Tagovi

Protiv stranih investicija

Postoji nekolicina verbalnih konstrukcija kojima nas političari, poduzetnici i općenito polusvijet koji se svakodnevno pojavljuje u medijima konstantno bombardira. Da mi je kuna za svaki spomen eu fondova, konkurentnosti, poduzetničke klime, start up-a, mobilnih aplikacija, strukturnih reformi... bio bih manje siromašan.
Ali među tim floskulama ističe se vrhunaravna mantra na koju naša pseudoelita naprosto dobija instant ukrudbu - strane investicije. Direktne, čak štoviše, ili FDI, kako im se voli tepat inozemnim biznis lingom. Strane investicije, koliko smo samo puta to čuli s raznoraznih govornica i konferencija. Kad se to izgovori nastane muk i svi snatrimo o životu iz bajke, kao u pjesmi Hladnog piva: sve će riješit efdiaj, lezi pod palmu i uživaj.
FDI je naprosto panacea, kraj svih naših gospodarskih muka, pokretač ekonomije. Dođe prijeko potrebni svježi strani kapital, iz ničega napravi nešto, a onda se mi fino tamo zaposlimo, ubiremo porez od svega toga i gradimo si škole i bolnice. Pa di ćeš bolje.
Sve to zvuči toliko bajno i idealno da u meni odmah izaziva nepovjerenje i skepsu, a i čim se ovi partijski politikanti jednoglasno zalažu za to, odmah mi je sumnjivo. Pa sam malo čitkao na tu temu, da vidim kako to funkcionira u realnosti, a ne samo u moždanim šupljinama naših odličnika.
Odmah da naglasim, pišem s namjerom da iskritiziram FDI bajku, što ne znači da strane investicije nemaju pozitivnih strana, neke možda i spomenem ako me žuč ne savlada.

Obično se strane investicije definiraju kao ulaganja u privatni sektor neke države koja dolaze van njenih granica, a općeprihvaćeni prag da bi se ulaganje uzelo kao FDI je, prema odredbama od strane OECD-a, 10 posto. To jest, strani investitor mora posjedovati barem 10 posto ili više dionica s pravom glasa ili redovnih dionica tvrtke u koju ulaže. Znači FDI može biti podružnica multinacionalne kompanije, joint venture projekt, a bogami i većina akvizicija i pripajanja drugih kompanija u inozemstvu.

U zadnjih dvadesetak godina FDI su postale jedan od najvećih kanala priljeva novca iz razvijenih u nerazvijene zemlje. Razlozi su brojni: veliki profiti multinacionalki koje su višak kapitala ulagale u nova tržišta, povoljna ulagačka klima na tržištima u razvoju, niske kamate i dobra likvidnost, rekordne cijene roba itd. Svi ti uvjeti su se očekivano pogoršali početkom financijske krize, pa je i razina FDI znatno opala. Treba napomenuti da su sa rastom volumena stranih ulaganja, rasle i razine profita koji se izvlačio u zemlje iz kojih je kapital dolazio. Primjerice, 2006. je na ukupno ostvarenih 210 milijardi dolara profita od FDI-a čak 125 milijardi izvučeno iz zemalja u kojima je taj profit ostvaren u matične zemlje investitora. Dakle 60-ak posto profita se izvlači, a ostatak se reinvestira. To zvuči ok, investitori i ulažu kako bi zaradili, a 40 posto nije loše za državu domaćina, ali nije sve baš tako jednostavno i brojke su varljive.
U velikom broju slučajeva se, umjesto priljeva stranog kapitala, radi o narušavanju bilance plaćanja države u razvoju, umjesto financijske potpore, zapravo imamo opterećenje resursa zemlje primatelja ulaganja.

Strane investicije su doživjele procvat nakon usvajanja aktivne politike pritiskanja država u razvoju da privatiziraju svoje resurse od strane MMF-a i Svjetske banke. Te međunarodne financijske institucije su uvjetovale davanje paketa pomoći privatizacijom državnih monopola poput željeznica, telekoma, energetskih kompanija i voda, koje su potom pokupovali strani investitori.
Paralelno s pritiskom privatizacije odvijao se i pritisak da se liberalizira regulativa financijskog sektora i investicijski režim.
Dakle reptili zagovaraju ta sranja, a kad oni zagovaraju, znači da narod duva kitu - prosto ko pasulj :)

Sad ide dio koji sam "preuzeo" iz par radova koje sam pročitao na netu, dosadno i površno, ali takav sam i sam.

Utjecaj FDI se može svesti pod dvije obuhvatne kategorije kroz koje se može analizirati njihov utjecaj na razvoj. Prva kategorija su direktni ili indirektni financijski benefiti u koje spadaju direktni i indirektni utjecaj na bilancu plaćanja, te utjecaj na mobilizaciju domaćih resursa poput novih poreznih prihoda za državu i trošak subvencija.
Direktni utjecaji na bilancu su neto priljev ili odljev novca od same investicije tokom određenog vremena, uključujući reinvesticije. Pod indirektne utjecaje spadaju efekti investicije kroz trgovinu na uvoz i izvoz zemlje.
Druga kategorija su neizravna prelijevanja (u mom selu se to kaže spill over) benefita, tu spadaju stvorena i zatvorena radna mjesta, transfer tehnologije, vještina, znanja i slično.

Detaljniji uvid u financijski aspekt FDI pokazuje da stvari često nisu onakve kakve nam se na prvi pogled čine. Kada je, primjerice, strana investicija vrijedna 100 milijuna dolara, često podrazumijevamo da je cijeli taj iznos čisti priljev stranog kapitala ali to nije slučaj.
Brojni su razlozi tome. Često se oprema za sofisticirane projekte uvozi tako da se dobar dio investicije odlije na njenu kupovinu, dio kapitala za investiciju može doći iz lokalnih izvora, tako je primjerice pri kupovini američkog Firestonea od strane japanskog proizvođača guma Bridgestone, većina kapitala došla kroz američke zajmove, tako da je vrlo malo svježeg novca ubrizgano u američku ekonomiju.

Već smo spomenuli reinvesticije i izvlačenje profita, što je i logično budući da investitori na kraju krajeva i ulažu svoj novac da bi zaradili, tako da je već nakon par godina povoljan utjecaj FDI na platnu bilancu zemlje zanemariv, a sudeći prema iskustvima država iz Subsaharske Afrike, već nakon par godina povrata od 20 do 30 posto, dolazi do negativnog utjecaja na platnu bilancu.

Često se naglašava kako će strane investicije donijeti povećane porezne prihode koji se onda mogu redistribuirati u zrdavstvo, školstvo i ostale javne esktore ili za izgradnju javne infrastrukture. No, ni tu stvari nisu tako bajne kako se na prvi pogled čine. Dva su temeljna razloga zbog kojih se znatno smanjuju porezni prihode države u koju se investira. Prvi je aktualan svugdje u svijetu pa tako i kod nas, a radi se o tome da je mantranje o privlačnosti i beneficijama FDI natjeralo zemlje u razvoju da smanjuju porezne stope i daju porezne olakšice kako bi privukle strane investitore. U tom natjecanju se često previše popušta ulagačima čime se ograničava mogućnost donošenja odluka države i potkopavaju benefiti same investicije za gospodarstvo zemlje domaćina.
Drugi razlog je nepresušna inspiracija kapitala u iznalaženju načina da se izbjegne ili minimalizira plaćanje poreza, najčešće kroz sasvim legalne mehanizme, ali ne preza se ni od nelegalnih poteza. Bezbrojni su primjeri domišljatih poreznih evazija od kojih su najčešće manipuliranje cijenama u trgovini među korporativnim podružnicama, davanje precijenjenih zajmova među podružnicama, preplaćivanje patenata, tantijema i slično. Da je izbjegavanje poreza globalni sport među multinacionalnim kompanijama pokazuje i to što su neki od modela porezne evazije već proslavljeni i dobro poznati, poput „Double Irish ili „Double Irish with a Dutch sandwich“ šeme kojom velike američke IT kompanije poput Applea i Microsofta izbjegavaju plaćanje poreza. Kako čitam zadnjih par dana, ni Googleu ova praksa nije mrszka.

Kako se minimaliziraju porezni troškovi ilustrirat ću na slijedećem bananalnom primjeru. Bananalnom, kužite? Bananalnom hahaha. haha. hah. Kužite?
Na svaku funtu (100 penija=p) banana prodanih u UK supermarketima financijska struktura izgleda ovako:
13p ide zemlji u razvoju iz koje dolaze banane:
1.5p je cijena rada,
10.5 p je trošak, a 1p profit;
8p ide kompaniji na Kajmanima za korištenje "kupovne mreže"’;
8p ide u Luksemburg na plaćanje "financijskih usluga";
4p idu u Irsku za "korištenje brenda"’;
4p idu na Isle of Man za osiguranje;
6p ide u Jersey za menadžerske usluge;
17p ide na Bermuda za "korištenje distribucijske mreže";
Sve ovo diže cijenu za 60 penija u UK što dovodi do cijene od jedne funte;
1p profita se deklarira u UK;
a 39 p se klasificira kao trošak prodaje.

Još jedan često naglašavan pozitivan aspekt stranih investicija su novostvorena radna mjesta, odnosno zapošljavanje. Međutim , čak i u bogatim zemljama poput Njemačke, multinacionalne kompanije koje su odgovorne za veliku većinu FDI diljem svijeta, stvaraju gotovo zanemariv broj radnih mjesta. Veliku većina radnih mjesta kreiraju mali i srednji poduzetnici, preko 80 posto ako sam dobro upamtio. Zbog toga je genijalan zakon o strateškim investicijama koji naša vlada nastoji progurat. "Velikima" bi se raščistila situacija, a sitna boranija, kako izomorfizam voli reć, neka kusa govna po standardnoj proceduri. O svemu tome bi odlučivalo par ljudi, daleko od očiju javnosti, ali bliskih lobistima i njihovom mazivu - parama. Pitam se što bi tu moglo poći po zlu, kao i mnogi mrzitelji slobodnog tržišta, svega hrvackog i svekolikog napretka u duhu crony kapitalizma.

Srećom ćemo biti pošteđeni poznate afričkte „kletve resursa“ jer nemamo baš ničeg vrijednog napretek, ni ruda, ni nafte, ni plina, iako se u zadnje vrijeme šuška o nekim podmorskim nalazištima u Jadranu. Inače, strana ulaganja u rudarstvo i naftnu industriju donose malo novih radnih mjesta, slabo su integrirana u lokalno gospodarstvo, nemilice uništavaju okoliš, a nemoralno i nenormalno malen dio profita ostaje domaćoj populaciji.

Naravno nije sve tako crno, strane investicije u određene sektore mogu donijeti mnoge dobre stvari, ali to uvelike ovisi o uvjetima pod kojima se realiziraju, sektorima u koje su plasirane, početnim uvjetima i slobodi državnih organa zemlje domaćina da donosi odluke i regulativu.

Strana ulaganja u šećernu industriju Mozambika su odličan primjer uspješnih stranih investicija od kojih koristi ima i lokalno stanovništvo i ekonomija.

Što je s našom Rvackom? Kao i u svemu, rvacka nema razrađenu strategiju privlačenja investicija, sve se svodi na sporadično pogodovanje zakonima i zborsko lajanje o tome što treba, a ništa se ne poduzima. Što izgleda i nije tako loše u ovom slučaju.
U Hrvatskoj je većina FDI kapitala investirana u privatizaciju državnih poduzeća, a prihodi su se onda trošili za popunjavanje proračunskih crnih rupa. Klasika. Nemamo potpuno novih ulaganja, tzv. greenfield investicija, pogotovo u prerađivačke i izvozno orijentirane sektore.
Najveći problem je u lošem državnom i birokratskom sustavu, koji nas je možda nenamjerno spasio od nekih neželjenih rasprodaja vrijednih tvrtki i resursa za krpanje budžetskih rupa i kupovinu glasova vladajućih stranaka, ali je također odgovoran za to što ni visina niti učinci potencijalno korisnih stranih ulaganja nisu dosegli željenu razinu.
Našao sam na netu rad profesora Borisa Siseka pod nazivom „Strane izravne investicije u Hrvatskoj – uzroci neuspjeha“, prema njemu u strukturi FDI-a u Hrvatskoj dominiraju vlasnička ulaganja sa udjelom od 61 posto u razdoblju od 1993. do 2004., zatim slijede ostala ulaganja s 24 posto u promatranom razdoblju i zadržane zarade sa 14 posto udjela.
Najveći dio vlasničkih ulaganja odnosi se na ulaganja posredstvom privatizacije domaćih poduzeća ili naknadno preuzimanje već privatiziranih poduzeća.
Detaljnija analiza FDI u razdoblju od 1993. do 2004. godine pokazuje da se u Hrvatskoj najviše ulaže putem privatizacije. Ako se uzmu u obzir i preuzimanja prije privatiziranih poduzeća, tada računica pokazuje da se na njih odnosi više od 70 posto primljenih ulaganja, da otprilike 20 posto odlazi na greenfield ulaganja, a ostatak na joint venture poduzeća, odnosno naknadna preuzimanja novoosnovanih i dokapitalizaciju preuzetih poduzeća.
Do sada je karakteristično da Hrvatska iskazuje spremnost za privlačenje FDI bez obzira na vrstu te da prevladavaju ulaganja na osnovi privatizacije. Preuzimanja su do sada bila motivirana osvajanjem udjela na domaćem tržištu i nisu uslijedila veća dodatna ulaganja koja bi pomogla u restrukturiranju ekonomije.
Hrvatska još nije uspjela, poput zemalja srednje Europe, postići onaj stupanj razvoja FDI pri kojem bi dominirala izvozno usmjerena greenfield ulaganja.

Daklem, rvacke vlasti, po starom dobrom običaju, samo laprdaju, ne znaju što hoće, a kamoli kako to ostvariti, ali to ih ne spriječava da sveudilj seru o stranim investicijama kao svetom gralu gospodarstva. Prvo i osnovno, treba omogućiti bazi svake ekonomije, a to su mali i srednji poduzetnici, da rade bez abnormalnog broja nameta, da ih se ne progoni po terenu od strane inspektora kako bi im se oderale kazne i još malo napunio budžet, umjesto toga bi ih se barem prvi put, ako ne i drugi, moglo upozoriti što i kako da naprave da bi se uskladili s promjenama zakona i propisa. Kad smo već kod toga, trebalo bi i prestat mijenjat te iste zakone i propise kako se kome sprdne i stvorit neki koliko-toliko stabilan okvir za poslovanje. Znači pustit ljude da rade. Strane investicije će doć same od sebe kad vide da se isplati ulagat. Do tada vrijedi ona stara - para na paru, uš na fukaru. Dolazit će nam sumnjivi projekti kojima će naša beskičmena partijska stoka povijene kičme pogodovat, a sve što valja zaobilazit će nas u širokom luku.

Tagovi

Komentari

Dobro je "investitorima" kod nas

Reprogram poreznog duga zanima tek rijetke? > Dalmacija News
www.dalmacijanews.com/.../Reprogram-poreznog-duga-zanima-tek-rijet...‎
24. 5. 2013. – Posljednja je to prilika, upozorava ravnateljica porezne, za sve dužne ... Poslodavac PartnerEuropapress Holding duguje 600 milijuna kuna!

-jedino ne baš svima nego samo njima

sve dobro...

Tko je glasao

s pravom skeptičan dnevnik

s pravom skeptičan dnevnik prema "stranim investicijama". nedavno je Vujčić ustvrdio da se nešto pokreće jer je u prvih nekoliko mjeseci bilo milijardu i četiristo milijuna kn porasta kredita. međutim pričajući sa jednim bankarom radi se o dvije ili tri velike transakcije. Milijardu kuna je bila Ina (za obrtna sredstva ili tak nešto) a ostatak neki vjetro park koji će otvoriti 0 radnih mjesta, 0 će potaknuti domaću proizvodnju jer se oprema uvozi.

Da bi se moglo nešto reći da se kreće potrebno je jedno milijardu Eura porasta kredita u nekom kraćem razdoblju i to raspoređeno na 5-7 tisuća malih i srednjih poduzeća (krediti do pola milijuna Eura) gdje 65% sredstava ide direktno u proizvodnju i nove ideje, tehnologije a manji dio u obrtna sredstva. To je struktura koja nama treba. To bi generiralo zapošljavanje. Međutim to se ne događa jer su porezi previsoki, osobna potrošnja je premala da bi se ikom isplatilo ulagati a i sustav je tako postavljen da te dokrajči prije nego kreneš.

Svaki sposoban poduzetnik ulaskom u Europsku uniju će otvoriti tvrtku u npr Njemačkoj a proizvoditi u primjerice Rumunjskoj, Kini ili pak i Srbiji u zadnje vrijeme. Ili će pak visokoškolovani pojedinci i dalje odlaziti u Kanadu, Njemačku itd...

Tko je glasao

strateske investicije .. koje

strateske investicije .. koje ne cekamo..

Energija 2 sustavi, čija je djelatnost distribucija električne energije, prošle je godine ostvarila gotovo 14 milijuna kuna prihoda te oko 135.000 kuna dobiti.

RWE Hrvatska osnovan je 2009. godine, a lani je ostvario 2,23 milijuna kuna prihoda i oko 400.000 kuna dobiti.

Po kojoj cijeni je RWE preuzeo Energija 2 sustave zasad još nije objavljeno, no više detalja o planovima njemačkog diva na hrvatskom tržištu doznat će se u petak kada će o tome na konferenciji za medije govoriti predstavnici obje tvrtke.
http://www.banka.hr/hrvatska/njemacki-rwe-usao-na-hrvatsko-trziste-opskr...

jel se sad osjecate bolje? onak zaistac, nacisto investirano?... ak ne, nasa vlada i ostali umotvorci reda politicara biti ce svama razocarani... zbog antistrujopoduzetnicke klime..
molim da se ne siri defetizam... investicije su nam vec "utirane" makar je zakon o tome tek ugledao saborsku proceduru (danas)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

NAJVEĆA INVESTICIJA - POTICAJNA KLIMA ZA PODUZETNE I INOVATIVNE

Dobar i provokativan dnevnik, priznajem, iako se s nekim stvarima ne slažem, ali opet poticaj za raspravu je vrlina više.
Poduzetništvom sam se počeo baviti u doba bivše države, još za premijera poput Branka Mikulića i Milke Planinc, otprilike istih kapaciteta kao ovi mlatimudani poput Karamarka ili Milanovića danas. Kad je Ante Marković došao na čelo vlade, s par poteza je država odjednom dala poticaja investitorima i invovativnim ljudima. Primjerice, uvođenjem poreza od 10 % na uvoznike za robu koja postoji u državi onomad.Istodobno se s tih 10 % poticao izvoz, pa re-investiranje dobiti, pa besplatna kemijska analiza zemljišta i preporuka strulnjaka ako ste željeli biti kooperant,itd.. Tad sam imao obrt, pa odlučih osnovati tvrtku.Bez problema sam to završio u jednom danu,otvorio bankovni račun, popio kavu s gradonačelnikom tog malog mjesta, iznajmio pos. prostor,prijavio, itd (pazite, tad je sve bilo na olovku još uvijek,osim banaka). Pošto smo se bavili konzating uslugama u to doba s strancima, primjetili smo da Porezna naplaćuje pogrešno porez,po našem mišljenju, i pisali o tomu ministarstvu (saveznom) financija. Nije prošlo mjesec dana, dobih poruku da dođem u republičko min.financija, gdje me primio zamjenik ministra. Čovjek mi se uljudno izvinio zbog pogrešna postupka, uručio mi mišljenje savezne Porezne da smo bili u pravu, pitao želim li da nam pretplaćeni dio ostane kao porezni kredit s dospjelim kamatama ili bi željeli povrat na račun, itd. Iako je svašta u toj državi bilo pogrešno, moram priznati da sam ostao paf.
X godina kasnije u našoj državi pišemo ispred tvrtke Ministrstvu financija i višim savjetnicima pri istom o sličnoj stvari, jedan dopis ima već 4 , drugi 5,5 godina, nikad odgovora nismo dobili, već nam ostao savjet "kako da čuvamo potvrdu o preporučenu slanju s uručenjem" ako dođe inspekcija ?! WTF ?!
Gledam ovu furtutmu oko plaća,doprinosa,itd. pa SDK je u ono doba bila strah i trepet, nisi mogao isplatiti plaću, a da nisi prije toga regulirao doprinose i prireze, recimo, a danas ,uz svu tehnologiju, sve je moguće ?!

Problem većine (pa tako i mladih, tek start up) poduzetnika u nas je što nemaju nade u bolje sutra. Novac se nađe, ali dobra volja i poticaj teško, a time i povoljna poslovna klima i okruženje. Ne trebamo mi državu kao investitora, to joj nije posao niti bit postojanja, već da pruži uvjete za okrilje u kojem će i podzetništvo, znanje i rad biti mogući, ništa više, ništa manje.

Tko je glasao

Dragi Glembaye, kad sam

Dragi Glembaye,

kad sam pročitao tvoj komentar gdje hvališ onaj socijalizam, odma' mi je došlo da ti kažem da klekneš na kukuruz i izmoliš tri zdravomarije, da ti preporučim "Put u ropstvo" F.A.Hayeka za literaturu i da ti poručim da je svojedobno Velika Lady Thatcher lijepo govorila kako je problem sa socijalizmom taj što na kraju uvijek ostane bez tuđih novaca. Otprilike onako kako preporučuju drug Lignja i drug Magarac.

Ali neću.

A neću zato jer si poduzetnik, pa si samim tim na pravoj strani, heroj, ljudina i Jedy vitez, te spadaš u grupu ljudi koje ova zemlja treba i koji jedini stvarno grade ekonomiju, bez obzira što će te neki napadati da si eksploatator, klasni neprijatelj i vampir žedan profita.

Nadalje, i sam si, kao i mnogi drugi, osjetio blagu ali i tešku ruku države. Jedino ti malo mogu zamjeriti neosnovanu vjeru da bi država mogla i "dobro" funkcionirati ali ... tja, ne treba od toga raditi dramu jer nitko nije savršen.

A najviše te neću špotati zbog tvojih posljednjih rečenica u kojima posve ispravno zaključuješ da ekonomija ne ide jer su podzetnici obeshrabreni, da država ne treba ništa investirati i da nam samo treba povoljna poslovna klima.

Još ako se složiš sa mnom da bi u tom cilju zapravo bilo najbolje da nam se država makne s puta, da nas prestane i "štititi" i "pomagati" - srce bi mi zapjevalo cvjetnu pjesmu.

Iako, zapravo, pročitati "Put u Ropstvo" F.A. Hayeka je svejedno dobra ideja :-D

Tko je glasao

ka novom putu u ropstvo

Baš veseli skočiti na Ilustraciju sadržaja te čuvene knjige "Put u Ropstvo" pisca Friedricha Hayeka i vidjeti kako se u posve novim drugim tehnološkim, komunikacijskim i dr. uvjetima naziru moguća ponavljanja.

Originalna ilustracija je objavljena na http://mises.org/books/trts/

Tko je glasao

DRAGI LIBZARDE..

Hvala Libzarde na oprostu od kukuruza i zdravomarijama- trpnje tijela i duha u kombinaciji bi se mogle pokazati kao sado-mazo trip u današnjoj zemlji. Da, jesmo bas Jedy vitezi , ali bićemo uskoro i van zakona, čini se, kako sve ide.
Hvala i na preporukama za čitanje, ali eto stereotipa iza kuta, zašto pretpostavljaš da su poduzetnici općenito nenačitani ? Ne mislim na predožbu istih a la Kerum (ipak sam recimo za većinu bio gospodin kad je on bio rukovatelj viljuškara u Iraku) s čačkalicom u ustima, bradom od par dana i zakrvavljenim okicama od naporna rada za kartaškim stolom , već na intelektualističku potrebu za otkrivanjem tople vode. Evo, da odmah srušim preporuku o Hayeku-hvala na istoj, ali imao sam čast to obraditi i odraditi i pomenuti naslov još uz predavanja našeg domaćeg genijalca, koji je dosta toga navijestio i obrazložio, dr. Branka Horvata baš sredinom 80-ih godina, dakle ima tomu skoro 30 godina, baš kao i Misesa, koji u preporučenoj knjizi iz sredine 50-ih godina (gdje je Austrija profitirala od američke pomoći-trunkica Marshallova plana za hladnoratovsko sučeljavanje) dijeli pogrešno, kako točno ustvrdi dr. Horvat, mišljenje s Hayekom da će privatno vlasništvo riješiti prisilu u kapitalizmu. Danas, 50 godina poslije,znamo kamo je sve otišlo. Preporučam stoga toplo kapitalnu "Političku ekonomiju socijalizma"-obvezno djelo na svakom uglednijem sveučilištu za ekonomiju na Zapadu, prognano i prezreno kod nas, po dobrom starom običaju.
U vezi te pogrešne predodžbe o poduzetnicima kao neukima, valja mi istaknuti Nenada Bakića,koji tako piše na "Eclectici" o svemu i svačemu ljeti, osim novcima, pa tako napisa kako se budući kapitalisti i oni (valjda) s kojima bi htio popričati u budćnosti, trebaju obrazovati iz navedenih knjiga, pa ta-ta spisak od jedno 30-tak naslova ovog ili onog- od genetike do ekonomije. Kad mu dobronamjerno poslah porukicu da je dobar dio tih naslova izašao još u bivšoj državi , a bogme nešto i u nas, čovjek mi fino prebrisa poruku na forumu. Doduše, kad malo bolje sagledaš, porukica ukazuje koliko je egocentrizam opasan sam po sebi (mogao bi čovjek povući paralelu između Hayekove opaske o ustuku ljudske racionalnosti spram tržišne) , ali još više o tomu da nam se kao autoriteti postavljaju ljudi koji imaju rupe u obrazovanju poput one "Titanicove".

Što se tiče položaja poduzetnika, izvoza, BDP-a i njegove strukture 20 godina prije i sad, upućujem na vrlo instruktivnu analizu Maruške Vizek u prošlogodišnjoj "Banci".
Ima i kod nas (još uvijek) ljudi koji znaju misliti.

Tko je glasao

Žao mi je ako si me shvatio

Žao mi je ako si me shvatio na način da smatram da su poduzetnici općenito (i ti specifično) neuki i nenačitani, to zaista ne smatram niti mi je izjaviti takvo što bila namjera.

Moraš, s druge strane, priznati da austrijska škola ekonomije nije popularna u Hrvata i sve donedavno malo tko je imao prilike, volje, želje ili živaca uopće se baviti s tim. S obzirom da si ti Hayeka, kako kažeš, odradio prije tridesetak godina, očito ne spadaš u tu skupinu, ali nadam se da ćeš se isto tako složiti da ja to nisam mogao znati unaprijed.

Već sam odavno sam sebi rekao da moram prestati ljudima preporučivati bilo kakvu literaturu o bilo čemu, ali eto ... to je valjda kao i svaki porok, teško ga se odreći.

Zahvaljujem ti na preporici "Političke ekonomije socijalizma", dr. Brankom Horvatom sam se dosad bavio vrlo malo (ekonomiju sam studirao devedesetih i to iz udžbenika Paula Samuelsona, naravno) i zapravo ne vjerujem da će mi njegove teže o tržišnom socijalizmu reći nešto novo, no opet možda se iznenadim. Ipak, ne mogu se ne prisjetiti njegovih usporedbi dioničkih društava i samoupravljanja koje su mi i dandanas inspiracija za tezu da je stvarno samoupravljanje zapravo jedino i moguće isključivo u slobodnom tržišnom kapitalizmu i isključivo kao oblik privatnog vlasništva.

Ne znam što bih ti rekao za Bakića, zašto bi se čovjek trebao vrijeđati na literaturu iz prošlosti, na kraju krajeva Keynesova Generalna teorija je pisana još 30-tih godina a vjerojatno najbolja knjiga o ekonomiji uopće Misesov Human Action krajem četrdesetih. Čudi me taj postupak.

(DISCLAIMER: Moram napomenuti da ne preporučujem ni Keynesa ni Misesa za čitanje, niti impliciram da ih ti ili bilo tko drugi nije već pročitao)

Što reći za kraj: Glembaye, dabogda zaradio gomile profita. Ekstraprofita, dapače. :-)

Tko je glasao

PODUZETNIČKI COOL SPRAM SKANDINAVIJE

Dragi Libzarde, ne, nisam mislio na tebe ovim osvrtom o našim stereotipima o poduzetnicima,nemoj se osjećati prozvanim. Govorim o nečemu što se kod nas, na žalost,podrazumijeva, i jedna je od brana ovom o čemu pišeš.
Inače, kad već spominješ Samuelsona,Hayeka, itd. , kako dosta radim s Skandinavcima, a i prijatelji smo, mislim da je njihov, napose finski put, države obrazovanja i socijalne skrbi, za put naprijed. Naime, kad razgovaraš s njima o uređenju države i funkcijama koje prvo padaju na pamet, to su one osnovne. Kod ekonomista se zapravo izgubilo tlo pod nogama- nacionalne ekonomije danas per se ne postoje, već je sve sustav spojenih posuda, a interesi su toliko isprepleteni (kroz dioničarstvo, ali i off-shore, on-shore kombinacije, PE, hedge fondove i što li sve ne) da je to teško i kontrolirati. Sjetićeš se Samuelsona i njegova nesretna grafa i usporedbe SAD s Rusima, gdje mu je zaključak baš tih godina, kad je Marković preuzimao vlast u bivšoj državi, bio da se socijalistička ekonomija dokazala kao održiva .
Problem kapitalizma je, doista, gledajući s današnje perspektive, je upravo ta prognoza rasta, koja ne može ići u beskonačnost, a s druge strane, Hayekova prisila (koju je on vezivao za sindikate) za što većom količinom rada za što manje dobara.
Ta "matematička ekonomija" nema veze s realnošću, i u tom je virtualnost iste svakim danom sve vidljivija.Dobra stvar je recimo emisija "Može li ekonomika bez matematike" na Trećem programu HR-a (http://www.banka.hr/).
Dovoljno je pogledati (nemam toliko vremena, ali barem da možda početak dnevnika napišem,tema svakako zaslužuje) rezultate naših mirovinskih fondova, pa spoznati da samo primjena matematičkih i statističkih modela ne funkcionira u ekonomiji, jer su rezultati gori od onih nego da ste novac oročili u banci.

U vezi Bakića, ne zamaram se tim, čovjeku na čast, podsjeća me na onog misionara iz Reiserovih stripova, kad nađe tipa u pustinji,kojeg je inkvizicija mučila nalijevanjem vode do besvijesti,pa ga i on kljuka vodom, dok mu oči iskaču.

Lijepo je pričati o kapitalizmu, ali poduzetnički gledano, pa mi još uvijek nakon 20 godina nismo obavili privatizaciju i monetizaciju stvorenog kapitala i sredstava,tvrtki,int.kapitala iz socijalizma, a kako stvari idu, i nećemo. To najbolje govori o ovom društvu, da ne spominjem financijske pokazatelje.
Stoga sam za stečaj s preustrojem odnosno default države i stečajnog upravitelja u liku Nijemca. Nema šanse da se postigne društveni konsenzus ( i za postizanje konsenzusa treba intelektualni i politički kapacitet-pogledati "Lekcije iz Finske"), jer se bavimo efemernim pitanjima, stoga je ovo samo pitanje vremena, a ne mogućnosti.

Hvala na lijepim željama za ekstra-profitom, ali prije bih volio da nam naslijeđe bude takovo da se nemamo čega stidjeti pred generacijama što dolaze , a na žalost, imamo. Iako u tomu nisam sudjelovao, osjećam se opet odgovornim. Ah, što ćeš, savjest i moral su se negdje izgubili usput u ovom društvu u "tranziciji" koja traje li traje ...

Tko je glasao

Spomenuo si nekoliko izuzetno

Spomenuo si nekoliko izuzetno zanimljivih tema od kojih je svaka za sebe dostojna zasebne diskusije: skandinavski model, maniju za stalnim rastom i matematičku ekonomiju.

Situaciju u Finskoj slabo poznajem, ali što se Švedske tiče mogu ukratko reći par crtica koje mogu biti zanimljive. Naime ekonomski gledano, novija povijest Švedske mogla bi se podijeliti u četiri osnovna perioda. Prvi period traje od sredine 19 st pa sve tamo do 50-tih, u kojem Švedska ima izrazitu laissez-faire protržišnu ekonomiju i u kojem je prošla put od siromašne do bogate i prosperitetne zemlje (4. ekonomije na svijetu), imala izuzetne stope rasta, niske poreze, udio državne potrošnje 10%. Zanimljiva crtica iz tog perioda jest ta da je od 50 danas najvećih švedskih kompanija njih 46 osnovano prije 1932. godine. No, zbog ekonomskih problema izazvanih svjetskom krizom 30-tih godina raspoloženje stanovništva se lagano počelo mijenjati u smjeru marksizma (srećom uz odricanje od metode revolucija), iako se Švedska ipak izvukla iz te krize slobodnotržišnom ekonomijom. Drugi period počinje 50-tih godina kada eskalira državna potrošnja od 21% pa sve do 50% 70-tih godina. Država počinje brinuti o svojim građanima i stavljati naglasak na pravednu raspodjelu, što rezultira usporavanjem švedske ekonomije. Treći period počinje 70-tih godina kada je na vlast došao Olaf Palme sa radikalnim idejama o općoj jednakosti i značajno povećao državnu potrošnju (obrazovanje, zdravstvo, mirovinsko, subvencije poljoprivredi, bujanje birokracije, sindikalni monopol na određivanje minimalne nadnice...) financirajući je zaduživanjem i bizarnim marginalnim stopama poreza za visoke kategorije dohodaka od 102% (vidi slučaj Astrid Lindgren, autorice Pipi Duge Čarape). Palmea su ubili 1986. godine. Za vrijeme njegove vladavine Švedska je sa četvrtog pala na osmo mjesto na listi najuspješnijih svjetskih ekonomija, javni dug je porastao s 10% BDP-a na 140% BDP-a, investicije su pale kao i štednja. Nakon Palmea stvari su se po inerciji nastavile pogoršavati sve dok Švedska nije pala na 14. mjesto najuspješnijih ekonomija. Četvrti period započinje 1991. dolaskom Carla Bildta na vlast, kad račun socijaldemokracije dolazi na naplatu (BDP pada, četiri najveće banke bankrotiraju, Švedska Kruna istupa iz ERM-a) i kad započinje niz bolnih reformi: smanjenje javne potrošnje i prodaja državnih poduzeća, a klasični "švedski model" zapravo prestaje postojati.

Svjestan sam da zagovornici skandinavskog socijalizma imaju svoje viđenje cijele priče, a neki među njima će vrlo vjerojatno za sve probleme optužiti neoliberalnu komponentu iz 90-tih, ali tu ne možemo ništa. No ne mogu se oteti dojmu da je Švedska krasan primjer da je Časna Pokojna Starica, koju socijalisti ne mogu smisliti ipak bila u pravu. Anyway, mogu toplo preporučiti zanimljivi komentar Darka Polšeka o istoj švedskoj temi na tportal.hr pod naslovom "Moderni Vikinzi postaju neoliberali" (dovraga, opet preporučujem nešto :-)).

Što se manije rasta tiče koja je zapravo usko vezana uz matematičku ekonomiju. Postoji višedesetljetni trend koji pokušava izjednačiti primjenjivost matematičkih modela u prirodnim znanostima (ponajprije fizikom) sa društvenim znanostima (ponajprije ekonomijom). Rezultat takvog trenda je da mnogi ekonomisti (a i političari) ekonomiju gledaju kao veliki pult s gumbićima po kojima oni mogu prtljati do mile volje, igrati se s agregatnim varijablama (inflacija ovoliko, minimalnu plaću malo povisimo, kamate malo snizimo itd...), a kad već prtljaju ne bi bilo loše da se neki agregatni pokazatelji i poboljšavaju. To postaje samo sebi cilj.

Ali ekonomija nije kao fizika. Mi možemo izvesti eksperiment u fizici koliko god puta želimo mijenjajući jedan uvjet dok sve ostale držimo nepromijenjenima (caeteris paribus princip). Možemo mijenjati kut kosog hitca i gledati kako to utječe na domet i na temelju toga kreirati matematički model. U ekonomiji to ne možemo, jer je ekonomija proizvod ljudskog djelovanja i ljudskog subjektivizma i uvjeti u ekonomiji se ne prestano mijenjaju a međuovisnosti su enormne. Ne možemo eksperimentirati mijenjajući samo razinu minimalne plaće i sve ostalo držati caeteris paribus i onda promatrati što se događa sa stopom nezaposlenosti i iz toga kreirati model.

Iako sam kao student učio keynesijansku ekonomiju to sam učenje odbacio i prihvatio austrijsku školu ekonomije kao bolju podlogu za razumijevanje ekonomije. Austrijska škola ne priznaje empirijke ekonomske modele i smatra da je razumijevanje ekonomije deduktivan proces, prihvaća metodološki individualizam umjesto agregatnog pogleda, subjektivnu teoriju vrijednosti i proučavanje tržišnih mehanizama kao dinamičkog procesa koji traje u vremenu umjesto statičkih agregatnih krivulja i potrage za ekvilibrijima, te za razliku od keynesijanizma smatra da investicije mogu biti i štetne. A u samom srcu austrijske škole ekonomije nalazi se prakseologija, disciplina koja proučava individualno ljudsko djelovanje u ekonomskom kontekstu, izvodeći ga logičkim zaključivanjem iz početnih aksioma. Stoga ekonomisti glavne struje smatraju metode austrijske škole neznanstvenim iako, ruku na srce, to je gledište uzajamno.

No, čovjek samo treba pogledati prognoze ekonomskih mudraca mainstream škole kad pokušavaju pogoditi koliki će biti BDP (inače uštimljiva računovodstvena veličina) u idućem periodu pa da mnoge stvari budu jasnije.

Iskoristit ću priliku (kad smo već ovdje), da spomenem i to da premda me mnogi na ovom portalu optužuju da sam Friedmanovac i ljubitelj čikaške škole, moram reći da to uopće ne stoji. Čikaška škola je keynesijanska po metodi (dakle matematička ekonomija) iako su joj (s izuzetkom monetarizma) zaključci protržišni i protuintervencijski.

Glembay, molio bih te da mi malo obrazložiš svoju tezu sa Hayekovom prisilom, jer moram priznati da je nisam skopčao, a čini mi se bitnom.

Eto, ne da mi se više tipkati. Otvorih malo dušu i zahvaljujem tebi i svima ostalima kojima se dalo ovo čitati do kraja :-)

Tko je glasao

TRAŽE SE LJUDI S IDEJAMA- NAJBOLJA INVESTICIJA

Da bi zemlja izašla iz ovog kaosa u komu se nalazi, moramo imati mentora. Kao što piše Šajatović "A što bi naši političari bez mora i turizma ?" , maknimo turizam iz perspektive, pa da vidimo gdje smo i kamo stremimo. Kako nam je intelektualni kapital nizak, uprkos 3 puta većem broju studenata, a i profesora, u odnosu na razdoblje prije osamostaljenja, očito je da nešto ne štima s sustavom kao takvim. Nije sramota imati mentora ,dapače . Naš najveći problem nije materijalne ili ekonomske prirode, već psihološke. Mentalitet ovih krajeva ne trpi mentorstvo, savjetovanje, podučavanje, kreativitet.
Navođenje FINSKE kao jednog od primjera koji bi trebali slijediti odnosi se na obrazovanje i sustavnu brigu o nemoćnima i starima. FINSKA je imala svojih padova, kao i mi, u ratu s Rusima (Milanović daje potpuno pogrešnu analogiju, ali tako je to,kad se završi večernja škola MVP-a) , kad su izgubili ,čini mi se, 10 % teritorija i 11 % stanovništva kao i ekonomsku krizu 80-ih godina. U pogledu BDP-a po glavi stanovnika oni su na razini Njemačke, UK, Švedske, recimo. Ono što je interesantno za nas je kako su oni svoju proizvodnju još uvijek, transformiranu, zadržali na raspektabilnih 31 % GDP-a, a usluge čine ostatak . Sličnu tranziciju ka uslugama i izvozu intelektualnog kapitala ima Poljska, kojoj smo se, ne tako davno, podsmijehivali, pa pravili i diplomatske gafove (nedolazak na sahranu predsjednika, recimo). Gafovi s Poljskom su bili i još uvijek jesu prisutni u neproznavanju iste kao lokomotive Nove Evrope (Halo,Podravka, dobro jutro,otkad imate tvrtku u Poljskoj, te zašto onomad niste kupili sad najvećeg distributera u CEE-u ?), prerađivačkoj i tekstilnoj industriji , financijskim transakcijama (Varšavska burza), teška industrija (Đ-Đaković) itd.
U vezi Skandinavaca valja izdvojiti način reguliranja zdravstvenog sustava, koji je kao i kod nas , zbog demografske bijele kuge, veliko opterećenje proračuna. "Vidjela žaba da se konji potkivaju, pa i ona digla nogu"- rekao bi čovjek na opaske poput nedavne Bakićeve o monetizaciji zdravstva,pozivajući se na jedan članak o privatnim klinikama u Skandinaviji. Da je malo upućen, shvatio bi da je većina zdravstva u tim zemljama na državnim, odnosno lokalnim jaslicama (87 %), ali koje se strogo kontroliraju, kako cjenovno, tako i proračunski.Uglavnom, pametan od boljih uči, a glup samo gleda.

Ako se vratimo na investicije kod nas, pogledaćemo nonsens da se pod istima podrazumijevaju , potpuno pogrešno, samo novci, novci i -novci. Osim ludiranja potičara s EU fondovima, koje bi mi sami valjda ispraznili u godinu-dvije po danim obećanjima, ne vodeći računa a koliko mi trebamo uplatiti u te iste fondove (i obzirom da smo glupom regionalnom podjelom većinu države doveli iznad prosjeka EU za bespovratna sredstva) , investicije ne predstavljaju samo novci, već najprije ideje, potom ljudi, a zatim i tehnologija. U okviru toga, dovoljno je zamjetiti da uz pišljive cca 2.400 radnih dozvola za strance spram jedne Slovenije (15.600) ili čak Crne Gore (16.500) i ne možemo očekivati neke iskorake u tom pravcu,umjesto da smo prije ulaska u EU agresivno išli s izdavanjem radnih dozvola traženim zanimanjima poput liječnika (nedostaje ih trenutačno 4.500, uz prirodni odljev i specijalizacijsko vrijeme, to se penje na 10.000), IT stručnjake (25.000) i sl.
Penziće aktivirati i uključiti u radne procese po nizozemskom principu , te ukinuti uredbe kojima ne mogu npr. biti savjetnici ,itd.Uiknuti odmah diskriminaciju s godinama,te odlazak u mirovinu, posebice za deficitarne kadrove i zanimanja.

Ako imate sposobne ljude, tehnologija i novci se mogu lako naći, danas je svijet mali. Ali, ako imate samo dvoje potonje, bez prvog, ne ide nikako.

Vlada treba omogućiti ljudima da rade i kreiraju, te stoga potpuno pojednostaviti izdavanje raznih dozvola,dokumenata, i sve te birokracije,taman odredila da onih 30.000 suvišnih službenika u centralnom,županijskom, te lokalnom sustavu individualno vodilo po 10 tvrtki,obrta,slobodnih ili dopunskih zanimanja, zadruga,MPG-a po tim pitanjima, gdje bi kod njih bili deponirani digitalni potpisi svih ljudu u tim oblicima organiziranja.

@Libzard- Hayek je, koliko se sjećam, smatrao da se sloboda sastoji u tomu da svatko slobodno izabere kao radnik svoga gospodara. Jedino sredstvo prisile po njemu u tržištu su bili sindikati kao remetilački faktor, a cjepivo za taj remetilački faktor bi bilo privatno vlasništvo.To bi možda i funkcioniralo da se kapitalizam nakon 70-ih godina od sindikata nije koncentrirao na radno vrijeme kao sredstvo prisile radi ostvarenja upravo očekivanih ciljeva ekonomskih prognoza i njene uporabe u makroekonomiji. Dostatno je zabilježiti da je Phelpsova i Frydmanova knjiga "Individual Forecasting and Aggregate Outcomes" , koja obara te postulate, maltene bila prognana, po izdanju,da bi skoro 25 godina kasnije, s krizom, uskrsnula kao klasik.

Hvala tebi i svima ostalima na konstruktivnim prijedlozima !
Mogli bi se, sudeći po otrcanosti recepata bankara i dežurnih ekonomskih "analitičara" približiti tomu da budemo barem dijelom "think-tank", a ne samo "tank".

Tko je glasao

@Libzard- Hayek je, koliko se

@Libzard- Hayek je, koliko se sjećam, smatrao da se sloboda sastoji u tomu da svatko slobodno izabere kao radnik svoga gospodara. Jedino sredstvo prisile po njemu u tržištu su bili sindikati kao remetilački faktor, a cjepivo za taj remetilački faktor bi bilo privatno vlasništvo.To bi možda i funkcioniralo da se kapitalizam nakon 70-ih godina od sindikata nije koncentrirao na radno vrijeme kao sredstvo prisile radi ostvarenja upravo očekivanih ciljeva ekonomskih prognoza i njene uporabe u makroekonomiji. Dostatno je zabilježiti da je Phelpsova i Frydmanova knjiga "Individual Forecasting and Aggregate Outcomes" , koja obara te postulate, maltene bila prognana, po izdanju,da bi skoro 25 godina kasnije, s krizom, uskrsnula kao klasik.

S obzirom da si i sam poduzetnik nameće se pitanje osjećaš li se gospodarom svojih radnika? Ili bi možda radije taj odnos opisao kao dobrovoljni oblik suradnje od koje obje strane imaju koristi?

Mislim da si pomalo pogrešno interpretirao Hayeka. On zapravo suprotstavlja ideje slobode i sigurnosti i iznosi tezu kako sigurnost zajamčena državnom intervencijom nužno dokida slobodu izbora. Isto tako, ukoliko je država jedini ili dominantni poslodavac, tada politika može jako efikasno kontrolirati svakog pojedinca u društvu i vršiti teror nad režimskim protivnicima. Jedina brana od takvog terora jest privatno vlasništvo i slobodno tržište. Lošeg poslodavca je puno lakše promijeniti nego loš državni režim. Iliti, lakše je pobjeći od Todorića nego od Kim Jong Una :-)

Hayek ne smatra da su sindikati jedino sredstvo prisile (tu je recimo i država koja je daleko veći problem), ali smatra da je neprihvatljivo da sindikati prisilom zabranjuju rad nečlanovima, te da sprječavaju zapošljavanje novih ljudi. Nadalje, kako je cijena rada, baš kao i svaka druga cijena, po austrijskoj školi ekonomije zapravo informacija, svojim djelovanjem remete slobodan protok informacija i time optimalno funkcioniranje ekonomije.

Inače, Hayeka napadaju potpuno bezrazložno jer, po libertarijanskim mjerilima, njegov minarhizam uopće nije radikalan, pogotovo ako ga usporedimo s jednim Murrayom Rothbardom ili Hansom Hermanom Hoppeom. Hoppe je Hayeka čak proglasio socijaldemokratom, a evo i zašto. Zanimljivo je pročitati kritiku Hayeka, ali ovaj put s druge strane... :-)

Tko je glasao

ESOP U NAS- TROPA ZA RADNIKA

@Libzard-dobro pitanje o Hayeku .Na žalost, ne mogu dati konkretan odgovor osjećam li se gospodarom "svojih" odnosno naših radnika , pošto je u nas sustav "tranzicijski" što će reći niti tamo niti ovamo. Primjerice, našim djelatnicima bih rado ponudio formu radničkog dioničarstva, ali to je u Hrvatskoj toliko ježovski posao, iako se formalno spominje i amo i tamo. Zašto? Zato što radnici sami mogu vidjeti prednosti dobrog rada, ali ne na osnovi bonusa ili ovog užasa od ESOP-a (koje je uvezen iz USA) i koji radnika stavlja u ropski odnos od starta s Damoklovim mačem nad glavom.
Dakle, da bi radnik aktivno participirao više u tvrtki u RH, on se mora zadužiti, bez ikakva prezentirana realnog financijskog plana, cijena njegova udjela je definirana nekakovim elementima van tržišta (pravo zboriš, ovdje je uloga države daleko veća, jer se ESOP praksa u državi i formirala bilo oko državnih tvrtki, tvrtki gdje je ona u posjedu nekog dijela ili tvrtki u kojima ona svojim djelovanjem ima utjecaja- koncesije, promet, banke,itd.), eto najsvježijih primjera RIZ ODAŠILJAČA ,recimo. Drugo, moraš izaći na tržište kapitala, a ajmo biti iskreni, postoji li ono danas u Hrvatskoj ? Zar onu baru od 20-tak tvrtki oko koje se sve vrti zvati tako (zato i spominjah Varšavsku burzu onomad), pa to bi trebalo ukinuti zbog očitih političkih i lobističkih smjernica , koji veze nemaju s tržištem, posebice ovako malim . Problem je zakonske prirode, jer bih ja , recimo za razliku od države, prihvatio i INTELEKTUALNI KAPITAL kao vrijednost za ESOP. Ispašće na kraju prije nešto drugo- da ćemo biti prinuđeni osnovati tvrtku u EU , gdje ćemo od domicilne države dobiti i stimulus, a gdje bi radnici u matičnoj tvrtki dobili svoj dio tu, ako ne već u domovini , i imali bi direktan pristup burzi , nesličnoj ovoj ovdje. Blesavo, zar ne, kao i dosta stvari kod nas ?!
U vezi Todorića nisam baš siguran (ovo kao poduzetnik) da od njega možeš pobjeći u ovoj državi. AGROKOR objektivno smatram većom opasnošću po ovu državu s nezvaničnim dugovanjima od sigurno 20-tak milijardi kuna (a nas 4,5 miliona).Skoro preuzimanje Mercatora će najviše osjetiti napose mali i srednji dobavljači i proizvođači kroz novi tsunami stečajeva, jer nečim se to na malom spojenom tržištu mora financirati, obzirom na izuzetno visoku kreditnu uzloženost AGROKOR tvrtki .No, u nečemu se da naći sličnost s Kim Jong Unom i njegovim precima donekle- štancanje bonova, kojih uopće nema kao sredstva plaćanja u ovoj zemlji , kojim se oprskrbljuju čak i ministarstva koja bi to trebala kontrolirati, obiće se ponovno o glavu našem malom i kaotičnom tržištu.
U vezi Hoppe-a , da čitao sam, nalazim to poticajnim razmišljanjima (Mises je zapravo preuzeo ideju o privatnom vlasništvu kao osiguraču upravo od Hayeka,htio ili ne to priznati) ,ali budimo realni- tko može biti objektivan ako je sam bio članom Mises instituta. I još nešto- po Misesovoj definiciji države skandinavske zemlje bi bile u golemu rasulu dosad, a gle....

Tko je glasao

savjest i moral

Ne, izgleda da se nisu izgubili. Kolikogod da društvo optužujemo da je konzumerističko, da teži neprestanom rastu i slično - kada god se dogodi nešto značajno, pokaže se suprotno.

Nedavno se u Turskoj, na glavnom prosvjednom trgu - otvorila prva "prosvjedna knjižnica". Ljudi su danima nosili (i nose) hranu prosvjednicima. Isto se događalo u Grčkoj. Ljudi su zainteresirani za zamjenu, razmjenu, pomaganje - zainteresiranu su i za "društvene vrtove", "društvene dućane". Mreža (fb) nikada nije bila punija oglasa gdje ljudi daruju stvari onima kojima trebaju.

Dakle, usprkos najgrubljoj komercijalizaciji (pogotovo mladih) - u čovjeku i dalje postoji saznanje da je neumjereni rast potpuno nerelan, čak i nepotreban. Mnogi bi se rado odrekli i pritiska i 12satnog rada i ekstra profita - u zamjenu za to da ne gledaju susjeda kako kopa po kontejneru. To je po meni važna činjenica s kojom treba računati.

Tko je glasao

"3frekventna logika"... kako uzeti zaozbiljno sto je receno?.

jel se ti ikada sastavis sa sobom? .. ovo je znas isti dnevnik na kojem si malo nize napisao:

Uz svo poštovanje prema ovom načinu rada/života - imam i jedan veliki prigovor ...
Ovako je to više manje "proizvodnja za vlastite potrebe" (iako se prodajom da lijepo zaraditi). Lijepo za tebe (zavidim), ali bez veće koristi za društvo.
http://pollitika.com/protiv-stranih-investicija#comment-429168

A ono što me muči(lo) - to sam i pitao - bi li takav recept bio primjenjiv za cijelu RH. U situaciji u kojoj jesmo - ne bi.
http://pollitika.com/protiv-stranih-investicija#comment-429228

ja sam se izvukao, a vi kako znate... ...
Hoću reći - nije fer staviti se u poziciju "ja sam u djedovoj kući, imam 100 maslina... lijepo beruckam, prodajuckam, ribicu pecuckam... ja sam pametan, a vi niste".
http://pollitika.com/protiv-stranih-investicija#comment-429254

Ja ne znam zašto bih ja nekome zavidio. Ne zavidim, osim toga - moj je stil života drukčiji. Ja samo gledam - što smo kao pojedinci i kao društvo dobili, a što ćemo ostaviti, to je sve.
http://pollitika.com/protiv-stranih-investicija#comment-429267

da stvar zavrsila sa ovim tvojim zadnjim komentarom .,.. u kojem sad malo kreces obrnutom logikom..

Kolikogod da društvo optužujemo da je konzumerističko, da teži neprestanom rastu i slično - kada god se dogodi nešto značajno, pokaže se suprotno.
....
Dakle, usprkos najgrubljoj komercijalizaciji (pogotovo mladih) - u čovjeku i dalje postoji saznanje da je neumjereni rast potpuno nerelan, čak i nepotreban. Mnogi bi se rado odrekli i pritiska i 12satnog rada i ekstra profita - u zamjenu za to da ne gledaju susjeda kako kopa po kontejneru. To je po meni važna činjenica s kojom treba računati.

odgovor je:
nikako..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

znam da je teško shvatiti

Jedno je kad krećeš od nule (dakle ili iz neke zdrave ekonomije ili revolucijom - na što su nalikovali događaji u Grčkoj i Turskoj) i opredijeliš se za "samodostatni razvoj" tj. ekonomiju koja se ne temelji na profitu kao pokretaču... a drugo je kada naslijediš ekonomiju sa visokim vanjskim dugom i ogromnim uvozom kao što je slučaj u Hrvatskoj.

Dakle, govorio sam da je zanimljiva ljudska pojava da se nakon demonstracija (i trenutne pobjede, okupiranje nekog trga ili nešto slično) javlja solidarnost, želja za razmjenom i slično. Također je zanimljiva ljudska želja "želim imati svojih sto maslina i samo živjeti od toga" koja također pokazuje da je mnogim ljudima koncept "želim rasti i rasti..." odbojan i neprihvatljiv.

Također sam i rekao da u RH, kada bi svi prešli na model "sjedim u djedovoj kući i rentam apartmane" - da bi država blokirala u roku šest mjeseci. Mi smo izglasali (ili dozvolili) političare koji su, da bi nas "kupili" izgradili sve ono što nismo željeli i uvalili nas u dug koji se rentanjem apartmana ne može vratiti (pogotovo što se skoro uvijek zaboravi napomenuti rečenica u stilu - a žena i ja primamo mirovinu ili tako neka slična).

Tko je glasao

Zaphod, znam da je teško

Zaphod,

znam da je teško shvatiti

Ne samo da znaš, nego nečeš izgleda nikad u životu shvatit, a bogme i drugi.

Naša vlada također ne shvača.

Bave se pederima, HDZ-om, Tuđmanom, ustašama, pravopisom, pedofilima i gender teorijom, a sve drugo im je izgleda sporedno.

Ozbiljno primit se posla i stvorit uvjete za pokretanje bilo čega, je za njih pre teško.

Tko je glasao

Kolko sam ja primjetio u

Kolko sam ja primjetio u drustvu se pederima, gender teorijom i slicnim bave vecinom HDZ, KC i razlicite inicijative potekle ili od HDZ-a ili KC-a. Na pollitici se pederima i gender teorijom i slicnim bave iskljucivo luna, Foma i drvosjek (dovoljno je prebrojat komentare jel'te). Da je luna promil energije koje je potrosila na pedere ovdje i na fejsu, potrosila na npr. pisanje gospodarske strategije ili spasavanje firme, Hrvatska bi vjerojatno plovila vodama konjukture, a luna sama ne bi iskakala iz svakog ugla vec bi pridonosila tom famoznom BDP-u. Medjutim, svatko ima svoje prioritete- eto nekome su to ocito pederi.

Tko je glasao

"pristojni @martinceki"

zuzi @martincek.. da je imalo rada, stvarnog rada.. u realnom gospodarstvu iza tebe, kao i u realnom zemljanom okruzenju..... mozda ne bi valjao tolike silne gluposti i kurcio se vlastitom blesavocom ...a pri svemu tome jos smatrajuci sebe prikladnim upravljacem tudih ponasanja, djelovanja i rezoniranja.. sve to prikazujes uz malogradansko, devastirajuce, poltronsko nerazmisljajuce stanje u kojem eto bivstvujes... misleci da spadas u "vise" sfere zivota, kolektivne naravno.. sve zajedno izgleda kao neka tragedija za glavnog glumca i tragikomedija za gledatelje..

biti "pristojan" ... moze znaciti i sasvim suprotno od onog sto se ekspresijom pokazuje.. meni "pristojni @martinceki" ne znace nista osim loseg u drustvu... onog sto je drustvo danas i dovelo do devastacije, do ugroze svakog pojedinca a preko toga i citavog drustva... bez identiteta, osim "kolektivnih spoznaja"..

vidi, @suncek.. uvrijediti ili mi dati savjet vrijedan paznje moze samo netko tko je stvarno covjek, koga cijenim.. ti nisi taj..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Hm... a da umjesto svojih

Hm... a da umjesto svojih karakteristicnih lancuna prebrojis svoje komentare o pederima... Ne znam znas li brojat, al ocito ti sama znas gdje tvoji prioriteti leze. I ti prioriteti bi se tesko opisali produktivnim. Pola pollitike je pobjeglo jer si je pretvorila u nazisturmlike chat room...

Tko je glasao

imas zastupnicki mandat "odbjegle grupacije"?

daj se zberi maleni.. i prestani potjcjenjivati ljude.. vecina ovdje zna govoriti, ako to smatraju potrebnim.. i reci svoj stav..

"mi" kao ja... jako zgodno, no poprilicno stupidan nacin argumentacije.. samoprozvanog celnika i zastitnika "odbjeglih"..
ali zato vrhunski nacin trolanja i ovog dnevnika..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ja i npr.@luna

se nismo dolazili javno žvaliti pred katedralu i time provocirati.

Komunjare na vlasti nemajući rješenja za životne probleme društva potenciraju ideološke sukobe, a pošto su se odrekli radničke klase traže podršku kod pedra i sl., demagogijom.

Gay udruge su peta kolona neoliberalnog kapitalizma.

Pedera i pederčina je ovdje više, ajd dobro homofila jer s nekim smo polemizirali.

sve dobro...

Tko je glasao

slazem se skviki .. u

slazem se skviki .. u potpunosti..

Ne samo da znaš, nego nečeš izgleda nikad u životu shvatit, a bogme i drugi.

Naša vlada također ne shvača.

da se ne rada "smisao rada" niti "volja za radom".. kao ljepota vracanja tudih dugova.. ili tude potrosnje.. tudih "potreba".. koje s tobom danas ni tvojim osobnim nasljedem ama bas nikakve veze nemaju..

za takav odnos prema stvaranju potrebna ti je i nuzna.. cvrsta diktatorska ruka i roblje koje se nece pobuniti.. ili neka potpuno blesava grupacija mazohista.. koji zive na svojem, na svojoj stecevini.. da bi stvarali novo koje ce im netko redovno oduzimati u punoj vrijednosti stvorenog.. a mozda i od stecevine.. dijela ili svega..

"nije fer" kako je @zappy ustvrdio ... je smijesno.. kraljevici se ne pozivaju na fer, nasi nece takoder.. bez obzira koju retoriku upotrijebili pri oduzimanju.. ja sam zato za fer.. da se stvari zovi pravim imenom.. pojmom.. definicijom.. nitko, ama bas nitko.. nije duzan hraniti tudu pohlepu, pokondirenost, raspikucno ponasanje, zajebanciju ili nesposobnost.. a oni koji to bas zele, jedino sto postizu je odgajanje jos defektnijih, jos vise onih potpuno krive percepcije stvarnosti.. ljudske i humane stvarnosti.. gomilajuci "upravljace" bez pameti navikle da ce uvijek biti onih koji ce za njih i njihove "guste" raditi vise nego li stvarateljima treba..

za ocekivati je potpuno povlacenje svih "stvaratelja" u svoju intimu.. dovoljnost po vlastitom gustu ili mogucnostima okruzenja.. nestajanje u neprimjetnosti.. pokusaj nestajanja iz sustava.. oni naime mogu i sami prezivjeti... sto je bolje nego biti roblje.. zbog tudeg hostapleraja..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Antikapitalistički mentalitet

Ustvari, kad malo bolje razmislim, umjesto "Puta u ropstvo", ovoj diskusiji i Hrvatskoj općenito bi možda bolje pristajao "Antikapitalistički mentalitet" Ludwiga von Misesa (ima hrvatski prijevod u izdanju MATE).

Ta knjiga još bolje opisuje naše stvarne probleme...

Tko je glasao

nemoj da te lizbard čuje kako

nemoj da te lizbard čuje kako hvališ socijalizam, biti će čuda.

za kaznu ćeš morati izmoliti tri zdravomarije i pročitati "put u ropstvo" izvjesnog austrijanca.

Tko je glasao

da

ne spominjemo se kako će se prisjetiti i čuvene izjave rahmetli thatcherice o tome kako je socijalizam dobar dok ima tuđih para :)

Tko je glasao

e to mi je stvarno smišno što

e to mi je stvarno smišno što se kapitalizam sve više oslanja na dug i zaduživanje to se više priča o komunizmu koji je žvio na dug, što je više kapitalizam autoritarniji to više priča o staljinu i sjevernoj koreji, što više proizvodnje propada i to više priče kako komunističke zemlje nisu znale proizvoditi, što više sprege politike i kapitala to se više priča kako su komunisti politički upravljali ekonomijom, što više škarta se prodaje u butigi to više priče da se je u socijalizmu proizvodilo nekvalitetno.

a za ovu tvoje spominjanje tačerice tri očeaša i naučiti napamet sabrana nedjela m. friedmana.
i to do ponediljka.

Tko je glasao

a kako nes pricat kad je i

a kako nes pricat kad je i taj kapitalizam sve slicniji socijalizmu... ka rodena braca su postali..a kako se meni pari.. za jos malo nece ni bit neke diference..
to ti je ka i ona prica sa bracnim pederima... prvo si se mora ozenit da bi dobi, onda te zarobilo, pa smo se oslobadali tega braka jer je bilo grubo i pomislit da kad se osladis ne smis vise drugega kolaca provat, pa smo se i oslobodili.. pa se danas ne zna tko koga je..e.. da bi cila prica zavrsila na svadi ko ce koga zenit.. a za seks se vise nesmi pitat.. jerbo smo se toliko oslobodili da vise nije bitan... ali mi ni jasno zasto je onda brak bitan od kojega smo se najprvijega oslobodali.. tako ce ti bit i sa tin socijalizmima i kapitalizmima..prvo smo se oslobadali kapitalizma da bi dobili socijalizam, pa smo se oslobadali socijalizma jerbo nas je drzava pritiskala, pa smo onda jopet uletili u ka kapitalizam da bi nas druga drzava pritiskala, a sad nas pritisce i socijalizam i kapitalizam i hocemo nekuda vanka.. a ni sami ne znamo sta bi..dode isto ka kod onega seksa.. oces brak da bi se je*ava, pa neces brak da bi se jos vise, pa ga se onda oslobodis da bi svi na poslitku zakljucili kako bi se rado zarobili u to usta su na pocetku uletavali ka muve bez glave da bi onda neki iz toga bizali da bi mogli jopet uletat, ali sada svi jednako.. a citavo vrime.. nikon ne pada napamet.. "drzava".. ti nas apsolutni gospodar.. kojega smo sami napravili ovakvega kakav je.. ka onaj koji nam odreduje je bolje seks vako il nako ili socijalizam il kapitalizam.. a mi ka tuke.. slidimo naputke i pute njene.. koje smo sami sagradili prvi put.. da bi poslin iz tega autoputa "ona" napravila kale sa nabivenim kogulima u koje nas svakin novi "drzavni upravitelj" utiraje a mi mu klicemo od srice nase i njegove.. kako je lip i kako je ta nova kaleta sto putin bolja od onega prvega.. ca smo napravili.. logikon i lavuron.. bez da nam niko utiraje doklin mi necemo.. i doklin nan pamet kaze drugacije..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ja san za ovu godinu primija

Ja san za ovu godinu primija drugi krug stranih investicija evo upravo danas:
Veliki Apartman - 55€ x 12 dana = 660€
Manji Apartman - 40€ x 8 dana = 320€
Bungalov - 35€ x 15 dana = 525€

Proda san in 5 botilji svoga maslinova uja po 12€ botilja od 0.75 l = 60€. Kad su ga povonjali moga san tražit i 15 bez problema.
Četiri botilje svoga Kaštelanskoga Crljenka od po 5€ botilja od 0.75 = 20€

Cijena apartmana i bungalova se uduplaje od 15.07 do 15.08.

Državi za apartmane plaćan godišnji paušal za turističku zonu A i prijavljujen svakoga gosta. Na uje i vino ne plaćan ništa jer nisan u sustavu PDV-a odnosno prihod od toga mi ne prilazi 75000kn godišnje.

Namjeravan privuć još stranih investicija otvaranjen jedne jednostavne konobe. Nikakvi čevapi ni cordon bleu nego jedno ili dva jela tipa "sipa s bobon". Nešto šta neće svugdi nać. Moj bob naravno! Za pit, moje vino i limunadu od mojih limuna za dicu. Morat ću zaposlit bar jednoga kuvara (još ću vidit oće li to bit oni matori kuvar iz Beograda šta dolazi svake godine ka sezonac ili neki naš. Kako smo u kapitalizmu, jeli, moran gledat koji mi je isplativiji) i jednoga konobara.
Ne tribaju mi nikakovi poticaji niti san ih ikad tražija. Nikome ništa nisan dužan, niti banci kredite, niti uslugu nekome, niti državi njen dial.

Najveća mi je ironija šta su kuću starci stekli još u socijalizmu sa svin dozvolama i papirima jer su ljudi onda uzimali kredit za napravit kuću a danas uzimaju kredit da bi priživili. Dobro, napravljena je na parceli koja je didovina. Poje je isto didovina ko zna od kad. Eno meja je još uvik onakva kako su je stari Rimljani izmirili i zid napravili. Nešto ću ovih dana napisat o tome lokalitetu i jednome "rojaku", a do tad iden povirit kakva je situacija poslin ove kiše.

Tko je glasao

paušalno

glede ove "investicije" gore, svaka čast tko se dosjetio, platiš državi 150 kn paušala, i zaradiš za 1 mjesec minimalno soma ojra. uz to im utrapiš treću frakciju dropa ("sine, vino se miže praviti i od grožđa"), i kap domaćeg djevičanskog ulja (od 1 masline 200 l ulja). zatim će se tim turistima spremiti domaća salata od španjolskih poma, turske kapule i krumpira, fenomenalnom junetinom iz nizozemske, janjetinom iz rumunjske i domaćom atlantskom ribom. zato je zabava zagarantirana, jedna ribarska noć, proslava sv. palamuda-lokalnog sveca, pa koncert coce i klape "gluva ćuvita". ako kafić zasvira iza ponoći, gosti dobijaju gratis kese sa govnima u glavu od gnjevnih sustanara. kad završi sezona i 3 mjeseca deranja turista, ulaziš u hibernaciju i jebeš majku liniću i nesposobnoj državi koja nije u stanju efikasno skupiti prihod. a na dnevniku se hvale sa milijunima noćenja.

Tko je glasao

glede ove "investicije" gore,

glede ove "investicije" gore, svaka čast tko se dosjetio, platiš državi 150 kn paušala

Izbiju oni meni i više jer se paušal zaračunava na osnovu prihoda od prethodne sezone.

uz to im utrapiš treću frakciju dropa ("sine, vino se miže praviti i od grožđa"

Ima ih šta prodaju paštroć po 5kn litru pa se mularija s tin obloče. Idu na Hvar u Svetu Nedilju kupit 200 L prvoklasnoga vina onda šta vode šta kemikalija dobiju 1000.
Meni to netriba. Neman puno loz i sve šta stavin je malo cukra ako fali do 21 gradi i vinobrana (sumpora) jer bez njega bi se vino pokvarilo. Vode ni kapi!
kap domaćeg djevičanskog ulja (od 1 masline 200 l ulja

Neman ni puno maslin ali su skoro sve stare velike Oblice i uvik dobro rodidu. Poberen ih kad otprilike 30% pocrni. Neko bere ranije a neko i puno kasnije. Šta ranije to kvalitetnije ulje ali ga je manje. Meni je prošle godine bilo oko 12% ulja. Odnesen u uljaru, ovi naplati po kilu preradu i to je to. Ka i vino iman za sebe i za svoje goste.

Svaku sezonu mi skoro popunidu stari gosti. Neki dolazidu već 15 godin svako lito. Neki dođu i po dva puta godišnje. Evo ovi šta su sad bili u peti misec doć će opet u deveti. Nevirujen da bi dolazili ako nisu zadovoljni i ako se osjećaju oderano., a to šta oni kupuju strane proizvode u stranin marketima ja za to nisan kriv.

jebeš majku liniću i nesposobnoj državi koja nije u stanju efikasno skupiti prihod

Ko će skupit prihod od popljačkane države, uništene industrije i poljoprivrede. Nebi ja ima ništa protiv ni platit veći paušal i porez kad bi vidija kako se to ulaže u napredak ove zemlje. Netribaju meni ni zlatne špine ni ferariji. Već više od dvadeset godin prilivaju iz šupljega u prazno, a političari i fukare se bogatidu a država tone. Kad konačno potone onda će tupava sitnozuba stoka doć meni na vrata da mu dan jist i da san mu ja kriv šta je gladan.

Tko je glasao

pošten

odgovor zaslužuje plus. no moja namjera je bila drugačija; dakle praktički ne prodajemo ništa, znao sam neke ljude u kaštelanskim plastenicima koji su mi objasnili par stvari-prvo voda je preskupa, premda su tada kupili tehnologiju od izraela (računalno upravljenje napajanjem vode preko cjevovoda u korijenju, plus gnojivo), i voda im je jeftinija za navodnjavanje od naše, a desaliniziraju je. kada su izraelci vidjeli izvor rijeke jadro i cijene vode za plastenike tukli su se macama u glavu. inače, izrael proizvodi zeleniš u navodnjenoj pustinji, sve veličine delte neretve. španjolci daju proizvođaćima 1€ poticaja na izvoz za kilu poma, itd...samo otok krf proizvede više maslinova ulja od hrvatske. a talijani imaju više maslina nego mi govana, i prave ulje ajla bajla, vade ga iz 8 frakcije komine.i sada bi ti priko noći zajahao konja kojeg ove zemlje jašu godinama, dok smo mi jahali koze...
što se tiče priče o didovini, i popljačkanoj domaji, pustimo malo mitove od stvarnosti. socijalistička republika hrvatska je došla na vjetrometinu kapitalizma. 10.000 radnika jugoplastike od kojih je 7000 bilo u administraciji, a proizvodili su gumene kaljače i plastične sandale su klekli u srazu sa kapitalizmom, i malim žutim koji za gamelu riže rade cili dan. gotovo svako poduzeće je imalo golemu administraciju, stanovi su se kupovali čistačicama, umjesto ulaganja u konkurentnost, i sve je jednog lipog dana došlo na naplatu. dakako da je tu svoj nesebični obol dala pljačka. no ako malo analiziramo tko je u stvarnosti sproveo pljačku, to su bili bivši direktori, sve redom skojevci, koji su manje više udrili pečate u baraki hdz-a, skinuli petokrake, i zajebali raju. tako su klekli pomgrad, melioracija, lavčević, dalma, itd...tko se malo bolje sjeća škver su uvijek neki kurac pomagali, uvijek je falilo love, prijetilo se nekim štrajkovima, a na svakom brodu bi barem četvrtinu materijala pokrali miševi, od čistača u santini do druga direktora...
pustite te priče za malu dicu, korejanac vari 50 m dnevno, a škverski bosanac 5, a svaka radiona ima direktora, sekretaricu i službenog vozača. to bi uništilo i ameriku, a ne jebenu kroaciju....

Tko je glasao

kaštelanskim plastenicima

kaštelanskim plastenicima koji su mi objasnili par stvari-prvo voda je preskupa

Ti lokalitet di su kaštelanski staklenici doslovno pliva na vodi. Nisu za ludu tamo rimski veterani dobivali posjede. Ko je god probiva za nać vodu naša je. Svi privatni staklenici tamo tako zalivaju i niko ne propada. Jedan je probiva 270m dok nije naša potrebni kapacitet ali je naša. Sad bere salatu svako par miseci i sve proda u Zagreb. Kome triba manji kapacitet može nać i na 10m. Nema onoga ko nije naša do 70m vodu. Meni netriba jer neman tamo ništa šta triba zalivat.
Oni tamo u staklenicima nemogu proizvest pomu jeftiniju od Španjolske ili Taljanske jer je naše poticaje za proizvodnju neko pokra. Neko in je naredija da moraju zalivat s vodon iz vodovoda. Da je to malo više razgrnit našlo bi se tu mali miljun muljaža i prilivanja iz šupljega u prazno. Korupcije kontra hrvatske proizvodnje i podobnih uhljeba koji nemaju pojma o proizvodnji. Kad su naši agronomi bili na plantaže u Italiju ostali su blesirani kad su vidili kakve sutstave oni imaju, ne samo za navodnjavanje. To tamo je za nas NASA postrojenje i proizvodi su in jeftiniji. Mogu mislit koliko će još pojeftinit kad in ukinu carine za misec dan.

0.000 radnika jugoplastike od kojih je 7000 bilo u administraciji, a proizvodili su gumene kaljače i plastične sandale su klekli u srazu sa kapitalizmom

Laprdaš! Evo ti članak iz Slobodne. Sve je čovik lipo reka. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...
Evo samo jedan citat - Ma smiješni su mi oni koji su govorili kako je “Jugoplastika” bila socijalistički mastodont - govori nam Milas.
Ambasador ili čak podpresjednik Španjolske je dolazija molit da Jugoplastika posluje sa njegovon zemljon i vata se za glavu kad su mu rekli da se više neće zvat Jugoplastika. Da jesmo li mi ludi takvome brendu minjat ime.

Imali su klub koji je bija prvak evrope tri puta zaredon. Mogu samo zamislit zaradu od toga. Di je danas trostruki prvak Evrope? Eno ga u bankrotu. Di su igrači ka Kukoč, Rađa? Jedan me Amerikanac pita di su hrvatski igrači u NBA i da nije vidija niti jednoga od vrimena Dražena Petrovića. Ja sam mu reka da su nestali s komunizmon ka i cili hrvatski sport. Ova današnja reprezentacija nisu ni sjena Vatrenih iz 90-ih kad su igrali sve redon igrači iz bivše YU lige. Sve smo upropastili!

Najpatetičnije mi je laprdanje da su to upropastili bivši komunisti. Veća patetika i od ovoga da su nan sad Kinezi krivi. O tako ti Boga još će nan bit krivi i alieni. Svi samo ne hoštapleri hrvatski, njihovi profesinalni uvlakači i tupava stoka sitnozuba.

Tko je glasao

sa prvim dijelom

bi se mogao složiti; doduše tamo je sada lakše izbetonirati apartmansko naselje nego se zajebavati sa motikom.
što se tiče drugog dijela molio bih te da ne koristiš izraze "laprdanje" jer to možeš govoriti u svojoj kući, a obzirom da se ne poznajemo to zadovoljstvo ostavi za kućnu uporabu, jer inače neću ulaziti u rasprave.
kakve veze ima kk "jugoplastika" sa socijalističkom firmom koja je pravila trećerazrednu plastičnu galanteriju koju je za vrijeme "željezne zavjese" mogla prodavati u bivšoj jugi i zemljama istočnog bloka. koja pizdarija, uspoređivati one falše "adidas" univerzalke sa originalima. nevjerojatno.
što se tiče "brenda" kk "jugoplastika" možeš taj "brend" obisit magarcu na kitu, kada kk split tuče sinjski alkar, ili neka nižerazredna momčad iz žnj europske lige. nema se para, nema više naredba iz ck-dajte lovu "hajduku" ili "jugoplastici" iz proizvodnje, nema love za sport, nisu se prilagodili zapadu i to su di jesu, sada hajduk u prvom kolu napuca prvak donjeg kirgistana, a nekada je prošlost....
kraj je također antologijski, da nisu krivi kinezi, a kinezi uništili pola svjetske proizvodnje, ali to kuriru nije bitno. prozor noćas mora pasti....
bivši komunisti, kažeš...a tko je bio stečajni upravitelj "pomgrada" koji ga je rasprodao, nego bivši oficir jna, bivši predsjednik sofke, raskomadali su ga bivši šefići odreda partijci, koji su dakako '91 otkrili čari kapitalizma, offshore ljepote inozemstva... mogao bih sada navesti desetke ",managera" koji su nekada radili po radnim zajednicama dalme, jugoplastike, i ostalih mastodonta.
uspoređivati bivše jugoslavenske firme sa nekom zapadnom, to je kao da uspoređuješ zastavu yugo (jedan od najgorih automobila svih vremena u americi) sa ševroletom ili fordom koji je izmislija auto industriju....nevjerojatno....

Tko je glasao

Kod nedostatka prikladnijega

Kod nedostatka prikladnijega izraza. Opet laprdaš!
Nije bitno šta se proizvodi bitno je da se proizvodi, da se zapošljavaju radnici i da se ostvaruje profit. Jugoplastika je i proizvodila i zapošljavala i ostvarivala profit. Kinezi štancaju robu uglavnon žnj kvalitete leva leva pa su prva ekonomija na svitu. Da ironija bude veća mi sad umisto kapitalističke robe iz Jugoplastike kupujemo komunističku robu iz Kine i tako financiramo mrski, mračni, komunistički režim. Ameri su in dužni trilijun dolara. Za puknit od smija!

Tko je glasao

blago majci

kada smo kod izraza laprdanje, idemo se malo dohvatiti tvojeg posta. u temu o investicijama se javljaš sa bisernim postom u kojem navodiš kako si u principu zajebao državu koja zatvara oči na činjenicu da se ljeti tisuće ljudi obogati bez motike izdavajući apartmane, najćešće upitne kategorije, metodom prijaviš 1 gosta, a realno uvališ 50, tako da na kraju ostanu respektabilne gomile eura koje završe u džepovima privatnih osoba, posebno u činjenici da danas brokvu ne možeš prodat ako nisi fiskaliziran, dok osobe koje imaju sreće biti zaposlene poput mene, a nedavno su dobile buštu, prilično svojih prihoda odvajaju na nekakve poreze, tipa zdravstveno, doprinos za x, y....
u svom susjedstvu imam desetke kuća u vlasništvu bivših gastarbajtera ili kojekakvih "bogatuna" koji desetljećima iste iznajmljuju podstanarima ili turistima zarađujući milijune dinara, kuna, maraka, eura, ne plaćajući niti jebene kune poreza. kada se već tako razmećeš duhovitošću samo priupitaj zašto velike socijalističke obiteljske kuće nemaju nijemci ili nizozemci, nego rađe žive kao podstanari cijeli život.
princip nastanka tih silnih socijalističkih kuća se bazira na nekoliko standardnih šablona; ili je kuću napravio gastarbajterskim novcem (posebno u razdoblju kada je marka počela gaziti dinar), dok su starosjedioci prodali zemlje u socijalizmu uz simbolične poreze, ili su gradili uz socijalističke kredite čije su inflatirane rate platili uz sitnu lovu, otprilike kao i moj ćaća. dakako da sve to nije palo sa neba i da je u konačnici te banke trebalo sanirati i to je vjerojatno najveća pljačka vlaka u hrvatskoj, sanacija državnih banaka i njihova prodaja strancima koji su u godinu dana vratili uloženo. uz malo truda bi se dalo locirati tko je potpisao i profitirao navedenim, no ni lijevi i desni to ne namjeravaju nikada napraviti.
što se tiče pametnog savjeta kaštelanskim staklenicima i arteškim bunarima, za napojiti kilometre kvadratnih takvih staklenika trebalo bi lopate bušotina, i opet bi bi trebalo nešto platiti državi pametno tatino jer danas nije sve besplatno kao u jugoslaviji, koja je bila velika samoupravna samoposluga, čiji su računi jednoga dana došli na naplatu.
dakle postoji jedan zakon u brdovitoj zemlji na balkanu
http://www.zakon.hr/z/124/Zakon-o-vodama
gdje se navodi u čl. 76. što se smatra "općim korištenjem voda" iz prvog sloja (do 10m) bez vodopravne dozvole, uz naznaku da opće korištenje NE podrazumijeva NAVODNJAVANJE, neovisno o veličini površine koja se navodnjava.
dakako, da bi po tom zakonu svaka osoba koja bušenjem dođe do vode trebala o tome obavezno izvijestiti nadležnu instituciju. inače, u većini kaštela još nema kanalizacije, koja obogaćuje floru i faunu podzemnih voda.
kao što se vidi iz primjera naš kurir skojevac ne jebe zakone, i još se hvali time...bob, fažol, sipica na kraju lita leglo baranko 10 ijad eura, pizda materina tuđmanu i hadezeu koji je sve pokra. to će reći i onaj iz škvera koji je ukra kilometre elektroda, inoks ograda i lamarina, postolara iz jugoplastike koji su se nakrali ljepila, kože, poslovođa koji su se nakrali miksera betona, oplata. jednoga dana sve pomalo dođe na naplatu....
mudri zaključci o kinezima, konkurentnoj jugoplastici, i američkom dugu su već spadaju u domenu "kako mali mate vidi ekonomiju i međunarodne odnose", i mogli bi sadržajem u humoristički dio slobodne dalmacije.

Tko je glasao

...

Iako ti je upis drzak (i ide na osobu - što nije lijepo), veliki plus zbog malo drukčijeg pogleda na stvari.

Ja priznajem da me izrazito nervira sjediti u društvu takvih "morskih starosjedioca i promicatelja jedine životne istine" koji samo širi svoje savjete - a nikako ne uspijeva objasniti kako to da mu je još otac imao magare i da su u vrtačama na Biokovu sadili krumpir... a eto on ima kuću trokatnicu, prvi red do mora, dva automobila, stotinjak maslina, brod, mreže - a od poreza godišnje uplati manje negoli ja sa svojom bijednom bruto plaćom.

Nemam apsolutno ništa protiv ničijeg bogatstva, ali me živcira kada me netko gleda u oči i laže. Da država godinama i desetljećima nije poticala (ili - nekontrolirala) taj segment tipa "po danu sam električar u obližnjem hotelu, a zapravo radim tri mjeseca u godini, ostatak sam ribar, iznajmljivač, uzgajivač maslina, prodavač vina, ulja, povrća, organizator izleta, učitelj ronjenja, krivolovac" - taj recept nikada ne bi uspio. Jer da uspijeva - onda bi identičnu situaciju imali i u Slavoniji i u Lici i u Zagorju - a nemamo.

Tko je glasao

dopuna

bivša jugoslavija je bankrotirala, a kada se ostalo bez love, onda je počela koljačina. zašto je bankrotirala, između ostaloga i radi ovakvih stvari
http://www.zrno.ba/zrno/vazduhoplovstvo/41-avijacija/424-podzemni-aerodr...
posebno treba naglasiti:
"
Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu.
"
Jugoslavija je imala veliko iskustvo u gradnji takvih objekata i njih je bilo širom zemlje (pet u Hrvatskoj, tri u Sloveniji, sedam u Srbiji, tri u Crnoj Gori i dva u Makedoniji). Četrdesetak objekata strateške namjene građenih sve do ’90. godina, koštali su tadašnju državu oko 90 milijardi US dolara. Procjena kaže da je, bez takvih vojnih ulaganja, Jugoslavija već oko 1970. godine mogla imati standard susjedne, visoko razvijene, Austrije. Trebalo je da kompleks bude takav da služi u narednim decenijama bez većih prepravki i tako opravda ideju nastanka i ulaganja ogromnih sredstava (oko 4.000.000.000 US $ prema jednim, odnosno do 8.500.000.000 US$ prema drugim izvorima).
"
a željava je u bivšoj zemlji bilo na svakom kantunu, raskopali su vis, lastovo, velebit, jer se drug tito bojao da ga ne skinu sa istoka ili zapada. sijećam se kada je osamdesetih trebalo otvoriti mislim reverzibilnu hidrocentralu obrovac, pa je neki idiot u čas posjete partijske delegacije uključio nezavršen generator, i kojom prilikom je nastala milijunska šteta jer je pokidan stator generatora....ukratko da ne duljim, krađa je inherentna naslijeđena osobina i nije izum iz kine. to je jedni pravi hrvatski brand, koji je naslijeđen i koji je doveden do savršenstva u novoj zemlji. mito i korupcija je postojala i prije tuđmana ( kojega uvijek ljevičari trpaju ostalima "evo vam ga na", a tuđman je u stvari njihov izum, njihovo naslijeđe, uz 90% partijskih elita, vojno policijskog kadra, sve naslijeđeno iz bivše zemlje)....

Tko je glasao

bivša jugoslavija je

bivša jugoslavija je bankrotirala, a kada se ostalo bez love, onda je počela koljačina.

Onda bi Hrvatska trebalo se desiti još puno gore, jer ako je Juga ostala bez love Hrvatska je odavno ne bankrotirala nego u najgorem ponoru koji postoji. Te glupave floskule da se dug od cca 20 milijardi dolara na 24 milijuna stavnonika sa povećanim natalitetom i stalnim porastom gospodarstva mogu samo pričati ljudi koji ne razumiju ništa.

Jugoslavija je propala zbog sile naroda da nametnu svoju ideologiju nasuprot drugih (prvenstveno Srba , ali ni drugi nisu bili mica mace...) , propala je ideja bratstva i jedinstva (prelijepa ideja za neki utopistički svijet danas ili daleku svjetlu budućnost...) koja po meni nikada nije ni postojala nego je samo za Tite držala koliko toliko ljude na okupu. Ljudi su pomislili e sada ćemo se obogatiti kada izađemo iz Juge - E SADA GLEDAMO to BOGASTVO ...

Justice for all !

Tko je glasao

eto.. sad buju i ameri

eto.. sad buju i ameri propali po toj logici.. taman su zavrsili sva ta sklonista..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

pa nisam bas mislila na to ..

pa nisam bas mislila na to .. asociralo me na ovo:
http://www.shtfplan.com/emergency-preparedness/the-us-government-is-prep...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

no moze se to reci i za

no moze se to reci i za rusiju, naravno:
http://www.december212012.com/articles/news/Russians_Shelters_2012.htm

valjda su i kinezi nesto smislili ali nisam naisla.. itd..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...

Uz svo poštovanje prema ovom načinu rada/života - imam i jedan veliki prigovor (općeniti, ne tebi osobno, naravno).

To su sve primjeri u stilu "djed je imao maslinik...", "otac je sagradio kuću..." - uglavnom, riječ je o djelatnosti na djedovini - što je divno i predivno. No čovjeku ipak dođe tužno da pripada generaciji koja svojim nasljednicima ili društvu neće ostaviti neki novi maslinik - već su svi sretni ako se broj nekretnina ne smanji.

Da si rekao nešto kao - sav prihod tučem u otkup zemljišta s postojećim maslinama, cilj mi je za 10 godina imati 1000 maslina, imamo već u planu i mali "brand", dogovorili smo s punionicom - to bi radilo 10-ak ljudi... to bi već bilo nešto... Ovako je to više manje "proizvodnja za vlastite potrebe" (iako se prodajom da lijepo zaraditi). Lijepo za tebe (zavidim), ali bez veće koristi za društvo.

Tko je glasao

No čovjeku ipak dođe tužno da

No čovjeku ipak dođe tužno da pripada generaciji koja svojim nasljednicima ili društvu neće ostaviti neki novi maslinik

Najmanje 80% ljudi u ovoj državi žividu na račun didovine i onoga šta su in roditelj stekli za vrime socijalizma. Da nije toga svi bi prpali po kontejneru. Neki su sve rasprodali a ja san svoju didovinu uzora. Sitija san se da državi otplaćujen ovi stan u Splitu. Isplaćeno je do sad 258 rata XD. Eto svaki misec u državni proračun čista lova. Poslin će mi udrit porez tako da ga neću nikad otplatit. Kako nema koristi za društvo?
Ka šta san već reka ljudi su prije uzimali kredit za kuću napravit a danas uzimaju kredit za priživit. Plaćat rate, poreze, leasinge, mobitele i ostale kapitalističke sheme. Ne samo moj otac nego većina očeva su napravili kuću. Danas u samostalnoj, demokratskoj, kapitalističkoj Hrvatskoj oću li ja sebi napravit ikakvu kuću? Čisto sumnjan!
Dabogda svi koji to želidu pošteno usadili plantaže miljun puti veće od mojih ali meni je dobro i s ovin šta iman.

Lijepo za tebe (zavidim)

Ako komšija ima dvi krave a ti jednu. Dabogda mu jedna krepala!

Tko je glasao

dvi tri krave...

... eh ti stereotipi.

Sa "zavidim" sam htio reći da je vjerojatno lijepo živjeti tako - samodostatno, da ti vlastita proizvodnja i usluge pokrivaju sve troškove, kao jedan mali svijet. Budući mi je cijela rodbina iz Istre i Dalmacije (i svi se bave i turizmom i maslinom, 99% isti način kao i ti) - znam taj način života.

A ono što me muči(lo) - to sam i pitao - bi li takav recept bio primjenjiv za cijelu RH. U situaciji u kojoj jesmo - ne bi. Budući država (mi) imamo ogroman dug, treba nekako namaknuti poreze. U situaciji kada bi svi imali paradajz u svom vrtu, prodali strancu koju litru ulja, iznajmili krevet - to bi bilo divno za nas, ali bi država bankrotirala u roku šest mjeseci. Bez proizvodnje koja će istinuti uvozne proizvode i možda postati izvozni... nema nama baš spasa.

A ako ovo ne možeš shvatiti nikako drukčije negoli kao neku "uvredu tvom načinu života", žao mi je, uopće nisam mislio to.

Tko je glasao

"Blažen je onaj koji zemlju djedova svojih ore volovima svojim"

Da se ne ponavljam @zap, već smo imali sličnu raspravu pa sam je se sjetio. Kužim tvoj način razmišljanja jer se prepoznaje zdrav razum, ali od silne šume ne vidimo drvo.

Evo od ranije.

drvosjek — Sub, 17/12/2011 - 21:39.
Metnuh plus

na dnevnik jer isti traži rješenje,a autor je obrazovana osoba,ali tu je kvaka 22,

Dopunjavam ga ekonomijom moje bake Jele.Prosto kao pasulj ,rekli bi Srbijanci.

Moraš od proljeća misliti na zimu.
Imati ušteđevinu za Nedaj Bože.

Svaki,ali baš svaki dan,potrošiti ( pojesti i popiti) koliko si možeš priuštiti tj.koliko si
zaradio ili uštedio od ranije zarađenog.

Nešto privrediti,rekli bi stvoriti novu vrijednost (uzgojiti pjevca i kokoš ili izmisliti novi softver ili novi alat,dati uslugu,proizvod). Ovo je moja racionalizacija.

Činjenica je: Kad je moja baka umrla,imala je spremljene novce i svu opremu da nas ne baci u trošak kada umre.. O tome ti ja pričam.

Ja proizvedem,izmislim,dam usluge,odradim,sve što potrošim,od viskija ,piva, do janjetine,zobi za konja i hrane za pse koliko god treba i ,malo više.

Nitko ne plaća moje račune,ali nisam pao u iskušenje da kupim novog džipa za lov jer si ga ne mogu priuštiti.
Kad su reklame na TV ,mjenjati program.

Mirovina mi je dosta iznad prosječne i ako mi je spuste na prosječnu-neću očajavati, samo ću smanjiti pijaču ili ću povećati proizvodnju pasa i konja.

Počet ću prijateljima naplaćivati (nešto sitno) neke usluge i sve 5.,ne budem rezao vene.

Kako za pojedinca,tako i za obitelj,a narvano i državu:Ne postoji besplatan ručak,pitanje je samo tko ga plaća.

Sve drugu je palamuđenje,švercanje,snalaženje i sl.

Uvijeks se pitam:Od kuda tolika gradska sirotinja koja traži da im političari,vlast,riješi životne probleme.

Što!? Da li ih je sram vratiti se na selo.

Mnogi žele stan odmah,novi auto odmah,mobitele odmah,laptope i kompjutere odmah,novi namještaj odmah.sve to u gradu i ljetovanje i zimpovanje na Master card,kredit.
Žele i glasuju za one koji im to nude.
Na selu su ostavili starce koji se zlopate,kojima dođu dva puta godišnje i žicaju lovu i hranu,a starci vrlo teško rade iako su već stari i imaju poljoprivrednu,minimalnu mirovinu od koje bi lako mogli živjeti.

E ,tu su naše rezerve. Deurbanizacija i ruralizacija.

žao mi je,oprostite,ali nije mi žao gradske sirotinje i ovih koji kopaju po kontejnerima,a imaju kuće (porijeklo) na selu, a drže stanove u gradovima vrijedne 100.-400 tisuća Eura

ETO TO SAM PISAO ranije.

Babe prodaju dukate da unukama kupe nove mobitele i kompove.
Sruši 40 stoljetnih hrastova da kupi unuku novi BMW
Grad hoće novu sportsku dvoranu.
Država hoće novi autoput
Ljudi žele na ljetovanje i zimovanje a nisu uštedjeli jer su lovu potrošili na špekule i đinđe.

Banka,kredit.

Dug je zao drug. Pokrij se koliko ti deka dugačka i sl.

Vremena su se promijenila, tehnolgija ispušta čovjeka, pitanje je-a kuda s ljudima.

sve dobro...

Tko je glasao

Romantično je to i zgodno

pa i vrlo razumno, a opet nerealno. Naime, ako ništa drugo, postoji već druga, pa i treća generacija građana koji više nemaju veze sa selom - niti babu, nit imanje.

Kao drugo, više niti najtipičnija seoska domaćinstva (ne govorim sad o farmerima s poticajima) nisu samodostatna ako nemaju barem jednu plaću/penziju u kući. Treba platiti struju, školovati djecu, kupiti poneku kućnu potrepštinu koja nije hrana... sve u svemu, potreban je redovit i stabilan prihod u vidu pravih novaca, barem prema trenutnom ustrojstvu svijeta. Uostalo, i ti imaš penziju i to nadprosječnu, a i ženina plaća, ako se ne varam, još uvijek pristiže... E sad, zamisli da toga nema i da ti žena plete čarape od dlaka isčupanih iz repa tvoga konja, pod uvjetom da je štrikaće igle naslijedila od bake :)

Već su moji djedovi i bake otišli u grad, ja sam dakle treća gradska generacija, a moja djeca četvrta, posjedujemo (mama, brat i ja zajednički) starinu od 30m2 i "vrt" od 71m2 - na njemu nam je jedne godine izraslo prekrasno cvijeće za koje su nas upozorili da su "vartićoke" - http://farm1.static.flickr.com/27/61044604_041e67a647_o.jpg

Sve u svemu, bez posla se ja i moja obitelj možemo fućkat!

Tko je glasao

pa i treća generacija građana

pa i treća generacija građana koji više nemaju veze sa selom - niti babu, nit imanje

E zato san ja ovde na pollitika! Šta će oni šta ima jedino podstanarski stan i ništa više? Ako njemu nije dobro onda neće ni meni bit dobro sigurno. Svrha poreza, stranih investicija itd. tribala bi bit da ovima omoguću da oni normalno plaćaju ti stan ka npr. u Švedskoj di niko ne kupuje stan jer in se više isplati bit podstanar. Jedan sa srednjon elektro školon može tamo bez problema misečno zaradit 20000kn. Radit će ka pas ali će ih zaradit. Tamo je to tako zato šta lovu od poreza i stranih investicija na putu do ovoga električara niko ne pokrade. Oni se ne opterećuju etničkin identitetima i imaju probleme s pucnjavon daleko manje nego mi.

Tko je glasao

čovječanstvo

Ljudi su prilično gadna gomila ponekad - recimo, traže hranu svaki dan! :)

I sad - da se u gradovima desi nekekav poremećaj (nemam pojma, nestašica goriva, embargo, nešto peto) i dođe do nestašice hrane - mislim da bi ovakve "samodostane farme" bile popljačkane dok si rekao keks. I pritom devastirane, kako to već ljudi rade.

Odosmo mi u krivom smjeru s raspravom. Naša realnost je da smo dužni. Uzeli smo tuđi novac i treba ga vratiti. Ako nećemo milom, vratit ćemo ga silom. Budući da štednja ima vrlo male učinke (smanjiš nekom plaću, pa taj manje kupuje, pa opet imaš manje od poreza) - bitno je poticati proizvodnju - smanjenjem poreza obično.

Jedan broj "gradskih" ljudi bi sutra mogao prodati sve što ima po gradovima (pa makar ispod cijene), kupiti kuću i imanje "na selu" - i ovako živjeti. I to je sasvim ok. No mislim da ne bi mogli svi, daleko od toga. A da ne govorim da bi to dovelo do urušavanja sustava. Lijepo je prodavati masline turistu, a još je ljepše u susjednom gradu imati KBC kad dobiješ infarkt. Lijepo je reći "ja sam se namirio" - ali ti turisti dolaze nekakvim cestama, trajektima i slično, a to košta.

Želim reći da svijet nije više ni blizu tako jednostavan kako pokušava biti opisan u ovom komentaru "ja prodajem masline i nisam nikome dužan". A i ironija je da je to ipak cca 100 kn po litri maslinovog ulja (što si domaće stanovništvo teže može priuštiti, već kupuje uvozno, španjolsko, po 40 kn litra) kupuju stranci. Dakle - uvoz se time ne smanjuje.

No, štogod napišem o ovoj temi s ovim stavom će se shvatiti da pišem protiv nekoga osobno, pa nemam volje. Uglavom, baka Jela je imala sreće, jer se za njezin glas političari nisu borili "ako glasate za mene u vašem ćemo mjestu napraviti aerodrom i auto-put" niti su se u njena vremena dobivale tolike provizije. Meni je to ipak malo zabijanje glave u pijesak. Dobro je za živce, ali ništa više od toga.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 2
  2. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 27
  3. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 26
  4. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  5. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  7. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  8. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  9. Vargate od Weteran komentara 16
  10. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 66
  11. ona i mi od aluzija komentara 0
  12. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  13. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 87
  14. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  15. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  16. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 59
  17. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  18. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 135
  19. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  20. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  21. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 199
  22. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  23. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  24. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 33
  25. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 39

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • boltek

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom