Tagovi

Protiv genetski modificiranih organizama - sada i uvijek!

Kako imam mnogo raznih interesa, tijekom posljednjih godinu dana manje sam se bavio nizom važnih tema zaštite okoliša. Jedna od takvih tema su genetskih modificirani organizmi, posebno njihova primjena u poljoprivredi i potencijalno katastrofalni utjecaj na okoliš.

Od vitalnog je zna?aja tako?er da su GMO perfidno sredstvo multinacionalnih kompanija kao što je Monsanto, da preko svojih "patentnih prava", uz pomo? odvjetnika koji za sat zarade koliko siromašni farmer za mjesec ili godinu, kontroliraju svjetsku proizvodnju hrane. Pa tako recimo misle da bi indijanci iz Meksika, koji su izmislili kukuruz, trebali njima pla?ati za neke sorte! Zato je važno obratiti pozornost na naslove kao što je "Hrana i demokracija".

Agilni mladi ?lan Zelene liste Ivan Pernar (koji je tako?er vije?nik u Vije?u gradske ?etvrti Stenjevec) postavio je blog Protiv GMO-a sada i uvijek. Donosi vrlo korisne tekstove, prevedene na Hrvatski, i neke važne poveznice. Evo dodajem i neke svoje, u hrvatskom omrežju.

Za op?e informacije, na?elno neutralne, pogledajte nedavno postavljeno mrežno sjedište gmo.hr. Sli?no tome, pogledajte GMO pojmovnik.

U Hrvatskoj, 18 županija se proglasilo "Slobodnim od GMO-a", slijede?i nedvosmisleno izražen stav velike ve?ine stanovnika. Zasad to ignoriraju Osje?ko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Šibensko-kninska županija. Opasnosti me?utim prijete i dalje: Monsanto ne žali truda da nametne svoje interese raznim zakulisnim putevima.

S druge strane, tu je razvoj ekološke poljoprivrede: nešto, što je strateški neminovno. (Diskutirao sam ovih dana o zbivanjima oko Petrokemije Kutina i dobave plina, koji je za njih sirovina za proizvodnju mineralnih gnojiva. Trenutne sukobe interesa i lobija na stranu, ali treba biti svjestan, gledaju?i nekoliko desetlje?a unaprijed, da ?e jednog dana ta proizvodnja prestati, jer plina, jednostavno, više ne?e biti.)

Pogledajte slijede?e poveznice, o ljudima i grupama u Hrvatsko vrlo razli?itog profila, koji su jedinstveni u odbacivanju GMO-a u poljoprivredi.

Lošinjska izjava za Hrvatsku bez GMO

Krš?anska inicijativa "Pro scientia": Hrvatska slobodna od GMO-a

Željko Mavrovi?: GMO je sjeme zla i obmane

Zelena akcija o GMO

Komentari

Upravo ovih dana objavom

Upravo ovih dana objavom kolekcije članaka o temi genoma kukuruza, (http://collections.plos.org/plosgenetics/pdf/maize_genome.pdf), znanstveni časopis PLoS Genetics oblježio je završetak opsežnog, desetogodišnjeg rada na istraživanju genoma kukuruza. To znači, da je sada čitav genom kukuruza (koji je najvažnije kultura u ekonomiji svjetske prehrane) poznat i na raspolaganju genetičarima u cijelom svijetu za daljnja istraživanja.

To je važan milestone koji lijepo ilustrira da ljudsko znanje o genetici raste nezadrživo i velikom brzinom, i samo je pitanje vremena kada će (inteligentnija nego danas) primjena toga znanja rezultirati epohalnim pomacima u kontroliranju svojstava vaznih poljoprivrednih kultura.

I dok jedan dio zemalja, uključivo i Hrvatsku, oklijeva (dijelom iz razumljivog opreza s čim se slažem, ali dijelom i iz političkog i gospodarskog oportunizma) u primjeni GMO, drugi napreduju divovskim koracima. Niti jedna se razumna država ne bi smjela odreći učešća u istraživanjima na tome znanstvenom području. Nema sumnje da se ovdje radi o jednoj od najvažnijih tehnologija budućnosti i svaki zaostatak će se osjetiti u obliku daljnjeg relativnog zaostajanja za razvijenim svijetom. Dogmatskim stavovima tu nema mjesta.

PS. Interesantno je pogledati nacionalni sastav (prema slobodnoj procjeni po imenima) autora članaka sadržanih u gornjem linku.

The Observer

Tko je glasao

Naslov teme je "Genetski

Naslov teme je "Genetski modificirani organizmi". Na žalost večina se ulovila na baketinu (ljepak) o priči sa hranom. Mnogi zaboraviše da je GMO već od davno prisutan u zdravstvu. Treba samo napomenuti genetsko modificirane bakterije koje se upotrebljavaju za proizvodnju lijekova. Imamo tako jedan od primjera gdje se čovjekov gen za inzulin ugrađuje u bakterijski plazmid te na taj način bakterije sintetiziraju cijepivo. Genetski modificirane bakterije se upotrebljavaju u prizvodnji lijekova za AIDS, raka , lijekova za nasljedne bolesti, antibiotika itd,itd.
Možemo slobodno reći da su GMO u zdravstvu za sada nezamjenjljivi i da na njima leži budučnost. Dakle u svemu ima dobra i lošeg, a na nama je da to kontroliramo. Žalosno je pričati o nećemu a ne obuhvatiti cjelinu problema. Ili treba dnevnik drugačije nazvati. Osobno nikad ovakav dnevnik ne bih ni napisao jer nisam stručnjak koji se bavi tom problematikom (iako se s njom u poslu i te kako susrećem).
Grd & lin

Tko je glasao

ne smije se zaboraviti kako

ne smije se zaboraviti kako se čovjek već tisućljećima bavi genetskim modificiranjem. od tenutka kad se je počeo baviti ratarstvom i stoćarstvom počeo se je baviti i genetskim modificirajem - križao je razne sorte i vrste u cilju dobivanja novih organizama. od par sorti tadašnjih žitarica je nastala raznolikost današnjih žitarica. isto je i sa životinjskim svijetom. vrste pasa. imamo križance magarca i konja - mulu i mazgu. nektarina nije za odbaciti a dobar i i križanac mandarine i breskve - samo ne znam kako se zove.

ne smije se nikako zaboraviti i mutacija - jer mutacija često izaziva neželjeni efekt. a na to očito zaboravljaju velike firme, njima je u interesu profit. ako nastalom mutacijom dobijem ukusnu voćku fino, ali je loše ako mi ta mutacija izazove alergijske probleme.
fino zvuči genetski modificirne bakerije u borbi protiv aids-a, raka, za lijekove za nasljedne bolesti - a što ako u jednom trenutku krene nešto krivo po cijeli organizam i unosom genetski modificirane bakterije u organizam vi proizvedete mutacije stanica u organizmu i dobijete čudovište. koliko to nije bezazleno govori nalaz norveških liječinika u vezi svinjske gripe Norveški liječnici: Smrt izaziva mutirani virus H1N1 http://www.jutarnji.hr/norveski-lijecnici--smrt-izaziva-mutirani-virus-h1n1/361704/. mutacije su gadna stvar a pogotovo ako se odvijaju u čovjeku pod utjecajem vanjskog agensa. istina ovdje je slučaj svinjska gripa a što ako modificirana bakterija protiv nasljednih bolesi izazove cijeli niz negodnih mutacija?

w. ;)

Tko je glasao

@walpurga ne smije se

@walpurga
ne smije se zaboraviti kako se čovjek već tisućljećima bavi genetskim modificiranjem
Ne smije se padati na taj štos! Ovo je falsifikat GMO-propagandista. Jer, genetski inženjering o kojem govorimo ima zajedničko s klasičnim križanjem kao nuklearni reaktor s ognjištem za drva,

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@grdilin: Mnogi zaboraviše

@grdilin:
Mnogi zaboraviše da je GMO već od davno prisutan u zdravstvu. (...) Možemo slobodno reći da su GMO u zdravstvu za sada nezamjenjljivi
Prihvaćam kritiku, da u dnevniku nije jasno istaknuto da se radi o protivljenju korištenju GMO u poljoprivredi. Negdje sam već napisao ovih dana u diskusijama razjašnjenje: smatram, kao i drugi anti-GMO aktivisti (po načelu predostrožnosti!) da je apsolutno neprihvatljivo puštanje genetski modificiranih organizama u postojeće ekosustave, jer ne možemo predvidjeti kakve sve štete mogu počiniti (a korist od njih je problematična, ako je i ima, u odnosu na klasične metode razvoja novih sorti). Kontrolirana upotreba u laboratoriju nije upitna (ili, barem, znatno manje).

Nije ipak opravdano kad kažeš:
Na žalost večina se ulovila na baketsinu (ljepak)o priči sa hranom.
Zašto "na žalost"? Pa to i jeste tema rasprave. "Cjelina problema" jest obuhvaćena: primjena GMO u poljoprivredi.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Jedno od teorijskih

Jedno od teorijskih obećanja pri uvođenju GMO u poljoprivredi je bilo da će se korištenje pesticida smanjiti. Evno nešto sasvim friško: GM crops causing a rise in pesticide use in US. Tu je i poveznica na puni tekst izvještaja u pdf-u. Povećavaju se naravno kako troškovi, tako i negativni učinak na okoliš.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Srećom ni priroda se neda -

Srećom ni priroda se neda - Monsanto Confirms Australian Rye Grass Resistant to Roundup. Nažalost, to će vjerovatno rezultirati novim herbicidima i time se spirala GMO nepoznanica još nastavlja...

Nisam apriori protiv, niti za za GMO, ali kao seljak ovako to gledam:

- nama seljacima brane sjetvu i sve ostalo glede GMO
- prosječni dućanski kupac još zadugo će gledati što je kunu jeftinije
- danassutra će naša naguzivačka politika dozvoliti uvoz GMO u dućane i mi domćaći seljaci ćemo još više biti u podređenom položaju...

Tko je glasao

GMO-tehnologija ima "peh" da

GMO-tehnologija ima "peh" da ju se, zbog stjecaja okolnosti, smatra arhetipom nasilja krupnog kapitala nad prirodom i svjetskom sirotinjom. Možda to i jest trenutno tako, ali to ne znači da GMO kao takve treba bezuvjetno odbaciti kao dio odgovora na mnoge probleme koje nosi (malo dalja) budućnost (suše, promjene temperature, nedostatak sintetičkig gnojiva, porast stanovništva, itd.)

Ja mislim da je doza skepse korisna i dobro je da se GMO prilazi s oprezom, ali sam siguran da će se za 50-100 godina (tj. naša djeca i unuci) vremenske epohe računati kao "prije" i "poslije" GMO revolucije. Slično kao i što i sada mislimo o vremenu prije i nakon pojave interneta. I jedno i drugo je kontroverzno, ali nezaustavljivo ide naprijed.

The Observer

Tko je glasao

ja mislim da si u krivu.

ja mislim da si u krivu. naime, bioraznolikost je jedna od prvih crta obrane prema raznim zaraznim bolestima itd. GMO isključuje istu. drugo, posljedice zagađenja gmo genetski materijalom mogu biti strašne. valjda ti je jasno da se potencijalne posljedicu moraju pratiti godinama. ekosustav može biti narušen vrlo suptilno i vrlo gadno tako da se posljedice pokažu za npr 30 godina. Jedan genetski kod ima stotine tisuća informacija a ljudima uopće nije jasno čemu služe određene grupe materijala. ukoliko promijeniš neke informacije ti moraš računati da ćeš promijeniti i deset stvari za koje nisi uopće svijestan da mijenjaš. i ići petljati iz takve pozicije neznanja po nečemu što ne razumiješ i da ti potencijalno zagadi zdravi genetski kod je posve nerzumljivo, osim iz perspektive korporacije koja želi profit. a uopće ne razumijem takav potez za jednu hrvatsku koja osim sebe može potencijalno prihranjivati još mnogo ljudi.

paradigma da jedino masovno uzgajivane monokulture mogu osigurati stabilnu prehranu je uostalom pala na jednoj kubi. treba napraviti napor da se uzgojem multkultura osigura adekvatna prehrana. no to je teže i ne nosi takav profit već napor. no napor na koji moramo biti spremni ukoliko želimo poživjeti jo 50-100 godina koliko ti kažeš...

Tko je glasao

Zar nije bezumno i totalno

Zar nije bezumno i totalno naopako prvo iscrpljivati i uništavati prirodna dobra kao što je tlo, a onda kad na njemu više ništa ne može rasti, izmišljati frankenštajn biljne vrste od kojih bestraga bježe druge biljne i životinjske vrste? Zar nije bezumno i totalno naopako obrađivati hranu (da bi što dulje ostajala na policama tj. manje se kvarila), izazivati time pandemiju šećerne i krvožilne bolesti i onda te bolesti tretirati neprirodnim supstancama koje proizvode nova i nova organska oštećenja (uključujući i genetska)?

Sigurna sam da takav pristup rješavanja problema koje je uzrokovao nekontrolirani rast vodi čovječanstvo direktno u katastrofu. Promjena paradigme znanosti i tehnologije morala bi značiti prekid s primjenom koja stvara nove probleme. Danas se, primjerice, točno zna trenutak kad je počela pandemija krvožilnih bolesti i on je povezan s uvođenjem procesa rafiniranja masti i šećera. Tko je 50-tih godina prošlog stoljeća mogao pretpostaviti da će margarin i rafinirano ulje ubiti milijune ljudi? Da je netko rogoborio tada, kao što se danas suprotstavljamo GMOima, vjerojatno bi ga strpali u ludnicu.

A to je samo jedan od primjera uzročno-posljedične veze čovjekova izrabljivačkog odnosa prema prirodnim resursima i svakovrsne patologije koju takav odnos izaziva. Nije li vrijeme da čovjek shvati da je dio prirode, a ne njezin gospodar i krotitelj? Zar ne bi bilo logično tražiti rješenje za revitalizaciju opustošenog tla da bi na njemu ponovno uspijevala zdrava hrana sa svim prirodnim sastojcima potrebnim za zdrav život? Divno je poznavati genome različitih vrsta, ali je pogubno tražiti prečice u evoluciji njihovom manipulacijom.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@chaos99: bioraznolikost je

@chaos99:
bioraznolikost je jedna od prvih crta obrane prema raznim zaraznim bolestima itd. GMO isključuje istu.
Jedan moj esej na temu bioraznolikosti:
Bioraznolikost i filozofske pouke teorije kaosa

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Ja mislim da je doza skepse

Ja mislim da je doza skepse korisna i dobro je da se GMO prilazi s oprezom, ali sam siguran da će se za 50-100 godina (tj. naša djeca i unuci) vremenske epohe računati kao "prije" i "poslije" GMO revolucije. Slično kao i što i sada mislimo o vremenu prije i nakon pojave interneta. I jedno i drugo je kontroverzno, ali nezaustavljivo ide naprijed.
Jeste kontroverzan ali sam 100% siguran da niti nakon 100 godina korištenja Interneta nećemo ustanoviti kako su nam od njega crijevne resice počele proizvoditi herbicide.

Tko je glasao

U četiri rečenice - U

U četiri rečenice - U SRIDU!

Tko je glasao

Najbolje bi bilo da se svi

Najbolje bi bilo da se svi lijepo vratimo u špilje :-)))

Tko je glasao

Zvone, mora da se osćaš

Zvone, mora da se osćaš stravično pametno nakon ove svoje duboko promišljene i originalne dosjetkes. :(

Bolje bi ti bilo da sazoveš skupštinu HBO, pa da rasčistimo bar ono, što smo sami započeli i zasrali.

sZoran Oštrić

Tko je glasao

Htjeli ili ne GMO je vec tu

Htjeli ili ne GMO je vec tu i nazad nema.
Dzepovi otpora su samo smijesna zabava. Stos je sto ce preko zelene tehnologije uci vise GMO tehnologije nego zelenima omrazenih klasicnih objekata mrznje.
Umjesto fiksacija bilo bi bolje djelovati poticajno na siru edukaciju. Makar najosnovnije.

Tko je glasao

@obala daleka: Gle: ova

@obala daleka: Gle: ova rezignacija, kapitulanstvo, "ma čemu se truditi, sve je već gotovo", također je jedna od suptilnijih diskurzivnih praksi manipulacije, metoda psihološkoga rata. Nije gotovo. Imaš recimo mrežu regija u Europi koje su na svojem području zabranile GMO, ima ih nekoliko stotina, među njima 18 hrvatskih županija, imaju kongres svake godine...

To naravno ne znači, da se sad moramo skromno ograničiti na nekakvu "najosnovniju edukaciju". Treba sada graditi na sjemenju, koje smo posijali, i razvijati alternativu. Treba graditi bolji svijet.

Imamo Željka Mavrovića, poduzetnika osrednje snage koji promovira ne samo svoj ekonomski nego i svjetonazorski interes, imamo barem jednu saborsku zastupnicu (Marijanu Patir) kojoj je do toga izrazito stalo. Imamo entuzijaste koji rade na ekološkoj alternativi. Naravno gomila aktivista po Europi, Hose Bove i ostali. Imamo više od 10% svih poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem u Austriji itd..

Ljudi, ako vam je stvarno do nečega stalo, nemojte jednostavno nasjedati na ovakve trikove psihološkoga rata! Nikada ništa nije "gotova stvar", uvijek se borba može nastaviti.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

plus

plus

za temu dnevnika no Zorane mislim da si si trebao dati više truda u pisanju i obrazlaganju tvoga stava budući da o ovoj temi možeš daleko više dati od sebe

a što se tiče SUPERhika ovo sve i da mu se nacrta crticu po crticu on od slike i onako niš nebi vidio jer je on na Pollitici dežurni kritičar svega i svačega iako o većini tema koje komentira pojma nema a pogotovo o ovoj i štetnosti koje GMO donosi

Tko je glasao

ti si gadno opterećen

ti si gadno opterećen samnom.

Tko je glasao

Misliš li da je moguće da

Misliš li da je moguće da je strah od GMO-a, barem jednim dijelom - strah od nepoznatog? Naime, znanstvena zajednica (mislim na ljude koji se time bave, ne na kemičare, fizičare, ili astronome) je skoro 100% uz GMO, u smislu znanstvenih istraživanja i potencijala za razvoj poljoprivrede u područjima u kojima je ona ili neisplativa ili trenutno nemoguća. Što smatraš da bi znanstvenici trebali poduzeti da se strah smanji? Alternativno, na što misliš da bi znanstvenici trebali obratiti pažnju u istraživanju, kontroli, ili proizvodnji GMO usjeva (i drugih genetski modificiranih organizama)?

Od vitalnog je značaja također da su GMO perfidno sredstvo multinacionalnih kompanija kao što je Monsanto, da preko svojih "patentnih prava", uz pomoć odvjetnika koji za sat zarade koliko siromašni farmer za mjesec ili godinu, kontroliraju svjetsku proizvodnju hrane. Pa tako recimo misle da bi indijanci iz Meksika, koji su izmislili kukuruz, trebali njima plaćati za neke sorte! Zato je važno obratiti pozornost na naslove kao što je "Hrana i demokracija".
To je kapitalizam (nije li slična stvar bila sa Šljivovicom). Misliš li da bi ekipa od Jelenske trebala seljacima i kombinatima davati besplatno gnojivo? Ili da bi seljaci trebali nama davati besplatno žito?

Kužim nijanse i možemo diskutirati o kapitalizmu i njegovim dobrim i lošim stranama (i znaš da ćemo se u mnogočemu složiti), ali mi je bezveze naglašavati kao jako negativne neke stvari koje doista mogu pomoći ljudima samo zato što se, kao sve stvari, mogu se zloupotrijebiti ili što netko na njima može zaraditi u kapitalizmu. Dobrotvorne ustanove, crkve i starački domovi u kapitalizmu također zarađuju. Treba li i njih zabraniti? (Disclaimer: moj stav o vjerskim organizacijam ti je dobro poznat - ukratko: više štete nego koristi - ali to ne znači da ih treba zabranjivati, a naročito ih se ne smije zabranjivati samo zato što u skladu sa zakonom uprihođuju novac).

Tko je glasao

@neprijavljeni: Misliš li

@neprijavljeni:
Misliš li da je moguće da je strah od GMO-a, barem jednim dijelom - strah od nepoznatog?
Ne. To je strah od poznatoga.

Naime, znanstvena zajednica (mislim na ljude koji se time bave, ne na kemičare, fizičare, ili astronome) je skoro 100% uz GMO,

Ovo je apsolutna, bezočna laž, koju pristaše GMO šire - pretpostavljam, da si naprosto nasjeo. Za početak - kakve zaboga s time imaju veze fizičari i astronomi!? I kako to, da nisi spomenuo biologe?

Više puta sam se time bavio, gledao diskusije i kod nas i u svijetu, ovima prvima desetak puta i sam nazočio. Imaš velike popise znanstvenika koji su za, i koji su protiv. Vlada RH je osnovala već treće povjerenstvo za GMO, mijenjaju sastav, polarizacija je gotovo potpuna (tipa: 8 za, 8 protiv, 3 neodlučna, pa odluka ovisi o slučaju tko nije došao na sjednicu ili kako su glasali ovi neodlučni).

Notorni je primjer prof.dr.sc. Marijana Jošta, velikog protivnika GMO, kojeg su isto zastupnici GMO (odnosno, da se ne lažemo, Monsanta) pokušavali diskreditirati da nije "kompetentan", a on je doktor genetike. Ima još mnogo takvih. Ljudi su dobivali otkaze. Kompanije naravno daju puno para za istraživanja, ne samo oni koje direktno plaćaju nego i sveučilišta zavise od njih.

U početku, kad sam se tom temom počeo baviti, prije 20-ak godina, nisam o tome imao određeno mišljenje. (Sjećam se da sam čitao neku popularnu knjigu na tu temu, izdanu 1980-ih.) Kad su kampanju protiv GMO negdje oko 1996. u Hrvatskoj započeli pristaše Transcendentalne meditacije (tada je djelovala "Stranka naravnog zakona") nisu mi djelovalo jako uvjerljivo. Međutim, kad sam odlučio sjesti i valjao se s materijom upoznati, to je bilo 1997., promijenio sam stav.

Spomenuo sam to upravo kao primjer situacije gdje je besmisleno pokušati postići konsenzus, jer je to samo varka onih koji imaju moć, da onemoguće javno iznošenje suprotnih stavova.

Što smatraš da bi znanstvenici trebali poduzeti da se strah smanji?
Prihvatiti apsolutnu zabranu širenja GMO u okoliš, što znači zabranu korištenja u poljoprivredi. Moguće je korištenje u laboratoriji (medicina i drugo), u kontroliranim uvjetima.

To je kapitalizam
To je jedan od najodvratnijih oblika kapitalizma - kapital se pojavi i sve pokušava pridobiti za sebe. Tradicionalno znanje poljodjelaca, kažu, ne vrijedi ništa - jer ovi naravno ne mogu platiti odvjetnike od 500 dolara na sat da se izbore za patentna prava. U indiji ima niz notornih primjera, Vandana Šiva je o tome pisala. S druge strane - s polja farmera koji koristi GMO prenese se sjeme i pojavi na polju farmera koji koristi vlastite sorte, onda dolaze predstavnici Monsanta i kažu ti sad nama moraš platiti korištenje našeg sjemena. (Taj štos konkretno i u Meksiku, a i u SAD.) Pogledaj članke na Protivgmo.bloger.hr!

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Spomenuo sam to upravo kao

Spomenuo sam to upravo kao primjer situacije gdje je besmisleno pokušati postići konsenzus, jer je to samo varka onih koji imaju moć, da onemoguće javno iznošenje suprotnih stavova.

Kompanije koje guraju GMO ne nastoje postići nikakav konsenzus. Upravo suprotno, nameću svoje proizvode koristeći se silom, prijetnjama i ucjenama. Kad bi postojao jednistven stav znanosti (a njega je teško dobiti u bilo kojoj stvari, jer znanost jednostavno ne funkcionira na principu konsenzusa), onda primjena sile ne bi bila potrebna. Čudim se tvom intelektualnom nepoštenju: guraš svoju (anti)političku agendu po cijenu falsificiranja stanja globalnog konsenzualnog protivljenja GMOima i kriminalnim postupcima industrije GMO-a. Vrlo kompromitirajuće za tebe.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@Nemesis: Pročitao sam

@Nemesis: Pročitao sam triput tvojui surovu kritiku ("intelektualno nepoštenje" je daleko gora kritika od onih koje mi ustašoidi dobacuju) i jednostavno je ne razumijem.

Očito ne postoji "konsenzus" oko odbacivanja GMO - postoji većina građana, koji su protiv. Kad okupiš znanstvenike, kako navodim, u desetak slučajeva sastanaka na kojima sam bio, postoji jaka polarizacija (tipa 9 za, 8 protiv, tri suzdržana).

Dapače, imali smo u travnju pokušaj jednog predavanja, gdje je uvaženi stručnjak iz inozemstva objašnjavao da je moguć "konsenzus" odnosno suživot GMO i ekološke poljoprivrede. To je manipulacija na koju upozoravam, od strane moćnika. Naravno da se koriste "silom, prijetnjama i ucjenama", ali koriste se također i suptilnijim manipulacijama.

Tada se pojavio Željko Mavrović i digao galamu, bilo u svim medijima, dao sam jedan link. Tako treba raditi u društenoj i političkoj borbi: zastupati svoj stavi i nastojati dobiti većinu na svoju stranu.

Dakako, da postojie i mnoge situacije kad je moguće i poželjno nastojati na konsenzusu. Ali kad pokušam to teorisjki do kraja domisliti, nekako uvijek ispada da je konsenzus moguć samo onda kad već postoji. :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@Mrak, rekao si sljedeće:

@Mrak,
rekao si sljedeće:

Upozorio bih da je paušalno nazivanje nekoga "četnikušom" ili kako se već piše definitivno jedan od elemenata diskriminacije prema nekome, promoviranje govora mržnje i u konačnici to je promoviranje nesnošljivosti koja je zabranjena našim ustavom.

Reci nam što misliš o ustašoidima? Smije li se to reći, ili je i to zabranjeno. Ili je samo zabranjeno nekome reći četnikuša? Molim te objasni nam pravila, pa da znamo. Jer ovo ovdje zbilja zbunjuje. Naime, ovdje nisi ništa iskomentirao.

My Soul

Tko je glasao

Nadam se da će biti prilike

Nadam se da će biti prilike da ti odgovorim zašto sam te tako "surovo" kritizirala, ali kao protivnica GMO imam potrebu ukazati na drugi plan u kojem je moguće doći do konsenzualne odluke o zabrani GMO. Taj drugi plan nije rasprava između interesnih skupina, nego rasprava među jednakima tj. među građanima. Radi se dakako o političkom planu komunikativnog djelovanja oko javnog dobra. Iz njega se automatski isključuje svatko tko na ovaj ili onaj način ima korist od GMO biznisa (prvo ga se, naravno, sasluša kao i sve ostale "interesne skupine"). I to se danas događa u svijetu, s tim da korporacije i dalje nastoje silom "moderirati" (čitaj korumpirati vlade i druge centre moći) tijek javnog deliberativnog procesa, primjerice tako da se stalno fabriciraju istraživanja koja idu u prilog njihovoj stvari. Moj je dojam da na političkom planu i u EU i u ostaloj svjetskoj javnosti (tamo gdje ona postoji, jasno) sve ide prema konsenzualnoj zabrani GMO (nisam još nigdje vidjela demonstracije protiv zabrane GMO :-).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@nemesis: ono što mi

@nemesis: ono što mi nećeš moći objasniti je EKSTREMNO TEŠKA OPTUŽBA da sam "intelektualno nepošten" i "kompromitiran", zbog toga što se ti, koja si eto "poštena", ne slažeš s načinom kako ja koristim neke termine. No da budem iskren - jednostavno me više ni ne zanima.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Naravno da se ne slažem i

Naravno da se ne slažem i smatram ga intelektualno nepoštenim. Zašto? Zato što si tezu o klasnom sukobu (koja više uopće nije plauzibilna ni sociološki, a kamoli politološki) indirektno proturio u raspravu o GMO, gdje joj uopće nije mjesto. Svoj stav da je demokratski konsenzus nemoguć, čak i nepoželjan, ilustrirao si neslaganjima znanstvenika, što je tautologija. Konsenzus je, naime, inkompatibilan s načinom na koji sistem znanosti funkcionira.

Da si naglasak stavio na metode korporacija (odnosno njihovog establišmenta) u forsiranju GMO, tvrdnja o nemogućnosti konsenzusa bi još mogla proći, jer se sa silom ne raspravlja, a kamoli da se s njom traži zajednički jezik. Demokratski konsenzus se traži i postiže na drugim mjestima (rekla sam u gornjem komentaru, kojim) i on je moguć, dapače, poželjan. No, ti to sve znaš, ali prešućuješ ili falsificiraš samo da bi afirmirao svoju početnu (anti)političku agendu.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@nemesis: Iznijela si ovdje

@nemesis: Iznijela si ovdje protiv mene, javno, jednu od najtežih optužbi koja je uopće moguća - tek malo gore bilo bi da si me optužila da sam pljačkaš banaka, silovatelj ili ubojica. To, što imam drugačija uvjerenja i teorijske okvire, smatraš "intelektualno nepoštenim" (definija "intelekutlanog poštenja": imati ista uvjerenja kao ti osobno), dakle smatraš me huljom, pokvarenjakom, ljudskom gnjidom. Uobičajeni problem narcizma na ljevici: tko se ne slaže s mojim idejama (tko, recimo, misli da je diskurs "klasne borbe" možda ipak još primjenljiv - ja uostalom nisam siguran, eksperimentiram, tragam) - taj je govno, izdajica, neprijatelj.

Kako rekoh - uopće me više ne zanima, da se naganjam oko "konsenzusa" o tome što si rekla i zašto si rekla kakvi su tvoji i kakvi su moji povrijeđeni osjećajćići. Strahovito si me uvrijedila i to dugo neću moći oprostiti, a nikada zaboraviti. Nema svrhe da o bilo čemu diskutiramo.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Mogla sam ti reći da si

Mogla sam ti reći da si manipulant, ali to mi nekako ne ide uz intelektualca. No, da se intelektualcima dogodi da budu nepošteni, nije nikakva novost. Umjesto da pobiješ moja stav da klasna borba ili sukob nema nikakve veze s javnom deliberacijom o GMOima (recimo, sasvim je moguće da najamni radnici Monsanta mrze bogataše koji jedu i propagiraju tzv. organsku hranu), ti se pokušavaš jeftino izvući producirajući ovdje melodramu uvrijeđene veličine. Rekla bih da si upravo ti taj koji se teško nosi u situacijama kad su njegovi argumenti prodrmani (a ne umišljaj si da te smatram izdajicom ili neprijateljem, jer mi je kao feministkinji ta vrsta kolektivističkog ljevičarenja uvijek bila neprihvatljiva).

Dolje te je čovjek pitao da navedeš relevantna pro et contra istraživanja o GMO. Valjda zato jer se i pozivaš na znanost. A ja se kladim da će ti on navesti jednaki broj istraživanja koja imaju suprotne rezultate od onih koje ćeš ti eventualno negdje iskopati. Za razliku od toga, meni je dovoljan argument protiv GMO činjenica da sam nekad mogla birati nekoliko tuceta različitih sorti zelenih salata, dok ih je danas samo tri. Ista stvar, samo u daleko većim brojevima je i s jabukama. GMO uništava bioraznolikost, a to je pogubno za opstanak svih nas bez obzira na to kojoj klasi pripadamo. Shvaćaš o čemu ti pričam ili ćeš se i dalje bezrazložno funjiti?

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Nemesis, mislim da si grdno

Nemesis,
mislim da si grdno pogriješila kad si poštovanog Zorana nazvala "intelektualno nepoštenim".
Pa vidiš li ti kako se našao uvrijeđenim?
Da mu umanjiš patnje bar malo, izbaci imenicu "intelektualac".

Grdi :):):)

Tko je glasao

Dolje te je čovjek pitao da

Dolje te je čovjek pitao da navedeš relevantna pro et contra istraživanja o GMO. Valjda zato jer se i pozivaš na znanost. A ja se kladim da će ti on navesti jednaki broj istraživanja koja imaju suprotne rezultate od onih koje ćeš ti eventualno negdje iskopati.
Prvo i prvo, nemam pojma odnosi li se ovo na mene - ali imam osjećaj da da - pa ću i odgovoriti. Prije toga samo hoću reći da da sam pomalo već umoran od diskusije o ovome (i o ljudskoj gluposti općenito) pa nemoj zamjeriti ako kažem nešto pregrubo ili ne birajući riječi (no probat ću to izeditirati van prije nego stisnem gubmb objavi).

Zašto dva nezavisna istraživanja?
Dakle, ne tražim ga da navede istraživanja pro et contra, već samo pro. Tražim da budu barem dva kako bih imao nezavisnu provjeru njegove tvrdnje. Naravno da bih provjerio tko je citirao ili komentirao njihove radove i kako su autori odgovorili na komentare. U znanosti nema demokratske diskusije već se broje statistički signifikantne činjenice (statistički, jer npr. ne možeš - a niti trebaš - ispitivati nuspojave lijeka na 6 ili 7 milijardi ljudi). Dakle ako je istraživanje kvalitetno provedeno, drugi su ga nezavisno potvrdili i treći su ga pokušali opovrgnuti (i nisu uspjeli) moguće je da postoji nešto i u redu je da čovjek bude oprezan (i ne jede GMO). To ne znači da je to doista tako, i treba se čekati 10-20 godina istraživanja da se u udžbenike stavi da GMO jest opasan (i kako točno djeluje). No dovoljno je da agencije za hranu u zemljama zabrane njegovu primijenu u ljudskoj (a po potrebi i životnjskoj) prehrani.

Jesu li baš svi znanstvenici pod utjecajem lobija?
Dakle, nikakvi pro et contra bakrači gdje će jedni reći jedno, drugi drugo i onda ćemo se lijepo razići svaki sa svojim stavovima koje smo imali i prije diskusije. Kao čovjeka koji se bavi tim stvarima (ne konkretno GMO-om) me boli da čak i vas dvoje niste u stanju shvatiti da osim lobija i plaćenih financiranja (poput anti-marihuana istraživanja u SAD-u o kojima sam dosta pisao ovdje svojevremeno) postoje i ogromne količine znanstvenika koji ne ovise o financiranju velikih kompanija (ili zadrtih konzervativnih vlada) već se financiraju iz raznih državnih agencija i raznih ministarstava, dakle građana - pa imaju i odgovornost prema tim građanima i doista pokušavaju raditi svoj posao kako treba. Kad neka vlada potpadne pod prevelik utjecaj antiznanstvenih lobija ili vlastitog retrogradnog svjetonazora (pout američke pod republikancima, ili trenutne naše pod HDZ-HSS koalicijom) lošiji znanstvenici mogu žrtvovati ideale znanosti i prihvatiti prljavu lovu za prljave poslove (nađe se tu uvijek i neka kvalitetna autentična hulja), no pošteni i kvalitetni imaju još jedan izlaz - mogu raditi istu stvar vani, izvan utjecaja zlonamjerne, nesposobne ili zatucane vlasti.

Zašto su priče o prodanim znanstvenicima opasne za društvo?
To, naravno, ne znači da su svi koji idu van dobri ili da su svi koji ostaju loši. Samo ti ukazujem na probleme i pritiske s kojima se ljudi u mom poslu svakodnevno susreću i na rješenja koja im se nameću. Ako te tvoj vlastiti narod bez dokaza i previše razmišljanja, paušalno i prilično ležerno proglasi prodanom dušom, teško je zadržati neke pozitivne domoljubne osjećaje koji bi te mogu natjerati da bez računa trošiš svoje vrijeme na aktivnosti koje će rezultirati boljom obaviještenosti i educiranosti društva (što je, opet, ključno za domokraciju u kojoj svi dijelimo i moć i odgovornost).

Za razliku od toga, meni je dovoljan argument protiv GMO činjenica da sam nekad mogla birati nekoliko tuceta različitih sorti zelenih salata, dok ih je danas samo tri. Ista stvar, samo u daleko većim brojevima je i s jabukama.

Kako je bilo nekad?
Prije rata, volio sam Zlatni Delišes (kad je više zelen nego žut), a nekad bi mi baš pasao Crveni. Osim te dvije sorte znao sam još za tzv. domaću jabuku (nepravilna oblika) koja je bila kiselkasto-slatka i koja je bila super za kolače (točnije pite i štrudle) a stariji ljudi su govorili da je to jedina dobra jabuka. Probao sam je jednom kad sam je skinuo direktno s drveta - bila je veća od šake i nikad do tada nisam jeo ukusniju jabuku. No "domaće jabuke" s placa su bile nerijetko natučene i često crvljive, neke male, neke velike (ali nikad jako velike), neke nezrele, a neke prezrele. Kakve bile da bile, za kolače su bilo prilično dobre (a sok nakon ribanja izvrstan).

A kako je sada?
Prije nekog vremena sam bio na placu Dolac (u Zagrebu) i vidio štand sa 10ak sorti jabuka. Kupio sam 5 za probu. Granny Smith su normalne veličine, zelene i kisele - baš kao one domaće za kolače, Crveni Delišes su i dalje mirišljave (imaju specifičan miris koji me podsjeća na djetinjstvo) i slatke, Zlatni Delišes i dalje ima mrak okus (one zelenije). Onda sam probao Pink Lady. Kad sam zagrizao... kao da mi je najfiniji sok od jabuke klizio niz grlo. Skupe su u vražju mater, ali ako su velike i nisu prestare (natučene i sl.) najbolje su jabuke koje sam ikad jeo i vrijede svaku lipu. Bile su i neke domaće jabuke, ali kako ja baš ne znam baš dobro skužitit koje su dobre a koje nisu (gađao sam one veće), mnoge od njih su bile kašaste (a to mi se znalo dogoditi i sa Crvenim Delišesom).

I što možemo zaključiti?
Da ima manje sorti? Ne baš.
Da su lošije? Probaj veliku Pink Lady.
Ili da ne radim kolače s jabukama? Jebiga, guilty as charged.

Bitni znanstveni rezultati su često neočekivani (ali ne i kontradiktorni)
Uglavnom, ne vidim baš da danas ima manje sorti, a mnogi manji uzgajivači idu na kvalitetu (ne špricaju voće otrovima, a mušicama smanjuju broj tako da po granama voćki povješaju mirisne šećerne zamke za njih). No ako želiš proizvoditi voće za 10 ili 100 tisuća ljudi moraš napraviti neke kompromise - a to nas vraća na ono gdje smo počeli, jer ti znanost u tome može pomoći na mnogo neočekivanih načina. Jer da su ti načini očekivani ili očiti, onda bi ih i Stari Grci ili Perzijanci skužili, zar ne?

Tko je glasao

Znanost doista ne

Znanost doista ne funkcionira kao konsenzus, ali primjena znanosti da. Ovdje je rijec o primjeni znanosti.
Zasto bi teza o klasnom sukobu bila primjenjiva u industrijskom drustvu, a ne u biotehnolsokom?
Pa klasni sukob nesto modernije uspostavljenih klasa u nekakvom biotehnolskom drustvu puno je izvjesniji nego u industrijskom. Rijec je o tome da su dragocjenosti i bit biotehnoloskog drustva informacije i znanja, za razliku od sirovina u industrijskom drustvu. To je ogromna razlika. Sirovine su materijalnog porijekla tj to su atomi i ogranicene su prirode. U biotehnolskom drustvu to su bitovi i prakticki su neograniceni. Da izvezes neku proizvod industrijskog drustva moras prevoziti i izvesti atome, u biotehnolskom (ovo je samo kovanica za ovu priliku inace je to sirji pojam: nanotehnologija, biotehnologija, mikro/nanoelektronika,...) trustvu izvozis bitove i nematerijalizirana dobra, prakticki ih downloadas.
Klasne marifetluke puno je lakse zamisliti oko biotehnoloskog drustva jer jedna uska skupina koja vlada kljucnim informacijama, ali i pozicijama, moze drzati u saci doslovno cijeli svijet. Zahtijev da s njima nema kompromisa i konsenzusa je lako razumljiv.

Tko je glasao

Onda bismo prvo morali

Onda bismo prvo morali drugačije definirati pojam klase. Činjenica je da neki (marksistički orjentirani) sociolozi i sociologinje ustraju na klasnoj analizi društva, ali taj pristup više ne može (a pitanje je da li je ikad i mogao) biti okvir za univerzalnu teoriju društva (u smislu da bi klasni sukob bio ključ kojim se mogu objasniti sve pojave u društvu). Klasna analiza obuhvaća samo jedan segment društva - odnose u proizvodnji - pri čemu je Marks kao kriterij razlikovanja koristio vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.

Danas, u uvjetima radničkog dioničarstva, difuznog vlasništva, multinacionalnih kompanija i kad simbol kapitalizma nije više debeli muškarac s cigarom u ustima, nego nekakav bezlični board of directors, vlasništvo ne može biti jedini kriterij klasne podjele. Što ne znači da su klase nestale. Osim toga, os društvenih sukoba i borbi se premješta, jer se i društvo mijenja i diferencira. Paralelno sa sukobima, međutim, postoji i solidarnost i savezništva različitih društvenih skupina koje su nekad čak bile i međusobni neprijatelji (stanovnici pograničnih regija nekad zaraćenih država ili uprava kompanija i lokalnih NVO-a primjerice) oko zajedničkih interesa. I to je sve normalno i očekivano.

Ono što zamjeram Oštriću je da ustraje na prevladanim teorijskim konceptima kad objašnjava suvremena događanja. S jedne strane (ispravno) tvrdi da je društvo antagonističko, a s druge strane negira mogućnost postizanja demokratskog konsenzusa na političkoj razini (iako se, zanimljivo, zalaže za regulaciju tržišta od strane države pa se pitam, ako je država u rukama vladajuće klase, bi li takva regulacija ikada išla protiv njezinog klasnog interesa? ako pak država zastupa javno dobro, onda je demokratski konsenzus očito ipak moguć) koji bi osiguravao javno dobro od dominacije jednog od suprotstavljenih društvenih interesa.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Da lijep je obicaj poceti od

Da lijep je obicaj poceti od definicija. To je cak nuzno.
Slazem se da pojam klase treba drugacije definirati.
Po meni klasu danas bitno odreduje pripadnost odnosno nepripadnost drustvu znanja, tehnologije i ekonomske moci. Medutim kako? Nove klas(ifikacije) temelje se i na svim bivsim, sve prethodne klasifikacije samo dobivaju moderniji oblik. Robovlasnistvo je jos dan danas zivo, ali ima drugacije pojavne oblike. Gospodari se tudim zivotom na modernije uspostavljene nacine. To nije nista humanije nego prije, pace sveobuhvatnije je.

Tko je glasao

društvo će uvijek biti

društvo će uvijek biti antagonističko. antagonizmi ne nastaju samo po klasnoj osnovi nego i po svakoj drugoj.

Tko je glasao

podsjeća na nesritnu

podsjeća na nesritnu svinjsku gripu, tamiflu, cjepivo...

Ne zavidim baš znanstvenicima, eksperimentirati sa tolikim životima i zdravljem...
Čini mi se da "ekološki uzgojena hrana" postiže sasvim pristojnu cjenu; vjerojatno ima stručnjaka koji bi mogli izračunati u kakvom bi omjeru bili troškovi proizvodnje GMO prema starinskom načinu, a kakva bi bila zarada (a s obzirom na površinu - obradivu - Hrvatske).

Zašto čovjek baš mora ići protiv prirode? Zašto kockasta lubenica? Zašto pomidor u drugom misecu? Zašto kruška koja ne gnjili? Nakaradno!

Igramo na turizam, ekologija je neophodna, prema svijetu - Hrvatska bi trebala držati titulu eko sela! (industriju ionako nemamo)

Najčišće vode, najčišći zrak, more i "zdrava" hrana! Samo za elitu!

Tko je glasao

Zašto čovjek baš mora

Zašto čovjek baš mora ići protiv prirode?

Evo ti neke potpuno prirodne stvari: 10% poroda s komplikacijama, sindrom dojenačke smrti, šarlah, gripa, TBC, kuga, kolera, malarija, velike boginje, polio, tetanus, raznorazni ostali mikrobi i virusi i prioni, 101 vrsta raka, krivo-izrasli zubi urasli u meso i druge bolesti bolesti zuba i usne šupljine, upala slijepog crijeva, fraktura lubanje, poplave, potresi, suše, glad, ratovi, UV zrake, padovi kometa ili asteroida na Zemlju, smrt Sunca, ekplozija bliske zvijezde kao supernove, lutajuća crna rupa, sudar Andromede s našom galaksijom, the big crunch/rip ili termodinamička smrt svemira...

Kužiš sad zašto?

Ne zavidim baš znanstvenicima, eksperimentirati sa tolikim životima i zdravljem...
Bilo bi pošteno pokazati barem mrvicu zahvalnosti, jer oni eksperimentiraju i zato da ti ne moraš eksperimentirati na sebi ili svom djetetu kad se razbolite. Zapravo ne moraš ni biti zahvalna - dovoljno bi bilo da pokušaš slušati razum kad razmišljaš o tim stvarima.

Tko je glasao

duboko se ispričavam; ako

duboko se ispričavam;
ako su se komplikacije pri porodu, krivo izrasli zubi, frakture lubanje, glad, ratovi, UV zrake i sudar Andromede s našom galaksijom riješile genetskim inžinjeringom, kravljim ludilom i svinjskom gripom - molim mog omiljenog ministra Milinovića - Hitno uvesti GMO u RH.
Ako je moguće dodati ga u paket cjepiva protiv svinjske (možda dobijemo rabat).
Tako i Čobankovića - zašto lički kumpir klija? Podhitno nabaviti GMO sjeme i nek imamo kumpire rok trajanja - neograničen!
Molim i GMO prstace - zašto bi rasli 1mm godišnje? umetnite im gen divovske sekvoje!
(ako u međuvremenu ionako ne počnu rasti od "prirodne" hrane za uzgoj ribe) Pa više neće morati biti zaštićeni! E, i neki gen da ne žive više u stijenama - tako ih je teško vaditi!
A za liječnike molim neki gen nepogrešivosti; pa i kad dođe do komplikacije pri porodu - da reagiraju prevovremeno i točno...
E, i genetski modificirati kavu - izbaciti joj kofein - dodati malo vitamina - tako da mi niko više ne prigovara da se trujem!
A čitavom ljudskom rodu izbaciti zloću, pokvarenost, zavidnost, i sve moguće psihičke poremećaje i bolesti - pa nek samo doluta crna rupa - mi ćemo je dočekati sa smješkom!

Tko je glasao

Malo se raspitaj kako se

Malo se raspitaj kako se danas rješava problem klijanja krumpira. Na ostala nepovezana mandrljanja koja se u suštini ne razlikuju od "Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži!" i "Ma koja su to kola bolja od Moskvića?!" ne bih trošio ni riječi ni vrijeme. Ako imaš kakav ozbiljniji argument ili primjedbu, drage volje ću se potruditi odgovoriti. Dotad, lijepi pozdrav.

Tko je glasao

@neprijavljeni Ovaj odgovor

@neprijavljeni

Ovaj odgovor proizlazi iz paradigme neprijateljskog odnosa između čovjeka i prirode (okrutna, divlja priroda koju čovjek mora svladati ili pripitomiti). Danas u doba globalne ekološke krize (na rubu smo katastrofe) uzrokovane tehnološkim i znanstvenim optimizmom u službi neograničenog rasta, paradigma postaje disfunkcionalna i sve je više pokazatelja da ju trebamo napustiti.

O čemu se radi? Opstanak života na planeti moguć je samo u okvirima održivog razvoja uz i s prirodom (a ne protiv nje, kako je bijeli muškarac sebi dao za pravo). Danas znamo da su mnoge bolesti uzrokovane upravo nekontroliranim rastom i primjenom takvih metoda liječenja koje su direktno suprotne načinu na koji organizam radi. S druge strane, puno boljim se pokazao pristup koji oponaša prirodu i njezine autopojetičke procese održavanja organske ravnoteže.

dovoljno bi bilo da pokušaš slušati razum kad razmišljaš o tim stvarima.

Meni, recimo, razum govori da odbijem unositi u sebe tvari i/ili kemijske spojeve za kojima moj organizam nema potrebe (jer ih nema u hrani koju dobivam iz prirode i ne sudjeluju u normalnom staničnom metabolizmu). Jedna od tih tvari je i acetilsalicilna kiselina (dobivena kemijskom "obradom" salicilne kiseline koja se, inače, može naći u nekim biljkama) ili aspirin. Aspirin ima dokazano djelovanje u sprečavanju boli, ali i dokazane vrlo opasne (čak smrtonosne) popratne pojave. Nema nikakvog zdravstvenog opravdanja za konzumaciju aspirina. Postoji samo kemijska industrija koja na njoj zarađuje.

Nova paradigma trebala bi značiti radikalni prekid s takvom vrstom znanstvenog pristupa rješavanju problema. Morat će se napustiti primjena onih rezultata istraživanja za koje je vrlo vjerojatno (jer ne oponašaju procese u prirodi i jer postoji iskustvo) da će u određenom vremenu dovesti do štetnih posljedica. U XXI stoljeću ZNAMO da čovjek nije pametniji od prirode i da će u njegovu nadjačavanju s njom izgubiti. Jedan od preteča nove paradigme u znanosti je Linus Pauling, dvostruki nobelovac (za kemiju i mir) i osnivač ortomolekularne medicine.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@nemesis: Aspirin je

@nemesis:
Aspirin je odličan primjer iako vjerojatno ne na način na koji misliš. Da je izmišljen u zadnje vrijeme, najvjerojatnije ga ne bi ga mogli pustiti u prodaju zbog prilično nezgodnih nuspojava. Eto linka.

A ovo što pišeš o znanosti mi, moram priznati, zvuči malo arhaično i poprilično općenito pa ne znam što bih rekao :(

Tko je glasao

Nema ničeg arhaičnog u

Nema ničeg arhaičnog u procjeni rizika primjene rezultata nekog znanstvenog eksperimenta ili istraživanja (s tim da to može jedino opet znanost, kako pokazuje slučaj aspirina ili nedavne preporuke o učestalosti mamogramskih pregleda) PMM

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Znanost je način na koji

Znanost je način na koji otkrivamo svijet oko sebe i same sebe. Ovo o čemu pričaš su medicinske studije koje su se donedavno radile na premalim uzorcima pa su najčešće objavljivani rezultati ponekad bili ili statističke fluktuacije ili nebuloze. Kako znanost ne poznaje autoritet i sve preispituje, preispitivanjem tih mitova (poput onog o 8 čaša vode) dolazimo do novih, preciznijih, spoznaja.

Ti si do sad skužila da ja nisam neki mistik znanosti - znanost jest put prema istini, ali znanstvene spoznaje nisu apsolutna istina. Ipak, spoznaje su dovoljno blizu istini da možemo postupati po njima i nećemo značajno pogriješiti (gravitacija, evolucija, "standardni model" u fizici čestica, veliki prasak, cijepljenje, kemijski procesi, dešifriranje DNK). Znanosti o životu (bilogiija i medicina) proučavaju nevjerojatno komplicirani svijet koji se nekad razlikuje od jedinke do jedinke unutar iste vrste pa se nama čini da ga nikad nećemo razumijeti - no, ako moramo odlučiti hoćemo li nastaviti istraživati ili ćemo odustati, mislim da je odluka jasna.

To da bi znanstvenici mogli malo olabaviti s nebuloznim press releasovima punim turbo pojednostavljivanja (tipa da korelacija znači uzročnost) i bombastičnošću (izjave da su Einstein ili Darwin bili u krivu, ili time da će ovo pomoći da se nađe lijek za rak, ili oboje), apsolutno se slažem. Jebiga, i oni koji daju lovu za istraživanje, i tvoje institucije, neobično vole press releasove. Ali to nikako ne znači da su sva prava znanstvena istraživanja tako brljava kako zvuće kad o njima čitaš u novinama, na internetu ili čuješ na televiziju. A ona koja jesu brljava (jer ima i takvih, da se ne lažemo) bivaju jako napadana - s vrlo neugodnim i konkretnim argumentima, a ne baljezganjima o teorijama zavjera (kojih isto tako ima, ali to je pak treća priča).

Tko je glasao

Nema nikakvog zdravstvenog

Nema nikakvog zdravstvenog opravdanja za konzumaciju aspirina. Postoji samo kemijska industrija koja na njoj zarađuje.

pada mi na pamet još:
- stalno snižavanje razine kolesterola od strane farmaceutske industrije da bi se konzumirali lijekovi
- kolesterol kao uopće opasna pojava (kod žena ne nosi nikakav rizik, kod muškaraca vrlo mali)
- snižavanje normale razine tlaka (nekad je normalno bili 140/90, danas valjda 115/75) da bi se konzumirali lijekovi od strane farmaceutske industrije
- neznam dali znate tko je Thomas Midgley, no to je osobito štetan znanstvenik koji je izumio neke od najštetnijh tvari a ljudski rod. prva tvar je tetraetil-olovo, tj tvar koja se dodaje u benzin jer je smanjivala "lupanje motora". u to vrijeme (kao ni danas gmo) nije se znalo koliko je olovno štetno ali niti jedan prozvod sa olovom nije bio toliko opasan kao ovaj aditiv u benzin (kojega se eto i dan danas ne uspijevamo totalno riješiti). ovo je zgodan detalj jer je taj spoj proizvodila Ethyl corporation kojoj je jedan od osnivača bio DuPont (ne guraju li oni GMO danas?). Mnogo će godina proći prije nego se utvrdi štetnost i razmjer trovanja koji je ovaj aditiv ostavio u prirodi a posljedice ćemo još mnogo godina osjećati. Drugi spoj koji je potonji znanstvenik izmislio su fluoroklorougljici oznatiji kao freoni koji osobito štetno djeluju na ozon. Pogađate tko je proizvodio iste (DuPont). Freoni i aditivi su u to vrijeme (kao danas GMO) predstavljani kao neštetni, korisi itd...

itd itd ovakvih priča koliko hoćeš... a potencijal štetnosti GMO hrane je enorman...

Tko je glasao

Puno je vise ljudi pobila

Puno je vise ljudi pobila izmjenicna struja nego tetraetil olovo pa nitko normalan ne bi nikada nazvao Teslu stetocinom. Sta tek cinimo da dobijemo struju i kakva su zagadenja s tim u svezi bolej je ne misliti, a Tesla je opet Tesla.

Tko je glasao

Tetraetil olovo je štetan i

Tetraetil olovo je štetan i zabranjen spoj danas. Izmjenična struja nije. Svaku, ama baš svaku stvar možeš promatrati u pozitivnom/negativnom kontekstu ali to je relativiziranje teme.

Ljudi pogibaju npr i u lavinama pa nemožeš zabraniti snijeg. Ljudi pogibaju i u poplavama pa moraš piti vodu itd itd..

Opravdavanje tetraetil olova negativnim kontekstom izmjenične struje nije baš efikasno niti logično niti povezano.

Tko je glasao

@chaos99: Ljudi pogibaju npr

@chaos99:
Ljudi pogibaju npr i u lavinama pa nemožeš zabraniti snijeg.
Zapravo, može se, skoro... Gledam jučer izvrsnu emisiju "Eko-zona" na HTV 2, jedna prilog iz Austrije o "pasivnim kućama" (tema kojom sam se kao novinar bavio, pa sad opet radim na jednom tekstu), gost iz Austrije govori o dugoročnim programima razvoja Austrije: do 2050. otopit će se ledenjaci u Austriji, zimski turizam kakav je danas nestati će, što znači da se cijela ekonomija mora preorijentirati...

Četrdeset godina unaprijed razmišljaju! Pogledajte moje komentare u diskusiji o Petrokemiji ("Hoće li Stožer izdati naredbu..."), gdje govorim o trendovima za 20-30 godina, nešto čime se u Hrvatskoj jednostavno nitko ozbiljno ne bavi (navodne "strategije" i "vizije" prilagođavaju se isključivo trenutnim odnosima snaga i kratkoročnim interesima).

Zoran Oštrić

Tko je glasao

već mi je pun kufer

već mi je pun kufer diletanata koji se razbacuju tvrdnjama bez ikakve odgovornosti. pa se sa ozbiljnim znanstvenim radovima obračunavaju ovako primitivno i olako - sve je stvar profita! kao, kolesterol je benigna stvar, sve je u interesu farmaceutskih kompanija. jesu tebi poznata brojna istraživanja koja potvrđuju štetnost kolesterola, opasnosti ateroskleroze i broj ljudi koji umiru od kardiovaskularih oboljenja? iza takvih istraživanja postoje znanstvenici sa imenom i prezimenom, eksperti u svom fahu. ne stoji profit farmaceutskih kompanija.
i onda se pojavi neki doktor kao ona baba gjalski( ili nešto slično) šta se prostituira po vrlo "uglednim" emisijama poput Na rubu znanosti i bilićeve umobolne emisije i glumeći eksperta sa visine optuži sve liječnike plaćenicima( po istoj matrici kao i oštrić sve genetičare koji se ne slažu sa njim). naravno o babinom profitu nastalom prodajom vlastite knjige u kojoj "raskrinkava" liječničko-farmaceutsku zavjeru ni riječi. nije ona sama. postoje takvi i vani. postoji knjiga od jednog švabe koji je napisao bestseler Mit o kolesterolu itd...sa vrlo sličnim "argumentima" a i senzacionalistički naslov je vrlo znakovit. Itd. To nisu ozbiljne i odmjerene znanstvene diskusije i osporavanja. To su senzacionalistički pamfleti koji žele privući čitatelja.

Naravno u medicini kao i u svakoj drugoj znanosti sve je podložno reviziji. Današnje terapije se razlikuju od onih prije 20 godina. Jer imamo nova saznanja. To je jedini put. A mainstream stav kardiologa jest da je kolesterol vrlo ozbiljna stvar. Pitajte Reinera. Prestanite više koristite te blesave diskreditacije vaših oponenata jer ispadate jadni.

trebalo bi uvesti novu varijantu godwinovog zakona. onog trena kad netko optuži u diskusiji drugu stranu da je plaćenik(farmaceutske industrije, gmo lobija,nekog trećeg)to je znak da je popušio u raspravi.

Tko je glasao

što si ti po struci?

što si ti po struci?

Tko je glasao

Ajmo malo svi smanjit

Ajmo malo svi smanjit doživljaj i pokušat se zadržati na nekom nivou gdje nećemo jedni druge na prvu loptu optuživati za ovo i ono. Tema je dovoljno komplicirana da bi je dodatno maltretirali analizom stilskih figura i skakanjem na svaku malo traljavije napisanu, pročitanu, ili protumačenu rečenicu.

Što misliš o toj ideji?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 70
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 18

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived