Tagovi

Promjena, vizija, strategija

Svaki sustav ili organizacija prije ili kasnije potroši svoju strategiju.Ukoliko gledamo promjenu u povijesnom kontekstu onda vidimo da promjena nužnost. Prije manje od sto godina umjesto automobila na cesti smo imali konje. Ford je u to vrijeme iskoristio priliku i sve ostalo je povijest. Tvrtka koja je proizvodila potkove u tom kontekstu je trebala predvidjeti trend i početi npr proizvoditi gume. Gledajući unazad to je jasno, no vrlo mali broj tvrtki je uspio preživjeti svoje vrijeme uspješno, transformirati se i prilagoditi svoje strategije nekom budućem vremenu. Država je kao pojam i organizacija je vrlo slična nekoj kompaniji a promjena je pojava izučavana u poslovnim strategijama i postoje neki univerzalni koraci koje su uspješne tvrtke napravile a koji su zajedničke za uspješno transformirane tvrtke. Ovdje govorim u kontekstu kompanije ali paralele sa državom su jasne.

Prije nego krenemo na korake/greške koje treba/ne treba poduzeti skraćeno bi objasnio pojam vizije kompanije. Vizija kompanije na prvi pogled izgleda kao nebitan pojam, dosadna, suhoparna ideja, neki ju doživljavaju kao "pranje mozga" no nije tako. Sve dugovječne kompanije imale su jasnu viziju. Vizija se sastoji iz dva dijela, temeljnih vrijednosti (eng. "core values") i zamišljene budućnosti (eng. "envisioned future"), znači temeljnih vrijednosti organizacije koje se nikada ne mijenjaju i nekakve osmišljene budućnosti koja se mijenja, prilagođava vremenu. Npr. 1996 kompanija 3M je prodala neke zrele i dobro uhodane poslove i tad su se svi čudili tom potezu. Međutim temeljna vrijednost komapnije 3M je "inovativno rješavanje neriješenih problema" i željeli su se fokusirati na svoje temeljne vrijednosti. Svaka uspješna organizacija (to je ona koja je preživjela), bilo kompanija ili država treba viziju i ima viziju samo je razlika da li je jasna ili nije (nejasnoća može ići do prividnog nedostatka vizije, a ukoliko nema nikakvu viziju onda je sva vjerojatnost da će prestati postojati jer nema svrhu). Strategije zamišljene budućnosti se obično donose na period od 10-30 godina. Volio bih da se potakne rasprava o tome što je vizija za Hrvatsku, što su temeljne vrijednosti a što su trenutne strategije koje naša država treba. Temeljne vrijednosti su kratke i jasne, a strategije jasno definirane. Više o viziji pročitajte negdje drugdje ali tu možemo nakratko analizirati naše lidere.

Franjo Tuđman - uvijek je govorio o "demokratskoj, slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj". To je po solidna temeljna vrijednost za jednu organizaciju kao što je Hrvatska. Znači kada je on postavio taj temelj Hrvatska nije postojala, imao je jasno definiranu strategiju (strategija je bila stvarenje Hrvatske i obrana Hrvatske od agresije) i proveo je do kraja. Sa tog stanovišta za njega možemo reći da je bio najuspješniji lider u Hrvatskoj. Njegova greška jest da prije ispunjenja svog cilja nije postavio novu strategiju. Ne zaboravimo, temeljna vrijednost je ista, strategije se mijenjaju sa vremenom. On je trebao početi transformaciju, promjenu Hrvatske iz jednog ratnog okruženja u mirnodopsko gdje je za ostvarenje temeljnih ciljeva države (sloboda, demokracija, neovisnost) najvažnija ekonomija (po meni). U tom konteksu nije napravio ništa i baš zato se dogodila stihijska privatizacija koja je pogodila same temelje ove državi, ugrozila slobodu i neovisnost (život na dug itd). Dapače, njegova strategija je ostala ratna, tj strategija čvrste ruke, nedostatka demokracije itd.

Ivica Račan - Nakon Tuđmana vlast je prešla u parlament, tj premijera. Mesića ne bih u tom konteksu uopće ni spominjao jer nije bio vođa u onom pravom smislu. Račan je preuzeo temeljne vrijednosti države (vjerujem da je bio većim dijelom autentičan - moje osobno stajalište), Hrvatska je bila u teškom ekonomskom stanju, njegova startegija je bila razvoj ekonomije i demokracije (recimo - predmet rasprave). Svoju strategiju nije uspješno proveo, imao je pozitivnih pomaka no nije uspio nametnuti (ni definirati) zajedničku viziju niti oformiti grupu koja bi zajednički radila na njemu (o tome malo kasnije).

Ivo Sanader - nije poštovao temeljne vrijednosti ove države (nažalost za njega to moram utvrditi) i nije imao strategiju osim možda ulazak u EU i to ne radi poštivanja temeljnih vrijednosti države nego radi nade da će to riješiti nagomilane ekonomske probleme Hrvatske. A i to je radio sa figom u džepu. On je zapravo, već sada se može reći, najgori vođa kojeg je Hrvatska imala. Vođa bez sadržaja i razumjevanja suštine. Najbolji potez po kojemu ćemo ga pamtiti je njegova ostavka. Svojim zaduživanjem i (ne)shvaćanjem ekonomije, demokracije, slobode je ugrozio same temelje ove države, učinio ju ovisnom.

Jadranka Kosor - prerano za reći, poštuje temeljne vrijednosti države ali po meni bez strategije. Mi sada (opet po meni - predmet rasprave) trebamo takvu strategiju gdje ćemo vratiti dug u slijedećih 10-15 godina, jer sloboda i neovisnost ne znači samo da nemamo okupatora (što je Tuđman riješio) nego da nemamo dugova, da možemo živjeti od svog rada, tj onoliko koliko zaradimo toliko i potrošimo (manje glavnica i kamate duga). Nisam siguran da je Jadranka Kosor vođa koja ima takvu strategiju (i dalje se zadužije, odbija napraviti reforme itd) ali možda me iznenadi.

Opozicija - ne spominjući imena zapitajte se koje su njihove temeljne vrijednosti i koja je njihova strategija za slijedećih 10-20 godina. Nažalost većina nas se slaže da oni niti ne žele vlast a kamoli da provode svoje strategije.

E sad, ukoliko imamo svoju strategiju (predmet rasprave) pitanje je kako to postići (Hrvatska u ovom času nažalost koliko vidim nema strategiju). Znači utvrdili smo da naša trenutna pozicija nije dobra i želimo iz pozicije A doći u poziciju B. Postoje neke tipične greške koje rade organizacije koje žele napraviti promjenu.

1. GREŠKA - Nije postignut dovoljan osječaj nužnosti i hitnosti promjena
Znači imamo lidera i dobru strategiju međutim statistički na ovom prvom koraku već preko 50% organizacija koje shvate da trebaju promjenu padne. Već na prvom koraku. Znači lider vidi trendove koji su loši (npr Hrvatska se zadužuje, drastičan rast nezaposlenosti itd) i sada je potrebno da motivira ljude oko sebe da je promjena nužna. Vrlo je teško natjerati ljude da izađu iz zone ugode, komfora. Imamo dvije vrsta situacija, kada su prihodi još uvijek OK ali padaju i kada su prihodi loši. Oba dvije situacije imaju svojih prednosti i mana, prva situacija jest dobra jer ima više vremena ali je ljude još teško uvjeriti da je promjena nužna. Druga situacija je bolja za osječaj hitnosti ali ima manje vremna. A ne pomaže niti to da donositelja loših vjesti obično prvog odstrele. Usporedite prvu grešku sa Sanaderovim ili Šukerovim negiranjem krize.

2. GREŠKA - nije stvorena dovoljno jaka koalicija koja će provesti promjene.
Nikada svi u nekoj organizaciji neće prihvatiti da je promjena nužna ali postoje osobe uz lidera koje trebaju podržati promjene, koje će ih i provoditi i koje će mobilizirati većinu. To su u državi najmanje ministri i oni koji će provoditi zamisli lidera. Ta koalicija treba biti dovoljno jaka i raditi kao tim. Kako će npr država urazumiti sindikate i seljake ako sam Šuker negira krizu?

3. GREŠKA - nema vizije
O ovome sam prije govorio. Promjene su ok ali same po sebi promjena nije cilj. Treba imati viziju, fokus gdje će se angažirane koalicijske snage usmjeriti. Ukoliko imate puno planova i programa bez vizije (pogledajte našu vladu trenutno) svi napori će propasti.

4. GREŠKA - nedovoljno (pod) komunicirana vizija
Znači, želim da za 15 godina više nemam ni Eura duga, da imam jako gospodarstvo, to je strategija koja podržava naše temeljne vrijednosti i vizija kojoj težimo (npr). Ukoliko imate viziju koju ne možete objasniti u manje od 5 minuta to nije dobra vizija. Svaka organizacija pa i vlada proizvodi puno (nebitnih) inforamcija. Morate se potruditi da jasno obrazložite svoje namjere. Sindikatima, seljacima i svim zainteresiranim skupinama. Ukoliko analizarite naša vlada trenutno radi suprotno. Obeća nešt što je suprotno sa temeljnim vrijednostima države i onda se dovede u situaciju da ne ispuni. Npr, zašto bi se seljaci odrekli svojih prava kada Šuker kaže da krize nema i da je uspjeh posuditi milijardu nečega. Zašto bi se sindikati odrekli svojih prava i podržali promjene kada nemamo definiranu strategiju a daleko smo od komuciranja nečega što ne postoji. Mi smo sada u izvanrednoj sitauciji, sami temelji naše države su u opasnosti, imamo viziju gdje želimo biti za 10 godina i to svima jasno kažemo. Interes većine treba biti iznad interesas manjinje. Tako to treba biti.

5. GREŠKA - ne uklanjamo prepreke na putu
Imamo viziju i iskomunicirali smo istu. Međutim javljaju se prepreke, svi zaniteresirani da ostane status quo. Ili sama po sebi organizacijska struktura nije pogodna za promjene. Znači moramo uklanjati prepreke na putu. Interes sindikata i seljaka nije drugačiji od interesa države koja ima zajedničku viziju i startegiju.

6. GREŠKA - nesistematski planiramo i nemamo kratkotrajnih rezultata
Za sistematsko planiranje potrebno je imati znanje i opet viziju što želimo postići. Vrlo je bitno postići određene kratkotrajne rezultate jer se gubi fokus koalicijske grupe koja teži promjenama. Općenito statistički ukoliko neka promjena npr traje 7 godina, prve godine imamo malu podršku, ona raste oko treće godine kada imamo najveći fokus i kasnije opada. Vrlo je bitno predvidjeti i imati kratkotrajne rezulate koji će održati grupu na okupu i pokazati da lider ima plan. Planovi moraju biti rezultatski usmjereni (ovo je vrlo bitno) i relativno kratkotrajni. Općeniti planovi (kakvo ima sadašnja vlada, npr izlazak iz krize - po Šukeru mi ni nismo u krizi, ali opet bi hteli izaći iz nečega itd itd) ne nose rezultate. Znači plan je smanjiti rast deficita u slijedeća tri mjeseca i ostati u okvirima zacrtanog. To je konkretan plan, posljedica vizije i mjerljiv je. Ljudi su angažirani po tom pitanju i kada je tako rezultat obično ne izostaje. Sliedeće godine bez deficita itd itd..

7. GREŠKA - prerano proglašavanje pobjede
Svaka od grešaka koju spominjem je pogubna za promjene, na svakoj se može pasti. Dovoljan je jedan krivi korak. Sjetite se Sanadera koji je izašao iz krize koja nije ni počela po njemu, Kosor je rekla da smo dotakli kraje negdje prošle godine, po Šukeru malo ima malo nema krize, stalno izlazimo iz kroze, deficit je OK itd itd. Naša vlada bi najrađe preskočila sve korake ali tako ne ide.

8. GREŠKA - promjene koje smo postigli moramo ukorijeniti u našu kulturu
Sve na čemu smo radili mora postati dio naše kulture kao države. Uvijek govorimo kako su neke države uređene i obratno. To nije slučajno, oni su postigli nešto i to je ostalo i postalo dio njihove kulture.

Cilj ovog dnevnika je potaći raspravu o viziji Hrvatske koju želimo, znači o temeljnim vrijednostima i našu viziju bliže budućnsoti kao i osvjestiti proces promjena koje moramo provesti i proći bez preskakanja koraka.

Komentari

"Лёд тронулся,

"Лёд тронулся, господа присяжные заседатели!"

tuđman je imao viziju
slobodna neovisna država
i u ostvarenju te vizije
i od govna je znao napraviti pitu

vizija rada kao temelja blagostanja, sreće, imanja
samoostvarenja
podosta je načeta, oštećena
neopreznim baratanjem u doba socijalizma
pa još prijetvorbom dokrajčena
a bez te vizije
teško možemo dalje
srećom da nam nitko od ozbiljnijih stranaka ni u ludilu ne nudi viziju rada
kao rješenja krize
ima tu i drugih rješenja
pravda (dijeliš dok ne nestane onih koji imaju više)
tečaj (izvoziš, a ne moraš ozbiljno raditi)
plenum (studiraš, a ne moraš učiti)
subvencija (uzmi njemu, daj meni)
sanacija (daj meni, uzmi njemu)
i mesićevski fantastični povrat nestalih milijardi, valjda nacionalizacija
prijetvorba i privatizacija (ja neću raditi sigurno, a za vas baš i nisam siguran da ćete igdje radit)

političari kao izabrani cvijet hrvatstva
znaju što valja
ne daj bože rada
nesretni su oni koji rade
neki iskreno žale što je mraku uskraćena prilika da jednom zauvijek prestane raditi
vizija koja nam nedostaje ...

"Может быть, тебе дать ещё ключ от квартиры, где деньги лежат?"

luka

Tko je glasao

chaos, mislim da ti je

chaos, mislim da ti je promakla jedna bitna stvar a to je dugoročna stategija ove vlade ;)

"Kada ne znaš kamo ideš, svaki će te put tamo dovesti."

Tko je glasao

@chaos Zanimljiv,

@chaos
Zanimljiv, kvalitetan dnevnik. Naravno, s nekim ocjenama se slažem, s nekima ne.
Uočeno je dobro slijedeće:
.............................
"On je trebao početi transformaciju, promjenu Hrvatske iz jednog ratnog okruženja u mirnodopsko gdje je za ostvarenje temeljnih ciljeva države (sloboda, demokracija, neovisnost) najvažnija ekonomija (po meni). U tom konteksu nije napravio ništa i baš zato se dogodila stihijska privatizacija koja je pogodila same temelje ove državi, ugrozila slobodu i neovisnost (život na dug itd). Dapače, njegova strategija je ostala ratna, tj strategija čvrste ruke, nedostatka demokracije itd. "
.....................................
To je ono što bi mogli nazvati "krivo zaorana brazda Tuđmana" i nakon toga, do danas, Hrvatska ide samo nizbrdo.
S druge strane, J. Kosor nas ne može iznenaditi jer je sukrivac za pad Hrvatske, ona je upravo najslabija na pitanju strategija, vizija. Najdalje što gleda je kako izbjeći prijevremene izbore, a oni se nezaustavljivo približavaju. Čak je pribjegla triku da tvrdi da to nije u interesu Hrvatske zbog usporavanja ulaska u EU.
Koliko profućkanih godina u vezi EU, sada je problem mjesec-dva koliko je potrebno da se dođe do nove vlade.
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Tuđmanove greške su mnogi

Tuđmanove greške su mnogi stigli ispraviti nakon njega. Ali nisu. Tuđman je stvorio ovu zemlju i to mu je svakako plus. Uz mnoge minuse naravski. Ali tko ne griješi...

Tko je glasao

sa vizijom me uvijek muci

sa vizijom me uvijek muci problem floskule. tipa, zelimo imati jaku ekonomiju. tko to ne zeli?

druga stvar na pitanju drzave je problem otvorenosti sistema. kompanija se lako svodi na jednu dimenziju, profit, to jest ekonomija. drzava je daleko vise od ekonomije. treba li odrediti viziju za svako polje onda? ako da, treba li onda odrediti i prioritete ukoliko dodje do presjecanja interesa unutar vizija?

sto se tice vizije i mojih zelja. odrziva, neovisna (bez dugova, bez suvisnih niti bitnih elemenata ovisnosti o vanjskom sustavu na koji politika nema potreban utjecaj), tolerantna (ko je u politici da bi se nekom osvetio, bolje da ne postoji), otvorena, poticajna.

ili su to temeljne vrijednosti?

enivje, odlican poticajan dnevnik.

gpgale blog

Tko je glasao

Evo primjer interviewa

Evo primjer interviewa kojega sam danas vidio sa Batistutom. Obrati pažnju na njegove temeljne vrijednosti (koje su ga povodile njegovim odlukama). On je uvijek imao iste temeljne vrijednosti a strategije je mijenjao. Naizgled je povlačio i nelogične odluke (Fiorentina u drugoj ligi) ali je uvijek ostao vjeran svojim vrijednostima bez obzira na to čim se bavi, gdje igra i okolnostima. Njegova misija je bila "učiniti Fiorentinu boljom močadi". Ukoliko bi izostavili nogomet njegova misija je bi se mogla možda definirati "učiniti sredinu gdje boravi boljom". to bi mogao biti razlog njegovog postojanja, njegova temeljna vrijednost. Tu misiju svaka organizacija (ili pojednac) treba otkriti, iskomunicirati. To su najdublje težnje i vrijednosti kojima težimo.

Kad je Fiorentina 1993. godine ispala iz Serije A, vi ste ostali u momčadi i vodili je bespućima druge lige natrag u elitno društvo. Zašto ste to učinili?
"Imao sam strast igrati za manji klub. Volio sam napredovati, igrati sve teže i teže utakmice, te u njima sve češće i češće pobjeđivati. Predao sam se stoga misiji: učiniti Fiorentinu boljom momčadi. Zašto nisam otišao ranije iz Firence? Volio sam grad, a volio sam i momčad. Trudio sam se koliko sam god mogao osvojiti Seriju A s Fiorentinom. Ali to nije bilo moguće. Stoga sam morao otići čisto da bih si dokazao da s dobrom momčadi i dobrim suigračima mogu osvojiti veliki trofej, u mom slučaju scudetto. Uspio sam to s Romom iz prvog pokušaja".
"Imao sam u to vrijeme vrlo dobru ponudu iz Manchester Uniteda. Nisam otišao jer u to vrijeme, pod broj jedan, engleska liga nije bila najjača u Europi kao što je danas. Što je još bitnije, nisam otišao zato jer nisam osjećao izazov. Tada su u Premier ligi pobjeđivale samo dvije momčadi. Da sam otišao u Manchester United, naslove bih osvajao kao od šale, gotovo bez napora. To nisam želio. To nije moj mentalitet".

Tko je glasao

sa vizijom me uvijek muci

sa vizijom me uvijek muci problem floskule. tipa, zelimo imati jaku ekonomiju. tko to ne zeli?

Školski, temeljna vrijednost (nepromjenjivi dio vizije) nema više od tri do pet stavaka. Mada mislim da je ekonomija važna mislim da ona ne bi trebala biti dio temeljne vrijednosti države (to je predmet diskusije). Naime, možeš reći npr sloboda, neovisnost. ukoliko si slobodan, naravski da nisi dužan itd itd. S druge strane, zasigurno je da je jačanje ekonomije naš prioritet u ovom trenutku i možda bi jačanje ekonomije trebao biti dio promjenjivog dijela vizije. Nama je ekonomija trentuno bitna ali to vjerovatno nije vrijednost koja je nepromjeniva, neovisna o okolnostima u kojima se nalazimo.

Rekao sam da jako mnogo ljudi viziju smatra floskulom, no shvati to malo drugačije. Vizija ti pomaže da fokusiraš svoje napore. Razmisli o organizaciji kojoj pripadaš i promisli koje su temeljne vrijednosti koje bi želio da tvoja organizacija ima.

Temeljna vrijednost Dubrovačke republike uvijek je bila sloboda.

Evo nekih primjera kompanija Disney, mašta, HP, poštavnje prema pojedincu, Nordstrom (1901), usluga prema kupcu (80 godina prije nego se taj pojam pojavio).

Zapravo, nije čak ni bitno koje temeljne vrijednosti organizacija ima nego je bitno da ih uopće ima. Ukoliko ih promisliš više od pet temeljnih vrijednosti vjerovatno ih brkaš sa kulturom, startegijama i ciljevima (koje su seve promjenjive). temeljna vrijednost je nafudnametalniji dio zašto neka organizacija postoji.

Ti si rekao slijedeće:
odrziva (svaka organizacija koja ima viziju je održiva)
neovisna (meni je ovaj dio ok, mogao bi uključivati ekonomksu novisnost kao isvaku drugu vrstu neovisnosti)
tolerantna (ovaj dio je možda više dio kulture nego temeljnih vrijednosti a može biti i drugačije)
otvorena (prilično neodređeno, prema čemu, to može biti dio tvojih promjenjivih strategija)
poticajna (prilično neodređeno, u odnosu na što)
(sve su to moje načelne primjedbe koje ne moraju biti točne)

Humanu komponentu možeš i nemoraš spomenuti, jer ako si spomenuo neovisnost to može za kasnije strategiju imati i ljudske slobode (jer onda neovisnost vrijedi za sve pa i za manjine), toleranciju prema drugima (jer ako nisi tolerantan prema drugima onda im na neki način ograničavaš slobode) itd itd. U svakom slučaju neovisnost znači i ekoneomsku neovisnost što je nama trenutno prioritet itd.
Znači kada odrediš temeljne vrijednosti trebaš se zapitati da li te tvoje vrijednosti mogu izdržati probu vremena, da li ukoliko se situacija promijeni i neko te penalizira zbog tvojih vrijednosti, da li ćeš i dalje na njima ustrajati. Npr u ovom trenutnku neovisnost nam ugrožava život na kredit. Da si lider da li bi ograničio potrošnju države i sveo nas u okvire održivog? Da li ti je kao lideru bitnija neovisnost države ili socijalni mir, izbori itd. Ukoliko se dogovorimo da je neovisnost temeljna vrijednost organizacije onda bi pravi lider usprokos teškoćama držao do temeljnih vrijednosti jer zna da je tako dugoročno održao svoju organizaciju.

Slažem se da je država više od kompanije ali postoje vrlo velike i složene kompanije kojima je upravljanje kompliciranije nego državom. A po prirodi stvari kompanije su efikasne i mnoga istraživanja su rađena na temu. Postoje mnoge dobre prakse i loše prakse i u svakom slučaju iz tih informacija se može dosta toga naučiti bez da testiraš.

Ali temeljna ideja dnevnika je da pokaže da mi kao država trentuno nemamo temeljne vrijednosti (barem ih ja nisam svjestan), nemamo kratkoročnu viziju budućnosti (10-30 godina) a kamoli strategije i planove što sa nama. Ukoliko to nemamo možeš misliti kakvi će biti rezultati.

Tko je glasao

Ali temeljna ideja dnevnika

Ali temeljna ideja dnevnika je da pokaže da mi kao država trentuno nemamo temeljne vrijednosti (barem ih ja nisam svjestan), nemamo kratkoročnu viziju budućnosti (10-30 godina) a kamoli strategije i planove što sa nama. (naglasak moj)

Temeljne vrijednosti naše države navedene su u Članku 3. Ustava:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

To što ih ti, a i mnogi drugi, niste svjesni govori o tomu da se te vrijednosti ne poštuju niti na deklaratornoj razini, a kamoli na razini prakse. Međutim, mislim da nitko normalan neće tvrditi da je to zato jer nešto nije u redu s tim vrednotama, nego zbog dominacije pojedinaca i/ili društvenih skupina kojima je u interesu da društvom vladaju odnosi upravo suprotni od onih na koje smo se obvezali donošenjem temeljnog zakona naše političke zajednice. Naravno, sad bismo mogli nastaviti dalje raspravljati o uzrocima dominacije takvih pojedinaca i grupa, ali to bi nas odvelo u neku drugu priču od ove koju si otvorio svojim dnevnikom.

Dobro je s vremena na vrijeme podsjetiti na osnove vođenja i upravljanja, samo je zbilja potrebno naglasiti da su te operacije u politici i ekonomiji nesumjerljive, iako na prvi pogled među njima ima sličnosti. O tomu smo ovdje već vodili diskusije i ja sam uvijek skretala pažnju da se treba kloniti pojednostavljenih prikaza, kad je u pitanju javna sfera tj. političko. Nedavno sam pogledala novi dokumentarac Michaela Moorea o kapitalizmu, gdje on eksplicitno kaže da je reganomika, između ostalog, donijela ideju da se državom treba upravljati kao velikom korporacijom. U nastavku filma pokazuje do čega je razvijanje takve prakse dovelo američko društvo danas.

Uzmimo, na primjer, načelo tržišne efikasnosti u privatnoj sferi interesa (a to ekonomija po definicji jest, jer ljudi proizvode da bi zadovoljili svoje privatne potrebe kao pojedinci). Prema tom načelu, kompanija će otpustiti višak radne snage, ako je to u interesu njezina opstanka. Kad se to načelo primijeni u sferi zajedničkog tj. javnog, onda dobivamo nehuman politički poredak u kojem je moguće isključivati ljude na temelju karakteristika koje se smatraju nepoželjnim iz aspekta efikasnosti. Dakle, iako je efikasnost važna vrijednost u vođenju uspješne firme, u vođenju države ona može biti pogubna.

Pretpostavljam da do ovakih nesporazuma dolazi zbog toga što većina ljudi smatra da će se promjene u društvu nužno dogoditi ukoliko se dogodi promjena u ekonomiji i to onda završava tako da se svaki razgovor o reformama svede na razgovor o (ne)postojanju ekonomske strategije države. Poštujem ovaj pristup, iako se s njim ne slažem, ali onda bi stvari trebalo nazvati pravim imenom pa reći da ekonomska politika države mora počivati na dobrim korporativnim praksama, a ne poistovjećivati cjelokupno vođenje države s korporativnim upravljanjem. Sljedeći korak bi bio osigurati da ekonomska strategija države bude strogo u okviru temeljnih ustavnih vrednota, štoviše, da ih afirmira.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

To što ih ti, a i mnogi

To što ih ti, a i mnogi drugi, niste svjesni govori o tomu da se te vrijednosti ne poštuju niti na deklaratornoj razini, a kamoli na razini prakse.

ako ih nismo niti svjesni, onda tesko da iste imaju i sam legitimitet. Sto se tice ostalih stvari, slazem se. Izjednaciti korporaciju i drzavu, je otprilike na istom nivou kao izjednaciti nogometnu momcad sa drzavom. moguce je, no u drugu ruku nije pretjerano smisleno.

gpgale blog

Tko je glasao

Uzmimo, na primjer, načelo

Uzmimo, na primjer, načelo tržišne efikasnosti u privatnoj sferi interesa (a to ekonomija po definicji jest, jer ljudi proizvode da bi zadovoljili svoje privatne potrebe kao pojedinci). Prema tom načelu, kompanija će otpustiti višak radne snage, ako je to u interesu njezina opstanka. Kad se to načelo primijeni u sferi zajedničkog tj. javnog, onda dobivamo nehuman politički poredak u kojem je moguće isključivati ljude na temelju karakteristika koje se smatraju nepoželjnim iz aspekta efikasnosti. Dakle, iako je efikasnost važna vrijednost u vođenju uspješne firme, u vođenju države ona može biti pogubna.

Ja sam prošli tjedan zvao jedan ured u Krku i imam dva slučaja. Ili se nitko ne javlja ili je zauzeto (zvali smo jedno 50 puta). Onda sam skužio da teta koja tamo radi se ne javlja ili digne telefon. Kako kada joj odgovara. U isto vrijeme u privatnom sektoru je prošle godine 70000 ljudi izgubilo posao. Reci mi zašto bi javni sektor bio potpuno zaštičen a privatni nimalo? Spočitnula si mi za Ustav (mada ja o tome nisam govorio) gdje se spominje jednakost i ravnopravnost. Zašto ja kao građanin ne bi mogao doživjeti da mi se teta javi? U petak sam nazvao jednu agenciju za jednu informaciju i teta mi je spočitnula da oni nisu dužni davati te informacije i da će mi to dati na dobrovoljnoj bazi. Ja kažem ok. Onda me je uputila na jedan ured u jednom ministarstvu u petak i ja nazvao, petak oko 15 sati, naravski da nema više nikoga(imao sam tri imena za kontakt). Poštujući humanost zašto ja kao građanin ne bi doživio minimum efikasnosti javne uprave? Ukoliko ne smanjimo javnu potrošnju i povećamo efikasnost postoji vjerojatnost da će se sami temelji ove države urušiti. Zašto se država ne ponaša kao što se svi u kući ponašamo. Ukoliko imamo npr 5 tisuća kuna plaću onda gledamo da potrošimo toliko ili manje. Poštujući sve što si napomenula reci mi gdje vodi ovakav način upravljanja državom? I da li smatraš da je dobro da se država zadužuje (i to radi potrošnje) i ulazi u dužničko ropstvo? Kako ćeš osigurati temeljne ustavne slobode u prezaduženoj državi? Država je prikupila manje poreza u prva dva mjeseca sa kriznim porezom i višim PDVom nego u isto vrijeme prošle godine. Znači slijedeće povećanje poreza znači još manje prihoda za državu, više nezaposlenih itd itd. Kako ćeš to riješiti bez zadiranja u prava? Koja je alternativa nerješavanju tih problema?

Tko je glasao

Htjela sam reći da se radi

Htjela sam reći da se radi o drugačijoj vrsti efikasnosti u svakom društvenom pod-sistemu. U narušenom sustavu vrijednosti, moguće je da se pod firmom "efikasnost" provode anti-socijalne mjere (koje, doduše, mogu biti korisne ili u interesu neke skupine ljudi). Da do toga ne bi došlo, potrebno je prethodno razlučiti privatne od javnih koristi, odnosno, interese od zajedničkih dobra, što je ključno za efikasnost političkog podsustava. Kad bismo to znali razlikovati, onda bismo vrlo lako mogli ustanoviti u čijem je interesu bila politika dosadašnjih HDZ vlada koja se temeljila na uzimanju kredita bez stvaranja pretpostavki da se oni vrate tj. na lošem gospodarenju javnim financijama.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Kažem, poštujem to što ti

Kažem, poštujem to što ti kažeš ali smatram da postoji minimum efikasnosti koju društveni pod sistem mora imati (to je jako subjektivno mjerilo ali ukoliko mi netko poklopi slušalicu složiti ćeš se to je ispod svih kriterija). U protivnom onih 85% populacije nema adekvatnu uslugu za nešto što izdvajaju novac. Također, postoji maksimum koji društveni pod sistem može potrošiti. To je onoliko koliko se pribere poreza od gospodarskih subjekata. Ne više. Ja mislim da ćeš se složiti da ne možeš pod parolom socijale baš sve tolerirati. Taj neefikasan dio društvenog sektora (jer to je samo dio, postoje mnoge stavke koje us OK) je sada balast cijelom sektoru. potrošnja je trenunto neizdrživa. Pogledaj npr bolnicu na Svetom Duhu, koja obavi duplo više pregleda magnetske rezoanncije nogo npr bolnica u Dubravi. A isti sustav.

Tko je glasao

ok. cini mi se da si viziju

ok. cini mi se da si viziju sveo na razinu kriterija. kriterija koji donosi odluku sto je ok, sto nije ok.

to je onda i temeljna vrijednost jeli. vrlo bitna, jer ti osigurava da ne donosis oportune odluke, vec odluke koje imaju dugorocan znacaj. pa stoga i pitanje, treba li nam jasna vizija, ukoliko imamo kriterije odlucivanja? vizija imo moze biti zapravo krajnje jednostavna i nedefinirana, samim time i bez presudnog znacaja. ali kriteriji moraju biti itekako jasni i konkretni.

cisto za primjer, mi imamo stranke sa vizijama, odnosno listom dobrih zelja, ali nemamo stranke koje bi imale kriterije koji bi stali nasuprot politickog oportunizma.

sto se tice temeljnih vrijednosti, cini mi se da je to u domeni price koju nazivam demokratski konsenzus. naime, najsiri dogovor politickih interesenata koji postaju temeljna mjera daljnjih politickih odluka. pitanje je naravno tko treba uspostaviti demokratski konsenzus. cini mi se naime da nasa vlast nema taj legitimitet s obzirom da su previse puta isli protiv onoga za sto su se javno zalagali, isto tako previse su puta proizvoljno donosili odluke bez da su razmatrali objektivno uporiste odluka u javnoj sferi.

ok, to je neka moja misaona struja. vratimo se na viziju. slazem se definitivno da je dobro vidjeti se negdje jer samim time dobijas smjer kretanja. no, nije li za tako nesto potrebno ipak imati prilicno transparentnu politicku situaciju kako bi mogao donjeti suvisao stav po pitanju vizije? kako se mozes vidjeti negdje kada objektivno nisi upoznat sa svojim potencijalima? jeli poznavanje potencijala ipak preduvjet za viziju i jeli vizija uistinu nuzna da bi se krenulo naprijed?

govorim o onom detalju kriterija za koje smatram da su nuzni, a cini mi se moguce i sasvim dovoljni.

gpgale blog

Tko je glasao

samo da ponovim. Vizija se

samo da ponovim. Vizija se sastoji iz dva dijela. temeljnih vijednosti koje su nepromjenjive i promjenjive vizije budućnosti koje se donose svakih 10-30 godina i definiraju strategije koje su trenutno bitne. Probaj razmišljati u tom pravcu, ne pravcu kriterija. Naravski da odluke donosiš tako da poštuješ svoje temeljne vrijednosti.

vizija imo moze biti zapravo krajnje jednostavna i nedefinirana, samim time i bez presudnog znacaja. ali kriteriji moraju biti itekako jasni i konkretni.

Ukoliko imaš temeljne vrijednosti (nepromjenjivi dio vizije) na temelju njih donosiš promjenjivi dio vizije koji je bitan za ovo vrijeme (sadašnje). Koristiš malo drugačiji riječnik ali upravo je bitno da taj promjenjivi dio vizije bude potpuno jasan i definiran i da se donosi po kriteriju temeljnih vrijednosti tvoje organizacije. Drugim riječima, da bi organizacija bila uspješna mora imati jasan cilj. Cilj npr slobode je nepromjenjiv a strategije se mijenjaju o ovisnosti o vremenu (gledaj recimo period od 100 godina). Prije 20 godina je bio rat, danas imamo problem ekonomije sutra ćemo npr imati problem ekologije. Sloboda je naša temeljna vrijednost (primjerice) a strategije ovise o vremenu i mijenjaju se (promjenjivi dio vizije).

sto se tice temeljnih vrijednosti, cini mi se da je to u domeni price koju nazivam demokratski konsenzus.

Znači temeljne vrijednosti su nepromjenjivi dio vizije i ukoliko se radi o državi mislim da si u pravu, to mora biti demokratski konsenzus.

slazem se definitivno da je dobro vidjeti se negdje jer samim time dobijas smjer kretanja. no, nije li za tako nesto potrebno ipak imati prilicno transparentnu politicku situaciju kako bi mogao donjeti suvisao stav po pitanju vizije? kako se mozes vidjeti negdje kada objektivno nisi upoznat sa svojim potencijalima? jeli poznavanje potencijala ipak preduvjet za viziju i jeli vizija uistinu nuzna da bi se krenulo naprijed?

nije potreban preduvjet političke situacije, potreban je lider sa jasnom vizijom i hrabrosti, mi smo na mjestu A i želimo doći na mjesto B. Govorim o promjeni, ne zaboravi. Mi ne znamo rezultat i ne znamo da li ćemo uspjeti i ne znamo koji su naši potencijali. ali se ponašamo kao da smo već uspjeli i strategije stalno prilagođavamo. Uzmi primjer, da je nekome cilj ojačati ekonomiju u Hrvatskoj za početak bi se trebali logički ponašati. Slušam jučer na vijestima o onom brodgraditelju na Korčuli koji je dobio kaznu od 500 000 kn jer radi drvene brodove na pomorskom dobru bez koncesije. Ali on traži koncesiju već 20 godina i lokalne vlasti već 20 godina nisu donijele prostorni plan. Njega će zatvoriti kao i ostale drvene brodograditelje a on plaća porez i zapošljava par ljudi na Korčuli. Znači ne radi se samo o nekim velikim planovima nego ukoliko je cilj ojačati ekonomiju daj čovjeku da radi, donesi prostorni plan i neka plati koncesiju. I ne samo njemu. Za takve stvari nam treba jasan cilj i mobilizacija po svim nivoima.

cini mi se naime da nasa vlast nema taj legitimitet s obzirom da su previse puta isli protiv onoga za sto su se javno zalagali, isto tako previse su puta proizvoljno donosili odluke bez da su razmatrali objektivno uporiste odluka u javnoj sferi.

baš o tome ti govorim, vlast nema viziju djelovanja. tebi se čini da oni donose odluke bez legitimiteta (i vjerovatno si u pravu) a oni zapravo neznaju jadni što bi (osim da žele biti na vlasti).

Tko je glasao

1. Potrebno je odrediti

1. Potrebno je odrediti prioritete.
Znači da treba dobro odvagnuti gdje će se rezovi napraviti tj. što će sa sobom donjeti najmanje privremenih štetnih posljedica.
Primjerice, ne možete raditi rezove na plaćama radnika, ako vam treba kvalitetan rad zbog konkurentnosti roba na globalnom tržištu.
Riskantno je raditi rezove na smanjenju plaća sigurnosnih službi i policije, ako znate da su na pragu prosvjedi koji bi mogli dovesti u pitanje sigurnost države.
Nesmmijete rezati ni na edukaciji koja u svojoj punoj kvaliteti može dugoročno jedina spasiti budućnost Hrvatske.
Što nam onda ostaje za moguće bezbolne rezove?

-vojska
-mirovinski fondovi
-izdvajanja za socijalu u tuzemstvu i inozemstvu.
-reduciranje mastadontskog zdravstvenog sustava.
-Izdvajanja za lokalnu upravu i samoupravu.
-Ukidanje dosadašnjeg modela poticaja.

2. Ukinuti model financiranja političkog rada stranaka i omogućiti neovisnost svakog zastupnika.
Primjerice,zastupnik bi trebao predstavljati svoju volju i volju građana koje predstavlja,a ne volju političke stranke kojoj pripada.
Političke stranke bi trebale opstati samo kao "sjemenište" budućih aktivnih političara.

3.vizija bi trebala biti društvo u kojem je uspostavljena demokracija po mjeri čovjeka(demokracija sa ljudskim licem).
Ne samo sistem koji pogoduje određenoj povlaštenoj skupini društva(povlaštenom staležu),nego društvo u kojem ima svaki pojedinac podjednaku šansu za uspjeh, neovisno o porijeklu i političkoj pripadnosti.

4. Predstavljanje stvarne situacije u kojoj se trenutno nalazimo.
Znači izreči ono sudbonosno,u bankrotu smo, ali postoji izlaz iz trenutne situacije.
Primjerice;ne možemo plaćati glavnicu i dug, ali kroz 15 godina uz odricanje možemo otplatiti cjelokupnu glavnicu.
To je vizija koja bi dala građanima volju za rad, a ublažila bi teret eventualnog odricanja.

5.Mišljenja sam da je to najveći problem.
Teško je onima koji su "gore" reći da više neće biti "gore" ili da je sasvim sporedno gdje se nalaze,jer će imati isto kao i oni koji nisu "gore".
A još je teže uvjeriti ih da tu realnost prihvate bez eventualnih potresa u društvu.

6. Deficit u državnom proraćunu i nije tako loš, ako su stvorene nove vrijednosti unutar te države.
Ako je stvoren deficit u proraćunu,onda su se poduzeća i građani obogatili za iznos deficita. Nije loša država koja ima bogate građane i bogata poduzeća. U takvom slućaju deficit nije alarmantno stanje.
Ukoliko su pak te vrijednosti iscurile van države, kao kroz cjediljku, tj. isisane iz ovog našeg nesretnog državnog proraćuna, onda imamo predkatastrofalnu situaciju.

7. Po meni najlakše izvedivo.
Pobjeda se proglašava nakon rješavanja vanjskog duga.
Kada bi nam bio otpisan,poput otpisa vanjskog duga Poljskoj, mi bi već danas mogli proglasiti pobjedu,pod uvjetom da se ponovo ne zadužujemo.

8. Strategija održivosti stanja i izgradnja prosperitetnog društva u kojem će ljudski resursi sa zadovoljstvom ostajati sretni državljani takve prosperitetne države, a ne da građani jedva čekaju da dobiju ili kupe državljanstvo neke druge države.

Tko je glasao

3.vizija bi trebala biti

3.vizija bi trebala biti društvo u kojem je uspostavljena demokracija po mjeri čovjeka(demokracija sa ljudskim licem)

meni je to ok, samo moraš kratko formulirati. To bi mogla biti jedna od temeljnih vrijednosti, nepromjenjivi dio vizije.

4. Predstavljanje stvarne situacije u kojoj se trenutno nalazimo.

ovaj dio kominikacije (4) se događa kada znaš da treba promjena. To je pod točkom 1 (greška). U ovom trenutku vjerovatno lider već ima i kratkoročnu viziju budućnosti (3) . Vjerovatno je već i mobilizirao koalicijske snage (2) koje će ga podržati. Znači prije ovoga po prirodi stvari imaš lidera koji zna što hoće. Ti si zadnji koji doznaš tako nešto ali takva objava bi bila znak da je u našem slučaju netko počeo razmišljati dalje od izbora. Razumiješ razliku?

Tko je glasao

Mišljenja sam da je oporba

Mišljenja sam da je oporba shvatila da im u ovim trenucima osvajanje vlasti ne garantira i sam dugotrajni ostanak na vlasti.
Najveći udarac oporbi bila je ponuda Vlade da svaki relevantni i stručni faktor sudjeluje u kreiranju boljitka, a stvarnu spoznaju i istinu bezidejnosti,bezperspektivnosti i nemoći za promjene od strane sadašnje oporbe.
Situacija je takva da jednostavno nemamo vremena ni novaca za prijevremene izbore.
Jednostavno treba predstaviti ideju, a onda najbolje ideje sprovesti u djelo.
To, tko će biti na vlasti, za Hrvatsku trenutno ne igra nikakvu ulogu.
Građani će ionako prepoznati prave autore realiziranih ideja.

Tko je glasao

Chaoss, Bravo, izuzetno

Chaoss,
Bravo, izuzetno dobro.
Vrhunska analiza stanja, odlične ideje, puno informacija na jednom mjestu.
I pozivi na raspravu.
Samo naprijed, još ovakvih tekstova.
Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Jel se ovo Pollitici

Jel se ovo Pollitici sustavno digla kvaliteta ili je riječ o samo iznimno dobrom danu? Čitam već drugi izvrstan članak koji nije na naslovnici.

hatepogodak

Tko je glasao

Najstarije 2 strategije o

Najstarije 2 strategije o kojima se kod nas prica vec 50 godina su potencijali poljoprivrede i turizma.
"Rezultat" nam je da su zaposleni u tim djelatnostima socijalni slucajevi.
Uz ovo treba dodati i uzgajanje iluzija o preskupim gomilama zeljezara koji cekicaju i proizvode neisplative i preskupe brodove i sl. proizvode.
Ovo su samo primjeri, a kad se zna da 1,3 zaposlena izdrzavaju 1 nezaposleog ili umirovljenika onda je jasno zasto ovdje nema nikakvih greenfield ulaganja.
Tko bi normalan ovdje ulozio u proizvodnju kad:
Udruga za zaštitu prava i i interesa poreznih obveznika Hrvatske izračunala je kako radnik u Hrvatskoj 7,5 mjeseci radi za državu, a ostatak godine za sebe. Na prosječnu godišnju plaću u iznosu od 79.800 kuna, odnosno na ukupne troškove rada u iznosu od 93.525,60 kuna državi se mora platiti 57.364,67 kuna različitih davanja, ističu u toj udruzi pojašnjavajući kako to znači da radnik u 2006. na ime plaćanja svih davanja mora za državu odraditi 224 kalendarska dana.
Zato se i sada prica razvlaci o "haracu" a ne o pravim poreznim problemima, preskupoj drzavi i izmisljenim birokratima i umirovljenicima.
Umjesto zakljucka: sve strategije se trebaju zasnivati nakon ciscenja poreznih obveznika od pljacke od strane drzave koja je nesposobna rijesiti neefikasnu birokraciju i razne parazite i laznjake na drzavnoj sisi.
Tada ce se znati koja je uopce cijena rada i sa cime mozemo konkurirati.
Bojim se da ce interes koji se zasnova na opcinskoj fotelji za glas na izborima ostati nepromijenjen do doljnje granice odrzivosti.
Zato je primarno sad dovesti one koji se ne zamaraju politikanstvom vec jednostavnom matematikom.
MMF ODMAH!

Tko je glasao

Šteta što ste odličnu i

Šteta što ste odličnu i vrlo važnu temu uprskali. Pomiješali ste promjene, strategije i vizije.

Sposobnost izazivanja promjena imaju vrlo rijetki. Oni osmisle promjenu i od nje imaju najveću korist. Malobrojni su sposobni na vrijeme uočiti promjene i pametno ih iskoristiti. Većina od promjena zazire do te mjere, da ih ne priznaju dugo nakon što su prohujale.

Strategije i vizije nisu isto. Strategije su stvar dogovora i odluke, dok su vizije dugotrajan proces. Strategije su sredstvo ostvarenja vizija. Vizije su sve. One nadilaze čovjeka samog, nacionalne, ideološke ili religijske granice. To je nešto što zadužuje čovječanstvo kada se ostvari. Vizija ne nastaje preko noći ili nečijom odlukom.

Nesposobnost praćenja promjena i nedostatak strategija su posljedice nedostatka vizija. Odatle proizlaze i greške koje navodite. Vizija i posvećenost njenoj realizaciji isključuje mogućnost grešaka. Onaj tko ima viziju, ne može griješiti, jer za njega ne postoje okolnosti ili prepreke koje bi ga mogle zaustaviti do konačnog cilja.

Konačno, o viziji Hrvatske se ne može raspravljati. Nitko je nema, niti u tako nešto vjeruje. A ono što se nema i u što se ne vjeruje, ne može se raspravljati. Još manje ostvariti.

Tko je glasao

Sad sam malo pročitao svoj

Sad sam malo pročitao svoj dnevnik, stvarno sam mjestimice malo brkao uglavnom startegiju i varijabilni dio vizije ali ne mijenja suštinu. Drugi put ću pročitati prije nego objavim:)

Tko je glasao

Šteta što ste odličnu i

Šteta što ste odličnu i vrlo važnu temu uprskali. Pomiješali ste promjene, strategije i vizije.

Niste pažljivo čitali moj članak.

Strategije i vizije nisu isto. Strategije su stvar dogovora i odluke, dok su vizije dugotrajan proces. Strategije su sredstvo ostvarenja vizija. Vizije su sve. One nadilaze čovjeka samog, nacionalne, ideološke ili religijske granice. To je nešto što zadužuje čovječanstvo kada se ostvari. Vizija ne nastaje preko noći ili nečijom odlukom.

Nisam ni rekao da su isto. Definiciju vizije sa preuzo od Dr Porras, profesor sa Stanford MBA exetuive program, autor mnogih knjiga, J.C. Collins (autor succesful habits of visionary companies), možeš naći na Hravard Business Review o promjenama, također na Harvard business schol se uči itd. Vizija nastaje odlukom (a kako drugačiej, po duhu svetom?), postoji temeljni dio koji ostaje isti i dio koji se mijenja. Npr Henry Ford je imao viziju budućnosti "gdje će svaki čovjek imati auto i gdje će ukloniti konje sa ceste". Jasno je da je temeljni dio vizije kompanije ostao isti a onaj dio sa konjima podležan promjenama. Strategije su način da se vizija ostvati ali isto tako možeš reći da je vizija dio strategije čovjeka koji ju je stvorio. Dio njegove strategije preživljavanja. Ne možeš reći što je bilo prije. Ali osobno nisam napisao tekst da bi raspravljao o definicijama (na koncu ne moramo imati isti sustav vrijednosti) a ukoliko imate nešto bolje za reći i Vi možete napisati dnevnik.

Nesposobnost praćenja promjena i nedostatak strategija su posljedice nedostatka vizija. Odatle proizlaze i greške koje navodite.

Malo si pojednostavio stvari. Neke greške koje sam napisao su empirijske i nastale kao rezultat pračenja više od sto velikih kompanija u razmaku od više godina. Opisane greške su najčešče i zajedničke za više organizacija. Ali isto tako, ponavljam mi ne moramo dijeliti isti sustav vrijednosti, niti iste izvore. Više bih volio raspravu o suštini nego o definicijama.

Konačno, o viziji Hrvatske se ne može raspravljati.

Zašto? Što je to neka tabu tema? O svemu se može raspravljati a naročito o viziji Hrvatske...

Tko je glasao

Sada mi je još manje stalo

Sada mi je još manje stalo do rasprave oko razlika u definiranju pojmova. Samo sam htio ukazati na činjenicu da miješanjem sadržaja nije jasno o čemu govorimo. Ja ne znam kako je netko vizije definirao ili pratio, ali znam da onaj tko u kontinuumu zrelosti osmisli vlastitu viziju, ne može griješiti. Greške u realizaciji vizije proizlaze iz neke greške u samoj viziji. Nešto nije postavljeno kako treba. Nije dovoljno nadati se nečemu, željeti, pa čak ni maštati, da bi se stvorila vizija. Vizija je nešto puno više i od nas samih i od našeg kruga utjecaja.

Treba znati i činjenicu da institucije, kompanije, društva i zajednice, uključujući države, ne mogu imati vizije. Mogu ih samo preuzeti i realizirati od vizionara, pojedinaca, kojima je ta vizija životna misija. Naša je tragedija da takvih ljudi nemamo. Mi imamo stratege orijentirane na preživljavanje. To je premalo za viziju.

Ja imam puno toga boljega za reći na ovu temu, ali nemam kome. Previše puta sam napadnut zbog iznošenja neobičnih detalja moje vizije čovječanstva, a da bih sada iznosio cjelovitu viziju. Nemam kome. Da bi me se moglo razumjeti, trebalo bi imati bar neke moje kvalitete i bar dio moje uvjetovanosti, zar ne? Da bi objasnio moju viziju, vjerujem da bi trebalo napisati bar desetak knjiga. Mislite li da bi poslije itko išta više razumio? Naravno da ne bi. Osim toga, vizije se ne objašnjavaju. One se realiziraju bez obzira na prepreke i otpore. I to je za mene najljepše kod vizija: ne postoje okolnosti. Ja ih nosim u sebi, a one izvanjske okolnosti ne primjećujem. Kao da ne postoje, što je jedini način da viziju ostvarim.

Ono što predbacujete meni, nepažljivo čitanje, radite sami. Nisam napisao da se o viziji Hrvatske ne može raspravljati, jer bi to bila tabu tema, nego zato što ona ne postoji. A raspravljanjem i odlukom se do vizije ne može doći. Nije vizija nešto dvodjelno, čemu se može dodavati i oduzimati djelove. Ili je imate ili je nemate. Polovična ili dvodjelna vizija ne postoji. Isto bi bilo za trudnu ženu tvrditi da je polovično trudna.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. jednoVlašće sirovo diskreciono od adfilantrop komentara 0
  2. Kliring od magarac komentara 16
  3. Prozirna inicijativa predsjednika Josipovića za novi Ustav od vkrsnik komentara 19
  4. Digitel, Predstečajna nagodba, Cenzura od Papar komentara 6
  5. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 14
  6. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 30
  7. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 25
  8. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 75
  9. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 2
  10. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 15
  11. I meni je žao od magarac komentara 41
  12. Never Never Land od Kvarner komentara 37
  13. stega bye bye od 2573 komentara 32
  14. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 155
  15. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 58
  16. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  17. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  18. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  19. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  20. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  21. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 32
  22. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  23. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  24. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  25. Dida in the house od Rebel komentara 71

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • dinamitd
  • martin
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf