Tagovi

Protiv investicija

Ja sam protiv investicija!
I to protiv bilo kakvih investicija, domaćih ili stranih, javnih ili privatnih, velikih ili malih, u poljoprivredu ili u turizam.... bilo kakvih.

Eto, kad nitko neće ja ću biti protiv investicija. Dobro, ima nekih koji su protiv pojedinih investicija, Plomin, Srđ, ali i ti su u načelu za investicije, ali su protiv tih pojedinih investicija.
Ja sam protiv investicija u načelu.

Zar vama nije čudno to, imate stotine udruga i interesnih skupina koje su za ovo i za ono, ali niti jedna nije protiv investicija kao tavih.
I svi su u načelu za investicije i vlada i privatnici i građani, a servira nam se da će nas investicije spasiti, da su one rješenje problema.

O investcijama kao takvim se uglavnom govori u pozitivom svijetlu, i stalno se po medijima i od strane političara i kapitalista priča o njima. Ne budi li vama to sumnju?

Mislim, ja volim pečenu teletinu, ali da mi svaki dan dolaze ljudi govoriti kako je pečena teletina dobra i kako je super za jesti, ne bi li to pobudilo sumnju. Ako ti se nešto sviđa, ne treba te stalno uvjeravati kako je to dobro i super, zar ne?

A onda da svaki dan jedem samo pečenu teletinu, na kraju bi mi se zgadila. Ko i investicije uostalom.

A stvar je i u tome da oni koji stalno pričaju o investticijama nikako da ih i ostvare, to je kao da ti stalno netko priča da će ti donijeti pečene teletine, a tu teletinu nikako da vidiš.
A da stvar bude gora taj isti non-stop žica neke pare i povlastice u zamjenu za pečenu teletinu.

Poslije nekog vremena cijela ta priča i cijeli taj kocept mora pobuditi sumnju, mislim to sa pečenom teletinom, ovaj investicijama.

Evo nekih stvari koje ne valjaju s investcijama. One donose kratkoročnu dobit, a dugoročno nas i dalje vuku na dno.

Hoće li investicije u željeznice i elektrane donijeti bolji život?
Za njih ćemo se zadužiti vani, i dosta stvari će se uvesti što znači da ćemo poticati razvoj stranih banaka i strane idustrije. To će na kraju plaćati građani kroz poreze i cijenu struje i željezničkih usluga.
Grade se kapaciteti za domaću potrošnu koja će morati plaćati uvezena dobra, što znači daljnje iscrpljivanje i osiromašivanje zemlje i u prvom redu građana.

Strane investicie isto ne valjaju, tu će stranci dovesti pare i opremu izvani, i ako i naprave nešto za izvoz to znači da će i dobra ići vani kao i profit. Zauzvrat ćemo se mi odreći, po običaju, poreza te će tako ovi investitori pokupiti profit, a nama će ostati briga za infrastrukturu koja će omogućiti dobro poslovanje investitorima i briga o radnoj snazi koja mora biti jeftina i dostupna tim investitorima.

Tako sad imamo smanjeni pdv na turizam, ali autoceste i drugu infrastrukturu za dobar turizam plaćaju građani iz poreza.
Grad mora biti čist za turiste, a ne za građane i koga briga ima li mjesta u vrtićima ili je li grad dobro funkcionira.

Ili treba dozvoliti zagađenje ako to paše investitorima, a građane ko pita, a na kraju će oni plaćati zdravstvenu skrb za one koji se razbole.

Osobito me živcira cmizdrenje investitora da im je sve skupo i da moraju čekati na papre i boriti se s birokracijom.
Pa što, moramo se svi s tim boriti i svima nam je puno toga skupo, a te skupe stvari i te dugočekajuće dozvole nisu za investiranje viška i gomilanje profita.
Nama je skup život, mi čekamo dozvole da bi mogli dostojastvemno živjeti i ostvariti prava koja imamo, za koja smo plaćali i plaćamo i nemamo nikakve povlastice i olakšice.

Dakle skupo vam je i dugo čekate na red? E pa stanite u red cmizdravci, ima nas još!

Uostalo čemu nove investicije? Što će nam nove štale kad su i one koje imamo prazne, novi strojevi kad ne rade ni oni koje imamo, nove tvornice kad se zatvaraju one koje sad imamo, novi stanovi kad i sad imamo brdo praznih...
Naravno, stvar je u tome da investicije nisu investicije. One ne služe da bi se nešto proizvodilo jer to možemo i bez velikih novi ulaganja. One su sredstvo potrošnje, zaduživanja i što je najvažnije one su obećanje bolje budućnosti.

A naravno to je i ono najvažnije što se tiče investicija.

Investicije su postale čaroba riječ, nešto u što se sve i svašata može utrpati. One su obećanje bolje budućnosti i nada i posao i stvar i sve što bi trebali željeti u jednom. One su sve, a to znači da su ništa, obična ideologija.

Investicije su tek obećanje bolje budućnosti i izgovor da se ne radi ništa sada niti u drugim područjima koja nisu mjesto investicija. One su obećani raj, samo jedna u nizu riječi koje bi nam trebale olakšati sadašnji težak život, čisto obećanje budućnosti, bijeg iz današnjeg očaja, ideja da je život negdje drugdje, tamo u svijetu investicja.

A sjećate se što je sve bilo prije investicija?

E da nam je imati svoju državu pa će sve procvitati. Pa onda smo je dobili, ali onda kad dobiješ onda shvatiš da je život negdje drugdje.

E samo kad uđemo u EU sve će procvitati, a kako se približavamo EU i kako nam i to obećaje bolje budućnosti istu neće donijeti vrijeme je za novu riječ koja će biti obećanje bolje budućnosti.
Vrijeme je da počmemo čekati novog mesiju, vrijeme je za INVESTCIJE!

Tagovi

Komentari

imaš 150 mil?. imaš sve u jedan (dan) i uz puno lijepih riječi

Članak 1.
........
Ovim se Zakonom u svrhu učinkovitog i što bržeg pokretanja gospodarskog razvitka svih dijelova Republike Hrvatske, stvaranja i razvijanja preduvjeta za napredak i socijalno blagostanje njenih građana te postizanja bolje i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku kao i osiguranja boljih uvjeta za gospodarenje tim dobrima i održivi razvitak, uređuje određivanje strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, pozivanje investitora i koordinacija provedbe strateških projekata, raspolaganje s nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata.
...........
Članak 8.
.........
Kao strateški projekti mogu se kandidirati i odrediti projekti koji su sukladni s relevantnim resornim strategijama, za koje se procjeni da u značajnoj mjeri mogu povoljno utjecati na gospodarski razvitak pojedinih odnosno svih dijelova Republike Hrvatske, stvaranje i razvijanje preduvjeta za napredak i socijalno blagostanje njenih građana te postizanje bolje i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku kao i osiguranje boljih uvjeta za gospodarenje tim dobrima i održivi razvitak.
................
Smatra se da projekt može imati povoljan utjecaj u smislu stavka 1. ovoga članka ako je vrijednost njegova ukupnog ulaganja najmanje 150.000.000,00 kuna, ili ako se njegovom provedbom ispunjavaju neki od slijedećih kriterija:
– stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja ljudi,
– izravno ili posredno znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za razvoj turizma i gospodarstva,
– znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za proizvodnju proizvoda i usluga za izvoz,
– projekat se realizira u nerazvijenim ili manje razvijenim dijelovima Republike Hrvatske, ratom pogođenim područjima i otocima
– povezuju ili grade prometni, energetski, elektronički komunikacijski ili drugi infrastrukturni ključni objekti značajni za razvijanje strateških djelatnosti ili podizanje ukupne razine sigurnosti i kvalitete života i zdravlja građana te zaštite okoliša,
– povezuju prometno izolirani dijelove Republike Hrvatske,
- doprinosi aktivaciji neaktivne imovine u državnom vlasništvu,
_ znatno doprinosi povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora
energije,
– uvode ili razvijaju nove tehnologije kojima se povećava konkurentnost ili ekonomičnost u gospodarstvu, pojedinim sektorima ili javnom sektoru i/ili kojima se podiže ukupna razina sigurnosti i kvalitete života i zdravlja građana te zaštite okoliša,
– znatno doprinosi razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja,
– ispunjava obaveza preuzeta međunarodnim ugovorom ili
– ispunjava obaveza zajedničke politike s Europskom unijom.
............
Prilikom odabira projekata koji se kandidiraju i određuju kao strateški, prednost se daje projektima za koje se procjeni da:
– imaju veći učinak na ukupni gospodarski razvitak,
– pozitivno utječu na više gospodarskih djelatnosti i/ili na stanje u više oblasti javnog sektora,
– u većoj mjeri doprinose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša.

nemam povjerenja u procjene kojima je vrlo uzak interes, a svodi se na interes pojkedinaca. "zapošljavanja" rezultiraju ukidaanjima stotina tisuća radnih mjesta

investicije mogu i moraju imati MALI investitori - hrpe malih

Tko je glasao

dosjelost, prodaja zemljišta i "oštećen" veliki investitor

......U Dubrovniku smo imali slučaj sličan bračkom - da je nekolicina sudaca temeljem dosjelosti dodjeljivala vlasništvo nad česticama na Srđu osobama koje su neosnovano tužile osobe preminule još u 19. i početkom 20. stoljeća te tako dobivene posjede odmah prodavale tvrtki Razvoj golf d.o.o. Time su oštetili Dubrovnik za više milijuna eura vrijedno zemljište, jer bi temeljem zakona ta imovina, zbog izumiranja obitelji vlasnika, pripala jedinici lokalne samouprave. Grad Dubrovnik u sprezi s potencijalnim investitorom na Srđu uopće nije podnio kaznene prijave niti zatražio poništenje ili obeštećenje. Nevjerojatno zvuče podaci da su temeljem izjave dvojice svjedoka o tome da su tužitelji punih 20 godina (uključujući ratno i poratno razdoblje, dok je Srđ još bio miniran) sakupljali drva i majčinu dušicu na neisparceliziranim česticama u vlasništvu dvjestotinjak obitelji. Ono što je u najboljem slučaju krađa drva ili branje bilja na tuđem nepodijeljenom vlasništvu postalo je ovim sumnjivim sudskim odlukama osnova za stjecanje vlasništva.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/243149/Zakon-o-investicijama-moze...

'Ako je usvojen Prostorni plan, ako su u demokratskoj proceduri usvojeni i niži urbanistički planovi i ako je investitor mukotrpno kupovao parcelu po parcelu i tako potrošio 40 milijuna eura, čime je usput i obogatio neke ljude, pa tko to ima pravo zaustaviti?!' zapitao se Grčić.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/245572/Tko-ima-pravo-zaustaviti-g...

Tko je glasao

kad vidim ovakve uzroke i

kad vidim ovakve uzroke i ovakve posljedice, dođe mi da se malo zaigram s osnivanjem "antiinvesticijskog pokreta" i malo iritiram ova naše proinvestitore i svekoliku javnost.

zamisli šoka da se u javnosti u medijima pojavi netko tko je protiv blo kakvih investicija. e to bi već bio pravi performans.

nažalost, pripremam se u skoro vrijeme ući u poduzetničke vode, i taj moj poduzetnički pothvat mi uzma dosta vremena i snage i volje za bilo što drugo, a i kontaminirao bi ovaj svoj projekt politčkim igricama i antiinvesticijskim aktivzmom.

najbolje bi bilo da netko drugi to obavi umjesto mene :).
to bi bilo u skladu s današnjim vremenom gdje se uvijek od drugih očekuje da obavi naš posao, i gdje smo spremni podržati prava onih drugih. (onih s kojima nemamo kontakta u svakodnevnom životu i čija prava ne zahtjevaju od nas sudjelovanje i odricanje; recimo borba za prava crnaca i indijanaca u SAD).

dakle ne svi a jednoga, jedan za sve; već ja za drugoga a drugi za mene.

Tko je glasao

Šta preostaje kada sve

Šta preostaje kada sve prodaš? Čitavo stanovništvo se pretvara u radnu snagu. Investicije nas, dakle, vraćaju u polukolonijalno društvo. Već od 2005. godine odliv neto profita u novim članicama EU veći je od deficita platnog bilansa. U vreme krize, posle 2009. godine odliv kapitala preko računa investicija čak je tri do četiri puta veći od priliva stranih investicija. Prednosti, o kojima se mnogo priča, kao što su tehnološki napredak, povećanje konkurentnosti i slično, uglavnom su reklamne priče. I sam verujem da firma koju prodate multinacionalnoj kompaniji postaje efikasnija, ali u čiju korist?", kaže Mencinger.
http://www.seebiz.eu/mencinger-balkanske-drzave-postaju-polukolonije/ar-...

Tko je glasao

blagodati neinvestiranja

svako malo nam se govori o propuštenim prilikama i propuštenim blagodatima za društvo zbog toga što se nije invastiralo u ovo ili ono.
a što je s blagodatima neinvestiranja. koliko bi nam život bio lakši da se nije investiralo ili da su barem investcije bile manje.

zamislite da se nije investralo u sve one dvorene za rukometno pvenstvo, koliko bi manje zaduženi bili, koliko manje mutnih polova, koliko bi manje gradovi bili opterećeni dugovma, koliko bi gradovi više mogli dati svijim građanima.

a da se nije investiralo u svinjogradnju sopnica jelkovec ili kako se već zove. koliko bi bilo lakše građanima zgb. možda bi grad mogao i imati manje namete te bi imali konkurentniju sredinu za proizvodnju. investicije su uzrok nekonkurentnosti.

a zamislite da se nije gradila autocesta prema dalmaciji. recimo da se je od postojeće A1 napravila brza cesta s dva traka, jedna cijev kroz sveti rok. bio bilo bi dovoljno da imamo samo jedan maslenički most i to onak koji sad imamo na mjestu gdje je bio stari srušeni.

kakve bi to bile uštede, i koliko bi manje bili zaduženi. ne bi plaćali cestariu, ne bi se stvarale gužve na aplatnim kućicama, ne bi u cijeni goriva bilo uključeno 60 lipa po litri za autoceste...

investicije guše konkurentnost i povisuju cijenu zaduživanja.

Tko je glasao

jednom napisah da ne treba

jednom napisah da ne treba graditi pelješki most već te novce sasuti u ono što je stanovnicima Pelješca potrebnije, nije dobro dočekano.

Tko je glasao

Slično mene dočeka kad istu

Slično mene dočeka kad istu stvar kažem samo za ideju mosta kopno otok pasman. Ispadnem skoro veleizdajnik.

Tko je glasao

Ja spomenuo tunele

pa isto doživio pljuvačinu ,a za tunele ima čak nekoliko verzija:
-da se kopa
-da se polaže na dno
-da se sidri na određenim položajnim dubinama

Međutim ,kod nas trebaš najprije uložiti koji milion u financiranje koje se zove doniranje stranaka ,pa imati jaki skupi loby ,pa ispodmićivati puno što viših što nižih činovnika itd...

sve dobro...

Tko je glasao

za sad mi imamo dobar sistem

za sad mi imamo dobar sistem koji se zove trajekt. nije to nešto savršeno ali je poprilično dobro.

mostovi tuneli i slična čda maju smisla ako se stvarno to isplati jer imamo prevelik promet ljudi i roba koji je jeftinije prebaciveti s kopna na otok mostom nego trajektom, inače to e trošak i teret svima.

ja sam za to da se razumno troše pare, i moje i tuđe.
živcira me kad se moji boduli ne poašaju kako boduli.

napraviti most da božeš brže doći s jednog mjesta na kojem nema posla, na drugo mjesto na kojem nema posla nema smisla ako most gradiš da ljudi lakše dođu do posla.

Tko je glasao
Tko je glasao

M da

da im nije bilo predstavnika islamske zajednice u RH ne bi me začudilo da su im odnijeli na dar ,recimo kulen i pršut;-)

Zasigurno dobar dojam ostavlja i činjenica da je sada kod nas na vlasti klika koja promiče ideologiju gdje je pederastija normalna ,gdje se droge dekriminiliziraju ( tipa : djeco uživajte u sexu i drogama ) ,a kod njih tamo se za to može lako ostati bez glave.

Joj ,joj.

sve dobro...

Tko je glasao

evo danas najprije u

evo danas najprije u jutarnjem maras pila o investicijama, večeras josipović na hrt-u isto o nužnosti investicija.

za svaku glupost nađeš drugu stranu, i za svašta se kaže da treba čuti i drugu stranu, ali kad su investicije u pitanju onda ništa.

što ti je snaga ideologije. ne da ne dopuštaš drugima da se protive nečemu (investicijama) nego uopće ne posoji ideja u glavama tih ljudi (novinara, političara) da bi netko bio protiv svete krave ideologije (investicija).

Tko je glasao

jedan od vecih problema sa

jedan od vecih problema sa tim investicijama i popularnosti te rijeci i pojma kod politicara svih fela jest

sto blage veze nemaju sto su investicije, sto zele s tim postici, kakvi su efekti ... itd.. no eto cini im se da ce produziti svoju vlast ako se te neke "investicije" pojave i to j ejedini razlog zbog kojeg ta rijec ne silazi ni sa naslovnica ni iz politicke retorike..

nadalje, nitko od njih nema nikakvih zakonskih i nikakvih drugih obaveza za promasene investicije u kratkosrocnom ili dugorocnom smislu.. pa ih to niti ne zanima jer ionako nemaju nikakve obaveze prema posljedicama.. zato je to sve zajedno jako opasno... kapitalne investicije dolaze od drzave, a vode ih ljudi koji nemaju nikakvu odgovornost prema posljedicama..

ostale investicije, privatnog kapitala u sprezi sa bankama koji su posljedica takoder politickih trendova i djelovanja pod ili zbog lobiranja krupnog kapitala .. do kojih se dolazi izmjenama zakona i pravila ili smjernica ovih ili onih jednakih su posljedica kao i drzavne... bar sto se tice ovakvih i slicnih koje @magrac spominje.. politicari nemaju ama bas nikakvu obavezu stimulirati ista sto je suvislo za drustvo, okolis, na koncu drzavu ili grad... njihov mozak funkcionira iskljucivo u periodu njihovog mandata ili zeljenog mandata a steta ostaje desetljecima iskljucivo gradanima..

i tako investicije postaju besmislena rijec i besmislen pojam... naprosto zato sto ih stimuliraju oni koji ne znaju sto rade, nije ih briga i ne snose posljedice za ucinjeno...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

to je i probrem intelektualne

to je i probrem intelektualne lijenosti. investicije su dobre, točka.
nema rasprave, nema razmišljanja, ništa one su dobre i to je to. zato je baš i važno usprotiviti im se, da ljudima pokrenu njihove "sive stanice", bar onima koji ih imaju.

Tko je glasao

...znači ništa, nema novog

...znači ništa, nema novog Kolumba, nema nove istočnindijske kompanije, niti novog Cortesa...znači nema love..baš šteta.
Što ćemo, kud´ ćemo?
...samo ostaje oteti lovu unucima u budućnosti da bi je danas "investirali" a nek´ si oni misle što će s tim dugovima...
Još i mogu razumjeti da one što ne žele ili nemaju potomke nije briga...ali, oni što ih iza sebe misle ostaviti, kako misle da će se ta današnja djeca moći nositi s nasljeđenim fantomskim dugovima i svojim životnim potrebama? a bez produktivnih radnih mjesta....

Tko je glasao

kako misle da će se ta

kako misle da će se ta današnja djeca moći nositi s nasljeđenim fantomskim dugovima i svojim životnim potrebama?

kako ne kontas?
djeca, unuci i oszali potomci onih koji odlucuju o zaduzivanju su zbrinuta.
zaduzuju se potomci obicnih malih ljudi da bi potomci onih koji nas zaduzuju bli zbrinuti

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

aaaa...

...dugo mi je trebalo ali sad´ kužim....
Znači ipak će netko biti zbrinut, na sreću....i to cvijet nacionalne inteligencije, sačuvani genetski materijal, ...da ne odu, to svakako treba spriječiti...da ih sunce domovine i dalje najbolje grije
...kako dalekovidno...nije loše, ipak neki znaju što rade
a ostalima "nigdar ni´ tak´bilo da ni´ nekak´ bilo a nigdar ni ne bu da ve nekak´ne bu´"

Tko je glasao

da, apsolutno sam protiv svih

da, apsolutno sam protiv svih investicija kojima na ledja tovarimo sve veci i veci dug, dok povlasteni zbrinjavaju svoje potomke do 5-tog koljena i dalje.

Nekako, kada pomislim na pompozno najavljivane investivice ne mogu a da se ne sjetim nagibnih vlakova, silnih firmi koje su uzletjele u visine pa se, pod teretom kredita stropostale kao kule od karata i sve to u nekoliko godina, silnih betonskih kostura diljem hrvatske, koji su podizani kao pompozno najavljivane investicije, e da bi promjenom vlasti odjednom za iste ponestalo i interesa i para pa sada ukrasavaju lijepu nasu.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

to je to. investicije su

to je to. investicije su također i druga riječ za gomilanje dugova i povećanje opće zaduženosti, jer se skoro sve ostvaruju pomoću zaduživanja.

pošto je zaduživanje nepopularno onda je bolje zvati ga investicijom.

recimo da sad ja kupim novi auto i kažem: zadužio sam se da kupim novi auto." to zvuči loše, ali :" investirao sam u novi auto" to već bolje zvuči, a " investirao sam u prijevozno sredstvo koje će mi omogućiti da dođem na posao" to već zvći super. pazi samo, tu imamo u istoj rečenici i investiranje i posao, to ne može biti loše.

a naravno poslije nekog vremena će se ljudi pitati otkud toliki dug.

Tko je glasao

ma kakvi ljudi

Samo im reci "Nisam dužan puno nego sam se preinvestirao."

Tko je glasao

Oko osamdeset

posto zakona ,pravilnika ,uredbi i sl. treba jednostavno proglasiti nevažećim.
U sektoru gospodarstva sankcionirati samo ono što čini štetu drugima.

U mom kraju masa zemlje leži i raste u korov jer nema ovdje vlasnika koji su od Srbije do Kanade.
Zemlju treba obrađivati a vlasnicima kad se pojave dati pravičnu naknadu.

sve dobro...

Tko je glasao

Umišljena slijepoća

Oko osamdeset posto zakona ,pravilnika ,uredbi i sl. treba jednostavno proglasiti nevažećim.

Netočno!

Od donošenja božićnog Ustava kompletna upravno - pravna infrastruktura generirana po nelegalnom sastavu Sabora jest i de iure i de facto nelegalna i nelegitimna, dakle 100 %. Sustav treba vratiti u ustavno stanje što znači ukinuti kompletne rezultate vladanja i upravljanja državom u zadnjih 22 godina i stanje vratiti u nultu poziciju što naravno nije moguće legalnim putem. Nepravde se umnažaju eksponencijalnom krivuljom... do kritične mase...sve ove priče jeftin su folklor!

Tko je glasao

što se tiče zemlje nije puno

što se tiče zemlje nije puno bolje ni kod mene na otoku.

što se tiče zakona treba tu neka prava mjetra, ali još važnije je treba nekako odlučiti što hoćemo, natjerati i sebe i druge da apsolutna pravda nije moguća i da pravda nije ono kad je po tvoju.

recimo ljudi grintaju protiv zakona i pravila i petljanja države, a čim se neštodogodi odmah ide priča, pa gdje je inspekcija, što su radile socijalne službe, zašto se ne uvedu neka pravila...

treba paziti što želimo, mogli bi to i dobiti. oni koji kažu da treba ove što rade protiv zakona dobro kazniti onda kažem neka prvo kazni sebe, jer i on nepropisno parkira, ili radi na crno ili živi u nelegalizranoj kući. onda se ljudi naljute na mene. ne znam zašto.

Tko je glasao

Ivesticije

Ivesticije su za našu vlast duda varalica kojom opravdavaju svoju nedoraslost za položaje na koje su zasjeli, jer Oni su sami najveća brana razvoju ove napaćene zemlje. Jedino što sigurno znaju jest, trošiti zajednički novac, i to na projekte koji neće sami sebe otplaćivati i stvarati novu vrijednost. Najbolja investicija za ovu državu bi bila da se građani zahvale svima koji su nas doveli u današnje stanje.

Tko je glasao

ne treba zaboraviti da su

ne treba zaboraviti da su autoceste bile nvesticija kkoja nas treba spasiti i razviti zemlju, povezati sjever i jug, donijeti poslove u zapuštene i napuštene krajeve.

sad istu priču pričaju sa željeznicama. pa zar već nismo povezani, što će poslije toga možda treba aerodrom u svako selo, da se razvije i poveže.

Tko je glasao

Ne treba zaboraviti

Ne treba zaboraviti što se autocesta tiče da je njihova izgradnja bila u biti samo način kako se pljačka država, i poveća vanjski dug države. Sve drugo su priče za malu djecu.

Tko je glasao

ona je dio ideolagije i

ona je dio ideolagije i legitimiranja vlasti koji je omogućio lupežima da lupežaju. kao tvornice propadaju ali samo nek stigne autocesta i sve će opet procvitati.

a kad je tako i kad je ona tako važna (autocesta) onda možemo i tolerirati lupešćinu jer poslije investcije biti će za svih, sve će naprijed ići. tako se je barem mislili.

a autocesta kao obećanje bolje budućnosti omogućila da ljudi lakše prešute razne druge pljačke tvornica i prostora, jer eto izdržaćemo ove lupeže i nepravdu dok se ne napravi autocesta a onda će se uz nju izgraditi nove, ma neka lupeži unište ove stare tvornice ionako su propele odavna, nova cesta će sama donijeti progres.

Tko je glasao

i ja sam protiv, i baš mi je

i ja sam protiv, i baš mi je drago vidjeti da nisam sasvim sam. I novi sam u društu protivnika investicija. Stigao sam tu zadnjih dana nakon što sam nekoliko puta sa tugom iščitao Glavni plan i strategiju razvoja turizma RH. Način na koji je došla do Vlade i prošla Vladu, sadržaj, a naročito izostanak kvalitetne društvane rasprave o ovom dokumentu doveo me u tvoje društvo. Ne želim investicije, doli investicije. Molim nekoga da napiše dnevnik i otvori raspravu o ovom dokumentu.

Tko je glasao

kod mene su ivestitori kupili

kod mene su ivestitori kupili hotel i restoran u mjestu i pričali o ivestiranju u nove kapacitete, evo već godinama imamo prazni prostor koji služi za parking, i kupili su terene od ljudi za razvoj turizma uz mjesto bivšeg hotela. tamo su nekad ljudi sadili krumpir a sad nema ništa osim zdrače, eto ti investtora.
marina u Sutomišćici je u bankrotu, a izgleda da se rasturilo brodogradilište u Lamjani da bi tamo napravili još jednu marinu.

i tako od tih investitora sve što imamo je jedno veliko ništa i par radnih mjesta za plaću od 3000 kn.
sve što su proizveli je jedno veliko ništa, a da smo bez tih investitora imali bi i brodogradilište i hotel i restoran i kompire. možda ne bi to bili ekskluzivni kumpiri s pet zvjezdica ali bolje i to nego ovo sadašnje ništa s 5 zvjezdica.

Tko je glasao

ja ti to malo drugačije

ja ti to malo drugačije važem. Na jednu stranu vage stavim ono što imaš danas, ništa sa 5 zvjezdica draču bez kumprira, a na drugu ono što ćeš imati za 20 godina, općina bankrotirala pod kreditima, hoteli izgrađeni i etažirani u koje nikad nije ušao turist, plaža ograđena na ulazu kupi kartu i okreni boršu da ne bi slučajno unio sendvič ili sok, ostale plaže ograđene ali bez ulaza, morski semafori reguliraju promet plovila nautičkog turizma.
Sa sjetom ćeš se sjećati onog tvog ništa dnevnika. Kumpiri će ti biti najmanji problem, ja odavno jedem one s Cipra i iz Egipta, isti ka naši, ukusni, zdravi, jeftini.

Tko je glasao

slažem se s tobom, samo s tim

slažem se s tobom, samo s tim da od ulaska investitora mi imamo ništa, s hotelom ili bez njega.

investicija nije prostor uključenja nešto što uključuje ljude, društvo i prostor investicije. investicija isključuje ljude iz onog što je investirano.

prostor investicije, postaje prostor praznine, sada imamo prazan teren, ali kad se i izgradi ne znači da će to prestati biti prazan prostor za mještane. to će biti mjesto za turiste, radnici će možda biti izvani, dakle to će biti prostor isključen iz života mjesta a ne uključen u njega.

slično je i sa srđem npr. dok jedni pričaju o milijunima i investiciji problem dubrovčana jest da će taj prostor postati bijela mrlja, praznina kojoj nemaju pristup na samom rubu grada. prostor koji je za njih ništa a opet od njega ne mogu razvijati svoj grad kako hoće.

hotel nekad i sad to je druga stvar, nekad je on mještane uključivao u svijet, i hotel je bio uključen u život mjesta. sad se ne radi o razvoju mjesta već profitu za investitore.
hotel je bio nadopuna i obogaćivanje mjesta, a sad je mjesto tek kulisa, nadopuna hotelu. njegovoj ponudi. mjesto je tu da stvori sliku uspavanog malog mediteranskog mjesta sa svojim kaleticama i lokalnim domorodcima. nešto što može podići cijenu hotelskog smještaja. inaće bi ga mogli graditi i u nekoj pustoši daleko od ljudi i mora.

kako s hotelima tako i s tvornicama i stanogradnjom. investicija iscrpljuje prostor i stanovnike umjesto da ga obogaćuje.

Tko je glasao

Mi smo ušli u razvoj

Mi smo ušli u razvoj scenarija u kojemu hotel uopće neće biti hotel. Zvati će se hotel ali će u njemu u stvari biti stanovi. Strategija uvodi i novi termni zatvorena koncesija, što bi to moglo biti. Itd.itd. Nemam puno vremena za pisanje pa ću ga pokušati utrošiti ga na pisanje jednog dnevnika idućih dana...

Tko je glasao

Dolje investicije !

Pored tolikih zapuštenih i napuštenih turističkih objekata u poluraspadanju, kampova, vojnih objekata i poligona, samo bi luda i neodgovorna vlast dozvolila devastaciju prostora u cilju novih turističkih kapaciteta, ništa ne naučivši iz bolnih iskustava zemalja u krizama. U to ime podsjećam na slučaj Španjolska (ne propustite titlovani video) - http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/tsunami-urbanizacije-slucaj-spa... .

Ovaj je primjer toliko bolan i poučan da bi daleko pametnije bilo ustati protiv BILO KOJEG golf projekta, makar uz pokoji kolateral, nego dopustiti realizaciju scenarija. Uostalom, nitko nije propao zato što NEMA golf terena :) Nitko nije niti procvjetao zato što je napravio gomilu golf terena. Budala uči na vlastitim greškama, a pametan na tuđim, pa kako ovi naši golf "developeri" i lobisti nisu budale, ostaje samo za zaključiti kako se radi o zločinačkom planu otimanja prostora i resursa u svrhu punjenja isključivo vlastitih džepova, a na štetu građana i zajednice.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

stvar je u tome da ti ljudi

stvar je u tome da ti ljudi niti žive tamo gdje investiraju, niti žele kroz dulje vremena tamo raditi i zarađivati sve je to obrtanje kapitala i to što brže ro bolje, uništiš, potrošiš prostor i ideš dalje.

Tko je glasao

Dodatak...

Kako je jedna lijepa zgrada, simbol tradicije grada Šibenika, unatoč 150 kg epsploziva šaptom pala, radi investicija - http://www.advance.hr/vijesti/sibenik-nakon-111-godina-sa-150-kg-eksploz...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

I ja sam protiv investicija

... ovako artikuliranih kako ih mi imamo.

Ja sam i protiv zemlje znanja ... ovako kako je artikulirano.

Medutim, zelim reci nesto sasma drugo.
Prema teoriji sustava, naime ako promatramo pojedine elemente sustava onda je posve izvjesno da: nije za nekoga nesto isto kao za nekog drugog to isto. (Ni pitanja feminizma nisu isto: za zenu u odnosu na drugu zenu ili pak za zenu u odnosu na muskarca ili pak u odnosu muskarca i muskarca)
Investicije za visoko obrazovane ljude, mlade, stare, investicije za drzavne cinovnike, politicare,.. su medusobno razlicite stvari.
Za visokoobrazovane ljude investicije su dobre ako su izrazito visoke inace nisu. Investicija u jedno radno mjesto visokoobrazovanog covjeka je iznosa za mozda 50-100 (da sad ne pretjerujem) radnih mjesta niskoobrazovnih ljudi. Za politicare je investicija dobra ako je za sto vise radnih mjesta inace ne. Dakle cvrc vec je tu kratki spoj.
Investicija za mlatimudane, reketase ... tim je bolja ako je bezveznija i kriminalnija. Takoder i za politicare koji zele izvuci pinku, za njih je isto vazno da je cim bezveznija.

Mislim da je jasno sto mislim i zasto sam protiv investicija.

Drustvo je sastavljeno od svih nas i izrazito smo kompleksno meduuvjetovani.

PS Investicije su samo sredstvo, ne cilj i smisao. Oni koji misle da nije problem u investicijama, mislim da misle na to da je vaznije imati cilj i smisao, a da onda za to investicije se vec nekako nadu.

Tko je glasao

što se tiče investicija one

što se tiče investicija one jesu ono što sam rekao u dnevniku, obećanje bolje budućnosti.

investicije su dobre za vlast jer tako skidaju odgovornost sa sebe, nije posao vlade da stvara nova mjesta i gradi, to je posao investitora, a oni tek trebaju doći.
i kad ne dođu onda se svi možemo čuditi i ljutiti zbog toga, ali sami ne moramo ništa poduzimati.

vlada ne radi, ona ona djelue i stvara klimu za investitore koji će raditi. posao vlede je da djeluje proinvestcijski, smanji doprinos 2% i onda čeka da to počme djelovati na investitore, ako ne uspije onda će napraviti nešto drugo i čekati hoće li i to djelovati. aktivan rad i intervencija nije posao vlade ni hnb, niti ikoga drugoga.
investicija je za sada lijepi anestetik, samo nek dođu investicije i sve će biti bolje. eto nade u bolju budućnost bez puno uznemiravanja.

pasivnost je nova aktivnost.

Tko je glasao

Nije loše ponekad stvari

Nije loše ponekad stvari dovesti do apsurda, jer se tako uklone naslage viška značenja i omogući jasniji pogled u srž. Evo kako ja vidim tu priču o investicijama: paradigma kapitalističke ekonomije je da se u cirkulaciji kapital uvećava. Svi znamo da uvećavanje kapitala ne znači primarno uvećanje uporabnih vrijednosti dobivenih proizvodnjom, nego profita iscijeđenog eksploatacijom resursa (uključujući i one ljudske). Iz tako postavljene paradigme slijedi da se kapital neće kretati (čitaj investirati) ukoliko ne vidi interes, odnosno, mogućnost da sebe uveća. Tamo gdje tog interesa nema, kapital neće dolaziti. Dok postoji konjunktura (ponuda/potražnja), kapitalističke ekonomija funkcionira, ali kad ona oslabi ili zapadne u ozbiljne poteškoće, lančanom reakcijom kapital se uvlači u svoju kućicu i time prouzroči zastoj ekonomskih aktivnosti, sve do propadanja i nestanka. Nitko i ništa dosad nije ugrozio ovu željeznu logiku kapitala. Bilo je kroz povijest raznih metoda da se kapitalistički sustavi izvuku iz kriza, ali ni jedna ga nije dovodila u pitanje, i ne znajući da "spašavanje" kapitalizma samo odgađa, ali nikako ne ukida, u njemu upisanu neminovnu propast.

Prema tome, zazivanje investicija je upravo to: podržavanje paradigme i odgađanje njezine transformacije. Mantra koju čujemo je da samo investicije mogu pokrenuti ekonomiju, organizirati proizvodnju, otvoriti nova radna mjesta. U okvirima dominantne kapitalističke paradigme to je točno, ali zagovaratelji ove metode se prave da ne vide da kapitalu koji bi se investirao uopće nije stalo do tih vrijednosti. On samo gleda kako da se "oplodi" i isisa profit. I odmah odgovor onima koji vjeruju da se "interesi kapitala" i "interesi rada" mogu "poklopiti" pa ne vide zašto tako ne bi bilo i sada: možda su kapitalisti i radnici ponekad znali naći zajednički interes, ali u kapitalističkoj ekonomiji rad je uvijek roba koju se eksploatira i odbaci kad to više nije moguće ili postane "preskupo" i svi su ti interesni dogovori trajali samo dotle dok je bilo konjunkture i dok su radnici imali relativno snažnu pregovaračku moć.

E, sad! Jasno je da bez investicija ne ide. Jasno je i to da s investicijama (ako ih bude) samo kupujemo malo vremena i malo mira, ali da one samo pod određenim uvjetima mogu rezultirati (i) poticanjem ekonomije, uvećanjem proizvodnje upotrebih vrijednosti i zapošljavanja značajnijeg broja ljudi. U zemljama kapitalističke matice još uvijek imaju instrumente kojima mogu upogoniti posustalu ekonomiju, ali, kao što vidimo, ni njima to više ne ide lako. U zemljama na periferiji, kakva je Hrvatska, to ide puno teže i cijena je puno veća. Ali baš zato što je cijena izlaska iz krize gotovo jednaka cijeni koju plaćamo zbog krize, imamo priliku tražiti inovativna rješenja (ili barem pokušati primijeniti inovacije koje su kreirali drugi). Koja bi to bila? Mene trenutno okupiraju ideje o ekonomiji uzajamništva (commons) između države i tržišta, koja od oba ova sustava uzima najbolje, a ne usvaja njihove disfunkcionalnosti. Znam da će se mnogi ovom narugati, ali ako je alternativa čekanje investicija, mislim da ima smisla pokušati.

nemesis

Tko je glasao

mislim da se ipak na

mislim da se ipak na investiranje gleda kao na oblik potrošnje, kad više potrošnju ne potiču građani niti njihovo zaduživanje, pokušava se potrošnju potaći kroz investicije kroz proizvodnju infrastrukture, nekretnina, pogona za proizvodnju.

od investicija država ubere poreze, doći će i do deviza kojima će otplaćivati strane dugove i zaštiti kunu i tako to. kratkoročno to zgleda dobro.

to znači i da se infrastrukturu, nekretnine i tvornice smatra potrošnom robom kao i one stvari koje kupuemo u butigi, kao radnike, kao liječenje i školovanje, investicija je roba koja služi za proizvodnju ili kolanje druge robe. i to potrošna roba kao i svaka druga i poslije nekog vremena je moramo baciti da bi se moglo tročiti na nove investicije da kapital kola.

da je investicija tu za povećanje proizvodnje i konkurentnosti zar ne bi bilo jednostavnije staviti u pogon već postojeće resurse, bilo bi jednostavnije i jeftinije.

a onda što je investicija, izgleda da to može biti sve, sve novo je investicija, investiramo u znanje, u čisti okoliš, u proizvodnju i državni aparat u osobne veze....
tako se daje legitimitet pojmu investicia, ali kad govorimo o investicijama onda se uglavnom misli na ulaganje kapitala i to što veći iznosi to bolje.

a zašto stvarno bez primisli apsurda i sarkazma ne bi bio protiv investicija?

zašto investirati u npr. prekvalificiranje. imamo ljude koji znaju svoj posao i neka ga rade, tako je jeftinie, njihovo zanje je kapital, zar bi ga trealo baciti na smetlište znanja samo da bi se trošlo na novo znanje i to znaje oda tek potrošna roba, neka rade što znaju. a pitanje je hoće li i s novim zanjem naći posao, jer znanje e tu potrošna roba.

zašto novi trgovački centri kad već ima dosta praznih postojećih, i tu se kao i kod mobitela moraju bacati stari upotrebljivi modeli samo da bi se moglo trošiti na nove mobitele/trgovačke centre.
lijepo iskoristimo postojeće jeftinije je.

isto tako i sa štalama, traktorima, strojevima u zatvorenim tvornicama.

dakle ja jesam protiv investicija, već imamo sve potrebno za proizvodnju, i to imamo bez velikih troškova i zaduživanja.

ima brdo praznih stanova iskoristimo ih.

i mirovinski sustav treba deinvestirati, kad bi umjesto da se kroz drugi stup investira (u državne obveznice), vratili stari sustav i imovinom od oko 50 mlrd. kuna pokrili dugove i kad bi onih 5% bruto plaće iz drugog srupa vratili u proračun rješili bi se deficita i imali bi jeftiniju manje zaduženu državu uz manje investicija.
http://www.poslovni.hr/trzista/mirovinci-ostvarili-rekordan-rast-imovine...

treba pokrenuti proces deinvestiranja i koristti postojeće resurse, tako postajemo manje konzumerističko društvo i manje zagađujemo prostor oko sebe i manje se zadužujemo.

a protiv sam i investicija zbog tog tržišno kapitalističkog rječnika koji se uvlači u naš razgovorni jezik,pa tako investiramo u zdravlje, učinkovito brinemo o kućanstvu, trošimo sebe ili se osjeaćmo potrošeno, profitiramo u ljubavi, štedimo vrijeme...

kako to npr. ne smeta ljudima i ne prepoznaje se kao nešto strano, srpski prepoznamo, novohrvatski glede-unatoč isto, a kapitalistički jezik se neprimjetno uvlači u naš govor, a tako polako i mijenja način kako razmišljamo. kako smo prije govorili, ne mislim da smo koristili isti rječnik prije 20-25 godina.

dakle doli INVESTICIJE!

Tko je glasao

Nisam ja rekla ništa protiv

Nisam ja rekla ništa protiv tvoje apsurdizacije investicija. Naprotiv! Ja sam za demontažu kapitalističke paradigme investiranja kapitala radi rasta kapitala, dok je sve ostalo više manje uračunat nus-produkt tog rasta (negativne efekte rasta plaća zajednica). Izokretanje te logike pomoglo bi nam da shvatimo da pokretanje ekonomske aktivnosti ne mora primarno ovisiti o kapitalu, nego o sposobnosti aktiviranja i organiziranja resursa koji nam stoje na raspolaganju. S nekim stvarima koje si naveo se ne slažem (uvijek sam za to da se ulaže u znanje i zdravlje), ali glavnina bi se mogla lijepo podvesti pod pojam de-growth (ne rastuća) ekonomija.

http://en.wikipedia.org/wiki/Degrowth

nemesis

Tko je glasao

naravno nisam ni ja protiv

naravno nisam ni ja protiv ulaganja u znanje i zdravlje već pretvaranja istoga u potrošnu robu. recimo kad starije nezaposlene ljude školuju za računalne stručnjake ili kad ljude s niskim stupnjem obrazovanja školuju za neke za njih zahrjevnije poslove u administraciji i računarstvu. tu dakle imamo ulaganje u znanje tek kao robu koja je potrošna i kojoj cilj nije za se ljudi zaposle već da se proizvodi diplome za upise u radnu knjižicu.

to je ono nema mjesta za krojačicu ali će sad postati it stručnjak u 50-im godinama to malo teže ide. to je više zavaravanje i samozavaravanje.

uostalom i ja sam se dodatno obrazovao kroz tečaj koji koristi samo organizatorima istog (algebra). nitko od nas desetak s tečaja nije našao posao u novoj struci koliko znam.

Tko je glasao

Da. Koliko takvo ulaganje

Da. Koliko takvo ulaganje može biti apsurdno najbolje ilustrira poplava tečajeva za poduzetništvo. Prema broju onih koji su takve tečajeve pohađali, u Hrvatskoj bi poduzetnišvo trebalo cvjetati. Ali da bi ideja ne-rastuće ekonomije zaživjela potrebno je ipak uložiti neko vrijeme i znanje i rad :-)

nemesis

Tko je glasao

zato ja ulažem u svoje znanje

zato ja ulažem u svoje znanje čitajući brdo knjiga i slušajući razna predavanja na internetu, neću dobiti diplomu ali znanje i dalje raste, i čini mi se korisnije od onog koje sam masno platio i za koje sam se dobro naradio da skupim pare za taj tečaj.

mjesecima radio dva posla pa onda posao plus tečaj da bi na kraju ispalo da nikome ne trebaš, e to mi je bila stvarno dobra škola.

Tko je glasao

Možda bi bilo korisnije za

Možda bi bilo korisnije za pokretanje ekonomije da postoji inventar znanja, vejština i kompetencija, umjesto nezaposlenih.

http://www.ingenesist.com/general-info/the-knowledge-inventory-you-cant-...

Naravno, prvo na razini lokalnih zajednica. Sigurna sam da tu postoje "mrtvi kapitali" koji bi se uz samo-re-organizaciju lokalnog stanovništva mogli korisno angažirati. Uostalom zašto ne bismo i na pollitikal.com napravili inventar znanja? Nešto na tragu dnevnika @plavog patuljka. Možda bi na bazi tog inventara neki ljudi poželjeli nešto zajedno započeti :-)

nemesis

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci