoriti niz starih TE na ugljen do 2018., zbog novih europskih propisa. Ukupna instalirana snaga na TE sad je samo privremeno povećana, a iduće godine će biti isključeno 3.500 MW, te u slijedećim godinama još 4.700 MW. Dapače, parlament traži da se sve TE na ugljen zatvore; Sa sajta Vattenfala: http://news.vattenfall.com/en/article/coal-be-phased-out-netherlands - "it is fair to say that by 2030 there will be no future for coal in the Netherlands.”

Inače, Nizozemska ima najveći udio fosilnih goriva u proizvodnji električne energije u Z.Europi.
Ništa neobično, jer nemaju hidroelektrana, te imaju samo jedan nuklearni reaktor. No, bitno je gledati tendencije. Udio obnovljivih marljivo povećavaju. Prošlu godinu označili su bitni proboji u gradnji pučinskih vjetroelektana na Baltiku i Sjevernom moru. Kako pišem u tekstu, one će postati osovina elektroenergetskog sustava deset okolnih država - mogućih 150 GW VE, godišnja proizvodnja oko 600 TWh.

kad se površno čitaju ovakvi dnevnici
Pa, mogu li ja biti odgovoran za one koji su površni pa izvedu pogrešne generalizacije? Pa ovo je samo jedan kraći članak, nije dizertacija o energetici Nizozemske. :-)

Nizozemska industrija je prva svjetska liga, i zaista je teško naći razloge za usporedbu sa Hrvatskom.
Pa ja sam i reagirao na neopravdanu usporedbu. Inače, bitan problem s Plomin C jest da nama ta elektrana naprosto nije potrebna, jer možemo i bez nje valjano pokriti potrebe za električnom energijom.

Tko je glasao

Pa ja sam i reagirao na

Pa ja sam i reagirao na neopravdanu usporedbu. Inače, bitan problem s Plomin C jest da nama ta elektrana naprosto nije potrebna, jer možemo i bez nje valjano pokriti potrebe za električnom energijom.
vrlo optimističan zaključak, već i zbog toga što država nema nikakvog razvojnog plana, pa je onda jako teško zaključiti da nam nove TE ne trebaju. Sve kalkulacije ulaganja u vjetar i sunce, i feed in tarife, su se do sada osnivale na komparaciji skupih fosilnih goriva i vrlo skupe energije iz obnovljivih izvora. No, što ćemo sada sa naftom na 30 dolara i obiljem jeftinog plina iz Rusije, američkih LNG postrojenja i novog plina iz Mediterana, i obiljem jeftinog ugljena.
Nama treba TE Plomin, i treba nam i TE Ploče. To je nužna pretpostavka za realno planiranje reindustrijalizacije Hrvatske + izvoza struje. Zemlja koja ima morsku obalu uvijek ima komparativne prednosti u proizvodnji struje iz jeftinog ugljena i plina iz LNG regasifikatora.

Tko je glasao

vrlo optimističan zaključak,

vrlo optimističan zaključak, već i zbog toga što država nema nikakvog razvojnog plana, pa je onda jako teško zaključiti da nam nove TE ne trebaju.
Imamo formalno plan koji nije ukinut, Strategiju energetskog razvoja. Smao je beznadežno neprikladna, na što sam ukuazivao (i još neki) još krajem 2008. kad je bila javna rasprava.

Međutim, nema se tu što "optimistički zaključivati". Riječ je naprosto o elektranama koje danas imamo, ili će biti izgražene u slijedeće dvije godine (Novi blog 135 MW u EL-TO Zagrebu i elektrane u sustavu poticaja, za koje je sklopoljen ugovor, a još nisu izgrađene). To već daje godišnju proizvodnju, uz umjerene pretpostavke (ne maksimalno mogući rad), veću od aktualne potrošnje. Prostora za rast još ima u obnovljivima - ne računajući velike HE, znatno smo ispod europskog prosjeka.

. Sve kalkulacije ulaganja u vjetar i sunce, i feed in tarife, su se do sada osnivale na komparaciji skupih fosilnih goriva i vrlo skupe energije iz obnovljivih izvora.
I opet, nema se tu što kalkulirati i mudrovati. Imamo fakte: Marubeni, prema onomeš to je nedavno objavljeno, traži za gradnju TE Plomin C garantiranu otkupnu cijenu od 8,5 ct/kWh, a na posljednjem tenderu (slobodno tržište, ne subvencije, ne unaprijed garantirane tarife) u Njemačkoj, za fotonaponske, postignuta je cijena od 8,0 ct/kWh. Vjerojatno je, da biswmo u obalnom području i otocima postigli niće cijene (u Indiji je 5,9 ct/kWh zadnje na tenderu).

"Vrlo skupa iz obnovljivih" - to, naprosto, već godinama nije točno.

>cite>No, što ćemo sada sa naftom na 30 dolara i obiljem jeftinog plina iz Rusije, američkih LNG postrojenja i novog plina iz Mediterana, i obiljem jeftinog ugljena.
Ništa. Ni s ovom cijenom nitko ne planira gradnju novih TE na naftu. Plina iz Rusije nema "obilje" i to je složeni problem. Plina iz SAD pak također baš i nema - neki dan je kod nas bio prenesen članak, koji je hrvatski poslanik u Washingtonu objavio na nekom njihovom portalu, gdje se žali ,da bez garancije isporuka iz SAD nije isplativa gradnja LNG terminala na Krku. Amerima je puno interesantnije rastućo azijsko tržište. Ugljen je pak vrlo nepopularan svuda u svijetu.

I ponovo: to se odnosi na pokrivanje eventualnog znatnog rasta potrošnje u Hrvatskoj. Mirni smo za sadašnji nivo ili umjereni rast do 2030..

Nama treba TE Plomin, i treba nam i TE Ploče.
TE Ploče ni u jednom trenutku nije bila hrvatski interes, nego isključivo hercegovački, za Aluminij Mostar. A Hercegovci je nisu htjeli graditi u Hercegovini.

Izvoz sruje? Nitko to ne planira kao razvojnu strategiju. Po 3 ct/kWh? Kome? Zašto? Komparativne prednosti imamo za korištenje vjetra i sunca.

Tko je glasao

Izvoz sruje? Nitko to ne

Izvoz sruje? Nitko to ne planira kao razvojnu strategiju. Po 3 ct/kWh? Kome? Zašto? Komparativne prednosti imamo za korištenje vjetra i sunca.
nemamo mi nikakvu razvojnu strategiju, pa ni o izvozu struje, što se toga tiče....
a o našim komparativnim prednostima u vjetru i suncu, to prvi puta čujem

U Aluminij Mostar RH ima značajan vlasnički paket i interes jer je veliki dio lučkih kapacitetea luke Ploče vezan za pretovar glinice i petrolkoksa za Aluminij. Po tebi nam ne treba ni luka Ploče jer i ona radi za Aluminij.
S obzirom da politika nije znala zbrojiti dva i dva, na kraju nećemo imati ni Aluminij, ni valjaonicu u Šibeniku - ona ode u Slovensku Bistricu.
Da, pa šta će nama uopće struja. Nama treba jedna malo veća vjetroturbina, kada ima vjetra, kada nema - petrolejka.

Tko je glasao

Mislim da se ne bi trebalo izlijetati sa stavovima...

... ako se ne znaju osnovne činjenice.

a o našim komparativnim prednostima u vjetru i suncu, to prvi puta čujem
BUNS, to znači da se uopće nikad nisi ni bavio tom temom.

Po tebi nam ne treba ni luka Ploče jer i ona radi za Aluminij.
Nisam ja bitan, pitaj ljude u Pločama što o tome misle. OK, ne trebaš ih ni pitati, svoje su rekli :-) I ljude u Mostaru i Hercegovini, koji su također dvaput odbili gradnju termoelektrane na njihovoj teritoriji, pa je lokacija u Hrvatskoj bila treći pokušaj.

Ne znam koliko je dugoročno isplativ Aluminij Mostar, niti je li projekt gradnje goleme TE ikad bio realan. Svakako imaju komparativne prednosti recimo na Islandu, koji s 15 puta manjom populacijom troši struje koliko i Hrvatska, od čego oko 70% potroše tvornice aluminija, a sva se struja dobiva iz obnovljivih (hidro i geo). No, zasad, koliko vidim, dovoljno struje ima iz elektrana u BiH.

Gore sam govorio o pokrivanju potreba Hrvatske na današnjem nivou potrošnje. To se može s pogonima koje imamo danas ili će biti sagrađeni u iduće dvije godine (u prosječnoj godini za hidro i vjetar oko 18 TWh). A za dalje, uz jedan novi manji blok na plin u EL-TO Osijek (ne sada planiranih 500 MW, nego 100-150), manje kogeneracije na plin, kogeneracije na biomasu i biooplin, neke hidroelektrane, još vjetroelektrana te solarne (koje, kao što rekoh, danas daju jeftiniju struju nego TE Plomin C!), možemo pokriti i rast. To je vrlo realistički, u skladu s onim što danas rade naprednije zemlje Europe.

Da, pa šta će nama uopće struja. Nama treba jedna malo veća vjetroturbina, kada ima vjetra, kada nema - petrolejka.
Da, eto, cijela Europa poludjela, dapače, cijeli svijet. :-)

Ovo je kopipejstanje mantre, koju slušam zadnjih 30 godina. Naprosto nema veze s raelnosti.

Tko je glasao

i koje su naše komparativne

i koje su naše komparativne prednosti za ulaganja u vjetro i solarne elektro kapacitete)?
proizvodimo vjetroagregate, imamo razvijenu pametnu prijenosnu mrežu koja može podnijeti oscilacije u proizvodnji struje, imamo vrlo razvijeno i duboko tržište kapitala sa niskom kamatom za dugoročna ulaganja, imamo velike banke koje spremno ulaze u projekte visokog rizika u off shore elektro polja, imamo burzu struje i puliramo ponudu i potražnje sa cijelog Balkana i srednje Europe,tako da možemo koristiti efekte povlaštenog ulaza struje iz obnovljivih izvora, imamo kupce struje koji kupuju na spot tržištima, imamo plitko more za razvoj velikih polja za instaliranje vjetroagregata velike snage??
šta od toga imamo?

Tko je glasao

@hlad: ništa od toga, naravno!

Totalno smo u banani, i zato je normalno, da treba ramišljati samo o projektima od po par stotina milijuna eura investicija! :-)

Zamisli recimo koliko neuka seljačina netko može biti, pa da rezonira: "Ako je u Njemačkoj, gdje je potencijal sunca 30% do 40% manji nego na hrvatskoj obali, na posljednjem natječaru (tenderu, komercijalni uvjeti, ništa subvencije) postignuta cijena isporučene električne energij iz solarnih od 8,0 ct/kWh, što je niže od projecirane cijene iz TE Plomin C, onda bismo mogli pokušati s raspisivanjem tendera, pa prikupiti ponude, i očekivati da cijene budu ispod onih u Njemačkoj".

Samo totlana budala bi mogla to pomisliti! pa svima je jasno da je puno isplativije da Japanci sagrade termoelektranu na ubljen iz Australije! :-)

Glede prijenosne mreže, nacrt desetgodišnjeg plana razvoja koji je napravio HOPS (nije neka zeka, nego kratica za "Hrvatski operater prijenosnog sustava" :-) ) u studenome prošle godine, navodi da cijena prilagodbe sustava za veći udio isprekidanih izvora (do 800 MW u prvoj fazi, pa onda dalje) nije osobito visoka, a ni tehnički uvjeti. To jelte pokazuje da su nepsosobni uhljebi. :-)

što se pak tiče uvjeta financiranja, ma naravno da se ne moramo ni pol posto brintuti zbog toga što je japanska banka za poticanje izvoza odlučila da više neće podupirati planove gradnji TE na ugljen u inozemstvu. Koga briga, pa znamo da para ima svuda okolo na bacanje! :-)

Tko je glasao

aluminij?

Koji aluminij? Za što? Pa taj je aluminij bazno skuplji i od talijanskog, a di neće od npr. katarskog ili UAE koje višak fosilnih goriva (iznad OPEC šarže) pretvaraju u aluminij ili jeftine letove za Aziju. Ne vidim rentabilnost takovog aluminija osim u političke svrhe.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

koji aluminj?

eto vidiš, na primjer, IMPOL iz Slovenske Bistrice, oni znaju koji aluminij i što će s njim. Svojevremeno su bili manji od Šibenika, a sada su giganti u odnosu na TLM, bez obzira na bogom danu vezu koju smo imali između valjaonice u Šibeniku i mostarskog smeltera.
Bolje konobariti po Jadranu nego gubiti vrijeme sa ovako prozaičnim stvarima kao što je proizvodnja i prerada aluminija.

Tko je glasao

Dodatak - novo:

Članak u The Telegraph, objavljen 20. veljače, autor koji iz prve ruke zna što se događa: Steve Holliday, koji je, do prije mjesec dana, deset godina bio na čelu "National Grid" (operator prijenosnog sustava.

Power of technology will transform the way that we deliver and use energy

»We are in the midst of nothing less than a revolution in the provision of our energy. (...) Ultimately the future energy system will be much more flexible than today’s.«

Tko je glasao

tehnička mogućnost

Nažalost za vidjeti je da li je tehnički moguće (tj. koliko će nas to dodatno koštati) takvo postrojenje prestrojiti u moguć ciklični rad. Normalno je da se takova fundamentalna postavka uzme u obzir već u početnom projektiranju, a najteže (i najskuplje) je promijeniti već funkcionalno postrojenje (bilo je u probnom radu).

To nam veli da je netko već davnih dana bio uskog pogleda na energetiku, a nije ni čudo kad niti imamo pravu strategiju a niti izvršioce koji imaju vizije. Bitno je da HEP ima multimilijunsku dobit... na uštrb malih korisnika...

Za razliku od toga citirana Nizozemska u zadnjih 10 godina je udvostručila energetsku proizvodnju iz biomase (i ne usporava, već solidno kreće prema vrhuncu svojih mogućnosti u biomasi) i utrostručila energiju vjetra (gdje ima ogromne potencijale, ali i cijena je relativno viša).

No posebno razvija i istražuje razne mogućnosti simbiotičkih poluzatvorenih energetskih sustava, gdje zgrade raznih namjena (često jedna od njih poljoprivredna) zajedno naizmjenično proizvode i koriste energiju u raznim ciklusima: noć-dan, ljeto-zima, grijanje-hlađenje itd. Primjera ima velik broj, sustavi jesu relativno skuplji od obične nabave energije na tržištu ali će im dati iskustva i tehnologiju koju će usavršiti i poslije prodavati. Svi simbiotički sustavi jednostavno upotrebljavaju zdravu logiku no tehnologija je nova, kompjuterizirana i automatizirana, s jakom senzorskom i signalnom podrškom.

Nije baš da Nizozemska nema HE, ima cca 0,1TW snage godišnje što je skoro pa zanemarujuće, uskoro će je na godišnjoj razini kvantitetom prestići količina energije dobivena rekuperacijom topline iz toplog pomuženog mlijeka!

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci