Psihološke granice

• Dnevnik lovac21 - Sri, 19/01/2011 - 11:05
• Glasujte
  10 Up Down
• Komentari 5 dodaj komentar

Gledamo svaki dan o nekim psihološkim granicama, psihološka granica cijene goriva, psihološla granica vrijednosti Švicarskog franka, itd. Zanima me gdje se to određuje ta psihološka granica cijena, koji je to institut za psihološka istraživanja koji je obznanio ta istraživanja i na temelju kojih metoda istraživanja i veličine uzorka se došlo do tih rezultata. Ili možda to spada u teoriju zavjere da nam postave psihološku cijenu nečega kako bi mi mogli strahovati da je to nešto ne pređe, a realna cijena toga zbog čega strahujemo je višestruko manja, ali se stvara ekstra profit koji ide u džepove nekih drugih.
Dali je HT-e prešao psihološku granicu kada je prodavan strancima ili je poslovao sa dobitkom, a mi smo mogli jeftino telefonirati. Kad ga je stranac kupio cijena razgovora preko noći je porasla za 100%, ali cijena impulsa ostala je ista, samo je impuls duplo kraće trajao (žalosno ali istinito, to je bilo Mudrinićev demant o poskupljenju cijene telefoniranja nakon privatizacije). Nakon uvođenja GSM mobilne tehnologije nisu nam omogućili najnoviju tehnologiju koju su imali na raspolaganju u svojoj zemlji, nego su nam prodavali smeće koje je kod njih povučeno sa tržišta, a to smo smeće jako skupo plaćali. Tehnologiju smo dobili pojavom konkurencije koja je kasnila (zbog klauzule u ugovoru o monopolu HT-ea). Ako smo već na tržištu kada će nam HT-e platiti za korištenje usluge naših podzemnih kablova koje smo mi plaćali kada smo osamdesetih godina uvodili telefone. Otac mi je uvođenje telefona platio oko tri tisuće njemačkih maraka, koje su mu naplatili za razvoj DTK-a mreže, a živjeli smo u zgradi koja je imala gotovu DTK-a mrežu, prema zakonima tržišta ona je naša jer smo ulagali u nju.
Dali je prirodni plin dosegao psihološku granicu ? Vadimo ga po cijeni od 20 lipa i zadovoljavamo 70-80% naših potreba za njim, prodaje se po svijetskim cijenama (deset puta skuplje), jer ako ga prodajemo jeftinije na gubitku smo (??!). Dali onda ako moramo poslovati po svijetskim cijenama sa svojom bivšom državnom kompanijom to isto vrijedi i za rudnu rentu koju ta kompanija treba platiti našoj državi za eksplataciju rudnih bogatstava, a koju sada plaćaju svega oko 2,5-3,5%, a svijetski prosjek je 5-6 puta veći ili se tada pozivamo na patriotizam, povećavajući Mađarima ekstra profit. Dali je cijena nafte koju INA vadi u Siriji, Egiptu, i dr. prešla psihološku granicu ili je početna investicija istraživanja već davno plaćena, a troškovi eksplatacije nisu se bitno promijenili nego su čak i manji.
Ne znam i ne razumijem, ali čim mi neki svijetski stručnjaci počnu objašnjavati ekonomsku logiku sav se naježim. Zimermarova samoregulacija tržišta ne samo da ne funkcionira nego se potpuno urušila, a tko je tu profitirao ? Naravno isti ti stručnjaci koji nam postavljaju koje kakve psihološke granice. Zaprepašćujuće je da su banke koje su subvencionirane državnim novcem, zato što su propale, prvo vršile isplate bonusa menađerima koji su ih i doveli do nelikvidnosti, kako bi nam opet mogli prodavati floskule o samoregulaciji tržišta i pisati koje kakve brošure za nas koji to ne razumijemo (sreća naša da je Jaca nepismena). Toliko je to bilo degutantno da niti američki predsjednik nije mogao vjerovati, nego je morao intervenirati, ne da se isplate obustave, nego da se prepolove. Toliko o transparentnosti koja nas očekuje. Zanima me ako ja upropastim tvrtku u takvom transparentnom tržištu daliću dobiti bonus ili zatvor. Primjeri nam dovoljno govore tko je vlasnik tog tržišta (banke ili proizvođači)
Dali država ima instrumente da regulira takvo stanje na tržištu ? Naravno da ima. Vidimo kada je u pitanju privatni interes nekih članova vlade (vidjet ćemo kojih) da spašavaju TLM (što je pohvalno), da se struja može prodavati ispod tržišne cijene kako bi naša tvornica dobila jeftinu sirovinu i bila konkurentna na tržištu.
Nisam stručnjak za ekomomiju, ali pitam se kada će netko postaviti psihološku granicu za cijenu kubika pitke vode. Najvjerovatnije prije rasprodaje komunalne infrastrukture lokalnih zajednica, jer ako to ne privatiziramo nećemo u europu, a kad ih privatiziramo poskupit će nam voda za 300% i to preko noći. Znam da ne vjerujete, ali pitaj te Mađare što im se desilo kada im je vodoopskrba u svim većim gradovima privatizirana od strane (u velikoj većini) Francuza. Iluzorno je očekivati da to povećanje cijene prati i povećanje kvalitete, naprotiv upravo obrnuto. Napominjem da nisam ekomomski stručnjak, ali ako hoćemo povećati profit imamo nekoliko načina. Jedan način je povećanje proizvodnje, jer cijene zbog konkurencije (koje u ovom slučaju nemamo) ne možemo podizati. Drugi način je smanjenje troškova proizvodnje. Da bi povećali proizvodnju vode moramo naterati ljude da je troše, a oni to neće, jer smo im u startu podigli cijene pa sad troše i manje nego su trošili prije, a mi više ne smijemo podizati cijene jer smo već ljude šokirali i iskoristili izgovore o zastarjelosti mreže i potrebi kapitalnih ulaganja u nju. Preostaje nam samo smanjenje troškova, odustajemo od kapitalnih ulaganja (radimo samo kozmetička ulaganja da opravdamo početno podizanje cijena), naravno otpuštamo višak radne snage i restruktuiramo radne zadatke. Sada nam poslove koje je radilo deset ljudi obavlja samo jedan čovjek koji je uz to presretan što ima posao. Zbog zamora i nemogućnosti obavljanja više nesrodnih radnih obaveza, dođe do raspada vodoopskrbnog sustava, optužujemo ljudski faktor (a koga drugog) ili nepredviđene okolnosti (viša sila). Rezultat toga je nekvalitetna i skupa vodoopskrba koja bi trebala biti na službi građana, a ne izvor profita, jer vjerovali ili ne bez mobitela, telefona i drugih profitabilnih grana nekako i možemo, ali bez vode ne možemo jer ona spada u bazne životne potrebe. Najvjerovatnije će zbog toga i biti najzanimljivija za ucjene.
Jedva čekam naše „dušebrižnike“ da nas počnu uvjeravati u potrebu prodaje lokalnih infrastruktura zbog napretka.
Bog nam pomogao Hrvati !

• Dnevnik lovac21 - Sri, 19/01/2011 - 11:05
  
• Komentari 5
• 1511 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar