pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Vladimir Jordan predsjednik HSU, dao je zanimljivi intervju novinarki Marijani Cvrtrila koji je 29.09.2007. objavljen u dnevnim novinama Slobodna Dalmacija U razgovoru je gospodin Jordan razjasnio neke dileme koje su zanimljive biračima, a posebno sada u ovo predizborno vrijeme.

RAZGOVOR VLADIMIR JORDAN,
PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA
Hrvatsku stranku umirovljenika analitičari vide, a naruku im idu i posljednje ankete, kao onu čiji će glas vjerojatno odrediti izbornog pobjednika. Dok se na političkoj sceni iz dana u dan preslaguju moguće koalicije, HSU se o potencijalnom (post)izbornom partneru ne izjašnjava, što im mnogi zamjeraju. Predsjednik umirovljeničke stranke Vladimir Jordan, međutim, više energije ovih dana troši na obilaske podružnica po terenu, a na naš je razgovor stigao iz Vinkovaca, i to - vlakom.
*Nije valjda da HSU nema vlastiti automobil ili barem vozača, kao vaši kolege u drugim strankama?
- Ne, nemamo ni automobil ni vozača. Putujem ovako kao što ste vidjeli, uglavnom javnim prijevozom. Za izbore mi je prijatelj posudio automobil, jer svoj nemam, pa sam vozim ako idem negdje gdje nije dobra prometna povezanost. Ali, na primjer, u Slavoniju, bilo u pravcu Vinkovaca ili Osijeka, kao i u Koprivnicu, obavezno putujem vlakom jer je ugodnije. S obzirom na to da mi je ovih dana raspored pretrpan, a i zbog izborne kampanje, zamolio sam neke mlađe članove stranke da mi katkad "uskoče" kao vozači.
*Posljednja ispitivanja javnosti HSU-u daju 6,4 posto glasova na izborima, a biračko vam je tijelo uglavnom stabilno. Kakve su vaše prognoze, očekujete li više mandata nakon ovih izbora, možda i mjesto u izvršnoj vlasti?

- O prognozama ne razmišljamo. Prije svega, htjeli bismo ostvariti uspjeh na ovim izborima. Sve smo podredili tome da se biračima Hrvatske prezentiramo kao stranka koja želi imati utjecaj u vlasti jer smatramo da svojim moralnim kvalitetama, znanjem i iskustvom možemo promijeniti opće stanje u zemlji. Hrvatskoj je potrebno veliko pospremanje. Ne obaziremo se na ankete ni procjene hoćemo li na ovu ili onu stranu. Imamo svoj pravac.
*Na izbore idete sami?
- Više puta smo rekli da na izbore izlazimo sami. Želimo pridobiti povjerenje birača jer iza nas stoje rezultati, koji su jedino mjerilo. Ne opterećujem se postizbornom suradnjom. Prije svega, pitanje je koliko ćemo mi dobiti, a osobno se nadam više nego dosad, kao i to kako će proći stranke koje sebe smatraju bogomdanima, a njih je pet-šest koje se stalno vrte. Može se dogoditi da nas čak neće ni trebati. Ako će nas trebati, spremni smo i bit ćemo za razgovore. Imamo svoj izborni program, ciljeve i tražit ćemo da se oni ostvare. HSU stalno prikazuju kao stranku koja se bori za umirovljenike, a ignoriraju naše programe u obrazovanju, zdravstvu, gospodarstvu. Ono na čemu ćemo inzistirati jest razvoj Hrvatske. Osnovni je cilj spasiti identitet Hrvatske, a to je moguće ako se vratimo proizvodnji. HSU ima o tome gotove projekte. Aktualna vlast nije nas u tome ozbiljno shvaćala, pri čemu ne mislim na premijera Ivu Sanadera, nego više na pojedine ministre.
*Mnogi vam zamjeraju politički oportunizam, odnosno smatraju vas više interesnom, a ne političkom skupinom koja će se prikloniti svakoj vlasti ne bi li ostvarila svoje ciljeve. -
Da, to mi je poznato, čak i neki sveučilišni profesori posprdno o nama govore u tom kontekstu. Poručujem im, jesmo, interesna smo skupina, a interes nam je jedino Hrvatska. Naš cilj je biti u vlasti, da umirovljenici budu na zakonodavnim funkcijama: znači u Saboru, županijskim skupštinama, vijećima općina i gradova. Na izvršne funkcije, dakle i u Vladu, moraju doći mladi. Otvoreno ću vam reći, jedan od resora koji ćemo tražiti bit će Ministarstvo gospodarstva. Ne zato da bih ja ondje došao, nego zato što HSU ima i mlađe, stručne kadrove, politički neopterećene, koji taj posao mogu dobro obavljati.
*Ovih ste dana viđeni na ručku sa Zoranom Milanovićem. Izjavili ste da je on "veliki borac", a iz SDP-a poručuju da će, ako pobijede, HSU biti njihov partner. Je li to praktički potvrda vaše koalicije?
- To su rekli iz SDP-a? Ne znam je li to njihova želja, jer nikakvog dogovora nema. Ako je želja, onda mi je lakše, tako otpada moja predispozicija da je pitanje hoće li nas trebati. Znači, predviđaju da će nas trebati. Imam svoje predsjedništvo, svoj središnji odbor, ne mogu samostalno donositi nikakve odluke. Mogu samo razgovarati. Tako sam razgovarao i s Milanovićem. To je bio naš prvi susret, nismo se poznavali odranije. Poziv je došao s njegove strane. Što se tiče razgovora, bilo je to više upoznavanje, obojica smo iz Zagreba, pa je bilo malo riječi i o prošlosti, ali smo razjasnili i neka druga pitanja. Naravno da je bilo riječi o suradnji, ali rekao sam mu isto ono što sam rekao i vama: HSU ima za cilj razvoj Hrvatske i to je ono što nas može približiti ili udaljiti od neke stranke.
*Čemu se može nadati vaš aktualni partner HDZ? Isticali ste zadovoljstvo suradnjom u proteklom razdoblju, znači li da mu okrećete leđa?
- Odnos prema HDZ-u na istim je pozicijama kao prema bilo kojoj stranci. Ovisi o izbornim rezultatima. Prije svega želim vidjeti njihov program, jer ga ne poznajem, kao što ne poznajem ni SDP-ov. Uspjesi koje smo postigli u suradnji s HDZ-om ne daju toj stranci nikakvu prednost pred ostalima. Ne mogu oprostiti HDZ-u što su nakon 18 mjeseci, bez naše suglasnosti, povukli formulu usklađivanja mirovina s rastom plaća i vratili nepovoljniji, takozvani švicarski model. Za to im je zaleđe bio HSP i Anto Đapić. Znamo i da su to morali promijeniti pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke.
*Ipak, kada rezimirate rezultate proteklog mandata, nemate razloga za nezadovoljstvo. Opći je stav da su umirovljenici puno toga dobili.
- Istina je, što se tiče materijalnog položaja umirovljenika jako sam zadovoljan, iako ne potpuno. Činjenica je da je jedino ova vlada imala sluha uhvatiti se u koštac s problemima koji su se gomilali posljednjih 15-ak godina. Za vrijeme ove HDZ-ove vlade i zahvaljujući nastojanjima i zalaganju HSU-a visina ukupnog novčanog iznosa isplaćenog umirovljenicima u protekle četiri godine iznosi 14 milijardi kuna. Ostvarena su tri velika cilja: provedena je odluka Ustavnog suda, zatim ove godine završava isplata duga umirovljenicima koji su prihvatili takozvanu kraću varijantu, a istodobno kreće isplata prve rate onima koji su se opredijelili za isplatu na dulje vrijeme. Također, na red je došla i skupina novih umirovljenika, koji će od 1. listopada, a uz mirovinu u studenom, početi dobivati dodatak za usklađivanje njihovih mirovina s onima "starih" umirovljenika. Kada nam zamjeraju da stalno nešto tražimo, ponavljam da samo tražimo svoje i ničije drugo.
*No, ima i nezadovoljnih, pogotovo među novim umirovljenicima kojima je neprihvatljiv predloženi model usklađivanja.
- Nastojimo smanjiti jaz između starih i novih umirovljenika. Ovom "harmonikom" povećanja mirovina novih umirovljenika od 4 do 27 posto zapravo smo izjednačili nove umirovljenike između sebe. Time je otklonjena ona nelogičnost da - što dulje radiš, to ti je manja mirovina.
*Premijer je u Saboru na pitanje zastupnika Hrelje - kako će se rješavati status sedam posto umirovljenika koji nisu ušli u sustav odštete -odgovorio Preradovićevim stihovima o nezadovoljnom ljudskom srcu. Kako vam se svidjela ta premijerova retorika?
- Kad se pojavimo, premijeru se diže kosa na glavi, zato što uvijek dođemo sa zahtjevima koji su konkretni! Činjenica je da ti zahtjevi nose materijalne troškove, ali nećemo odustati. Ponavljam, samo tražimo svoje, pri čemu mislim, uz ostalo, i na imovinu, poput one iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koju je koalicijska vlada prenijela u upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju. U protekle četiri godine tražili smo da se taj sporazum ukine, da se imovina dvaju fondova objedini, a jedan dio sredstava iz profita tih organizacija, odnosno fondova, iskoristi za "pokrivanja" naših mirovina. Politički dogovor o tome postoji već dvije godine, ali ništa se nije dogodilo. Očito ćemo o tome morati pregovarati s budućom vladom: dakle, o formiranju fondova mirovinskog osiguranja iz portfelja imovine HZMO-a.
#Sindikalni izračuni pokazuju da domaćinstvo sa dvoje umirovljenika s prosječnom mirovinom danas može pokriti manje od 60 posto minimalnih mjesečnih troškova. Mnogi umirovljenici socijalni su slučajevi. Kako ćete riješiti njihove probleme?
- Tu ste spomenuli cijeli splet pitanja. Ima teških situacija, ali ne toliko koliko se prikazuje. Pogledajte redove za dionice T-HT-a…
#Redovi su i u pučkim kuhinjama?
- Jesu, ali nisu to sve umirovljenici. Moramo raditi na tome da se pomogne najugroženijima, onima s najnižim mirovinama, ali i da se uvede reda u sustav. Tražimo izradu stvarne socijalne karte građana, ali i ujednačavanje standarda među onima koji primaju najniže mirovine. Potrebno je na razini cijele zemlje uvesti dodatak kakav danas osiguravaju Zagreb, Varaždin ili Rijeka. Također, već tri godine muku mučimo ne bismo li izlistali stvarne podatke o primateljima inozemnih mirovina. Neki od njih se prikazuju kao socijalni slučajevi koji imaju hrvatsku mirovinu nižu od 500 kuna, a s druge strane dobivaju i po tisuću eura mirovine izvana. Govore kako imaju malu mirovinu, a mercedesom dolaze po socijalnu pomoć! Na žalost, o tome nemamo sređenu evidenciju. Postoje nepravilnosti na koje se treba usredotočiti da ovo bude zemlja pravde i pravičnosti.
Koliko ćete novca uložiti u izbornu kampanju i kako ćete je provoditi?
- Sponzori smo sami sebi. Prihodi HSU-a od tri zastupnika u Saboru godišnje iznose od 900 tisuća kuna do milijun, a tu je i naš 251 vijećnik po gradovima i općinama, i s tog naslova dobivamo sredstva. Prema završnom računu prošle godine, prihod HSU-a je bio oko tri milijuna kuna, ali imamo i puno rashoda. Računamo da će nam u kampanji trebati oko 200 tisuća kuna po izbornoj jedinici, ili ukupno oko dva milijuna kuna. Neće biti jumbo plakata, ni estradnih zvijezda a pjevat će nam naši zborovi i KUD-ovi.
HSU ima jak utjecaj u vlasti u Hrvatskoj. Ima li sličnih primjera u ostalim europskim zemljama?
- Kako da ne, prije svega u susjednoj Sloveniji. Oni nemaju takvih stresova što se tiče mirovina zato jer su se po osamostaljenju države umirovljenici odmah politički organizirali. Hrvatska i Slovenija su naslijedile mirovinski sustav iz bivše Jugoslavije, u kojemu je prosječna mirovina iznosila 75 posto prosječne plaće. Slovenci su taj sustav preuzeli i tamo se nije puno mijenjao jer su umirovljenici odmah bili u vlasti. Mi u početku nismo bili politički organizirani, a danas je u nas prosječna mirovina 40 posto plaće. No to nije sve: aktualni slovenski ministar obrane dolazi iz stranke umirovljenika, naravno, riječ je o mlađem čovjeku. Također, u izraelskom KNESET-u među 120 zastupnika njih sedam je iz umirovljeničke stranke.
Je li točno da HSU ima 12 tisuća članova u mladeži stranke?
- Da, to je otprilike taj broj. Naš najmlađi član ima 18 godina, završio je brijački zanat, a mi smo se izborili da dobije i svoj prostor za brijačnicu. Najstariji član HSU-a ima blizu 90 godina.

.......... Po riječima Vladimira Jordana predsjednika HSU-a, stranka će zasigurno dobro iskoristiti vrijeme do održavanja parlamentarnih izbora za što kvaliteniju prezentaciju svih svojih programa.