Na današnji dnevnik me potaknuo tekst u Jutarnjem listu koji najavljuje decentralizaciju u programu nove Vlade, koja će na svom kraju prenjeti četiri milijarde kuna iz državnog proračuna u lokalne proračune. No već se i u samom tekstu pojavljuje par, po meni vrlo neobičnih, detalja o načinu na koji će se to sprovesti. No da ne jurim pred rudo, odlučio sam čitavu stvar provjeriti na samom izvoru, tj u koalicijskom sporazumu (ovaj primjerak je skinut sa stranica HSLS-a, a pretpostavljam da su sve verzije iste).
Koalicijski sporazum donosi obavezu novoj Vladi da postotak koji lokalni proračuni ubiru (u odnosu na ukupno ubrana porezna sredstva) sa 16,7% prihoda povećaju na 20% prihoda u roku od četiri godine. Ta bi promjena u postotku na kraju lokalnim proračunima donjela oko 4.5 milijarni kuna više nego li što danas imaju na raspolaganju.
No ono što je mene zaintrigiralo je način provedbe te fiskalne decentralizacije - a on je zamišljen kroz državne potpore! Naime, i danas država kroz Fond izravnanja lokalne zajednice iz Državnog proračuna dobijaju dio svojih proračunskih sredstava. Taj novac danas čini 20% proračuna lokalnih zajednica, a novi ga koalicijski sporazum namjerava dignuti do 35%. Samo postojanje tog fonda nije sporno, već je štoviše i poželjno, jer nemaju sve lokalne jedinice iste prihode, a niti iste mogućnosti za razvoj i povećanje prihoda.
Ono što je sporno je da se "fiskalna decentralizacija", tj najavljena regionalizacija namjerava sprovesti opet - centralno. Ne namjerava se povećati osnovni izvor prihoda lokalnih jedinica (naprimjer prepuštanjem jednog dijela prihoda od PDV-a lokalnoj zajednici), pa ga (eventualno) kombinirati sa povećanjem državnih dotacija, već se cjelokupno povećanje lokalnih proračuna namjerava sprovesti dotacijama iz Vlade. Tu je koalicijski sporazum jasan:
Strategija fiskalne decentralizacije temeljiti će se na modelu dvije vrste potpora:
.
1) Potpore općinama gradovima i županijama za razvojne programe i projekte i decentralizirane funkcije, a koje se dodjeljuju prema programima putem nadležnog Ministarstva
.
2) Potpore za izravnanje - potpore koje se dodjeljuju direktno općinama i gradovima bez određene namjene dodjeljenih sredstava osim uz uvijet da se ta sredstva ne smiju trošiti za materijalne rashode (plaće i sl.) te uz obavezu da općine i gradovi izvjeste o načinu i namjeni trošenja tih sredstava kao temelj za analizu uspješnosti tih potpora. Kriterij dodjele nelinearnih potpora izravnanja odrediti će se Strategijom decentralizacije, a realizirati će se kroz Zakon o financiranju JLP(R)S. Temelj za za Strategiju fiskalne decentralizacije i zakona o financiranju je dokument CARDS 2002 Projekt fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj - broj ugovora 108779
Potpore koje se navode pod 1) ni na koji se način ne mogu promatrati kao "fiskalna decentralizacija", već jedino kao "fiskalna poluga moći" kojom će resorno Ministarstvo po vlastitom nahođenju raspoređivati novce. Ah da, ako nisam spomenuo, "resorno Ministarstvo" je pod ingerencijom Čobankovića, tj. HDZ-a. Tu se postavlja još jedno pitanje:
- da li će se u povećanje izdvajanja prema lokalnim sredinama ubrojiti i novci koje je ministar Čobanković - tj ona sredstva koja su navedena pod 1) - dijeliti prema vlastitom nahođenju?
Ako je odgovor pozitivan, onda je cijela priča jedna velika smijurija.
Što se tiče drugog dijela dotacija, onih navedenih pod brojem 2), radi se o dotacijama formalnog karaktera, tj. trebale bi se provoditi automatizmom izračunatim po unaprijed određenim formulama (zasnovanim na ovom dokumentu) i kroz period od 2-3 godine. No, imajući u vidu iskustva sa dosadašnjim HDZ-ovim pogledom na decentralizaciju (većini malo povećaj, oporbenim središtima po mogućnosti smanji, ali sve to skupa izvedi tako da cetralni proračun na kraju bude na dobitku), treba biti izrazito oprezan glede još jedne stvari:
Zašto se u koalicijskom sporazumu, u pojašnjavanju fiskalne decentralizacije putem fonda za izravnjavanje, uvodi i stavka:
Vezano uz navedeno uvesti će se mehanizmi izvještavanja prema središnjoj državi ne samo o utrošenim sredstvima (jer će to biti u drugom planu) nego o postignutim rezultatima. Uspješnost rada biti će dodatni kriterij dobivanja sredstava u budućnosti što će se utvrđivati uredbama Vlade
Sama ta rečenica dovodi u sumnju iskrenost cijelog procesa, jer Vladi ostavlja pravo da po vlastitom nahođenju intervenira u dotacije. Odgovornost za potrošena sredstva kod lokalne samouprave bez daljnjeg mora postojati - ali prema biračima, a ne prema centralnoj vlasti!
Već i ova kratka analiza zapisanoga u koalicijskom sporazumu budi osnovanu sumnju da se cijelom projektu prišlo sa figom u džepu. Sanader je očigledno odlučio formalno pristati na proces fiskalne decentralizacije, no u stvarnosti već su u samom koalicijskom sporazumu ostavljene poluge koje mu osiguravaju kontrolu nad tim sredstvima, što u konačnici omogućava "centralno" upravljanje cijelim "decentraliziranim" novčanim iznosim, što preko Čobankovića, što preko Vlade. A zna se tko je tamo neprikosnoveni šef.
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
Kako ozakoniti korupciju
Kako ozakoniti korupciju ?
.
"Strategija fiskalne decentralizacije temeljiti će se na modelu dvije vrste potpora:
.
1) Potpore općinama gradovima i županijama za razvojne programe i projekte i decentralizirane funkcije, a koje se dodjeljuju prema programima putem nadležnog Ministarstva
.
2) Potpore za izravnanje - potpore koje se dodjeljuju direktno općinama i gradovima bez određene namjene dodjeljenih sredstava osim uz uvijet da se ta sredstva ne smiju trošiti za materijalne rashode (plaće i sl.) te uz obavezu da općine i gradovi izvjeste o načinu i namjeni trošenja tih sredstava kao temelj za analizu uspješnosti tih potpora. Kriterij dodjele nelinearnih potpora izravnanja odrediti će se Strategijom decentralizacije, a realizirati će se kroz Zakon o financiranju JLP(R)S. Temelj za za Strategiju fiskalne decentralizacije i zakona o financiranju je dokument CARDS 2002 Projekt fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj - broj ugovora 108779"
.
Najbolja borba protiv ilegalnih rabota (korupcije) je njena legalizacija.
Zašto je ovaj sporazum korupcija ? Pa nagradu dobivaju poslušni i oni koji su uz Vlast.
Jadna Istra i Rijeka !
I ne samo one, nego i
I ne samo one, nego i ostatak Hrvatske!
Potpore za izravnanje -
Potpore za izravnanje - potpore koje se dodjeljuju direktno općinama i gradovima bez određene namjene dodjeljenih sredstava osim uz uvijet da se ta sredstva ne smiju trošiti za materijalne rashode (plaće i sl.) te uz obavezu da općine i gradovi izvjeste o načinu i namjeni trošenja tih sredstava kao temelj za analizu uspješnosti tih potpora.
Odlično si prikazao strukturu financijskih sredstava koja se kao pomoć središnje države dodjeljuju JLS i citirao kako to misle napraviti.
Trenutno, JLS kandidiraju konkretne projekte za financiranje iz tzv. fonda poravnanja pa onda oni gore kažu ovo može a ovo ne (veća potražnja od ponude) što je idealan temelj za klijentelizam i korupciju.
Diskrecijsko odlučivanje je do sada funkcioniralo tako da primjerice moraš doći i "kleknuti" pred Polančeca (u Podravini reklamirano do daske) a onda on mesijanski dodijeli. Sistem naravno podrazumijeva da ide talambasanje kako eto bez njega ništa ne bi bilo pa HDZ treba birati opet (tamo gdje su na vlasti) ili "bolje paziti na drugim izborima i birati HDZ (tamo gdje su na vlasti drugi).
Konkretan primjer iz moga grada, na vlasti SDP/HSS/HNS.
Gradonačelnik traži prijem da razgovara o pomoći za gradske projekte ali nema šanse da ga Polančec primi. Paralelno ide poruka da nek službeno pošalje šeficu lokalnog HDZ-a ili dođe isključivo s njom. Gradonačelnik mudro ponvo traži pismeno (bez uspjeha) a periodično šalje požurnice za bilo kakvim odgovorom (bez efekta).
U predizbornoj kampanji je HDZ-ov glavni adut da eto SDP nije želio prihvatiti Polančecovu pomoć koju je "kao domaći čovjek" nudio. Ali je on zahvaljujući lokalnoj čelnici stranke ipak pomogao, zbog građana naravno, koji ne trebaju trpiti gradonačelnikovo strančarenje i tvrdoglavost. Pa je sve što je u gradu napravljeno rezultat te njegove nesebične (i usprkos) pomoći.
Gradonačelnik reagira putem radija, objasni stvar i gurne voditelju emisije pod nos pismeni zahtjev i požurnicu bez odgovora a svakog zainteresiranog građanina da dođe u gradsku upravu i sam se vlastitim očima uvjeriti tko tu laže.
Rezultat, SDP pobjeđuje s najvećim postotkom dosad (cca 35%).
Tko garantira da "decentralizacija" opet neće ići isto, sad još i gore jer ne piše da se konkurira projektima već da se daju nenamjenska sredstva.
Pa zar netko sumnja u mogućnost da se napravi dobar izvještaj o utrošku "koji bi za drugi put bio temelj za prosudbu i ocjenu uspješnosti ili korisnosti (npr. Kalmetini mora da su bili jako uspješni).
Ili da se najkorisniji i najuspješniji projekt može diskrecijski (npr. od istog tog Polančeca) ocijeniti neuspješnim pa opet ne dati tamo gdje aktualni nisu na vlasti.
Zato samo automatizmom i izravno (u JLS) prikupljena proračunska sredstva omogućavaju autonomiju njihovog trošenja prema potrebama i planovima JLS. Odgovornost za zakonitost toga se podrazumijeva.
Predloženi model ne mijenja ništa na planu suzbijanja klijentelizma i korupcije a krajnji rok za dostizanje famoznih 20% me asocira na onih još famoznijih 70% prosječne plaće obećanih kao iznos prosječne mirovine što su, doduše još nije bilo zabrane, popušili dečki iz HSU. Sada bismo mogli svi.
Trenutno, JLS kandidiraju
Trenutno, JLS kandidiraju konkretne projekte za financiranje iz tzv. fonda poravnanja pa onda oni gore kažu ovo može a ovo ne (veća potražnja od ponude) što je idealan temelj za klijentelizam i korupciju.
Predloženi model ne mijenja ništa na planu suzbijanja klijentelizma i korupcije...
apsolutno se slazem, i to je srz problema na koji sam pokusao ukazati :)
Problem decentralizacije ne
Problem decentralizacije ne sastoji se u postojanju za to nadležnog ministarstva, a nije ni (samo) pitanje filozofije vođenja države. Pitanje decentralizacije je puno složenije i svodi se na mentalni sklop ovdašnjih ljudi i sustava vrijednosti koje postoje u društvu. A, ono na decentralizaciju i dalje uglavnom gleda negativno.
Posve je jasno da od HDZ-ove, HSS-ove i HSLS-ove decentralizacije nema ničeg konkretnog. Odnosno, ima, ali na način na koji je oni shvaćaju, a to je gola TRANSMISIJA djelića nadležnosti i eventualno nešto malo sredstava s državne na regionalnu i lokalnu razinu. To je otprilike i ono što njihovo biračko tijelo može "provariti". Tu, međutim, nema mjesta za suštinsku decentralizaciju, kakva postoji u, recimo, Italiji ili Španjolskoj (ni jedna od njih nije federacija, već su to decentralizirane unitarne države, kakva bi mogla biti i Hrvatska).
O pravoj decentralizaciji je jako teško govoriti u situaciji kada imamo 20 županija, oko 120 gradova i 500 općina, uz Grad Zagreb, koji je zapravo sve to odjednom. U svijetu ima i takvih rješenja, ali ona nigdje nisu osobito uspješna. Pomalo paradoksalno, ali ispada, zapravo, da je najveći problem decentralizacije, osim već spomenutih, postojanje velikog broja lokalnih zajednica, koje su, opet, sastavni dio procesa decentralizacije, dakle, decentralizacija sama.
Htjeli mi to priznati ili ne, Hrvatska je zemlja prevelikih regionalnih razlika da bi bila ovako jako centralizirana kako je danas. Nju bi zapravo trebalo podijeliti na 4 do 6 velikih regija, koje se mogu, ali i ne moraju bazirati na povijesnim pokrajinama, a županije mogu ostati, ali kao čista transmisija središnje vlasti. Broj općina i gradova treba višestruko smanjiti, jer većina njih ionako nije u stanju brinuti sama o sebi. Na regionalnu bi razinu potom trebalo prenijeti velik dio nadležnosti države, ali i prihoda. E sad, problem je u tome što bi neke regije onda živjele još bolje nego što žive danas (npr. Istra i Zagreb), dok bi se druge morale pokriti dekom koliko je ona duga, što znači da im se loše piše (npr. Lika). OK, dio tog problema može se riješiti redistribucijom novca od strane države, ali to ne bi bilo dovoljno.
No, ono što kao glavni problem i dalje visi u zraku, to je kako ovdašnjim ljudima objasniti da je njima samima u interesu takav proces decentralizacije. Mnogi još uvijek u svojim glavama imaju samo ideju "integralnog hrvatsva", a svaki drukčiji pogled na svijet za njih je ravan izdaji.
Humbert, slazem se da je,
Humbert, slazem se da je, izmedju ostalog, glavni problem kod istinskog provodjenja decentralizacije prevelika usitnjenost lokalnih struktura vlasti.
however, ja sam se u ovom dnevniku htio osvrnuti na specificnost provedbe fiskalne decentralizacije kakvu su u svom koalicijskom sporazumu zapisale stranke vladajuce koalicije.
ne volim apriori i pausalno odrezati kako je svima jasno da od te decentralizacije nece biti nista- mada sam i intimno takvog uvjerenja, vec pokusavam vidjeti kako su to te stranke same zamislile.
i vec je u samom koalicijskom sporazumu explicite napisano da ce vlada imati kontrolu nad sredstvima kojima se misle pojacati lokalni proracuni, tj, da cemo imati centraliziranu decentralizaciju, sto je naravno oksimoron.
sto se decentralizacije putem dotacija tice - stvar nije tako crno bijela - dotacije ne moraju nuzno biti nadgledana sredstva.
europska unija poznaje vrstu dotacija po principu kakav se provodi kroz hrvatski fond za izravnavanje (nelinearne dotacije koje osiguravaju vise sredstva manje razvijenim jedinicama lokalne samouprave), no da bi taj proces uistinu bio decentraliziran, mora se provoditi kroz sustav na koji centralna vlast nema utjecaja, tj automatski.
to se najcesce postize upotrebom unaprijed zadane formule (koja u obzir uzima prosjecna primanja na nekom prostoru, brojnost stanovnistva itd), po kojoj svatko moze unaprijed izracunati koja ce sradrstva iz tog fonda dobiti. ono sto koalicijski sporazum predvidja, i na cemu pada cijeli pojam decentralizacije, je kontrola tako dodjeljenih sredstava od strane centralne drzave. to je problem.
da se uistinu htjela napraviti postena decentralizacija, hrvatska bi kombinirala dva pristupa - odustajanja od dijela poreza u ime lokalne samouprave (npr. nekoliko promila PDV-a), te povecanje novca koji se dodjeljuje kroz fond za izravnjavanje. ali bez kontrole od strane Vlade. na taj nacin bi lokalna samouprava s jedne strane dobila ozbiljan izvor novca na koji moze racunati, a ujedno bi se i postigao efekt "popravljanja stanja2 u slabo razvijenim sredinama, pa se one ne bi morale pokrivati sa "premalim" pokrivacima.
no, eto, kao sto su u samom koalicijskom sporazumu pokazali, hdz-u i partnerima (sto njima ide puno vise na dusu, jer je to bio dio predizbornog programa, koji bi u koaliciji lijevog centra zasigurno ostvarili) do toga nije stalo.
Zar ti tvoj odgovor ne kaže
Zar ti tvoj odgovor ne kaže dovoljno kako to oni zamišljaju? Ma, nemaju ni oni pojma kako to zamišljaju! Inače, iznio si neke jako dobre prijedloge.
Pitanje decentralizacije
Pitanje decentralizacije nije pitanje postojanja ministarstva za to, nego pitanje filozofije vođenja države i vizije te države kakvu želimo za, recimo, 20 godina.
Takve vizije nema. Odnosno, ima vizija "zdrpi što se može", pa onda uđemo u EU i zacementiramo stanje. A ovo su fore za narod, predstava. Bit je proračun, a ne ministarstvo.
Decentralizacija u obliku
Decentralizacija u obliku dotacija ne znači ništa. Znamo kako funkcioniraju (HDZ-ove) dotacije - samo 'svojima'. Tako su pred protekle izbore neki 'njihovi' mjesni odbori dobijali i po milijun kuna, što nisu mogle ni općine ni gradovi (koji nisu 'njihovi'). Nije mi jasno kako je HSS mogao pristati na takvu 'decentralizaciju. Gdje mu je (bila) pamet?
Opet se komplicira da se
Opet se komplicira da se zamagli bit priče. Na ovom siteu je već bilo dnevnika i komentara na ovu temu. Uglavnom je zaključeno da je prilično kontradiktorno da postoji ministarstvo za regionalizam, jer će opet centralno ako ne upravljati, ono barem kontrolirati regije. I upravo se to i događa.
Sve što treba napraviti je preraspodijeliti porezni dobitak. I to smo već imali do 1993, odnosno u bivšem sustavu.
U tom decentraliziranom sustavu, općine su "plaćala" i škole i zdravstvo i sve ostale zajedničke potrebe. Kad je uvođena centralizacija, obrazloženo je to željom da svi profesori imaju jednaku plaću, kao i svi liječnici i vrtići i tako redom. Jer je plaća profesora ovisila da li je njihova općina razvijena ili ne, tako i svih ostalih. A onda su općinama uskraćena većina prihoda, i što je još gore, usitnjene su. Ovako male općine, bez nekog značajnog gospodarstva, nemaju šanse biti samostalne. Preduvjet ozbiljne lokalne samouprave, je okrupnjavanje općina i preraspodjela poreznih prihoda. U tom slučaju i prihod od poreza na nekretnine bi bio značajan.
ja mislim da uvodjenje
ja mislim da uvodjenje takvog ministarstva ne mora nuzno biti lose. to najvise ovisi o ulozi samog ministarstva. na primjer, ukoliko bi se uspostavilo takvo ministarstvo sa namjerom da bude za jednokratnu upotrebu - recimo jedan mandat, i sa ciljem da se kvalitetno provede proces regionalizacije (koji nije banalan), onda bih i podrzao takvo ministarstvo.
nazalost, prema onome sto nudi koalicijski sporazum, osnovna uloga ministarstva je moderiranje financijskim sredstvima. to ovoga puta zorno dokazuje koalicijski ugovor, a to je ipak jedan novi moment u odnosu na trenutak kada se zadnji puta o tome pricalo.
Decentralizacija triba
Decentralizacija triba poceti od strucne sluzbe itd.
Decentralizacija treba se najvise vidjeti u samom vrhu.... npr. USKOK, pravosudje i slicno...... tako da politika ne diktira tim sluzbama sto i kako da rade!
Decentralizacija je stvar koja tek moze se uistinu provesti tek kada srusimo mentalitet koji danas vlada u skoro svim politickim partijama.... jednoumje.... ili ono sto volim reci:
Ako nisi uz mene onda si protiv mene!
Decentralizacija je neophodna i neizbjezna...... ili cemo dozivjeti revolucionarne promjene koje samo donose bol i tugu! to je pouka iz svijetske povijesti!
Prvo vrabac pa onda mozemo ICI DALJE! na pojmove poput FISKALNE decentralizacije!
Imamo novi beograd u nasem politickom svijetu i to treba sto hitnije razrijesiti tako da se DECENTRALIZIRA nasa vlast!
Jakob Matovinovic - Jaksa