Tagovi

Rebalans

Rebalans

Prihodi poslovanja smanjeni su za 2,9 milijardi kuna u odnosu na prethodno planirane.
Najveće smanjenje prihoda je na prihodima od PDV-a od 1,73 milijarde kuna ( zbog drugačijeg obračuna PDV-a pri uvozu ulaskom RH u EU). Porez na dobit smanjena je za 888,88 milijuna kuna zbog odredbe kojom se ne oporezuje reinvestirana dobit.
Rashodi poslovanja povećani su sa 123,6 milijardi kuna na 126,8 milijarde kuna, odnosno za 3,2 milijarde kuna.

Manjak državnog proračuna umjesto planiranih 10,2 milijarde iznosi 16,2 milijarde. Optimizam Vlade temelji se valjda na činjenici da planirani manjak u 2014. iznosi 17,46 milijardi. Kako im ni planiranje za 2013. nije išlo od ruke, nema razloga vjerovati da je planiranje za 2014. realno. Vjerujem da nisu uzeli u obzir da samo kamate na nedavno «povoljno» zaduženje od 1,750 milijardi dolara ( za sljedeću godinu !?!?) iznose oko 600 milijuna kuna. Kažu da su novac stavili na račun u HNB-u.

Sanacija zdravstva, rashodi za zaposlene

Mnogo se priča o sanaciji zdravstvenih ustanova i HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna. O povećanju rashoda za zaposlene u iznosu od 1.064.390.389,00 kn ni riječi, iako su mnogima plaće planom trebale biti smanjene.

* Ministarstvo poljoprivrede – za bruto plaće 18,5 milijuna kuna više od plana
* Osnovnoškolsko obrazovanje - za bruto plaće 284,7 milijuna kuna više od plana
* Srednjoškolsko obrazovanje - za bruto plaće 246 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Zagrebu - za bruto plaće 83,2 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Rijeci - za bruto plaće 21,7 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Osijeku - za bruto plaće 27,1 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Splitu - za bruto plaće 25,7 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Zadru - za bruto plaće 3,8 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Dubrovniku - za bruto plaće 0,5 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost veleučilišta i visokih škola - za bruto plaće 2,6 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost sveučilišta u Puli - za bruto plaće 0,9 milijuna kuna više od plana
* Redovna djelatnost javnih instituta - za bruto plaće 17,6 milijuna kuna više od plana
* Administracija i upravljanje HZMO - za bruto plaće 4,2 milijuna kuna više od plana
* Administracija i upravljanje HZZ - za bruto plaće 7,6 milijuna kuna više od plana
* Poslovi ureda državne uprave u županijama- za bruto plaće 3,8 milijuna kuna više od plana
* HZZO- za bruto plaće 24,9 milijuna kuna više od plana
* Centri za socijalnu skrb - za bruto plaće 17,2 milijuna kuna više od plana

I ima toga još. Mnogo je i onih kojima su rashodi za bruto plaće smanjeni i da su se još ovi koji godinama dijele «šakom i kapom» držali plana potreba za zaduživanjem bila bi znatno manja.

Izdane domaće i strane obveznice

Na naplatu stižu izdane domaće i strane obveznice kako slijedi:

2014 – 500 milijuna eura + 650 milijuna eura
2015 – 750 milijuna eura + 350 milijuna eura + 5,5 milijardi HRK
2016 –3,5 milijardi HRK
2017 –1,5 milijardi USD( 1,3110 USD za 1 euro)+5,5 milijardi HRK+4 milijarde HRK
2018 – 750 milijuna eura +2,75 milijardi HRK
2019 –1,5 milijardi USD + 500 milijuna eura
2020 –1,25 milijardi USD ( 1,4165 USD za 1 euro) + 5 milijardi HRK + 1 milijarda eura
2021 – 1,5 milijardi USD( 1,3875 USD za 1 euro)
2022 – 1 milijarda eura
2023 – 1,5 milijardi USD( 1,2849 USD za 1 euro)
2024 –750 milijuna eura

O proračunu za 2014. drugi put.

Komentari

Ima par godin da san ovde

Ima par godin da san ovde napisa kako nan dajen još najviše 3-5 god. prije nego ova karoca zvana republika Apsurdistan (kako su se to izrazili ovi iz Dubioza Kolektiva) konačno pukne obo gomilu. Lopine odnile i kočnice a sitnozubi raspisuju referendum o tome ko će vozit. Političari su ostali na vrhu nizbrdice skupa s blagajnon i nastavit će sebi dilit plaće i nakon šta se karoca rasprsne.
Zato čemu ovi dnevnik? Nikakovi rebalansi, strategije, planovi, programi... više nas nemogu zaustavit jer je prekasno.
Mene bi više zanima dnevnik o tome šta će se dogodit kad se karoca rasprsne jer smatran da nisan dovoljno stručan ni školovan da bi moga o nećemu takvome pisat. Iman samo zdrav mozak za pretpostavljat .

Tko je glasao

TRAGEDIJA PRORAČUNA

Kad čovjek pogleda ovu jadu od rebalansa mjesec dana prije kraja godine te prijedlog proračuna za 2014. godinu, ne može se oteti dojmu da se ponašanje političara svodi na ignoriranje očitog. Država nije u stanju otplaćivati svoje dugove i kako nismo niti velesila, a niti značajna politička geo opcija, moraćemo to kad-tad priznati i kreditorima. Bolje i jeftinije je to priznati ranije, ali kad se kod nas slušalo znanje ? Razlog rasta plaća u javnom sektoru leži isključivo u populističkom dijeljenju bonbončića pred predstojeće parlamentarne i predsjedničke izbore.
A eto, gotovo pola godine NAKON roka za predaju ministar gospodarstva nikako da objavi famoznu industrijsku strategiju zemlje. Zapravo dok je on (i ko) objavi, s ovim povećanjima rashoda, javni sektor će se izjednačiti uskoro s industrijskom proizvodnjom u udjelima u BDP-u (17,7 %).
Tragedija ove države je doista što nitko od (ne)odgovornih ne vodi računa o taktici, a kamo li strategiji,što iz straha da ga doista ne proglase komunjarom,udbašem, protivnikom kapitalizma i što li sve,a što iz potpuna neznanja i shvaćanja prilika i okruženja u kojima se nalazimo. Strategija i taktika podrazumijevaju CILJEVE, ali prije svega promišljanje kako doći do istih,a mi se kao grozimo izgleda upravo od promišljanja, već smo samo za ad hoc riješenja poput krpljenja pretis-lonca. Do jednom...

Tko je glasao

Letta - Putin u Trstu

Da je bilo više pameti i manje kolekcionarskih aktivnosti ovakav značajan susret i mnogi ugovori mogli su biti potpisani u Puli ili Rijeci. Rebalansa na bi bilo u 2014.

"Mnogi se pitaju zašto je za mjesto održavanja talijansko-ruskog summita odabran upravo Trst? Glavna tema razgovora gospodarskih delegacija dviju zemalja je ruski plinovod Južni tok, kojim bi plin s plinskih polja u Rusiji trebao cijevima ispod Crnog mora, Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije stići do nedalekog Tarvisija, gdje će se priključiti na postojeći plinovod. Riječ je o velikom energetskom projektu u kojem se s jednom petinom, unatoč otporu Bruxellesa koji želi smanjiti ovisnost Europe o ruskim energentima, među prvima uključila talijanska energetska kompanija Eni. Italija je zainteresirana za dugoročne energetske ugovore s Rusijom i jeftiniji plin, nadajući se da će time povećati konkurentnost svog gospodarstva."

"Talijanska agencija ANSA precizira da će biti potpisan 21 trgovinski i poslovni sporazum, uključujući i one koje će sklopiti talijanske energetske kompanije ENEL i ENI i ruski Rosneft. Po njihovom će izvješću poslove na tršćanskom summitu sklopiti i Mediobanca, te brodogradilište Fincantieri i proizvođač guma Pirelli."

http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Dogovorili-se-Putin-i-Letta-Italij...

Tko je glasao

eni

je zanimljiva kompanija, osnovao je enrico mattei koji se svojim originalnim pristupom naftnom biznisu suprotstavio monopolu sedam sestrica. završio je, a kako će drugačije nego u avionskoj nesreći pod sumnjivim okolnostima. zanimljiva priča koja traži poseban dnevnik, a talijani pametno igraju u plinskom biznisu. nama je zasad prioritet tko je tarzan, a tko jane, i ima li pravo tarzan biti čiti zamjenski roditelj.

Tko je glasao

Francesco Rosi je 1972.

Francesco Rosi je 1972. snimio film Il caso Mattei kojim je ta tužna priča jasno ispričana.

Tko je glasao
Tko je glasao

igre gladi

dok nas mediji pod kapom vladajuće elite zabavljaju igrama gladi, jovanovićem, ćirilicom, da li treba mijenjati članak 5. obiteljskog zakona, fotografijama holokausta (?wtf? valjda ćemo biti tako mršavi kada nam opet smanje plaće za 10% ili dignu pdv), brojevi koje podastire marival udaraju poput malja.
kako stvari stoje, saborske predstave će potrajati još koji mjesec dok jednog dana barosso ili fon rompuj ne nazovu zokija i kažu mu da su mu zahvalni na svemu što je učinio za hrvatsku i instaliraju tehničku vladu, onda ćemo žaliti za linićem :)....

Tko je glasao

nećemo žaliti za Linićem, jer

nećemo žaliti za Linićem, jer on će biti član tehničke vlade, a možda čak i mandatar za sastavljanje austerity governmenta, dobro mu je išlo do sada.
uz put, mene najviše čudi kako velika većina Hrvata ne vidi da smo došli pred zid, a oni koji vide da smo pred zidom, ne vide da se od zida možeš odlijepiti samo radikalnim tehnikama.
Na jednostavno pitanje tko uopće treba potegnuti u ovakvoj krizi, država ili privatni sektor, nema odgovora. Ja mislim da treba država, jer privatni sektor ostavlja dojam da namjerava zbrisati s fronte i početi trošiti svoj teško zarađeni novac deponiran u stranim bankama i švicarskim of-šorima.
Za sada se drže jedinstvene hrvatske formule: lezi na trbuh i pljuckaj po vladi.

Tko je glasao

Ja mislim da treba država,

Ja mislim da treba država, jer privatni sektor ostavlja dojam da namjerava zbrisati s fronte i početi trošiti svoj teško zarađeni novac deponiran u stranim bankama i švicarskim of-šorima.

Prvatni sektor nije jedna osoba sa kojom se razgovara (to je jedna od Linićevih notornih gluposti) nego nekoliko stotina tisuća individua koje svaka za sebe donosi odluke. Svaka individua želi sebi profit. pekar, frizer, postolar itd. Malo tko od njih ima depozite u Švicarskoj a svi imaju averziju prema riziku. Linić je radi krpanja rupa svaka dva mjeseca najavljivao porez na nekrentnine (samo jedan primjer) a sve to skupa vodi padanju potrošnje i jačoj averziji prema riziku itd.

No, pođi od sebe. Kada ćeš ti osobno ući u neki trgovački centar i potrošiti primjerice 5000 kn na bicikl (ili što već) koji ti se sviđa i kada ćeš znati da ti to nije problem jer ćeš sutra zaraditi 10000 kn onda će i privatni sektor potegnuti. U međuvremenu ti ne znaš da li će ti za tvoj vlastiti stan netko sutra opaliti 10000 kn poreza koje do sada nisi mora plaćati.

Možeš i ovako gledati. Kada se u ovoj zemlji bude isplatilo raditi onda će i privatni sektor potegnuti. Na državi je da stvori preduvjete.

Tko je glasao

Kada se u ovoj zemlji bude

Kada se u ovoj zemlji bude isplatilo raditi onda će i privatni sektor potegnuti. Na državi je da stvori preduvjete.
Po tebi, ovi iz privatnog sektora su svi sirotinja na rubu gladi. Svi imaju velike kuće s bazenima, stanove i zemljišta po inozemstvu, depozite po stranim bankama i sl.
Kakve bi još to država trebala stvoriti uvjete da bi privatni sektor potegnuo?
Tržište bez carinskih barijera ima 500 milijuna potrošača, nema valutnih rizika jer je kuna zakucana za euro, osnivanje i likvidacija poduzetništva je jednostavna i brza, cijeli sustav je institucionalno sličan ili istovjetan europskom. Porezni sustav je razumljiv ali nije optimalan jer previše oporezuje faktor proizvodnje (rad) čija ponuda je daleko veća od potražnje, a premalo imovinu. I kad ministar najavi preraspored poreza prema oporezivanju imovine, drvlje i kamenje. Znači, gopoda štite svoju imovinu, a ne štite poduzetništvo.
Osim toga, bez uvrede, sve je to uglavnom poduzetnička šaka jada. Kakva politika, takvi kapitalisti.
Zato ja mislim da država treba potegnuti, i to u pravom poduzetničkom i korporativnom smislu. Zato i postoji.

Tko je glasao

Nemoj nasjedati na floskule

Nemoj nasjedati na floskule Linića o "pravdi". Isto tako čini se da kao ni većina hrvata malo brkaš poduzetnike i pretvorbu. Nije poduzetništvo ova pretvorba što se dogodila kod nas i kako je nestalo društveno vlasništvo. To je pljačka. Nisu poduzetnici oni koji su svoj imetak stekli krađom.

Poduzetnici su mali ljudi, bez političkih veza koji imaju neku ideju i žele na njoj raditi i sebi i svojoj obitelji priskrbiti pristojan život. Steve jobs i Steve Wozniiak su bili poduzentici. Steve Wozniak je sam napravio Apple II, sam je napisao Basic, sam je osmislio video izlaz u boji koji su mogli koristiti tadašnji televizori i tako omogućio ljudima da imaju jeftino kućno računalo. Na svom radu i svojem znanju su napravili najvredniju kompaniju na svijetu. Iz ničega. Poduzetnik je i onaj postolar koji pokušava platiti račune na kraju mjeseca. I nažalost većina poduzetnika je na rubu gladi, pogledaj samo podatke FIne koliko ih je blokirano. Svojim porezima, utjerivanjem straha ova vlada je uspjela zaustaviti protok novaca. Kada nema transakcija nema niti poreza. To je ono što Linić izgleda ne razumije a uči se na prvoj godini fakulteta ekonomije a bitriji ljudi shvate negdje u osnovnoj školi.

Uzmi u obzir jedan strašan podatak da mi u Hrvatskoj od 1.4 milijuna zaposlenih 700-800 tisuća ih izravno ili neizravno radi za državu. Od onih 600-700 tisuća ljudi koji rade zaista ima tvrtki koje su privatizirane na nepošten način. Znači 600 tisuća ljudi pokušava zaraditi za 4.5 milijuna. To ne ide. Mi se tek moramo učiti kulturi poduzetništva i objasniti ljudima što to je jer u Hrvatskoj praktički ne postoji. A država mora smanjiti poreze na razinu da novac opet počme kružiti i da ljudi vide da se isplati raditi.

Tko je glasao

dobro, i šta po tebi treba

dobro, i šta po tebi treba učiniti, ili šta država treba učiniti da bi se taj pritajeni hrvatski poduzetnički potencijal pretvorio u industriju koja može zaposliti 100 K radnih mjesta?

Tko je glasao

Evo samo par stvari

1. Da su u navodnjavanje ulagali sredstva koja daju iz proračuna za obnovu voznog parka i informatizaciju imali bi više poljoprivrednika koji bi pozitivno poslovali i ne bi uvozili hrane koliko je uvozimo. Zapanjujuće je da silna informatizacija zahtjeva sve veći broj državnih službenika iako bi trebalo biti suprotno. Kad se u mojoj bivšoj firmi počelo obračunavati plaće kompjuterski, od sedam zaposlenih preostalo nas je dvoje. Ostali nisu otpušteni već su raspoređeni na druge poslove.

Kad gledam svoj plastenik vidim da ne treba pamet koja u RH ne postoji, da bi imali tvornicu za izradu djelova za plastenike. I opet bi uvozili manje hrane.

Ovih su dana firmama i obrtnicima blokirani računi i zbog tristotinjak kuna duga prema HGK. Moje nisu blokirali ( zahvaljujući pozivu iz porezne jer nisu ni oni svi ludi ) i na taj način nam prouzročili dodatne troškove.

2. Kao što su omogućili da se u državnoj službi zapošljavaju osobe bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana, mogli su to omogućiti i ostalim građanima.

3. Mogli su smanjiti broj općina.

4. Linić koji voli "trenirati stogoću" mora je trenirati prema svima jednako. Tvrdim da bi za plaće državnih službenika i zaposlenih u javnim službama trebalo najmanje 2 milijarde kuna manje da se te plaće isplaćuju po važećim zakonima,uredbama,pravilnicima...jer zakone treba poštivati. Znaju mnogi zašto postoji otpor prema COP-u ( centralnom obračunu plaća ). A valjda i Branko Grčić zna zašto je kao dekan imao veću plaću nego kao ministar. A po koeficijentima za ta radna mjesta ne bi trebalo tako biti niti bi se probijali iznosi u proračunu za isplatu plaća ( pogledaj dnevnik) .

5. Ukinuti bespotreban broj ureda i agencija.

Još ću pisati, samo moram do plastenika vidjeti je li mi ga bura otpuhala.

Tko je glasao

...

barem je bura domaća :)

Tko je glasao

Bura za sve

@zaphod,
I važi za sve tamo gdje puše. Linićeva "bura" udara samo parcijalno.

Tko je glasao

u tvom pitanju je odgovor.

u tvom pitanju je odgovor. Iako mislim da si premalo rekao. nama treba 2 milijuna zaposlenih.

Prvo se kao društvo trebamo dogovoriti da nam je to najvažniji cilj (a onda to nije niti gay referendum niti ćirilica niti Perković) i onda ako je to tako napraviti sve da se to i ostvari. Formirati vladu stručnjaka. Ali onda ministar financija (danas najmoćniji čovjek u državi) ne bi bio Linić nego neki geek od 30-35 godina školovan i ambiciozan do boli (kao što su Srbi primjerice napravili). isto tako ministar gospodarstva( isoatli ministri). Ako postoji čvrsta odluka naći će se i načina.

Tko je glasao

kakva vlada stručnjaka? vlada

kakva vlada stručnjaka? vlada je skupina političara, i ovdje, i u Njemačkoj, i u Francuskoj. Stručan ili nestručan je profesionalni aparat, zaposlenici državne administracije koji se ne mijenja s izborima.
i šta bi takva "stručna"vlada radila?
naš poduzetnički regulativni okvir je dovoljno poticajan i fleksibilan za one koje znaju raditi, ali mi uglavnom nismo sposobni za neku jaču utakmicu na eu single marketu, i zato doma propadamo jer je domaće tržište malo, a potražnja vrlo slaba.
zato država treba odigrati svoju važnu ulogu: povećati agregatnu potražnju na domaćem tržištu i inicirati stvaranje izvozne industrije na pet-šest lokacija u Hrvatskoj.
Naši privatni poduzetnički potencijali su premali za takve zahvate. Što se to prije shvati, to bolje.Vremena ima vrlo malo.
Uzora za takve državne poteze se može naći u svijetu, ali ne vjerujem da u Srbiji možemo bilo šta naučiti.

Tko je glasao

Padaš na još jednu paradigmu

Padaš na još jednu paradigmu (paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena, wiki) vladajućih (pa i oporbe). "Investicije" neće riješiti naš problem. Kao što je bila fama ulaska u Uniju tako se sada postoji fama o investicijama bez da ti je itko objasnio kako je to zamislio (naime, samom činjenicom da "investicija" nema nitko ti ne može objasniti što je zapravo netko želio stime reći). Jedine "investicije" koje mogu dignuti ekonomiju su one malih i srednjih poduzetnika. Pogotovo malih. Spas neće doći izvana nego iznutra (ako bude došao).

Tko je glasao

nece doci... cemu? nasa

nece doci... cemu? nasa drzava ne voli male

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

inicirati stvaranje izvozne

inicirati stvaranje izvozne industrije na pet-šest lokacija u Hrvatskoj
I, kako će to država inicirati stvaranje izvozne industrije? Zanima me baš taj prvi korak, kako bi to izgledalo. Tko bi bio investitor, tko bi bili dioničari, kako bi to uopće funkcioniralo, tko bi odredio što će se proizvoditi? Vlasnička struktura itd. 100 pitanja.

I zašto pet-šest? Zašto ne 10? Tko će odrediti koliko i gdje? Ah da, zaboravio sam, mudri planer u nekom ministarstvu a ne daj bože potencijalni investitori ili poduzetnici.

Tko je glasao

eto vidiš, mudri planeri su

eto vidiš, mudri planeri su svojevremeno isplanirali Prvomajsku, Jedinstvo, Plivu, Končar, Jugoturbinu, Đuru Đakovića, Treći maj, Brodosplit, Uljanik, Čeličanu itd.......
Mnogo ljudi je radilo u tim poduzećima i mnogo ih je naučilo kako treba raditi. Nakon toga je došla privatna inicijativa, a rezultati su poznati: totalna dezindustrijalizacija, ogroman dug i negativna platna bilanca
Postali smo rijetka država koja nema vlastitu proizvodnju čelika. Imali smo proizvodnju primarnog aluminija u Šibeniku, pa je više nema. Imali smo jaku tekstilnu industriju, pa je više nema.....imali smo naftnu kompaniju sa prometom od 16 milijuna tona nafte i integriranom proizvodnjom plastičnih masa. Danas nafte ima manje od 5 milijuna tona, a plastične mase su izumrle.
Dvadeset godina iluzije o privatnoj inicijativi i privatnim investicijama je valjda dovoljno da se nauči da idemo u pogrešnom smjeru.
kako će država inicirati stvaranje industrije?jednostavno, osnivanjem poduzeća s određenom namjenom, ili preko postojećih većih državnih poduzeća, npr HEP-a i INE, za proizvodnju struje, za proizvodnju visoko kvalitetne bijele ribe na jadranskim fish farmama, za transportno logističke lokacije na Jadranu i na kopnu, proizvodnju čelika, biodizela i bioetanola u Sisku, izgradnju lanca megamarina za sidrenje velikih jahti,razvoj i izgradnu plutajućih vjetroagregata na dubokim vodama....
U financijskom svijetu love ima ko šljunka, samo nema projekata. Naša fondovska industrija, posebno mirovinci, nemaju kuda uložiti svoj novac, osim u čuvene projekte farbanje fasada i pretakanje iz šupljeg u prazno kroz monetizaciju auto cesta i domaćih mergers&aquisitions.
Treba započeti, a kad projekti stasaju love će biti i na burzi, a financijska tržišta mnogo dublja i vjerodostojnija nego danas.
Treba se naučiti živjeti raditi sa velikim brojevima, velikim kompanijama i velikim idejama. Što se mene tiče nemam ideoloških barijera, to sve može biti i državni i privatni sektor. Problem je u tome što je naš privatni sektor mizeran i jadan, orijentiran na privatizacijske manipulacije, i dok je takav ne može se mnogo očekivati. Preostaje država. Trećeg nema.

Tko je glasao

Mudri planeri sa američkim

Mudri planeri sa američkim kreditima

Znači, državni kapitalizam. Oprosti što sam skeptičan ali imamo i 20 godina iskustva državnih firmi i obrazac je poznat - umjesto da se vodi računa o dobrobiti tih firmi i vlasnika (države), upravlja se neodgovorno, krade, zapošljava po babu i stričevima i na kraju većina tih firmi gubi novac umjesto da ga zarađuje svojem vlasniku, Primjer: HAC, HEP, PTKM, HPB itd.
Za proizvodnju ribe ti definitvno ne treba državna firma, treba samo napraviti uvjete da to bude isplativo (smanjiti silnu regulaciju, propise, namete) pa će doći investitori, bilo domaći bilo strani. Za ono što se isplati proizvoditi uvijek će biti zainteresiranih, naravno ako im se ne postavljaju umjetne prepreke. Za ono što nije isplativo - pa zar treba uzimati produktivnom dijelu gospodarstva i ulupavati u onaj koji gubi novac? Zašto?
Tko će odrediti da li je isplativo proizvoditi biodizel ili čelik u Sisku - onaj tko će uložiti svoj novac i riskirati gubitak ako je krivo procijenio ili mudri planer sa tuđim novcima i bez ikakve odgovornosti?
Možda je isplativo proizvoditi glinicu u Obrovcu?

Tko je glasao

Dvadeset godina iluzije o

Dvadeset godina iluzije o privatnoj inicijativi i privatnim investicijama je valjda dovoljno da se nauči da idemo u pogrešnom smjeru.
Evo ću ti kao laik reći: ne postoji investicija koja nije privatna. Država posjeduje institute: poticaja, ispomoći i mazanja očiju.

Tko je glasao

zapravo i to je

zapravo i to je istina.Direktne državne investicije u državne ili mješovite kompanije imaju isti tretman kao i privatne. Predmet su privatnog, a ne javnog prava. čak su s te pozicije i mnogo jasnije nego investicije javnih mirovinskih fondova. da li su investicije mirovinskih fondova javne ili privatne?

Tko je glasao

Velim, laik sam. Tako iz te

Velim, laik sam. Tako iz te perspektive gledam na svaku kunu koja proleti okom ili skokom kao privatnu. Uopće ne mogu pojmiti, odnosno mi nije jasan institut imanja love koja nije privatna.

Država ima mehanizme pretakanja i institut profitiranja od vrtnje rada i love.

U RH postoji samo jedan pravi problem koji nam ne dopušta shvatiti gdje smo na globalnoj razini, a koji će nas vječno držati na padu od par postotaka ili rastu od par desetinki postotka.

Temeljni problem ovog našeg sedamdesetogodišnjeg sustava je sljedeći: za državu je poslovni subjekt neprijatelj na bojnom polju. Kad takav ovaj mjesec uplati toliko i toliko PDV-a (ispoštuje ga se po ženevskim konvencijama), država na taj novac koji im je donio taj poslovni subjekt ne gleda kao uspjeh poslovne suradnje sa subjektom, već je to znak za organe sustava za napad cjelokupnim bojevim naoružanjem.

Tko je glasao

Status quo njima odgovara

Tj. politička elita koja se izmjenjuje na vlasti u svojoj biti ne teži promjenama, njihov je cilj jedino biti pri kopanji.

Ako se smanji pritisak na radna mjesta, cijena rada nužno raste, a njihovi se profiti nužno smanjuju. Ako su ljudi manje ovisni o socijalnoj milosti države, oni su slobodniji, neovisniji i manje podložni "deranju".

Stvar je tako jasna i jednostavna, osjećam se ko onaj doktor koji nikako nije mogao uvjeriti ove oko sebe da treba prati ruke...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao
Tko je glasao

nažalost vjerovatno točno...

nažalost vjerovatno točno...

Tko je glasao

...je li ozakonjena inverzija

...je li ozakonjena inverzija osnovnih vrijednosti?
...jel´ se to može reći da je napokon ozakonjen prioritet države pred pojedincem?...ili tercijarnog sektora pred primarnim i sekundarnim?...ili da pojedinac služi opstanku države?....ili, država (sa cijelim aparatom) je u manjinskoj poziciji pa zaslužuje zaštitu pozitivne diskriminacije pred pojedincem? ...ili, aparat priznaje svoju disfunkcionalnost i nemoć u bavljenju svojim poslom (za koji je plaćen)?...ili sve to i još štošta...sve do inverzije svih vrijednosti

...rado bih izrekao jedan jaki dojam koji me ne napušta kada god se počne o porezima i reformama...taj da se izbjegava izreći očita dijagnoza a koju itko tko ima ikakvih političkih ambicija ne smije prevaliti preko usta (pera, tipke), a to je nedovoljna efikasnost pravnog poretka...državni aparat koji ne osigurava uslugu za koju je zadužen i plaćen, politika koja je u interesu opstanka aparat učinila predimenzioniranim a koji su glasači na koje ta politika računa a koji su u isto vrijeme glavna izborna baza te politike...pa u isto vrijeme imamo spregu u kojoj i politika i državni aparat (skupa sa slojevima društva kupljenim nepripadajućim benefitima) tvore jedno tijelo...tijelo ovisno od onoga što privrijedi ostatak društva. U kojem vlada prešutna suglasnost o nenapadanju, u svrhu preživljavanja.

...onako, ugrubo, zahtjev za efikasnijim državnim aparatom unutar tog tjela bi izazvao istu autoimunu reakciju kao i potrebne aktivnosti pravnog poretka na odstranjivanju bolesnog tkiva u politici...to tijelo je u pat poziciji, ostaje mu da pojača marketinški i svekoliki pritisak na svoje poslodavce, tj. na produktivno građanstvo,...da ga uvjeri da je slijepo pored vlastitih očiju, da država i politika rade svoj posao na jedini mogući način i da im izruči i daljnji postotak toga što privređuje...jer u suprotnom...zna se...
Kako to baš i ne ide dragovoljno, jer se svoga nitko dragovoljno ne odriče, treba te produktivne uvjeriti da su oni ti koji nisu dovoljno dobri na svom poslu koji odrađuju. Treba im dati do znanja da su manjinci (što i statistički jesu) i da se u skladu s time izvole ponašati.

...nije da sam zabrinut, ali ako izbacimo iz kombinacije prirodni poduzetnički unutarnji ljudski impuls imati ćemo zombificiranu državu u kojoj su najjači besmrtni živi mrtvaci kojima nitko ništa ne može, dok i žive ne pretvore u jednake sebi.
...već je izračunato da prosječni "zapad" za 1$ rasta "proizvede" 2,54$ novog duga...i to onoga državnoga...
...još uvijek postoje slojevi iznad zakona što odlučuju tko treba platiti porez a tko ne, tko koristi novac iz zaduženja a tko ga vraća, tko je pošteđen otkaza i za koga je otkaz prirodna obveza...a to nisu slojevi uključeni u bilo koji oblik rada (kako je ta riječ nekad gordo zvučala)...sada je politički car gol, više ne vlada situacijom, nema što ponuditi osim zombieStreljnikova da rasčisti teren za sinove dosadašnjih političara i njihova nova uvjeravanja da oni znaju bolje...e da bi se sve ponovo zavrtilo ukrug.

...i ne treba se čuditi da odgovor koji će sve češće prakticirati radno i intelektualno produktivni biti sklanjanje istih u zone izvan domašaja države i politike,... i poslovno i intimno...

Tko je glasao

Moja Vlada najbolje je što Hrvatska u ovom trenutku ima!

...još uvijek postoje slojevi iznad zakona što odlučuju tko treba platiti porez a tko ne,
istina
tko koristi novac iz zaduženja a tko ga vraća,
istina
tko je pošteđen otkaza i za koga je otkaz prirodna obveza...
istina
a to nisu slojevi uključeni u bilo koji oblik rada (kako je ta riječ nekad gordo zvučala)...
točno
sada je politički car gol,
istina
više ne vlada situacijom,
istina
nema što ponuditi osim zombieStreljnikova
istina
da rasčisti teren za sinove dosadašnjih političara
istina
i njihova nova uvjeravanja da oni znaju bolje...
istina
e da bi se sve ponovo zavrtilo ukrug

jer

Moja Vlada najbolje je što Hrvatska u ovom trenutku ima!

luka

Tko je glasao

pakt sa građanima

Sad slušam izjavu Premijera koji kaže da će sprovesti sve što su naumili jer imaju pakt sa milion građana koji su ih izabrali ( na Konvenciji SDP-a u Varaždinu ). Svi ostali nisu važni. Zato svi jednoglasno podrže svaki proračun i svaki rebalans. Kod nas uvijek znaju najbolje samo oni koji su izabrani. Smiješno je samo da im je to najbolje - najgore kad su u oporbi. Svim vladajućima - od lokalne do državne razine vlasti.

Tko je glasao

gospodin je izgubio svaki

gospodin je izgubio svaki doticaj sa tlom.. trenutno mozda vise nije ni u fazi zemlja - zrak vec u fazi zrak - samo mi je nebo granica..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Antonio Šiber u Petom danu

Antonio Šiber u Petom danu iznosi dijagram sa smajlićima u kojem se sprda s prognozom o rastu od 1,3% za sljedeću godinu i pokazuje kako analize kažu da će rast biti negativan, odnosno da će biti pad.

Ta priča, odnosno temeljna rasprava tko koga u zdrav mozak, danas u nekakvim vijestima HRT-a jeste prva tema, valjda izvještaj iz Sabora, ne znam jer sam ugasio tv, ugasio sam ga kad sam shvatio da se temelj u toj raspravi kod Radmana i ostatka CK SKH već definirao.

Naime, oni koji govore o rastu od 1,3% su radi lakše raspoznavanja od strane primatelja falusnog simbola i ostatka klerokomunista nazvani optimisti. Tad sam ugasio.

Umjesto da se zakonski definira kao obavezan zajednički seppuku svake postave Sabora (i automatske lustracije kompletne postave stranaka pozicije) koja u drugoj godini saziva ne ostvari rast od najmanje 5%, oni rast od 1,3% zovu optimizmom.

Samo su dvije mogućnosti za građane: moliti se za njihovu grešnu dušu ili se moliti za svoju buduću grešnu dušu.

Tko je glasao

...svake godine unazad

...svake godine unazad posljednjih pet godina su projekcije rasta bile u najmanju ruku "optimistične" a opet neostvarene.
...i kada bi bile ostvarene, uz ciljanu inflaciju Eurozone s valutom € za koju je vezana Kuna, od 2% godišnje (koju sirota Eurozona ne uspjeva ostvariti kao cilj, već je tek 0,8%), taj rast je ništavan u smislu pozitivnog gospodarenja.

Tko je glasao

Paradoksalno je što svi

Paradoksalno je što svi govore ili o rezanju ili o potrošnji, nakratko se laički čvrsto nastavljam postavljati čvrsto na teren gdje mogu suvislo raspravljati, a nitko od primjera s kojima se uspoređujemo nema niti približno ovo što mi imamo, apsolutno isti sastav političke i gospodarske vrhuške već skoro četvrt stoljeća.

Od politički-gospodarskog što smo učinili smo potpisali sve što su htjeli u zamjenu za lex Perković, te napravili većinu autoputova i držali stabilnu kunu pogodujući uvoznicima i stranoj proizvodnji.

Taj Josip Perković nije toliko vanjska koliko unutarnja politika. CK SKH zapravo komunicira s nama, ali ne paušalne bespredmetne priče o 3000 kriminalaca s putovnicom, već o tome kako oni sve rade kako EU želi (ovo je bukvalno, komunistički um može smatrati da je dati sve politički istovremeno i samim tim i dati sve gospodarski), a "jedino ne žele dati svoje ljude", i zato je slab rast i investicije.

Tko je glasao

nitko od primjera s kojima se

nitko od primjera s kojima se uspoređujemo nema niti približno ovo što mi imamo,...nisam u stanju raditi kolonoskopiju cijelokupne predstave, puno previše je to varijabli kada se krene tragati još i po crijevima...k´o da nije dovoljno to što se dešava na površini?

Tko je glasao

Je, samo...

kakvi privatni poduzetnici, takvi i državni.

Osim ovo nešto IT sektora, te ponekog inovativca koji je hrabro i pametno zagrabio u poneku traženu nišu, redovito izvan Hrvatske, naši važniji poduzetnici su pohlepni muljatori slizani s tom istom vlašću od koje se kao očekuje poduzetništvo, a sva sila sitničarije, makar i poduzetne, propada jer ih ovi veliki požderu, ili pak sve siromašnije stanovništvo njihove proizvode/usluge jednostavno nije u mogućnosti kupiti, a ovi su pak premali i/ili preobični da bi učinili iskorak na strano tržište.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

istina, ali procjenjujem, bez

istina, ali procjenjujem, bez pretjeranog optimizma, da bi akedvatni državni angažman dao barem nekakve rezultate u kraćem vremenu, jasno pod uvjetom da i država shvati da su dani odbrojani.
Privatizirati se nema šta da bi eventualni strani kapital donio više radnih mjesta, prema tome jedino država. Postoje vrlo napredne, male države sa jakim i efikasnim državnim sektorom, od kojih se mnogo može naučiti. Finska, Norveška, Švedska, Austrija, Singapore, svi imaju i jake državne holdinge, razrađene procedure upravljanja, a državne kompanije su im zdrava i kvalitetna burzovna roba.
Problem je u nama. Ne može se stvoriti kritična masa ljudi, koji mogu razumjeti da je podne odzvonilo.Za promašaje vremena više nema a svaki potez mora bit brz, efikasan i usmjeren ka zapošljavanju. Nezaposlenost se pretvara u alarmantnu brojku. U tim uvjetima se i nema o čemu govoriti nego o hitnoj sanaciji padajućeg trenda, a kada prestanemo tonuti onda bi se moglo govoriti o nekim modelima koji mogu osigurati stabilan i trajniji rast i zapošljavanje. Alternativa je kronična, dugotrajna stagnacija, a možda i nešto gore. tko zna, na Balkanu je svašta moguće.....

Tko je glasao

Evo jedne jednostavne mjere

Postoje razni poticaji za samozapošljavanje, a većinom mi se čine prekomplicirani i namijenjeni pretakanju iz šupljeg u prazno, tj. novac pojedu režijski državni troškovi vezani za otvaranje biznisa, te doprinosi (zdravstveni i mirovinski).

Neka država da poticaj nezaposlenom u visini obaveznog zdravstvenog, plus socijalne naknade koje nezaposleni ostvaruje (naknada s burze ako je ima, socijala i sl.), a neka trošak otvaranja biznisa bude 0. Takav samozaposleni trebao bi u prvoj godini poslovanja samo uplaćivati zdravstveno (staž mu miruje). U drugoj godini treba početi uplaćivati i mirovinsko. U prve 2 godine neka bude u potpunosti oslobođen svih poreza, ako prihodi ne prelaze XY. Poslovanje mora biti u potpunosti transparentno i legalno, uz izdavanje računa na koje se ne bi plaćao PDV.

Država ovakvom politikom samozapošljavanja ne bi baš ništa izgubila, a mnogi bi se ohrabrili okušati u nekakvom vlastitom poslu.

Ovu bi mjeru mogli koristiti svi koji se namjeravaju baviti bilo kakvom (normalnom, legalnom, registriranom) djelatnošću. Postojećim mjerama nisu recimo, ako se ne varam, obuhvaćeni OPG-ovi, što mi se čini potpuno krivim.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Državni angažman

Ma premda je spam, moram stavit ovaj primjer kako država zapošljava i otvara vrata novim mladim kadrovima - http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/a...

Je li ti od ovakve države očekuješ neki poduzetnički duh?!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ne očekujem, ali drugu šansu

ne očekujem, ali drugu šansu ne vidim

Tko je glasao

Ako si makar donekle zapamtio što i kako pišem

sjetit ćeš se da ja nisam a priori protiv državnog poduzetništva, naprotiv.

Ali zar s ovakvim ministrima - http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/301074/sindikati-napus.html?utm_s...

U zemlji s preko 350 000 nezaposlenih, Mrsić omogućava poslodavcima da, ako im se sprdne, uvedu praktički i 12satno radno vrijeme?!

Kad se samo sjetim kakva regulativa po tom pitanju vlada u jednoj Njemačkoj...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Po tebi, ovi iz privatnog

Po tebi, ovi iz privatnog sektora su svi sirotinja na rubu gladi. Svi imaju velike kuće s bazenima, stanove i zemljišta po inozemstvu, depozite po stranim bankama i sl.
Nema tog analnog seksa ili četnika koji će nas razdvojiti kao što nas razdvajaju cica-aparatčici.

Tko je glasao

vrijeme je za heretičke

vrijeme je za heretičke misli.

a možda bi mogli promisliti malo o uvođenju planiranja u našu privredu i upravljanje državom.

aaaaaaaaaa, horror. sigurno se dio ljudi prestravio same pomisli na planiranje.

planirati nešto u državi, pa to je put u gulag i na goli otok? je li tako?
naši maccarthijevci budno paze i otkrivaju komunjare koji nas vode u gulag i sjevernu koreju.

u ovih dvadeset godina od kada smo se odrekli planiranja stvarno nam ide super, i baš se vidi da nema planiranja. ništa se ne planira sve kako dojde.
par godina ulupavaš milijarde u gradnju štala i kupnju traktora, onda odjednom pustiš da sve propadne. svako selo ima svoje sveučilište i tridesetak nezaposlenih inženjera i profesosora. ali koga briga, pa nećemo valjda planirati.
po bolnicama jednih aparata previše, drugih fali, u jednoj školi ipod u drugoj plafon na pod i žbuka sa zidova na pod.

najprije se ulupaju milijuni u dogradnju trajektnog pristaništa i nove trajekte, vać iduće godine to je glupost i zadarska županija izdvaja pola milijuna kuna za projekt podmorskih tunela.http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/211527/Default.aspx

planiranje? ma nemoj! nije ovo komunizam!

Tko je glasao

od najlošeg plana je lošiji

od najlošeg plana je lošiji onaj kojeg uopće nema

Tko je glasao

Manjak državnog proračuna od

Manjak državnog proračuna od 2010-2014 iznosi 71.848.835.494,77 kn,
a samo kamate za izdane vrijednosne papire od 2010-2014 ( ne svi financijski rashodi - samo obveznice i trezorski zapisi ) iznose 32.855.918.990,23. Uzeti su iznosi izvršenja državnog proračuna za 2010-2012. i plan za 2013. i 2014. godinu.

Koliko pametan moraš biti da shvatiš da i izdane obveznice na iznos od 100.000,00 kn mogu biti kap koja će preliti čašu. U pet godina 71,8 milijardi manjka, a prihodi se vrte od 107-110 milijardi uz jednu od najvećih stopa PDV-a u EU. 32,8 milijardi kamata za izdane vrijednosne papire.

I boli me briga ako moraju raditi i za 10.000 kn, ako moraju ukinuti agencije, manje davati političkim strankama, udrugama, imati skuplju marendu u Saboru - mi više nemamo prostora za zaduživanje ako nam je rast BDP-a manji od 10%. Točka. Amen.

Tko je glasao

sama štednja, samo sažimanje

sama štednja, samo sažimanje neće pomoći treba i plan razvoja.
ja bi zaposlio još 1000 činovnika ako će povećati povlačenjenje sredstava iz eu fondova, ako će olakšati i umjeso građana obaviti mnoge birokratske stvari koje sad građani trebaju. znači ako podneseš neku molbu da se unutar sustava nabave sve te razne potvrde i dozvole i vidi što se može napraviti, a ne da građanin mora dangubiti obilazeći urede.

logika nerazumne štednje je ista kao i logika nerazmne potrošnje. imaš para pa trošiš bilo kako samo da potrošiš, a kad nema para ne trošiš samo da ne potrošiš. nikakve ideje što s novcima, što s društvom, kakve posljedice mogu naši postupci imati.

što se mene tiče ima para za sve i svašta sasvim dovoljno. problem je u preraspodjeli i ideji što s državom.

a i sebičnost je veliki problem. svak samo svoju guzicu gleda.

Tko je glasao

Tako je! Predlažem osnivanje

Tako je!
Predlažem osnivanje agencije za planiranje na državnom nivou, zatim 21 županijsku agenciju, pa institut za planiranje a mislim da nam treba i Državni ured za istu svrhu.
Treba im dati veliki budžet i par godina vremena da smisle najbolju razvojnu strategiju koju smo ikad imali i pustiti ih na miru da rade.
Za ravnatelja agencije predlažem lepog Nadana, kad izađe iz pritvora i dokaže da je nevin tj. da je radio samo u skladu sa općeprihvaćenim društvenim vrijednostima u zadnjih 60 godina. Ostali kandidati za ravnatelje i agencije su ekipa iz HAC-a, HŽ-a i sl. ako se zasite sadašnjih pozicija. Tj. mogu raditi to kao drugi posao a u matičnim firmama neka im ide redovno plaća.

Mislim da ćemo postati školski primjer za Europu kako izaći iz krize.

Tko je glasao

ja bih to rekao ´vako ...svi

ja bih to rekao ´vako
...svi bi sjedili u nekom uredu na guzici i planirali kako se ima privređivati i privređeno trošiti a da sami ne znaju ništa drugo već "zapošljavati" izmišljajući nepostojeće poslove za ljubav "rasta" BDPa koji im treba za održanje boniteta i novog zaduživanja. A oni koji su na tržištu neka izvole imati na pameti želje i pravila politike jer drugih obveza nemaju...ambari iz vremena kolektivizacije, da li ih se tko još sjeća? Ništa više niti manje mudro.
...i sve to sa ozarenim izrazom lica i zanesenog pogleda u svjetlu budućnost gdje današnja dječurlija radi otplačujući grijehe svojih otaca (i majki) za kineske i indijske poslodavce za kineske i indijske dnevnice ali na svojoj zemlji koju će, eto, (liberalna, socijalna,konzervativna, komunistička, anarhistička, neoliberalna,...svejedno) politika sačuvati.
...ili zamišljajući sigurni WW III koji će smazati ponovo kao nekad napravljene dugove a mi bi mogli već danas, unaprijed, naplatiti ratne reparacije od pobjeđenih ...jer, zna se, veliki vođe računaju da će mo biti na pobjedničkoj strani, dašta, kako drugačije i može biti u glavama onih što su cijeli život na pobjedničkoj strani?
...ili samo, neka mi izguramo ovaj mandat, ....

Tko je glasao

nadan ne bi bio dobro

nadan ne bi bio dobro rješenje, sd je u zatvoru pod opružbama, a ni inače se nije nešto iskazao u svom radu.

Treba im dati veliki budžet i par godina vremena da smisle najbolju razvojnu strategiju koju smo ikad imali i pustiti ih na miru da rade.

strategija je strategija a plan je plan. ako imamo strategiju razvoja turizma onda planeri da temelju strategije i resursa koje imamo rade planove, ali mogu i sugerirati što je moguće a što ne.

pa tako ako želimo više turizma onda planeri vode brigu i kako to uklopiti u mogućnosti koje pruža infrastruktura, koliki su kapaciteti mogući s obzirom na količinu vode koja je dostpna,
koliko će se potrošiti više električne energije, što sa smećem, proetnicama. da nam se ne dogodi da imamo milijardu kuna veće priode od turizma i par milijardi kuna manjka zbog izgradnje autocesta.
hoće li pretjerano forsiranje turizma koristiti toliko vode da to počme kočiti bilo kakav razvoj ili održavanje poljoprivredne proizvodnje?

ako znamo starost ljudi, njihovo zdravstveno stanje i učestalost pojave pojedinih bolest ustanovnika te tendenciju povećanja oboljenlih ili smanjenja ondamožemo i u vezi toga planirati koliko ćese trošiti gdje i na što.

isto tako s fakultetima i upisma na njih, i drugdje.

zar ne bi bilo sobro planirati i komunalne radove, a ne da se jadne godine asfaltira ulica, pa dogodine raskopa zbog gradnje vodovoda pa zakrpa, pa dogodine opet raskopa za kanalzaciju, pa zakrpa pa raskopa za oprički kabel, pa zakrpa pa raskopa za plinovod pa...

uostalom i ue traži nakakvo planitanje dokaz da se zna kako se misli voditi državu i upravljati njome, pa sesad rade planovi proračuna i za par godina unaprijed, ali naše to živcira. nismo mi komunjare pa da radimo planove. i eu fondovi traže dokaze da se je ono to misle financirati isplaniralo, da će se sredstva potrošiti kako treba i na što treba i da na pola projekta neće reći nema para pa neka sada sve stoji i gnjili.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci