Tagovi

Razmisli! Sjeti se!

Ulaskom u tržišno gospodarstvo, svatko od nas može se okoristiti povećanjem ponude na našem i okolnim tržištima. Što je veći izbor, lakše je naći ono što nam odgovara i to po najpovoljnijim cijenama. Neki će reći da nam ta ponuda uništava ekonomiju jer samo kupujemo i trošimo, a ne proizvodimo nove vrijednosti. Tko će kako i što trošiti te za što osobna je stvar i dok god podmirujemo svoje račune, ne bi nam nitko trebao brojati novce u novčaniku. Kao što se nitko ne bi trebao zatrzavati kome je Luka Rajić prodao Dukat. Njegov je i može ga prodati ili pokloniti kome god želi.

No, kako živim na Zapadu Grada Zagreba i Republika Slovenija mi je na 15tak minuta vožne. I to zajedno s graničnom kontrolom. Kako su cijene goriva počele rapidno rasti, u posljednje vrijeme gotovo jednom tjedno sam u Sloveniji. Prije svega radi točenja kvalitetnijeg i jeftinijeg goriva u mojm mali, narandžasti automobil. Onima koji prigovaraju zašto svoje novce idem trošiti u Sloveniju, samo ću reći da mi odlazak preko granice uštedi od 35 do 50 kuna. Možda nije neki iznos, ali s obzirom koliko sam poreza platio državi koju volim, smatram da svoj pošteno zarađeni novac mogu trošiti gdje i kako želim. I usput pojesti najbolje palačinke u Zagrebu i okolici. Koje s obzirom na uštedu u cijeni goriva, dobijem besplatno.

Na putu prema nazad, svaki me puta, ponosvno, iznenadi cijena goriva na domaćim benzinskim crpkama. Posebno kada znam da je u Banskim dvorima Vlada koju predvodi HDZ i naš Ivo Sanader. Koji je obećao da će Vlada, na sve moguće načine, braniti cijenu EuroSupera 95 kada dostigne 8 kuna. Cijena toga goriva na INAinim crpkama je 8 i pol kuna, a Vlada je odavno promijenila taktiku i odlučila braniti Super 95 kojega toči zanemarivi broj automobilskih vlasnika. I ne može ga se kupiti na svakoj benzinskoj crpki.

E, a kako je Vlada odlučila braniti o kojem je god gorivu riječ. Vlada ga brani tako što je naredila INAi da se odrekne svojih extra dobiti i da ih preusmjeri u smanjenje marži, a time i cijenu goriva. Da je recimo promjenjena formula izračuna krajnje cijene goriva, i da se PDV obračunava ne na kraju, nego prije dodavanja trošarina, cijena svih naftnih derivata na našim crpkama, osim loživoga ulja i plavoga dizela, bila bi 15 do 20 % niža.

Neki, potaknuti socijalizmom od kojega nikako ne mogu pobjeći, reći će da Vlada i treba oteti izurabljivačkoj INAi extra profite. I paziti na socijelni element društvenoga funkcioniranja, a to je cijena benzina i dizela jer kod nas čim poskupi gorivo sve poskupljuje od kruha i mlijeka, kao da ga krave prave od nafte, do knjiga. Koje su tiskane prije poskupljenja goriva.

No, problem otimanja profita od INAe je u tome što će se ne taj način smanjiti sposobnost/kapacitet naše najveće naftne kompanije da obavi potrebne rekonstrukcije i uskladi se s potrebnim EURO standardima čistoće goriva. Osim toga, postrojenja koja INA posjeduje u svojim rafinerijama nisu ni iz bliza dovoljna za preradu potrebnih količina goriva, posebno najraširenijeg EuroSupera 95, tako da ih INA uvozi i plaća veći cijenu nego da ih dobiva rafiniranjem nafte. Uz to, stara i islužena postrojenja veliki su problem za građane koji žive u njhovoj blizini. Što najbolje znaju građani Siska.

I na koncu, Vlada usporavanjem rekonstrukcija i obnova INAinih rafinerijskih kapaciteta smanjuje vrijednost INA odnosno svim dioničarima, a njih je nakon IPOa preko 45.000 smanjuje mogućnost zarade na dionicama koje radi što bolje isplativosti moraju sačuvati barem godinu dana. Jer će nakon toga na svakih 10 dionica od Države dobiti još jednu. A ministar financija Ivan Šuker kaže da dobit na dionicama INA malim dioničarima želi oteti SDP s porezom na kapitalnu dobit. Koji još uvijek ne postoji. Za razliku od HDZove Vlade predvođene našim Ivom Sanaderom koja vlada već četvrtu godinu.

Razmisli! Sjeti se!

Komentari

Eh, možemo se prisjetiti

Eh, možemo se prisjetiti npr. ovog ovdje

14.11.2000. INA priznala: Šteta na 70 vozila zbog lošeg goriva
Ina je dosad primila sedamdesetak prijava vlasnika motornih vozila koji su potkraj listopada točili naftu na benzinskim postajama u Strossmayerovoj ulici u Virovitici, Suhopolju i Ježevu jug. Nakon što je Ina na tim maloprodajnim mjestima provela kontrolu kakvoće goriva te u centralnim istraživačkim laboratorijima sisačke i riječke rafinerije obradila uzorke iz spremnika vozila, jučer je potvrđeno da su prigovori kupaca bili opravdani. Ina se ispričala kupcima i istaknula kako je spremna priznati svoju pogrešku i nadoknaditi nastalu štetu. Popravci kvarova na vozilima prouzročeni nekvalitetnom naftom, stajali su vlasnike više od 200.000 DEM. (Infoinvest.hr)

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Nisam baš ulovio u čemu je

Nisam baš ulovio u čemu je kvaka gornjega posta! Možeš li mi, molim te, pojasniti?

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Tvoj post ima naslov:

Tvoj post ima naslov: "Razmisli! Sjeti se!"....pa se ja malo prisjetila, drugim riječima, kvaka je u datumu.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Što s datumom? Da je INA,

Što s datumom? Da je INA, koliko mi je poznato, prvi puta ulovljena da prodaje nekvalitetno gorivo i da je morala platiti odštetu?! I kvaliteta INAinog goriva se nije značajno poboljšala. A ljudi su s vjerom u riječi našega Ive Sanadera pokupovali dionice tvrtke koja je jako velika nepoznanica.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Sanader raspolaže novcem

Sanader raspolaže novcem poreznih obveznika, a to je naš novac, pa ne vidim zašto bi ga on ulagao u bilo koje poduzeće, pa bila to i jedna INA. Ako ja kao porezni obveznik, budem htjela uložiti novac u neko poduzeće, onda ću to učiniti ja sama, a ne preko premijera i putem poreza. Što se tiče nepoznanica, pa sve je nepoznanica. Da sam na tvom mjestu, ne bih bila sigurna ni da mi je rođena žena poznanica.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Ne razumijem kako ti se

Ne razumijem kako ti se događa da iz teksta iščitaš nešto što u njemu ne piše?!

Niti jednom riječju nisam spomenu da bi naš Ivo Sanader trebao ulagati proračunski novac u INAu ili bilo koju drugu kompaniju. Privatnu ili državno. Iako je to učinio kada je, kao i Račan "Viktoru Lencu", dao državna jamstva "Varteksu". Privatnoj kompaniji!

No, da se vratim na jednu od mojih postavki, a to je da je naš Ivo Sanader, koristeći položaj premijer, nagovorio preko 40.000 građana RH da kupe dionice INA. I onda je toj INAi onemogućio poslovanje u skladu s tržišnim uvjetima, uskrativši joj mogućnost ulaganja u renoviranje rafinerijskih postrojenja te ostvarivanje dobiti za svoje dioničare. Građane koji su vjerovali našem Ivi Sanaderu i kupili dionice INAe.

I na koncu, ako sve relativiziramo, kao ti s nepoznanicama, ne vidim nikakvog razloga da sad ti i ja ovdje raspravljamo. Jer, čini mi se, prema tvom načinu razmišljanja, sve ti je nepoznanica. Pa i ono što ja napišem.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Ti relativiziraš. Upravo si

Ti relativiziraš. Upravo si proglasio 40.000 građana glupanima, kojima netko mora reći da li da kupe ili ne kupe dionice. Svašta. Vjeruješ li ti sam u to što napišeš? Pa nisu ljudi ovce, da im netko drugi treba kalkulirat hoće li kupit ovo ili ono.

Isto što se tiče drugog. INA je na tržištu i neka ulaže koliko god želi u svoja postrojenja. Što bi s njenim ulaganjima trebao imat bilo tko drugi. Ako postoje državna pravila u vidu nekakvih državnih poreza koji pune državni proračun za potrebe hrvatskih građana (socijalno, dječji, ovo-ono), onda poduzetnici igraju po tim pravilima, ili se ne bave poduzetništvom. Ako im se isplati ulagat, ulažu, ako im se ne isplati, ne ulažu. Sve je to najobičniji zakon tržišta.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Opet skačeš nisi dobro

Opet skačeš nisi dobro pročitala moj post. Nego si napisala nešto što nema veze s onim što sam pisao.

Cijeli se državni aparat bio, na sve moguće načine, upregnuo u IPO INAe. Prije svega naš Ivo Sanader. I pozvao građane RH da kupe dionice nacionalne naftne kompanije. Kako bi ostala u rukama građana RH koji će dobro zaraditi.

S jedne je strane logično da je to napravio jer je exponent države koja je vlasnik INA, još uvijek većinski, tako da uopće ne možemo govoriti da je INA na tržištu. Njome upravlja država, preciznije Vlada na čijem je čelu naš Ivo Sanader, jer je vlasnica oko 58 % dionica INAe.

I onda je ta Vlada RH, predvođena našim Ivom Sanaderom, "podrezala krila" INAi arbitrarnom odlukom da se cijena goriva ne brani novim obračunom načina formiranja cijene benzina i dizela, nego unutarnjim resursima kompanije, odnosno dobitri koja treba biti uložena u razvoj i napredak kompanije. Koju je naš Ivo Sanader, na sva usta, preporučio građanima.

Zanimljivo je da ti isti građani, i to uglavnom umirovljenici, nisu ulagali u dionice dok ih nije pozvala Vlada da kupe dionice INAe. A od početka trgovanja vrijednosnim papirima bilo je dosta prilika za dobru zaradu na dionicama. Tako da se može reći da je više od 40.000 ljudi naš Ivo Sanader nagovorio da se upuste u dioničarstvo.

A da su ljudi ovce, kada nastupaju u skupini, uopće ne moram naglašavati. Pojedinac je pametan, skupina ljudi je glupa. To i nije neko otkriće. Sjetimo se svih izbora u Lijepoj Našoj. Iz tvoje ili moje perspektive.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Vašu dobru diskusiju -

Vašu dobru diskusiju - svaka je dobra ako čisti određene stavove ili zablude, završio bih jednom bogohulnom idejom - nigdje više ne postoji potpuno slobodno tržište, i to još od vremena velike krize 1933 kad je ta sloboda izazvala kolaps svjetskih razmjera. Od tada uvijek postoje intervencije država ili njihovih institucija, recimo Centralne banke (kad kao kod nas interveniraju otkupom deviza u slučaju ljuljanja kursa, ili zabranama bankarskih plasmana kad se pretjera u zaduživanju tvrtki i građana), ili na burzama (koje zatvaraju vrata čim indeksi padnu ispod kritičnih razina kao što je nedavno bilo).

Potpuno sloboda tržišta je fikcija, jer na nju utječu i razne prikrivene blokade (kao npr. kad Banka najprije skrati plasmane ili poveća obvezne rezerve, a onda odmah potom radi "intervencija" oslobodi te limite kao što je nedavno to bilo kod nas)- Sve te "blokade" i "deblokade" su rezultat djelovanja tzv. lobbyja (npr. uvozni je kod nas gospodar situacije). Zato mislim da je fetišiziranje slobode tržišta pogrešna pretpostavka.

Tržište je slobodno do određene razine, jer je kod nas uglavnom autarkično (pod utjecajem unutarnjih lobbyja) pa otuda onaj "smiješni" sukob između Agrokora i Lactalisa (jer ulazak Francuza na tržište hrane znači smanjivanje utjecaja unutarnjih blokada pa time i smanjivanje profita koji se ostvarujutakvim blokadama umjesto razvojem i racionalizacijom proizvodnje isl.).

Recimo samo INA ili TELECOM (koji prilikom prodaje praktički manjinskih udjela dobivaju prava većinskog upravljanja), ili taj smješni slučaj JPP Sunčani Hvar (koji je dobio pravo raspolaganja a da nije ni kupio išta) - dakle kakva su tu ugrađena slobodfa tržišta. Pa i ponašaju se netržišno.

Zaboravite na apsolutnu slobodu tržišta, i njegovo presudno djelovanje, jer na nju uvelike utječe direktno ili indiretno država putem raznih lobbyja, a i lobbyji djeluju sami direktno i indirektno putem monopolnih pozicija u društvu.

Jedan od takvih monopolnih situacija je bio čuveni Grupo, koji je svojevremeno sotoniziran, da bi se danas vratio mimikriran u drugom obliku- Najvjerojatnije se no monda nije radilo isključivo o uzurpiranju medijskog prostora (što je za demokaciju samo po sebi opasno) nego više o kanalu kojim se trebao vraćati otuđeni novac u Hrvatsku (Grupo je danas u drugom obliku vlasnik mnogo čega pa čak i turizma gdje opet teži monopolau, a mediji im postaju manjinski dio vlasništva kojeg neće dakako napuštati, jer treba pokrivati te marifetluke).

Od kada postoji ideja slobodnog tržišta postoje i težnje k monoplolima i blokadama, a mislim da se to kod nas slabo kontrolira, i da je na razne načine jako prisutno, pa čak i pod utjecajima same države, ili njenih institucija.

Dolje sam s Bepom vodio interesantan dijalog oko kune - da li je kuna precjenjena ili nije, tj.ako je na slobodnom tržištu onda nije precjenjena nego logična. Ako opet fetišiziramo tzv. slobodu tržišta kao ideju, i uzimamo ju zdravo za gotovo u praksi, onda zaista izgleda da je kuna na slobodnom tržištu, pa time i da ima realan kurs. No ako pogledamo realno i uočimo da se s njome trguje samo unutar hrvatskog manje više državno kontroliranog i raznim formalnim i neformalnim blokadama omeđenog tržišta onda kurs kune zaista može biti i neslobodan i precjenjen. Najprije zato što radi njene precjenjenosti strani kapital nije za nju zainteresiran, a domaći ljudi nemaju slobodnih sredstava da bi za nju bili zainteresirani. A po nekim detaljima se to lijepo vidi, npr. vansezonskim cijenama u hotelima koje su minimalne sa strane troškova, ali previsoke i nekonkurentne u odnosu na svjetsku ponudu. Turizam djeluje na svjetskom tržištu, htjeli mi to ili ne, pa sada imamo apsurd da nam se sezona skraćuje umjeto produžuje, da ostatak dohotka ili profit se smanjuje iako fizički pokazatelji pokazuju stalni rast.

Kakve sve blokade na tržištu vladaju samo pogledajmo što se zaista događa na turističkom tržištu. Mnoštvo tvrtki nije još uopće privatizirano, a največi broj od njih posluje s gubicima, pa se radi tko zna kakvih razloga ne ide u privatizaciju (jer ih neki lobbyji žele za sebe ali još nije sazrelo vrijeme da ih čope). A država umjesto da ih proda na slobodnom tržištu i riješi se nevolja i uštedi značajna proračunska sredstva, ulijeva u njih godišnje mnoštvo novca poreznih obveznika. Ulaže za nekoga!?

Najbolji je primjer sada crikvenički Jadran, koji je takvim načinom jeo sam sebe, da bi ga sada HFP htio prodati za kunu (najnovija vijest). Ta kuna samo znači nekome pogodovanje, jer će netko tu uletjeti kao navodni spasitelj, a onda napraviti dar-mar i zaraditi na vrijednosti nekretnina.

Isto je napravljeno s hotelima Sunčani Hvar gdje je preuzeto bez novca i nešto se ulaže. Nešto se ulaže, ali je laž kad Polančec tvrdi da je država napravila pravi posao s ORCO-m jer navodno tvrtka sada vrijedi za trećinu više nego u trenutku kad je sklapan taj ugpovor koji se još krije od javnosti. Vrijednost Sunčanog Hvara je rezultat poratsa vrijednosti nekretnina, naročito pozicija i zemljišta, jer je u međuvremenu jako liberalizirano na međunarodnim razinama tržište nekretninama (s još nepoznatim posljedicama za Hrvatsku).

Ili Hotelima Srebreno, ili Hotelima Mlini, ili Hotelima Primošten, koje su vlasnici uzeli za male pare, ali uopće ne ulažu u obnovu i razvoj (jer namjeravaju sve to prodati i zaraditi na nekretninama). Ili ovaj prodženi još najsmješniji slučaj LRH Opatije - to je mnoštvo hotela na najbolčjim gradskim pozicijama, pa je prodafom samo par njih na zaista sloboidnom tenderu moglo vratiti sve dugove DOM holdingu, koji su ionako na neobičan način stekli te dionice a onda ih prenapuhali kroz sudski spor, i taj "dug" svakim danom još više raste.

Ali, promislimo što je u svim ovim slučajevima zaista napravljeno: Da je Sunčani Hvar zaista prodan na slobodnom a ne zamumuljenom tržištu, hotel po hotel, parcela po parcela, država bi uzela vliki novac za proračun i plaćanje dugova, a svi ti hoteli bi već bili stavljenu u funkciju i obnovljeni.

Ili reciumo Hoteli Maestral: svaki za sebe bi hotel mogao postići velike cijene na slobodnim natječajima, ali ih se želi dirigirano prodati kao grupu.

Ili Crikvenički Jadran ima mnoštvo hotela, od kojih bi i onaj najgori radi pozicije i vrijednosti zemljišta sigurno postigao izvanredne cijene, pa bi vratili sve dugove, podmirili radnike, a radnici bi opet imali posla jer ih i novi vlasnici trebaju, no netko ih želi preuzeti kao grupu u usmjerenom tnderu.

Već je odavna poznato da naši tenderi (HFP-a) ili oni za Aitoceste nisu uopće slobodni jer se eliminiraju neugodni i nepodovbi raznim dogovorima iznad ili ispod stola.

Kuna će biti slobodna kad budemo uveli euro, kao u Sloveniji, a i ukupno slobdnije tržište će djelovati tek kad zaista postanemo EU (jer ovih podzemnih blokada i monoplističkih težnji ima svugdje - samo se tamo s time manje država bavi, a kad se neke stvari otkriju gube se političke karijere).

Tko je glasao

Vec sam spomenuo - ovu temu

Vec sam spomenuo - ovu temu je više nego odlično obradio G-news
ne samo ovaj nego i dosta nekih drugih tema!!

Tko je glasao

Ne bih znao! Nisam čitao, a

Ne bih znao! Nisam čitao, a i pisao sam na poticaj koji mi je pružila benzinska crpka s cjenikom goriva. I ne znam je li podsjetio na HDZovu predkampanju iz 2003. godine?!

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

ne govori o nafti kao ti

ne govori o nafti kao ti nego o problemu koji postoji

Tko je glasao

Ne sumnjam da je napisano

Ne sumnjam da je napisano nešto doboro o porblemu koji tišti sve građane koji vole Hrvatsku i plaćaju porez državi koju vole. Jer nas država dere! Jako!

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

No, problem otimanja profita

No, problem otimanja profita od INAe je u tome što će se ne taj način smanjiti sposobnost/kapacitet naše najveće naftne kompanije da obavi potrebne rekonstrukcije i uskladi se s potrebnim EURO standardima čistoće goriva. Osim toga, postrojenja koja INA posjeduje u svojim rafinerijama nisu ni iz bliza dovoljna za preradu potrebnih količina goriva, posebno najraširenijeg EuroSupera 95, tako da ih INA uvozi i plaća veći cijenu nego da ih dobiva rafiniranjem nafte. Uz to, stara i islužena postrojenja veliki su problem za građane koji žive u njhovoj blizini. Što najbolje znaju građani Siska.

meni nikada nije bas bilo jasno kako to da slovenci mogu imati jeftinije gorivo? oni nemaju rafinerije, ok imaju u lendavi ali ona bas kapacitot nemre pokriti skoro pa nsita, ai cini mi se da tam rade sam dizl. slovenci, petrol istrabenz.. kupuju gorivu na istom trzistu kao i mi, troskovi prijevoza i distribucije su nam priblizno isto, ali opet imaju em jeftinijeem cisce goivo, kako i zasto?

--->
photopublika.blog.hr

--->
photopublika.blog.hr

Tko je glasao

Objašnjenje leži u tome da

Objašnjenje leži u tome da su poreazi najveća stavka u cijeni gorivu, svugdje u svijetu, no kod nas najviše jer imamo najvišu stopu PDV-a a možda i još kakve trošarine i prikrivene poreze ili davanja.

No tvoje pitanje je na mjestu: PDV na gorivo se plaća procentualno, pa kad rastu cijene goriva rastu i porezi državi. Interesantno je da država povećavanjem cijena gorivu dobiva sve veće iznose od poreza (te se tako "Šuker" neplanirano dodatno deblja).

Država traži od INA-e da se odriču dijela profita (da bi se zaustavio rast cijena),. no ne odriču se neplaniranog povećanog prihoda u državnu blagajnu.

Ili se ipak u dogovorima s INA-om se i to kalkluira, ali nama to nitko ne govori. Ja ipak vjerujem da to nije slučaj, da Šuker radi povećavanja cijena gorivu samozadovoljno trlja ruke, jer se proračun dodatno puni - te ne vidi niti osjeća da tako režu granu na kojoj Hrvatska sjedi.

Jer poskupljivanje goriva ima lančane reakcije na skoro sve segmente gospodarskog života.

Tko je glasao

U cijenu goriva kod nas

U cijenu goriva kod nas ulazi PDV, cestarina i dodatak za izgradnju autoputeva. Možda ima još koja komponenta, ali sam za ove sigurna. I naravno da državi paše rast cijena goriva, i da se dogovara s INAom. Međutim, ono što je bitno, je da INA ima enormne troškove poslovanja, koje niti ne pokušava smanjiti. Sve moguće gubitke pokriva povećanjem cijena goriva. To može jer je još uvijek monopolist na tržištu. Zapravo , da li postoji tržište naftnih derivata kao takvo u HR?

Tko je glasao

Pomalo se čovjek jezivo

Pomalo se čovjek jezivo osjeća videći da državi odovara povećavanje cijena goriva, možda i drugih cijena, porast bankarskih profita, kojih ne bi bilo da se ne povećava zaduživanje građana i poduzeća - samo zato da bi imali dobro punjenje proračuna!!??

Tko je glasao

Doibro rečeno,

Doibro rečeno, Leviathan-država se ne odriče ničega, ali zato ždere sve oko sebe.

Dvije stvari me ovdje alarmiraju:

Prva je da je kuna precjenjena, što nam smanjuje mogućnost izvoza (a vlada uvozni robi i uvozimo i ono što nikako ne bismo smječli), a to na strateškoj grani Turizmu iz godine u godinu rapidno umanjuje dobit, a bez dobiti nema ni plaća (pa ni potrošnje), nema ni razvoja (dakle suvremenijih standarda) što se onda obrće i vraća negativnim udarima. Time se i sama precjenjenost kune (Prof. Bilušić je tvrio da je ona čak 35 %) pretvarea u državni dodatni ali prikriveni porez (namet, harač, izaberite riječ) koji umanjuje razvojne napore države, i nije čudo da s nam stope rasta mizerne a u mnogim stvarima nazadujemo (posjetite G-news blog i pogledajte brojke on to lijepo navede).

Druga je da životni standard: Nije samo ovo gorivo u pitanju. Ja osobno bih bio jako zahvalan kad bi ti uzeo od Dlesara spisak sadržaja sindikalne košarice i pokupio podatke koliko ona košta u Sloveniji (žrtvuj jedan week-end za to) - imat ćemo zasigurno jedan lijep post - o kojem ćemo moći lijepo komentirati.

Ovo s košaricom sam jednom molio da se učini i s Rumiunjskom i Bugarskom, koje slavodobitno ističemo kao one koji su daleko iza nas?! Jest, u nekim drugim relacijama , ali u svakodnevnom standardu na razini sindikalne košarice, ti tamo jadnici ne zaostaju mnogo iza nas, i bilo bi pametno to znati, da se ne širu "slavodobitne" laži naokolo.

Uoči izbora bi bio zgodan "strip-tease".

Tko je glasao

Što je to ?

Što je to ?

Što je to što «nikako ne bi smjeli uvoziti??» To zvuči nekako diktirajuči sa vrha, što bi se smjelo a što ne uvoziti.
Da li vrijedi isto i za izvoz?? Evo.....«Nikako ne bi smjeli izvoziti mlijeko. To je strateška industrija i mlijeko nam treba za razvoj naše domaće djece.»
Kao što Mithrandir73 zgodno gore piše, ljudi troše njihov novac kako žele i mogu. Tko I na koji način im može reći (zabraniti!) šta smiju kupovati….uvozno ili izvozno. Isto tako privatni poduzetnici.
(mrak, dobro kažeš za javna poduzeća, ali naravno nisu ona sama za sebe neracionalna, već politička mašina koja ih beskorisno hrani)

Nije istina da se dobit u strateškoj grani «turizam» smanjuje iz godine u godinu. Turizam čini 20% BDP i u porastu je. BDP raste iz godine u godinu (dal je to dobra stvar je druga priča). Ako se dobit u turizmu, kao najveća privatna stavka u BDPu, smanjuje «iz godine u godinu» koji je to drugi sektor u HR ekonomiji koji to anulira i onda još omogućava pozitivan rast ekonomije?
Ta famozno i već otrcano «precjenjena kuna» nije krivac za slab izvoz. Strukturalna nekonkurentnost ekonomije je tu glavni krivac, i.e. previsoki porezi, loša poslovna klima, otežavajuća birokracija i sama država. A znamo tko je krivac za to stanje....politika i vlade, bez obzira na stranačku boju, koje su nesposobne (moj #1 razlog) i nevoljne da sprovedu nužne bolne reforme. Šta bi bilo sa inflacijom? Sa mogućnošću isplate duga? Zajmovima u valutnim klauzulama?
Kuna kotira na slobodnom tržištu i od '94 se kretala u rasponu od +/- 6% u odnosu na euro i prijašnju marku. HNB intervencije su kratkoročnog tipa i male, tj. nemaju dovoljnu jačinu da utječu na «snagu» kune.

Tko je glasao

Hm, Slažem se s manje više

Hm,
Slažem se s manje više svim napisanim, ali bih dao dvije primjedbe:

Da sad ne tražim, potraži izjave Franca Palme, koji je dao izjave da jes promet veći, ali profit znatno mnaji- kako je turizam golema gosppodarska i strateški važna grana, onda imamo što se pojavljuje recimo i drugdje , da se smanjuje ostatak dohotka, a time smanjuje i razvojni potencijal. Stope rasta nisu značajne ni znakovite, nego obrnuto.

Drugo, kuna nije na slobodnom tržištu, to je varka. Nije kuna tržišno slobodna dokle god mi moramo mijenjati Eure u kune da bi od nje živjeli. Kuna za razliku od turizma, koji djeluje na svjetskom tržištu, kupuje se i prodaje samo na hrvatskom tržištu, i to je značajno ograničenje, koje ovisi o kupovnoj moći iinteresima kupaca. Kad je kuna precjenjena nitko izvana se za nju ne interesira, a mi unutra nemamo kuna ni za živjeti, i na tome se i temelji njena stabilnost. Ali stabilnost umjesto inflacije - nema tu usporedbe što je bolji izbor bez obzira na cijenu.

Ta igra sa sidrenjem kune je netržišna pojava u osnovi koja računa na druge blokade na tržištu. Ista "lukava" sidrenja imamo i u drugim transizijskim zemljama.

Tko je glasao

Ima smisla, ali mutno

Ima smisla, ali mutno

Da je proft manji, tj. ima tendenciju i tok smanjivanja kroz godine, i rast bi se smanjivao. Manji proft znači i manji interes za novim investicijama, nužnim za nove
Ali zašto je profit manji?
Primarno opet zbog države koja koči nužni privatni zamah u turizmu (kao i drugim granam) sa preregulacijom, skupom poreznom politikom i ostalo šta sam naveo. Privatnog interesa ima i njegov potencijal je veliki, ali državna administracija nekako sve kočim, indirektno ili direktno, umjesto da odtereti gospodarstvo.
A drugo, nedostaju investicije za ponudu veće (više) vrijednosti, gdje su naravno veće marže i profit. Još uvijek se ističu statistike o "količini" turista na Jadranu...što sve zvuči lijepo, ali ne toliko bitno. Dakako da više turista je bolje, ali i da ih nema više ne bi bilo loše kad bi više potrošili, tj. kad bi više trebali potrošiti na usluge i proizvode u RH.

A moram malo kritizirati to da je slobodna kuna "varka." Što to točno znači? Da li se HNB igra varkama... (smoke & mirrors efekt)? Tečaj kune se formira upravo tako što se na slobodnom tržištu mjenja prvenstveno euro za kune i obrnuto. Znači ponuda i potražnja određuju fluktuirajućeg tečaja. HNB intervenira povremeno da spriječi prevelike oscijacije.
Svatko tko želi kupiti kunu može, a strani investitori su itekako zainteresirani za stabilu i jaču kunu. Nesigurna domaća valuta nije dobar mamac za strane investicije, ali nikako ni jedini važni argument. (očito jeli)

Tko je glasao

Izvrsno receno! Uhvatim se

Izvrsno receno! Uhvatim se da samo odmahujem glavom slusajuci i citajuci iznosenje pojedinih statistika koje se podastire s ciljem uvjeravanja i pridobivanja javnosti, a cinjenica je da se brojkama moze dokazati svasta - samo ovisi koju vrst matematike primjenite. Plasiranje jednostranih gledista, bez mogucnosti sagledavanja kompletne slike i manipuliranje glasackim tijelom mi vec sad izaziva mucninu - iako znamo kako ce se to jos intenzivirati pred izbore...Drzava se kontinuirano hrani parazitiranjem na privredi i rasprodajom strateskih dobara,a ne na zdravoj reprodukciji koja bi bila posljedica odgovornog planiranja razvoja.

Tko je glasao

Ova ti je zadnja rečenica

Ova ti je zadnja rečenica prepuna kontradiktornosti. Želiš da država nema ništa s privredom (danas se to lijepo veli: gospodarstvo), a ne želiš da rasproda državno vlasništvo. Istovremeno govoriš o zdravoj reprodukciji. A onda ubaciš državno planiranje razvoja. Tu je nadrobljeno svega i svašta. Država nije za bavljenje gospodarstvom, jer za to postoje poduzetnici: velika, srednja i mala poduzeća. Državi je primarni cilj pribavljanje poreznih prihoda, kako bi podmirila rashode tipa socijale, mirovinskog, zdravstvenog, obrazovanja isl. a istovremeno osigurala mir i red u državi. A ne se bavila gospodarenjem. Ako državi nije primarni cilj bavljenje gospdarstvom, kako onda zamišljaš da bi funkcionirala državna poduzeća, osim da ih proda onom tko će se baviti gospodarskom djelatnošću, a što ti nazivlješ "rasprodajom strateških dobara". Dalje, zdrava reprodukcija može se postići samo zdravom tržišnom konkurencijom, a nikako državnim naredbama i državnim planiranjem. Državnih planova, srednjoročnih, dugoročnih, kratkoročnih i inih smo se nagledali u Jugoslaviji pa je ona propala. Gospodarstvenici su ti koji trebaju planirati, a država im treba eventualno stvoriti preduvjete, pobrinuti se za razvoj prometne infrastrukture, lobirati putem mreže svojih veleposlanstava i slično. A ne planirati umjesto gospodarstvenika. Država može biti samo nekakav servis i potpora, a ne vlasnik i gospodarstvenik. Država treba što prije odumrijeti tj. smanjiti se na nužni minimum, koji porezni obveznici mogu podnijeti, a vlasnička uloga države trebala bi potpuno nestati.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Najvećim se dijelom slažem

Najvećim se dijelom slažem s tobom, ali smatram da država ipak mora zadržati nadzor nad nekim elementima gospodarstva. Prije svega se odnosi na infrastrukturu, ceste, željeznice, naftovode ili plinovode, te prirodne monopole, struja, voda i slične stvari. Tržište je jedan od najboljih regulatora stanja stvari, ali se, ipak, vodi logikom profita, a neki elementi gospodarstva, ipak, ne smiju biti vođeni samo zaradom.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

U pravu si. Država treba u

U pravu si. Država treba u takvim slučajevima imati kontrolne mehanizme (zakonske okvire), ali nije nužno da bude vlasnik dionica. Mislim da je dovoljno da postavi pravila igre i ako ih se tko ne pridržava, leti van. Uvijek će biti onih koji će uletjeti u tom slučaju, jer se uvijek nađe netko kome se nešto isplati raditi, dok se nekom drugom to ne isplati raditi.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

ako administrativnim putem

ako administrativnim putem poduzetniku ograničiš profit, tada istovremenu ubijaš i njegovu motivaciju za investiranjem i razvojem

Tko je glasao

Pa cijelo vrijeme o tome i

Pa cijelo vrijeme o tome i govorim, ali oni forsiraju da država treba zadržati vlasništvo nad velikim monopolima, jer kao to je u interesu svih. No ne slažem se s tim, ali ako stoji da nad nečim ipak treba zadržati nekakav vid kontrole, mada ja ne mislim da treba, onda tvrdim da to ne mora nužno biti putem vlasništva nad tim firmama, već putem zakonskih propisa, koji onda obvezuju sve koji se time žele baviti. Onda to nije više administrativno upravljanje, već pravila po kojima svi igraju.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Nije to baš tako

Nije to baš tako jednostavno. Ili ekonomske stvari regulira tržište ili regulator. Ako regulira tržište, odnosno ako komunalno poduzeće u gradu u kojem živiš bude privatno, ono može naplaćivati vodu ili grijanje ili odvoz smeća koliko god želi. Jer nema konkurencije. Kad jednom postaneš vlasnik vodovoda ili željezničke pruge, nitko se više neće upuštati u gradnju nove infrastrukture.

S druge strane, ako ideš na administrativna ograničenja, a to je ono o čemu ti pišeš jer je riječ o zakonskim ograničenjima ili uvođenjem određenih pravila, ne može se privući privatni kapital da se bavi nekim, društveno potrebnim poslom. Jer mu je zarada mala.

I tako se vraćamo na to da neke stvari moraju, ipak, ostati u većinskom vlasništvu države. Možemo raspravljati kako se njima treba upravljati, ali privatnik ne bi tolerirao da mu kasniš s plaćanjem struje, vode, plina ili vlaka.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Eh, eh, Da ti si u pravu,

Eh, eh,
Da ti si u pravu, Jutros sam bio kod prijatelja u Optimi i Telecomu - je ne želim više ništa raditi s T-comom radi raznih stvari. a dogovorio sam da sve prepustim Optimi radi principijelnih razloga.

Kad smo dredili formalnosti, razgovarali smo o infratsrukturi, koja nije ni T-comova, ni Optimina nego naša. Naime vlasništvo zemlje (kroz koje su prokopani vodovi i položeni kabeli) je općinsko ili gradsko ili državno (kako gdje prolazi).

A kabelsku strukturu smo mi plaćali skupim spojevima telefona (toliko su bili skupi da smo ih na kredit otplaćivali).I istog trenutka smo ih prenosili u vlasništvo PTT-a (silom - kao što smo morali i za vodovod, kanalizaciju usl.).

E sada, T-com se grabi za infrastrukturu, kao da je njegova (je li moguće da im je to netko tajnim ugovorom zaista prenio). Stalno se oko nje spore. Pa je Optima morala po noći raditi i spajati kabele, a po danu im je T-com to rezao. A sad su napravili nekakav dogovor na razini optime i telecoma, ali je to samo privremeno.

Promjenu sam tražio jer sam bio bijesan na T-com jer mi naplacuije i ono što nisam potrošio (sekund poviše minute su 2 minute) a optima ne, jer me vara i laže, a onda tužaka sudovima, a angažirali su neku divlju firmu Coface, koji su nkakvi naplaćivaći dugova "na poseban" način ppa mi njih guraju pa se oni prijete.... Čudan nekakav "njemački" svijet (tvrtka koja propada i kod kuće a kod nas se agresivno ponaša). A ja sam im plaćao razvoj i infrastrukturu i sada pšlaćam njihove promašaje (T-com opet otpušta radnika u Hrvatskoj, ali još više u Njemačkoj).

Na ovaj moj komentar uopće ne tražim reakciju, meni je sve jasno - tko ima infrastrukturu može činiti što ga volja, a infrastruktira je naša, većinom zajednička (državna, općinska, gradska jer svi smo mi drežava a ne oni koji su sve ovo u naše ime ofabrikali).

I ne bi se smijela niukome u ruke davati, jer će nas ucjenjivati, smanjivati zaposlenost, pljačkati. Nije važno zaista vlasništvo nego pravila igre, ali ako ga nemaš s čime držati za j... kako će se držati prabila, bilo kojih.

Koje li naivne države (i mi u nijoj jer smo država mi).

Tko je glasao

frederik, a) pitanje

frederik,

a) pitanje precijenjenosti kune se moralo rješavati sredinom devedesetih kada je to bilo moguće, danas tako nešto više nije moguće napraviti iz jednostavnog razloga što je apsolutno sve indeksirano u eurima, pa eto i kada naši političari govore o investicijama onda govore u eurima - kuna kao valuta ne postoji jer joj nikada nismo dali samostalnost i autoritet koju je zaslužila - kune nisu ništa drugo nego bonovi koje razmjenjuješ za eure i tu više nema pomoći

b) mislim da bi se s košaricom mogao jako iznenaditi, nedavno ti je izišlo istraživanje GFK koje je pokazalo da je trošak robe u maloprodaji actually pao i sama košarica je doista jeftinija, no ono što raste su ostali troškovi života koji uglavonm ovise o neracionalnom poslovanju javnih poduzeća

Tko je glasao

Pa naravno da bi terebala

Pa naravno da bi terebala biti relativno jeftinija kosarica prema Slovencioma (ili skuplja prema rumunjima) ali sam mislio na relativne odnose koji bi odstupali od drugih odnosa (osobni dohoci npr) i ustaljenih mišljenja (opći standard itd). Kupovna moć uvijek čini svoje, ako nema novaca ni cijene ne mogu previše rasti.

Ovo s sidrenjem kune je normalan i prihvatljiv postupak kad se pokušavalo zaustaviti stampedo inflacije, i imamo sada stabilan financijski sustav, što je svakako dobro, ali uz previsoko sidrenje. To jedino koristi državi koja lako ubire poreze direktno ili indirektne (kao što je ovaj koji proizlazi iz nerealnih razlika valuta). To naravvno pomaže državi da lakše vraća kredite - ali stvara psihološki ugođaj da se može učlaziti u nove. Milton Friedman je takve stvari nazivao pijanstvom.

Povratak na niže, realnije odnose je danas nemoguć, jer bi izazvao nepremostive poteškoće i poremećajue, pa se o tome ne radi. Radi se o tome da država ubire i koncentrira ogroman novac, koji se onda može i mora vraćati tamo gdje čini nepravde ili proizvodi probleme, ali to ova država (vlast) nije sposobna raditi, jer troši previše, i na druge nevažne stvari, dok nama vanjski dugovi i dalje nevjerojatno rastu.

Ovom prilikom još jedno razmišljanje koje s ovim korespondira: Nije nikada visina PDV-a trebala biti toliko veliki problem, ako bi se s tim sredstvima postupalo kako treba. Naime mi smo bili država izišla iz rata, s razaranjima i problemima tranzicije, pa smo trebali veća sredstva za izvlačenje iz problema. Dakle, porez kad se ubire on se i mora vraćati tamo gdje je nužno, ali se to većinom nije tako odvijalo.

Svugdje je država veliki žderač novca, kod nas je na nekim sektorima i načinima vrlo upitno njegovo trošenje. Od prezaposlenostima u javnim sektorima, načina na koji se provode javne nabave (vidi CNN), do upravljanja državnim tvrtkama (koje se ne privatiziraju ali održavaju proračunskim sredfstvima), i to svugdje uz neodgovornost i "posesivanje" (što je lijep naziv za krađu - Kalmetina, Brodosplitom isl).

I ovo s bankama je dio ukupne "igre": npr.vanjski dug države nije rastao (?!) u zadnjoj godini, ali jest rastao dug banaka (koje su sve u stranim vlasništvima te i dalje isisavaju svaku mogućnost potrošačkih apetita građana i tvrtki) pa se Šuker može hvaliti da je svoj sektor navodno dobro kontrolirao, ali zato ukupni dug raste, banke nabijaju ogromne profite, iz kojih država dodatno ubire lijepe poreze (na promet i dobit), pa se Šuker opet može hvaliti debelim proračunom (kojeg izvrsno dopunjava održavajući ovakve smjerove) - no vanjski je dug stvar svih društvenih segmenata, čitave države, čitavog društva a on i dalje raste, jer je u mehanizam ubačena i održava se filozofija potrošnje a ne proizvodnje.

Debeli Šukerov proračun i dalje pati od istih "bolesti" jer ne kontrolira javne nabave i druge devijacije, ne stimulira proizvodnju i razvoj srednjeg sloja, a i dalje stimulira bankarski segment ( za daljnje izvlaćenje novca) i uvozni lobby (radi debelih proračinskih potreba).

Čini mi se da je Škegro bio puno bolji i prihvatljiviji (valjda ukupni obujam utječe i na filozofiju ponašanja).

Tko je glasao

Očito je da Šukerov

Očito je da Šukerov poučak igra upravo na te stvari.

Smanjiti vanjsko zaduženje države, ali ono banaka i gospodarskih subjekata raste. Dugove ljekarnama i umirovljenicima vratiti izvanproračunskim novcem i "fiskalnom decentralizacijom" raspodijeliti nešto, a uzeti više.

Od svega ga zanima samo "uspjeh" u smanjenju vanjskog duga države, da vraća dug umirovljenicima, da porezni prihodi države rastu. Sve će to trebati u izbornoj kampanji.

A to što mi plaćamo skuplje, to što se s proračunskim novcem ne postupa racionalno, što se ide u gradnje "visećih mostova", što se grade najskuplje ceste i općenito krade na sve strane, to nikoga od njih ne zanima.

Važno je prilagoditi statističke podatke i pokušati dobiti još jedan mandat.

B-52

Tko je glasao

Covjeka podide jeza kad

Covjeka podide jeza kad shvati da nema mogucnosti sankcioniranja odgovornosti za koncepte ekonomskih promasaja koji se cine na dobrobit interesa grupa koje su na vlasti, a na stetu drustva u cjelini.
I da, tocno - vazno je osigurati jos jedan mandat, a onda - iducoj garnituri ostaviti vruc kesten pa nek se zabavi.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Konoplja - biblijska biljka od walpurga komentara 0
  2. Putin hoće li spasiti NATO i €U-ropsku uniju? od aluzija komentara 0
  3. Izraelci i Palestinci danas, ali i sutra od Kvarner komentara 0
  4. EU: Pod opsadom od Julijana Mirkov komentara 49
  5. €U-ropski parlamentarist pričao je priču od aluzija komentara 19
  6. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 44
  7. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 7
  8. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 15
  9. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 13
  10. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 15
  11. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  12. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  13. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 30
  14. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 104
  15. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  16. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 30
  17. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  18. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  19. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  20. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  21. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  22. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  23. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  24. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 114
  25. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • DEMOS
  • leddevet
  • ppetra
  • pravednik vz
  • RoseParks
  • zaphod
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war