Tagovi

RASTUĆE SIROMAŠTVO - ekonomski razlog povećanja cijene kruha

U svakom boljem ekonomskom rječniku može se pronaći objašnjenje ekonomskog pojma GIFFIN GOODS.
Termin se temelji na Giffinovoj teoriji koja je potvrđena u drugoj polovini 19. stoljeća i sastavni je dio temeljnih ekonomskih načela.
Dokazao ju je Sir Robert Giffin (1837-1910) britanski ekonomist i predsjednik Kraljevskog statističkog društva.

U kratko što kaže Giffinova teorija?

Ekonomski je opravdano podići cijenu kruha i osnovnih živežnih namirnica kada su građani siromašni i bivaju sve siromašniji te nemaju novaca za kupovinu «luksuznih» prehrambenih proizvoda kao što je na primjer teletina.
U slučaju da građani ne zapadaju u sve veće siromaštvo oni bi umjesto skupljeg kruha kupovali više mesa, manje kruha.
Kako siromašni građani i tako nemaju novaca za meso prisiljeni su kupovati kruh bez obzira na cijenu.
Drugim riječima pekari će prodavati istu ili veću količinu kruha bez obzira što će cijena biti veća, dakle ekonomski je opravdano podići cijenu kruha.
Ovo je jedna od nekoliko terija koje tumače izuzetke kod teorije tržišta koja kaže da potražnja opada kada raste cijena.

E sad poslušajte što o razlozima poskupljenja kruha prije godinu dana kaže gospodin dr. Sanader predsjednik Vlade RH
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sanader-nema-razloga-za-poskupljenje-...

Žalosna je činjenica da premijer u sjeni gospodin prof. dr. Jurčić pri tome još i profesor ekonomije na Svučilištu u Zagrebu o ekonomskom razlogu poskupljenja kruha – SIROMAŠTVU, nije rekao ni riječi, a za očekivati je bilo da upravo on kao sveučilišni profesor ekonomije zna zašto poskupljuje kruh ili se to barem očekuje od njega.

Naravno da ekonomisti u Svjetskoj banci znaju zašto poskupljuje kruh, a Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se to događa, i zato djelovanje Banke temelje na programu
BORBA PROTIV SIROMAŠTVA – Poverty Eradication.

Svi vi koji ste članovi Nacionalne i sveučilišne knjižnice možete besplatno uzeti brošuru Development Outreach Svjetske banke koja u zadnje broju iz studenog 2007 pod naslovom Veza između demokracije i razvoja objašnjava kako različiti sustavi upravljanja javnim poslovima (odnosno vladanje, vlast u zaostalim društvima) značajno utječu na niz društvenih i ekonomskih pojava uključujući siromaštvo pledirajući za razvoj demokracije kao preduvjeta ekonomskog razvoja.

Jeste li čuli od kojeg političara u Hrvatskoj da je prepoznao ekonomski razlog povećanja cijene kruha?
Da li ste čuli da je povjerenstvo ili Vlada dovela u vezu razvoj demokracije i cijenu kruha, odnosno siromaštvo?
Ja nisam.
A nisam to čuo niti od jednog ekonomskog savjetnika Vlade ili sveučilišnog profesora ekonomije u Hrvatskoj.
S druge strane Jutanji list upravo je objavio prehrambene navike Hrvatka
http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2008,1,24,,106081.jl
pa možete vidjeti koliko se jede kruha, a koliko teletine.

Ako Vlada nezna stvarni razlog povećanja cijene kruha, već ga traži tamo gdje on nije što možemo očekivati?
Ja mislim još veće cijene kruha jer dogovorna ekonomija u Hrvatskoj više ne igra, to je prestalo negdje iza 1990.-tih kad smo postali kapitalistička ili baršunasti rečeno država tržišne ekonomije.

Nedavno sam pisao o nezakonitim radnjama gospođe Sanje Sarnavke kojima ugrožava demokratizaciju Hrvatske i razvoj civilnog društva bez kojeg nema razvoja demokracije.
Neki su me optužili za što-šta i etiketirali kao Pukanićevog plaćenika njima posvećujem ovaj dnevnik, a bit će mi drago ako čitateljima pomogne u procjeni izvrsnosti hrvatske Vlade, bliske budućnosti i eventualne odluke o aktivnom sudjelovanju u demokratizaciji društva premda i pisanje na pollitika.com veoma cijenim i rado čitam naše dnevnike.

Komentari

A propos: pekar i

A propos: pekar i kruh...

ima ona stara izreka: Ne pece pekar kruh da druge nahrani, nego da sto vise zaradi ! (ili tako nekako...).

A to vrijedi i za sve na svijetu i zivotu uopce. Cak i roditeljska ljubav je samo instikt za ocuvanje vlastitih gena...

Tko je glasao

bilo bi zanimljivo cuti

bilo bi zanimljivo cuti misljenje sveucilisnih i vladinih strucnjaka ekonomista na ovu temu.

takodjer, moze se primjetiti da se nas narod slabo buni bez obzira sto mu radis, a tome se nikako ne mogu nacuditi. ima li to kakve veze s teorijom kuhane zabe?

veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Ne mogu se uključiti u

Ne mogu se uključiti u ovako stručne rasprave. Ali moram vam reći da je ljudima u mojim godinama korak od relativne socijalne sigurnosti do neimaštine i kopanja po kantama vrlo malen.

Tko je glasao

Opisana situacija u

Opisana situacija u tržišnoj tj. konkurentnoj ekonomiji ovakva situacija bi za neke proizvođače kruha bila prilika za ekspanziju na tržištu.
Dakle ako je povećanje cijena nerealno (kao što Sanader tvrdi),što onda spriječava nekog konkurentnog proizvođača kruha "A" da ne poveća cijenu kruha?
Cijene u tom slučaju ostaju iste, a kao produkt toga imamo njegovu tržišnu ekspanziju i istu (staru) cijenu kruha prema potrošačima.
Problem je u:
1. Sirovini tj. pšenici
2. Monopolu tj. Agrokoru

Prošla godina je bila sušna godina i pšenice fali tj. cijena pšenice je otišla gore na globalnom tržištu.
Tu je glavni problem što je Čobanković odlučio od prošle godine otkup pšenice prepustiti privatnim subjektima i na taj način skinuti seljake sa grbače tj. problem oko male otkupne cijene a time i prosvjede seljaka.
Cijeli urod od prošle godine je otkupio monopol Agrokor(po istoj cijeni koju je prije davala država) i sada Todorić kontrolira cijenu pšenice tj. cijenu ulazne sirovine za kruh.
Država je napravila najgluplju grešku u povijesti poljoprivrede:
Omogućila je monopol i odrekla se dobiti od prodaje viška pšenice na svjetskom tržištu.S tom dobiti danas bi mogla kontrolirati socijalnu cijenu kruha no sada ne može jer je vrhnje naravno pobrao Agrokor kojemu treba novac za regionalno širenje.
U SADu je možda najveća uloga države ta da spriječava pojavu monopola . U našem slučaju totalno suprotno- država potiče monopol
Najgore je što Agrokor ima monopol i na meso

Tko je glasao

Nekoliko Pitanja: Koliko

Nekoliko Pitanja:

Koliko učestvuje pšenica, kao osnovna sirovina, u maloprodajnoj cijeni kruha (bez PDV-a)?

Koliko je poskupila pšenica na tržištu?

Koliko bi kruh trebao realno poskupiti zbog skuplje pšenice?

Koliko je kruh poskupio?

The Observer

Tko je glasao

Omjer-uobičajeno mada kod

Omjer-uobičajeno mada kod nas više ne vrijedi ---ne znam zašto
pšenica:brašno:kruh=1:2:3

Pšenica je otkupljivana kod nas po cijeni od 0,85 kn do 1,05 kn tj. prosjek o,95 kn

Cijena na pšenice na Chicago burzi:
0,35 $/kg=1,75 kn/kg
http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje_vijesti/cijene_soje_kukuruza_i_pse...

Razlika tj. poskupljenje pšenice za : 1,75-0,95=0,8 kn/kg

Dakle država se odrekla skoro duple zarade na pšenici.
Mislim da je poskupljenje kruha 2-3% nisam siguran. Ako znaš točno molim te iznesi taj podatak

Tko je glasao

Tocno, drzava kao

Tocno, drzava kao institucija se odrekla skoro duple zarade na psenici, ali prvenstveno zahvaljujuci njezinim subjektima koji upravljaju tom drzavom. A upravo su ti njezini subjekti tu najvise i profitirali. Sto mislis zasto Sanader otvoreno podrzava Todorica?!

Live Free or Die !

Live Free or Die !

Tko je glasao

znaci li to da bi kila kruha

znaci li to da bi kila kruha trebala kostati 3kn, odnosno 3,96kn ili s pdv-om 4,83kn?

3kn + 20% marze pekara = 3,60kn + 10% marze trgovca = 3,96kn + 22%pdv = 4,83kn

a, cini mi se da nema kile kruha ispod 10kn.
hm...

najcesce kupujemo kruh koji ima oko pola kile.
ja placam kruh izmedju 9 kn i 15 kn, a niti jedan nema kilu.

veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Izgleda da je omjer cijena

Izgleda da je omjer cijena pšenice i kruha u Hrvatskoj najmanje 1:5 (vjerojatno i više), u EU je to iznad 1:10 (čak do 1:20), tako da je utjecaj poskupljenja pšenice na cijenu kruha relativno ograničen.

The Observer

Tko je glasao

u europi je i struja puno

u europi je i struja puno skuplja nego kod nas, pa nas tjeraju da ju poskupimo.
ne bi me iznenadilo da prije ulaska ili skoro ulaska u eu nam cijena struje skoci duplo ili vise.
a, bez stvarnog opravdanja za nas ovdje. mozda samo zato da skupa eu struja bude konkruentna kod nas.

nego, zanima me gdje srbi kupuju psenicu. kod njih je kruh bitno jeftiniji.
kako sad to? oni su zasticeni od kretanja na svjetskom trzistu?
veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

u europi je i struja puno

u europi je i struja puno skuplja nego kod nas, pa nas tjeraju da ju poskupimo.

Maloprodajna netto cijena struje u EU je u prosjeku oko 0.12 EUR/kWh, a varira od 0.06 EUR/kWh (Bugarska) do 0.16 EUR/kWh (Italija). Sa PDV-om i ostalim taksama (CO2), razlike su još veće (od 0.65 (Bugarska) do 0.245 (Danska). detalje možeš pogledati na linku http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-NQ-06-018/EN/KS-NQ-...

nego, zanima me gdje srbi kupuju psenicu. kod njih je kruh bitno jeftiniji.

pa Srbi vjerojatno imaju dosta svoje pšenice. A kruh je tamo jeftiniji jer je vjerojatno cijena pšence pod kontrolom, a (gotovo) svi ostali inputi (rad, energija...) su znatno jeftiniji.

U skupljem dijelu EU 1kg zanatsko-pekarskog kruha košta 5-7 EURa i više (industrijski je znatno jeftiniji).

The Observer

Tko je glasao

Mozda su njihovi pekari i

Mozda su njihovi pekari i trgovci manje halapljivi od nasih.Mene muci jedna druga stvar.Zasto u Hrvatskoj,cim jedan pekar digne cijenu dizu svi.Zar niti jedan ne moze naci interes da zadrzi minimalnu cijenu,a povecanom proizvodnjom i prodajom zaradi vise nego ovi koji su povecali cijenu.Eve u mom gradu,a vjerojatno je tako u cijeloj Americi,svaki veci ducan ima svoju malu pekaru.I kod svih su razlicite cijene friskog kruha.Stanujem izmedju dva ducana istog vlasnika.U jednom je talijanski kruh 0.99 centi,a u drugom $ 1.98,dakle duplo.I normalno da kupujem tamo gdje je jeftinije.Tako je sa svim artiklima.E zasto to ne moze u Hrvatskoj ne razumijem.Mozda bi Vlada mogla pomoci one koji ne bi dizali cijenu kruha.Netko je postavio pitanje kvalitete zivota nakon ulaska u EU.Ponovo preporucujem da pogledate dokumentarni dugometrazni film SiCKO od Michaela Moora i dobi ce te odgovor.Najidealnije bi bilo kada bi ga prikazao htv-u.Dijelove mozete naci i na Googlu.

Tko je glasao

Netko je postavio pitanje

Netko je postavio pitanje kvalitete zivota nakon ulaska u EU.Ponovo preporucujem da pogledate dokumentarni dugometrazni film SiCKO od Michaela Moora i dobi ce te odgovor.

Moore-ov film nema apsolutno nikakve veze s kvalitetom zivota u EU. Iako posoji izvjesna konvergencija zbog procesa globalizacije, EU i USA se bitno razlikuju po vaznim aspektima zivota. Osim toga, untar EU postoje velike razlike izmedju pojedinih zemalja, pa je i po tome usporedba neprikladna.

The Observer

Tko je glasao

hvala na linku. blago srbima

hvala na linku.

blago srbima kada su sa psenicom i energijom zasticeni od svjetskih kretanja ;-)
a, jos im je blaze sto su plinom i naftom vezani za rusiju, a ne za brisel.

a sto je s pricama da hrvatska proizvodi psenice dovoljno za svoju potrosnju?

bas se pitam, koliko ce nama ulazak u eu pojeftiniti zivot, odnosno utjecati pozitivno na kvalitetu zivota u rh.

nego, kada smo vec na temi placenici, jesi li ti mozda na platnoj listi olia rehna?
veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Olli Rehn? Ja se ne prodajem

Olli Rehn? Ja se ne prodajem bilo kome-:)))

Što te to navodi na takvu pomisao?

The Observer

Tko je glasao

Nemam pojma o pravim

Nemam pojma o pravim podacima, ali iznenadilo bi me da je kruh poskupio samo 2-3 %, dakle puno ispod inflacije (?).

The Observer

Tko je glasao
Tko je glasao

Ako je tako kao što pišeš

Ako je tako kao što pišeš onda možemo povući paralelu sa talijanima koji su najveći konzumenti tjestenine kao mi kruha. Kada kod njih skoči cijena tjestenine za par centi, nastaju prosvjedi. Ali razlika je što su oni dugo u demokraciji a mi još u pelenama, pa ne znamo jel piškimo ili kakimo:) Kad nam se počne događati DEMOS tj. narod, kao u okruženju, bit će to iskorak u demokraciju.

Tko je glasao

tjestenina kod talijana ima

tjestenina kod talijana ima poseban status, pa ne znam koliko se u ovom slucaju moze usporedjivati s potrosnjom kruha kod nas.

nije bas da mi je teorija legla, ali ipak kad promislim, zacudjuje me koliko nezadovoljstva se ispoljava, a do sada nije bilo ozbiljnih protesta protiv niti jedne stvari koja zdere ljude pa da se poslije nesto konkretno promjenilo i rijesilo.

da li se inicijativu "pravo na grad" moze smatrati pocetkom dogadjana DEMOS-a u zagrebu?

koliko mi je poznato ta inicijativa nema korjene u interesima neke politicke stranke vec u potrebama gradjana koji zive u zagrebu i zato vjerujem u to i podrzavam ju u nadi da ce se nesto ipak rijesiti.

zapravo, iskreno se nadam da bi prosvjedi u zagrebu, splitu i dubrovniku mogli prerasti stvarno u dogadjanja demosa.

ali, ako smo siromasniji, kako? tko ce na prazan zeludac na demonstracije i to jos s praznim loncima i poklopcima?

da li to znaci da sto nam je teze, manje se bunimo?
veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

tjestenina kod talijana ima

tjestenina kod talijana ima poseban status, pa ne znam koliko se u ovom slucaju moze usporedjivati s potrosnjom kruha kod nas.

Tjestenina kao nacionalno jelo (namirnica) ima poseban status u Italiji. Ne vidim zašto se ne bi mogla uspoređivati s kruhom kod nas.

Pa kako smo krenuli s cijenama mesa i povrća, kruh je kod nas i više nego nacionalna namirnica jer se nešto jesti mora. Nije problem poskupljivati posebne vrste kruha ali nekoliko osnovnih se ne bi smjelo.

Problem je u socijalno neosjetljivoj državi koja umjesto da iskoristi činjenicu da pšenice možemo imati višestruko više nego nam je potrebno pa narodu možemo omogućiti da jede jeftiniji kruh, viškove svjesno prepušta u ralje državnog monopoliste koji onda umjesto nje kontrolira tržište i s ekstraprofitima praši k`o lud.

U Ustavu ne piše da Agrokor jest ili mora biti socijalna firma ali za državu piše. Zato čudi da je toliko inertna, zbog nesposobnosti ili drugog.

Mislim da nije samo nesposobnost vlasti u pitanju. Pa mora biti neki šuškaviji razlog zašto se Todoriću omogućava da državu i narod drži u šaci. Mora to imat veze i s korupcijom koja je uvijek tamo gdje logika nedostaje.

B-52

Tko je glasao

nije bas da mi je teorija

nije bas da mi je teorija legla, ali ipak kad promislim, zacudjuje me koliko nezadovoljstva se ispoljava, a do sada nije bilo ozbiljnih protesta protiv niti jedne stvari koja zdere ljude pa da se poslije nesto konkretno promjenilo i rijesilo.

Idemo probati teoriju "baš neležeću" izložiti na drugi način (nadam se da se Dudek ne srdi...).

Potražnja za proizvodom pada kako mu cijena raste (uz neke za ovu priču nebitne dodatne detalje). Dakle ako nešto poskupiš, manje ćeš toga prodati (bar u početku). Postoje neki proizvodi koji se ne ponašaju na taj način, odnosno kad im digneš cijenu, potražnja za njima ne pada (oni su neosjetljivi na promjenu cijene, ali nećemo se baviti s elestičnosti cijena). To su Giffin proizvodi (odnosno "Giffin goods").

Ekonomska teorija nadalje kaže da kada povećaš cijenu kruhu potražnja za njim raste (logika kaže: svi kupuju kruh pa na povećanje cijene kruha reagiraju podizanjem cijene svojih proizvoda/usluga jer im sada treba više novaca, time sve poskupljuje. Ljudi (većina) moraju kupiti kruh za prehranu, pa im manje novaca ostaje za sve ostalo (a sve poskupljuje), uključujući i ostale namirnice, pa će malo više jesti kruha nego prije, a manje drugih namirnica, i eto povećene potražnje za kruhekom...

Naravno ovo je teorija nastala promatranjem uzoraka i događanja iz prošlih vremena, ali logika ostaje...

Tko je glasao

hvala. dobra tema je

hvala.
dobra tema je otvorena.
veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 12
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 1
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 1
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 84
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived