"Bolni rezovi"

• Dnevnik Feniks - Sub, 17/12/2011 - 15:22
• Glasujte
  19 Up Down
• Komentari 56 dodaj komentar

Uvjerava nas budući potptredsjednik vlade za gospodarstvo g. B. Grčić, da se cilj, a to je proračun za 2012. godinu u visini od oko 115 mlrd kn, znači negdje za 7 mlrd kn manji od ovogodišnjeg, neće moći realizirati bez “rezanja” mirovina i plaća u javnom sektoru. Poznavajući naše “stručnake” i njihovu silnu volju za radom za pretpostaviti je da bi se to “rezanje” učinilo linearno, ne pristupajući rješenju problema selektivno.

Guverner HNB, Ž. Rohatinski, nas opet uvjerava da rezanje proračuna za samo 7 mlrd nikako neće biti dovoljno, već da se proračun mora smanjiti za 9 mlrd kn želimo li sačuvati monetarnu stabilnost zemlje i tečaj kune, a time I kreditini rejting.

Naravno da bi troškove trebalo “rezati” tamo gdje se to može i gdje se dijeli “šakom i kapom” ne uvažavajući ni aktualnost trenutka niti stanje državne blagajne.

A trebalo bi razmotriti:

1. Među umirovljeničkom populacijom i populacijom korisnika brojnih socijalnih programa krije se brojka od oko 300.000 ustvari latentno nezaposlenih osoba, osoba koje nemaju gotovo nikakve uvjete niti za mirovinu, niti za primanje bilo kojeg oblika socijalne pomoći, osim uvjeta da su plaćeni glasači HDZ-a.
Značilo bi to javno priznati da u Hrvatskoj ima ne 300.000 nezaposlenih, nego bar dvostruko toliko.
Napraviti reviziju svih tih prava i s državne “sise” skinuti sve one koji nemaju baš nikakvih uvjeta za bilo kakva primanja iz državne blagajne, bio bi priorittet iole odgovorne vlasti.

2. Braniteljske mirovina i druga braniteljska materijalna prava, kojima je na umjetni način stvorena kasta nedodirljivih neradnika u najproduktivnijioj životnoj dobi, da ne obrazlažem na dugo i široko tko je kakav rat i protiv koga vodio, treba svesti na visinu mirovina i drugih materijalnih prava koje uživaju borci NOR-a.
Prvo treba napraviti reviziju braniteljskih statusa i iz te kategorije izbaciti sve one izvan borbenog sektora.

3. Ukinuti povlaštene mirovine saborskih zastupnika, ali i napraviti reviziju drugih mirovina koje se ostvaruju izvan općih propisa, više kao čin socijalne pravde nego stvarne uštede u proračunu.
Ako bi se ipak ukazala potreba “rezanja” mirovina onda to treba učiniti koristeći selektivni pristup, recimo tako da od rezanja budu izuzeti umirovljenici s mirovinama do 2.000 kn, ali i oni koji su otišli u mirovinu s 40 i više godina staža, neovisno o visini njihovih mirovina.

4. Racionalizacija državne uprave je imperativ, to je nešto što se mora učiniti čak neovisno o recesiji ili potrebi za uštedama u proračuna, na tom segmentu moguće su značajne uštede, kroz smanjivanje plaća i drugih prava zaposlenika u javnom sektoru, čak ako se ne bi išlo na otpuštanje viška radnika, već se višak rješavao “prirodnim odlivom”.

5. Analizirati potrebu izgradnje svih kapitalnih objekata u gradnji i neke odmah privremeno zaustaviti, osim u slučajevima ako bi takva odluka proizvela više štete, radi moguće penaliziranja temeljem sklopljenih ugovora, nego što košta nastavak radova, a gradnju Pelješkog mosta kao potpuno nepotrebnu investiciju trajno obustaviti.

6.Izvršiti promjena teritorijalnog ustroja zemlje na funkcionalnom principu, ukidanjm sve sile nepotrebnih jedinica lokalne uprave i samouprave, te svođenje broja institucija pravosudnih, upravnih, komorskih itd na razumnu mjeru.
Ako nema analize kao podloge za provođenje takvih mjera, postoji brzo rješenje, a to je uspostava općina prema teritorijalnom ustrojstvu zemlje iz 1990., a ako se baš želi, ondašnje zajednice općina može se proglasiti županijama.
U međuvremenu pažljivo izanalizirati stanje i na kraju teritorijalno organizirati Hrvatsku kao državu regija, ako se to ocijeni svrsishodnim.
Mislim da ne treba naglašavati kako je potrebno izvršiti decentralizaciju državne uprave uz
osiguranje fiskalne autonomije za jedinice lokalne uprave i samouprave čineći ih tako odgovornima za funkcioniranje svih segmenata društvenih aktivnosti, ali I za vlastiti razvoj.

7. Krupnim kapitalistima i veleposjednicima reducirati ili čak potpuno ukinuti poticaje za poljoprivrednu proizvodnju, a u taj segment uvesti više reda.
Razmisliti i o osnivanju jake poljoprivredne banke, koja bi bila u stanju kreditirati poljoprivrednu proizvodnju pod povoljnim uvjetima.

8. Dugovanja hrvatskih brodogradilišta pretvoriti u javni dug s razgraničenjem na 20-tak godina, brodogradilišta prodati zaposlenima za 1 kunu, tako im prepustiti upravljanje brodogradilištima i njihovom sudbinom (uvesti specifični oblik samoupravljanje, zašto ne?) uz stanovita ograničenja kad je u pitanju raspolaganje imovinom.
Jedino što bi brodogradnju morala pratiti jedna vrlo jaka banka (razmisliti čak o stanovitoj transformciji HBOR-a)
Država će tako riješiti pitanja vlasništva i subvencija, pa će prigovori EU otpasti, a trošak države znatno smanjiti.
Otpast će i briga države za loše poslovanje ili čak i propast brodogradilišta.

9. Uvesti reda u javne financije, čime bi se onemogućili "lovce u mutnom", pa za neuplatu poreznih i drugih obaveza (posebno doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguanje) ili neisplatu plaća zaposlenima, zatvarati poduzeća uz pljenidbu privatne imovine "kapitalista" u svrhu podmirenja stvorenih obaveza.

10. Pokrenuti postupak revizije sramotnih ugovora s Vatikanom i urediti odnose s vjerskim zajednicama, a posebno s KC, na principu potpune sekularnosti, bez ikakvog financiranja crkvi iz državnog proračuna. Umjesto dosadašnjeg obilnog financirnja KC iz proračuna uvesti crkveni porez na principu dobrovoljnosti.

11. Donijeti suvisle i provedive programe za borbu protiv korupcije i dosljedno ih provoditi. Posebno težište staviti na suzbijanje malverzacija u procesu javne nabave, onemogućavajući pljačku kroz provedbu fiktivnih natječaja.

Mislim da bi se sustavnom primjenom navedenih mjera državni proračun sigurno mogao svesti na razinu od od 113 mlrd kn, jednako kao što mislim i da Milanovićeva vlada neće učiniti ništa ili gotovo ništa od toga, jer sigurno neće dirati braniteljske statuse niti im smanjivati prava. a pogotovo ih neće ukidati, jednako kao što neće dirati ugovore s Vatikanom, niti provesti decentralizaciju niti mijenjati teritorijalni ustroj države ...

Najvjerojatnije da će se pribjeći linearnom smanjenju plaća u javnom sektoru, linearnom smanjenju mirovina i povećanju stope PDV-a.
U tom slučaju mislim da ćemo se s nostalgijom sjećati Jacinog “harača”.

No, poduzimali ovakve ili onakve restriktivne mjere, rušili primanja korisnicima proračuna ili ih ne rušili, oporavka zemlje i njenog izlaska iz recesije nema bez stabilnog i osjetnog gospodarskog rasta, a o tom segmentu ne da se premalo priča, nego se premalo vodi računa.
Ako bismo državu u uvjetima recesije usporedili s poduzećem s teškoćama u poslovanju, onda se primjenjuju restriktivne mjere, kao što su sveopća štednja, smanjivanje plaća i otpuštanje zaposlenih, ali primjena samo restriktivnih mjera nikad i nigdje nije dovela do oporavka poduzeća, već ga je odvela u stečaj i prestanak rada. Ali primjena restriktivnih mjera u kombinaciji s razvojem novih proizvoda i pronalaženju novih tržišta, gotovo u pravilu vodi oporavku poduzeća.

Nadalje, neprihvatljivo je smanjivanje primanja stanovništva uz istodobno povećanje cijena usluga u javnom sektoru, kao što Bandić najavljuje povećanje cijena komunalnih usluga u Zagrebu.

• Dnevnik Feniks - Sub, 17/12/2011 - 15:22
  
• Komentari 56
• 2058 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar