Tagovi

Prodaja zemlje

"Land grabbing", ili utrka bogatih zemalja za obradivim površinama u siromašnim zemljama, započeta 2008.g., u 2009. se ubrzava do alarmantne razine.
Cijela operacija, koju su lideri skupine G-8 - 8 najbogatijih zemalja svijeta - nazvali "land grabbing" (grabež zemlje - cinično od njih, zar ne?), odvija se u konspiraciji i međusobnim obračunima koji podsjećaju na doba hladnog rata.

Samo u zadnjih 6 mjeseci kapital raznog porijekla - investicijske banke, fondovi i korporacije svih vrsta: američke, europske, kineske, japanske, ruske i naravno kapital bogatih zaljevskih zemalja - preuzeo je kontrolu nad obradivim površinama čiju veličinu UN procjenjuje na polovicu svih obradivih površina Europske unije (oko 20 milijuna hektara).

Prema izvještajima UN-a i ekonomskih stručnjaka od New Delhia, Washingtona do Londona, ukupno do sada zauzeta obradiva površina procjenjena je na 30 milijuna hektara.

- Prošlogodišnje cijene na tržištu hrane, koje su potakle nerede u mnogim zemljama, natjerale su Vlade da razmisle o sigurnosnom aspektu svojih robnih zaliha. Zemlje sa nedovoljno obradivih površina, poput Kine, Saudijske Arabije, Južne Koreje i Kuwaita, okrenule su se ka agro-investicijama na afričkom kontinentu koji raspolaže ogromnom količinom najjeftinije obradive zemlje na svijetu, izvještava BBC.

Među najčešće spominjanim kulturama navode se pšenica, kukuruz, soja, riža a kao super profitabilni derivati - šećer i bio-diesel.

Prema izvještaju Reuters Africa, Saudijska Arabija u Etiopiji će uzgajati pšenicu, ječam i rižu na zemlji kupljenoj za 103 milijuna dolara.

- Određeni izvještaji govore o skupini saudijskih investitora koji na teritoriji nekoliko afričkih zemalja upravo pripremaju investicijski plan težak 1 bilijun US $ kojim bi kroz sedam godina proizveli sedam milijuna tona riže za srednjoistočno tržište, piše Bangkok post, aludirajući pri tome na nedavno lansiranu kovanicu - agro-kolonijalizam.

Osim spomenutih zemalja, među koje kao najveće kupce treba ubrojiti i Indiju,Švedsku, Veliku Britaniju i Libiju, u utrku za obradivom zemljom - poanta je naravno u enormnoj zaradi (fat-payoff) - uključila se i automobilska industrija.

Južnokorejski Hyundai je sa 6,5 milijuna $ stekao kontrolu nad ruskom tvrtkom Khorol Zerno koja raspolaže sa 10 tisuća ha u Istočnom Sibiru; Morgan Stanley je već kupio 40 000 ha obradive zemlje u Ukrajini, Daewoo je potpisao leasing na 99 godina nad 1,3 milijuna hektara na Madagascaru.

Prema procjeni UN-ove agencije FAO (Food and Agriculture Organization)
najrazvijenije i ekonomski najmoćnije zemlje svijeta namjeravaju najmanje jednu petinu zauzetih obradivih površina koristiti za proizvodnju bio-diesela - Kina na 2,8 milijuna hektara u Kongu, U.K. na desetinama tisuća ha u Etiopiji, Mozambique i Tanzaniji...

Za siromašne afričke zemlje s ekstenzivnom poljoprivredom i ogromnim vanjskim dugom oko vrata (WTO i MMF) intenzivna high-tech agro-proizvodnja na "ugrabljenoj zemlji", s devastirajućim posljedicama za okoliš, ili pak manjak hrane iz vlastite proizvodnje na unutrašnjem tržištu zbog povećane proizvodnje bio-diesela, jedva da je izbor između dva manja zla.

U frenetičnoj utrci za obradivom zemljom, u kojoj kontradiktorne informacije "za javnost" slijede jedna drugu, zemlje-investitori i same postaju zemlje-mete. Dok Kina kupuje milijune hektara po Africi, američki bankarski div Goldman Sachs u Kini kupuje farme za uzgoj kokoši (330 milijuna $) i svinja (200 mlijuna $).

Farmeri, ili bolje rečeno seljaci Cambodie, Thailanda i Madagascara pokrenuli su masovnije prosvjede a zatim ušutkani povećanim isplatama i pričama raznih interesnih grupa o općoj nacionalnoj koristi (nova radna mjesta - za siću; gradnja sustava - za navodnjavanje ugrabljene zemlje, prometnica - za izvoz hrane...).

Najčešći komentari nacionalnih udruga za ljudska prava svode se na isto: kada svi shvate što se događa, završit će u sirotinjskim gradskim četvrtima.

Što se tiče Hrvatske, koja raspolaže sa 2,7 milijuna ha obradive površine (što ne znači i obrađene) pa uvozi hranu, od prošle godine Slavonijom kolaju informacije o stotinama hektara prodane zemlje stranim vlasnicima (u nekim županijama su to Slovenci, u drugima Italijani, Belgijanci, Danci itd.) - za novog "đondira" i nešto eura povrh.

O koliko je to stotina hektara riječ – ne zna se. Možda zato što su od stranih otimača - gori naši domaći?
Koji dobro znaju što rade.

Komentari

naravno, proglasenje

naravno, proglasenje poljoprivrednog zemljista (kojim se uzgred receno smatra oko pola povrsine Hrvatske) nacionalnim interesom, samo je prvi korak u razvlastivanju hrv. naroda i otimanju zemljista, a sve "u svrhu poticanja poljoprivrede" i konkurentnosti". najobicnija pljacka.. po dobrom starom anglosaksonskom modelu u tu svrhu ustanovit ce se "agencija" koja ce propisati ljudima kako i na koji nacin ce koristiti svoju imovinu, te istu kontrolirati i oporezovati po potrebi. U isto vrijeme donose se regulative koje malu poljoprivrednu proizvodnju cine neprofitabilnom. plus porez na "neobradjeno zemljiste" (kojim ce se u bliskoj buducnosti smatrati svako zemljiste koje nije pod (nad)drzavnom kontrolom proizvodnje). sve u svemu, samo malcice sofisticiraniji nacin nasilnog razvlascenja i otimacine, u toboznjem opcem interesu

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Debe, slažem se s nekim

Debe, slažem se s nekim tvojim ovdje napisanim konstatacijama ali bih postavio pitanje u čijem interesu je proglašenje poljoprivrednog zemljišta nacionalnim interesom.
Isto tako bih postavio pitanje da li vlasnik poljoprivrednog zemljišta ima ikakve obveze prema istom, a ne samo prava.

Pozdrav,

Grd & lin

Tko je glasao

misliš bi li trebao imati u

misliš bi li trebao imati u nekoj mojoj teoriji ili kako je sada? pa sada ima mnogo baveza, što normalno umanjuje prava po definiciji

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Članak 3. Poljoprivrednim

Članak 3.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 5.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.

Jedinice lokalne samouprave dužne su raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na način da se ono održava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivredno zemljište čestice unutar građevinskog područja površine preko 1000 m i zemljište izvan građevinskog zemljišta planirano dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u Katastru označene kao poljoprivredna kultura, mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu svrhu koristiti do konačnosti akta kojim se odobrava gradnja.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost.

Agrotehničke mjere iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar posebnim propisom.

Članak 92.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost (članak 5. stavak 1., 3. i 5.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
...

Tko je glasao

Problem sa "land grabbing"

Problem sa "land grabbing" je i politički i ekonomski. Kada krupni kapital pokupuje jeftinu zemlju u siromašnoj zemlji, s jedinom namjerom izvoza i enormne zarade, onda lokalno stanovništvo ostaje bez osnovnog resursa za vlastitu proizvodnju hrane - zemlje.

To našim seljacima još nije jasno. Kada kulturnim/nasmiješenim zapadnjacima prodaju djedovinu (postoje načini kako izigrati trenutni zakon, kojega by the way ova Vlada i tako silno želi mijenjati "pod pritiskom Europe"), onda su bez prihoda ostavili svoju djecu a dugoročno i našu.

Stvar je puno gora kada je u igri spekulativni kapital koji ciljanu mikro-regiju, s dominantnom proizvodnjom pšenice ili riže, zaspe jeftinom pšenicom ili rižom sa svojih afričkih agro-kolonija. Ili kada se poigraju sa cijenom mesa pa u ciljanoj državi unište stočarsku djelatnost.

Tko je glasao

U Dalmaciji ima toliko

U Dalmaciji ima toliko zapuštenog zemljišta koje bi se moglo i te kako isplativo upotrijebiti za proizvodnju hrane. Umjesto toga na njima raste korov i drač, te bukte požari. Veliki dio tih danas zapuštenih površina je prije dvadesetak godina bio obrađivan, ali nakon što su njihovi vlasnici došli u godine, njihovi nasljednici su sve to zapustili i čekaju priliku da sve dobro unovče u betonizaciji, apartmanizaciji ili prodajim za golf igrališta i slične nakarade.

Kao što je većina djece slavonskih seljaka pokupila prnje i otišla u gradove tako su to učinili i njihovi dalmatinski vršnjaci, s jedinom razlikom da cijene dalmatinskog drača lete u nebo, a slavonskih plodnih ravnica u bunar.

Sada se trebamo upitati tko je glavni krivac za to, a to su mišljenja sam najmanje vlasnici napuštenog zemljišta. Glavni i najveći krivac je nesposobna vlast i institucije zadužene za razvoj poljoprivrede i sela.

Glavni krivci su šefovi vlade, stranački i partijski kadrovi koji nemaju blage veze o bilo čemu osim kako na grbači naroda stvoriti raj za sebe i osigurati si obrst.

Glavni krivci tavore i kradu Bogu dane u ministarstvu poljoprivrede s nesposobnim ministrima na čelu, u ministarstvu financija koje baca novce u ralje raznoraznih profitera i muktađija koji obmanjuju državu.

Glavni krivci su oni klimavci stranačkih šefova i premijera/ke, koji i nisu ministri, a nisu ni fikusi već ministranti slugani, potrčkarala i izvršitelji naloga raznih interesnih skupina i mafije koja bilo ona domaća, ili međunarodna ima samo cilj; stvarati profit, bez obzira na činjenicu da je najveća žrtva svakoga profita, mali obični čovjek, tj. onaj tko taj profit stvara.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kukljica, Živim na selu i

Kukljica,

Živim na selu i vidim kaj se događa. Svi govore kak im se ne isplati nekaj posijat ili posadit.

Čovjek koji jedva vuče kraj s krajem ima velko dvorište:

Ja mu nudim 15 kokica i kokota. Sve do jedne pasmine Brama, koje kad narasteju ima kaj cjela obitelj od četri člana jesti. Nema interesa.

Jedan dan dojde kod mene i posudi 500 kn, jel nema s im kupit za nedeljni ručak a i drugi tjedan treba isto jesti.

Ja mu predložim:
Kupil ti bum dve ili tri zajice i jednog zajca, trave ima na svakoj ledini, a imaš i zemlje gdje možeš posijat kuruzu i pšenicu.
Možeš s vremena na vreme prodat kojeg zajca i novci su ti sigurni.

Jednostavno nema interesa.

Kaj misliš, kolko takvih ima u Hrvatskoj?

Tko je glasao

@Skviki, to me podsjeća na

@Skviki, to me podsjeća na onu o Dalmatincima koji imaju sreću da je more riznica u kojoj ne moraš uzgajati ribu, jer da se riba mora uzgajati, ............. neću dalje, sramota me je.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kukljica, Drugi

Kukljica,

Drugi slučaj:

Čovjek siromašan i prodaje jarića, kak nisam nikad jel tak nekaj ja ga od njega kupim za ondašnjih 150 DM. Makar je bilo 50 DM previše, ja sam zažmiril i platil.

Dojdem po jarića, kad ono kozica, tak umiljata i hoda za njim po dvorištu ko za mamicom. Ja odustanem i velim mu nek zadrži novce i kozicu, a kad jedan dan ta kozica okoti jarića da mi ga da.

Nakon dva dana čujem da ju je prodal za 80 DM.

Tko je glasao

istina, nije da nemamo, ali

istina, nije da nemamo, ali ja sam htjela uzgajati puže (momak mi ima dosta zemlje) ali on neće...

Tko je glasao

Kukljica, Živim na selu i

Kukljica,

Živim na selu i vidim kaj se događa. Svi govore kak im se ne isplati nekaj posijat ili posadit.

Čovjek koji jedva vuče kraj s krajem ima velko dvorište:

Ja mu nudim 15 kokica i kokota. Sve do jedne pasmine Brama, koje kad narasteju ima kaj cjela obitelj od četri člana jesti. Nema interesa.

Jedan dan dojde kod mene i posudi 500 kn, jel nema s im kupit za nedeljni ručak a i drugi tjedan treba isto jesti.

Ja mu predložim:
Kupil ti bum dve ili tri zajice i jednog zajca, trave ima na svakoj ledini, a imaš i zemlje gdje možeš posijat kuruzu i pšenicu.
Možeš s vremena na vreme prodat kojeg zajca i novci su ti sigurni.

Jednostavno nema interesa.

Kaj misliš, kolko takvih ima u Hrvatskoj?

Tko je glasao

zakon o poljoprivrednom

zakon o poljoprivrednom zemljištu
Članak 2.
Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Vlasništvo zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ne mogu pravnim poslom stjecati strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 2. ovoga članka su ništetni.

zna li netko kako stojimo s ovim dijelom o međunarodnim ugovorima?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

otvoriš firmu u HR i kupiš

otvoriš firmu u HR i kupiš zemlju.. nije filozofija

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Griotta, taj zakon se na

Griotta, taj zakon se na mnoge načine može nepoštivati. Opasnost po naše privatno poljoprivredno zemljište nije veliko (naglasak privatno), pogotovo u Istri i Dalmaciji. To je iz razloga jer nisu sređeni imovinsko pravni odnosi te malo tko riskira ulazeći u te poslove. U Slavoniji je već nešto drugačije jer tamo ima dosta pristojnih privatnih posjeda.
Ali zato smo mi osigurali drugi način kako doći do zemljišta i to državnog.
Već sam to par puta u kratko opisivao.
Tema je delikatna i trebalo bi puno prostora za sve ispisati.
No u kratko radi ti se o zasnivanju služnosti na šumi i šumskom zemljišu u svrhu podizanja višegodišnjih nasada.
Na taj način se apsolutno šumsko zemljište pretvara u poljoprivredno (Jedan vlasnik, a to je Republika Hrvatska).
Služnost se zasniva na 50 godina po cjeni od 80 ili 200 kuna po hektaru(10000 m2) godišnje.
Tu dolaze u obzir masline, vinogradi. vočke itd.
Državno vlasništvo je izabrano jer je to najbrži način za pranje novca i zato jer je uknjižba jedan kroz jedan.
Od površine koju korisnik dobije na služnost Za podizanje višegodišnjih nasada sada će moći iskoristiti četri posto za gradnju popratnih objekata(????).
E sad zamisli kad netko dobije u služnost par stotina hektara, koliko će mu ostati za gradnju.
Pa evo vidimo nedavno je i jure Radić (IGH) izjavio da se misle baviti i maslinarstvom.
Mnoga imena iz krim miljea je iskoristilo zasnivanje prava služnosti.
Uz to idu i poticaji koji nisu mali. Već je na taj način nestalo par tisuća hektara državnog zemljišta.
Ulaskom u EU to nebi bilo dopušteno.
Zato im se jako žuri. Pritisak je ogroman.
I svaki dan neulaska u EU njima dobro dođe. Puno toga ima, a iskreno ne smijem ni napisati sve što znam.
U ostalom sve ove informacije o konzumiranim to jest dobivenim površinama možeš dobiti u Ministarstvu (mpšvg).
Bilo bi interesantno od nijih zatražiti službenu informaciju. Baš me zanima što bi sve isplivalo.
Osim stranih investitora možemo se "tješiti", da će nešto kupiti naši kriminalci. Dakle "Kupujmo Hrvatsko".
Ovo se ne odnosi na male poljoprivrednike koji su dobili hektar ,dva površina i koji zaista žele nešto napraviti.

Pozdrav,

Grd & lin

Tko je glasao

Prošlo je vrijeme dok je na

Prošlo je vrijeme dok je na samoj Zemlji bilo neistraženih predjela i gdje su živjeli samo domoroci, koji se nisu mogli oduprijeti nosačima "civilizacije", koji su je širili mornaricom s topovima i puškama s bajunetima.
Isto tako, još nije moguće otići dalje u svemir i koristiti njegova bogatstva (energiju), zauzeti ih samo za sebe,drugima skupo prodavati, te preostaje grabiti ono što je tu.
Nešto izazivanjem ratova, ali još više instrumentaliziranjem potkupljivih političara (koji ne vode računa o ničijem, a pogotovo nacionalnom interesu, nego samo o vlastitom džepu), zatim financijskim ucjenjivanjem i lukavim navođenjem u dužničko ropstvo, pomalo uspijevaju doći do bogatstava drugih naroda. Takvi narodi naučili su živjeti od otetih i opljačkanih bogatstava i neće se te navike odreći.
Opet nude svoja stakalca za zlato, ali na moderniji i rafiniraniji način. Dobro shvaćaju ljudsku pohlepu za "stakalcima" i pohotno kupe vrijednosti koje dobro prepoznaju, za razliku od onih koji ih imaju tako dugo i navikli su na njih. Tek kada ih izgube shvate što su izgubili,ali tada je obično prekasno.

Kada te izgubljene vrijednosti uzrokuju nemogućnost daljeg opstanka "domorocima" ostaje samo izlaz u obliku revolucija. Slijedi rat i krv, a njima profit od prodaje oružja.
Mi vidimo, konstatiramo, ali nas i dalje uvjeravaju kako treba sve privatizirati, prodati sve svoje "zlatne koke" za njihova stakalca i obećanje kako će ostaviti radna mjesta za brigu oko tih "zlatnih koka"nakon što ih pokupuju.
Te namjere ostvaruju trpanjem "zlatnih jaja"u džepove plemenskih vođa domorodaca .
Banke, "Večernji list", HT, Pliva, INA, pivovare, hoteli, obala, otoci, brodogradilišta, neprimjenjivanje ZERP-a,...
Sada slijede najveća bogatstva, zemlja, HEP, već izgrađene ceste, šuma i na kraju pitka voda.

Ima li uopće nekoga, tko je toga svjestan, pa da u svom političkom programu istakne , a kasnije zbilja i ostvari, očuvanje posljednjih vrijednosti značajnih za naš opstanak, a ne samo svoju potrebu za "zlatnim jajima" u džepu?

Tko je glasao

Što se tiče Hrvatske,

Što se tiče Hrvatske, koja raspolaže sa 2,7 milijuna ha obradive površine (što ne znači i obrađene) pa uvozi hranu, od prošle godine Slavonijom kolaju informacije o stotinama hektara prodane zemlje stranim vlasnicima (u nekim županijama su to Slovenci, u drugima Italijani, Belgijanci, Danci itd.) - za novog "đondira" i nešto eura povrh.
O koliko je to stotina hektara riječ – ne zna se. Možda zato što su od stranih otimača - gori naši domaći?
Koji dobro znaju što rade.

Ima sasvim sigurno razloga ako stranci kupuju zemlju.Vjerojatno se nadaju uzgajati neku kulturu koja ce biti dotirana iz fondova EU.Ako je zemlja jeftina onda se tim vise isplati.
Bit ce veselja i lole ce castiti do zadnje kune kad prodaju djedovinu.Deja vu.

Tko je glasao

U principu između strane

U principu između strane investicije - tvornice i strane investicije - hotela te strane investicije - obradivog polja i nema neke razlike. Neka dođu kod nas, imamo mi neobrađenih površina jako, jako puno. Ionako naši seljaci nemaju kome prodati hranu, evo sustav, tanker s naftom ovamo a u povratku ga napunimo krumpirima i sve OK.

Tko je glasao

loše, loše, loše, loše,

loše, loše, loše, loše, loše loše, loše, loše i opet loše.

ne mogu vjerovati da od tebe mogu pročitati jedan tako loš i nadasve glupi komentar.
kad stranac kupi tvornicu i odluči u njoj proizvoditi robu za izvoz,i da mu se više isplati izvoziti proizvodnju nego prodavati domaćem stanovništvu onda to znači da domaći ljudi neće moći kupiti npr. mobitele ili aute koji se proizvode u njihovoj zemlji.
ako stranci kupe zemlju i odluče sve izvoziti i još ako kupe veliki dio obradivih površina onda to znači glad za domaće.
biti bez mobitela ili biti bez kruha to je velika razlika.

koliko bi bilo neobrađenih površina da se ukinu subvencije u najbogatijim zemljama, da se oporezuje iznos kojim je subvencionirana hrana koja se uvozi.
mi se ne možemo nositi s veličinama subvencija bogatih zemalja, a ne s učinkovitošću njihove proizvodnje.

Tko je glasao

mi se ne možemo nositi s

mi se ne možemo nositi s veličinama subvencija bogatih zemalja, a ne s učinkovitošću njihove proizvodnje. kada bi se krenilo rascistiti i dekonstruirati samo ovu jednu jedinu recenicu doslo bi se do vaznih saznanja.
Uopce ne ulazim sto je tu tocno ili mozebitno netocno, no misljenja sam da bi se uz pristojnu istinoljubivost, analiticnost, postenje i upornost od ove pocetne tocke moglo krenuti u razumijevanje puno toga sto nas zbilja muci.

Mislim to jer sam misljenja da unatoc prividnoj poplavi samokriticnog omalovazavanja mi ustvari prave, zdrave i korisne kritike uopce nemamo, pa da stoga ustvari i ne znamo sto nam je ciniti.
Jesu li nase subvencije vise ili nize od drugih?
Je li dobro da su subvencije vise ili nize?
Gdje je to dobro gdje lose?
Je li nasa proizvodnja ucinkovita ili nije?
Koja je proizvdonja ucinkovita a koja nije?
Bio ili nebio modificirana proizvodnja?
Zasto unas u odrzivu, organsku poljoprivredu odlaze oni koji zaribaju u "neodrzivoj", "neorganskoj"?
Je li npr Mavrovic uopce eko poljoprivrednik na svojih 400Ha i vise?
...

Tko je glasao

Urban, ne znam da li ste

Urban,
ne znam da li ste čuli da navodno novo gorivo je vodik.Recimo to korištenje vodika u neograničenim količinama na jeftin način može biti odgovor zašto te kompanije usmjeravaju svoje investicije u poljeprivrednu zemlju.Što bi bilo kada bi i siromašni imali neograničeni pristup jeftinoj energiji?Dogodio bi se potpuni pad Burze.Zato žele kontrolirati hranu .Jer vodu ne mogu.
(Možda sam dezinformirana i ne tvrdim 100% ove svoje misli i misli nekih mojih prijatelja.Bilo je na TV,prije par godina emisija o novim patentima i jedan Japanac je napravio automobil kojeg pokreće voda.Princip rada je bio takav da se mala količina benzina koristi za proces paljenja,da bi ostatak vožnje radio vodik.Vrlo ekološki)

Tko je glasao

Vozilo na "vodik" (hidrogen)

Vozilo na "vodik" (hidrogen) glavom i bradom predstavio je Amerikancima veliki Terminator, guverner Californije Arnold Schwarzenegger, još 1999.g. ,netom nakon što su naftna/automobilska industrija i California Air Resources Board, na čelu s General motors-om uništili projekt električnog vozila EV1. Sve su okolnosti opisane u dokumentarcu Who killed the electric car iz 2006.g.

Ljudi koji su imali sreće tada nabaviti EV1, i to samo na leasing - u vrijeme kada je auto-industrija još uzimala državne beneficije za proizvodnju tih "ludosti" - pokušali su kasnije od GM-a otkupiti svoja vozila, pa su čak skupili i 1,8 milijuna $ kako bi sa skladišta u Burbanku otkupili zadnjih 78 EV1 (često otimanih i uz pomoć policije) , no, "ludost" je izrezana u komade i pretvorena u metalnu kašu.

Logiku naftne industrije (do zadnje kapi benzina) nisu tada mogli pobiti ni megapopularni promotori EV1 - Mel Gibson, Tom Hanks, Paul Newman i dr.

Naravno, vozila na hidrogen (daleko skuplja) pala su u zaborav čim je EV1 sigurno uklonjen s cesta i poslan u medijski zaborav.

Početak i kraj cijele priče oko EV1 bio je pokušaj smanjenja neizdrživog zagađenja zraka u Californiji, posebno u Los Angelesu koji nosi naslov najzagađenijeg grada u Americi, i dan-danas.

Priča, međutim,nije gotova. U najavi je nastavak spomenutog dokumentarca pod naslovom Revenge of electric car - Osveta električnog vozila, u kojem će glavnu ulogu ovog puta igrati Tesla roadster, električno vozilo kojeg je Tesla motors počeo isporučivati američkom i europskom tržištu prošlog mjeseca, po cijeni od 109 tisuća dolara.
Za sada je prodano 500 komada. Vozilo za pogon koristi lithium-ionske baterije (iskoristivosti od 92 posto) a s jednim punjenjem može prijeći 320 km, pri najvećoj brzini od 130 km/h.

U najavi za 2012.g. je i električno vozilo Joule, južnoafričke tvrtke Optimal Energy (prošle godine predstavljeno na pariškom auto-showu), čiji razvoj zajedno financiraju južnoafričko ministarstvo znanosti i tehnologije te privatni investitori. Cijena još nije utvrđena.

Što će ovoga puta učiniti svjetska naftna industrija, tipa britanskog Shell-a koji svakoga sata ostvaruje profit od 1,5 milijuna funti (24 sata dnevno) - vidjet ćemo. S obzirom na sadašnju cijenu tih vozila, još ne moraju žuriti.

Tko je glasao

govoriš o divje različite

govoriš o divje različite stvari vodiku i vodi. Za vodik ti je netko dolje objasnio. Izgaranjem vodika h2 i kisika nastaje voda H20 i oslobađa se energija. Isti princip kao o kod fosilnih goriva samo nema ugljika koji uzrokuje efekt staklenih plinova. Problem je čuvati vodik u tekućem stanju (što je više manje riješeno) i proizvesti vodik što je skupo (lakše je pokupiti naftu nego se baviti ovim procesom).

Što se tiče vode postoji dosta strojeva koji se navodno mogu pokretati na vodu kao energent (u koje se ubraja i ta Japanski stroj) i koji ne proizvode štetne ispušne plinove. Neki od tih strojeva su dobro dokumentirani na webu te ih možeš guglati "free energy". Postoji dosta primjera koji su zaista dobro dokumentirani, snimljeni i sa planovima. Postoje čak i automobili entuziajasta koji se tako pogone. Sa stanovišta temeljnih zakona termodinamike ovi strojevi nisu mogući no kontruktori govore da postoje određena polja energije koja još nisu dobro dokumenitrana u zvaničnoj fizici i to je možda (ali samo možda) moguće jer činjenica je da čovjek nema temeljnu predodžbu o materijalnom svijetu. Znamo otprilike kako funkcionira Newtonov model fizike. Znamo da je Einstenova teorija relativnosti točna i eksperimentalno dokazana u najmanje 3 eksperimenta sa točnošču 10 na minus dvadesetu (ova pogreška se pripisuje greški eksperimenta). Znamo nešto o česticama koje sačinjavaju atome (kvantoj fizici) no nedovoljno i nemamo posve točnu sliku. Nemamo temeljni matematički model koji povezuje Einsetnovu teoriju relativiteta i Newtonov model fizike. Postoji nekoliko teorija koje bi trebale povezati ova dva modela no niti jedan model nije ispitan (zato se radi onaj akcelerator čestica u Švicarskoj) a neki su naoko jako komplicirani (kao npr teorija stringova) te svaki korak koji objasni jednu pojavu dovodi do potrebe za daljnim matematičkim modelima pa tako mislim da teorija stringova sada predviđa 11 ili 12 paralelnih dimenzija a nisu ga posve matematički zaokružili. Postoji novija teorija Garetta Lisija koja je jednostavna, predviđa samo jednu dimenziju ali isto nije do kraja matematički definirana i predviđa neke nove čestice koje netko treba pokazati da postoje (npr onaj akcelerator). Vrlo se malo zna o tamnoj tvari, tamnoj energiji, gravitaciji (osim da postoje).
Ovo sve ti samo spominjem da vidiš koliko je relativno nizak naš stupanj znanja i a čak i da sutra otkrijemo neke od ovih temeljnih znanja prošle bi godine do praktičke primjene.

U svakom slučaju može se reći da postoje neki zanimljivi strojevi i da su sustavno ignorirani (sa pravom ili ne, namjerom ili ne). Sjeti se vijesti od prije par mjeseci u Kaliforniji gdje je jedan američki proivođač uništio tvornicu i zalihe automobila na električni pogon. Bilo je i prosvjeda zelenih aktivista.

Nedavno (prije par tjedana) je Njemačka odlučila investirati u Saharu oko 40 milijardi Eura vrijedan projekt solarne energije koji je tako velik da će zadovoljavati oko 15% ukupne potrebe za strujom EU (malo guglaj opet). Ta pustinja ima potencijal oko 700 puta trenutne ukupne potorošnje energije na našoj planeti. U slučaju da se odluče taj projekt proširiti bilo bi relativno jendostavno (i dugoročno jeftino jer to je strateški a ne samo energetski projekt) zadovoljiti potrebe za energijom EU pa onda možda ni onaj vodik niti neke druge alternative nisu nemoguće. Ovaj projekt kao nusprodukt stvara desaliniziranu vodu za lokalno stanovništvo što nije mala stvar.

U isto vrijeme mi razmišljamo o atomskoj energiji hehe. Prebaci naše energetske stratege unazad 30 godina i dobiti ćeš prave stručnjake koji idu ukorak sa vremenom:). SDP je valjda negdje pročitao gornju vijest pa malo kroz medije odlučio pogurati ideju o solarnoj energiji u zadnje vrijeme što i nije tako loše.

Tko je glasao

Problem gladi je povezan sa

Problem gladi je povezan sa divljacima koji su uglavnom na vlasti u tim gladnim drzavama.90% pomoci oni spiskaju na sebe i svoje ludorije, a gomila crkava.To je kao ulijevanje vode u probusenu vrecu. I sto sad napraviti?
Ako se srusi takvu vlast, grakce se o imperijalizmu, ako se ne dira onda se grakce o tome kako ljudi umiru dok se drugi bogate i ne pomazu. Pomazu ali lijevanjem vode u probusenu vrecu, pa su rezultati slabi.
Zakljucak je da ljudi sami trebaju izabrati manje korumpiranu vlast.A prepreka im je u neznanju i nikakvoj odgovornosti vlastodrzaca.Uostalom ovakva situacija mi je od nekuda poznata u ne tako drasticnom obliku...

Tko je glasao

problem gladi je povezan s

problem gladi je povezan s gramzivim divljacima u bogatim zemljama koji na vlast u siromašnjim zemljama postavljaju sebi vjerne divljake.

Tko je glasao

Nije posve točno, evo znam

Nije posve točno, evo znam jedan primjer iz Južne Afrike. Kada su bijelci predali vlast, mnogim bijelim obiteljima su oduzete farme. Neke farme su bile u takvom stanju da je trebalo samo napraviti žetvu na dobro vođenim i opremljenim farmama. Međutim, novi vlasnici nisu niti to učinili i žetva je propala. Također, neke vlasti u zemljama oko Južne Afrike su nudile bijelcima koncesiju na 100 godina za poljoprivredna zemljišta pod uvjetom da ih obrađuju tako da osim grijeha bogatih ima i elemenata grijeha siromašnih (o kojima se naravski može isto raspravljati jer takvo ponašanje nije baš ničim izazavano nego se može dijelom tumačiti dugogodišnjim utjecajem bijelog stanovništva).

U svakom slučaju rastom populacije logički je očekivati da se zahukta borba za hranu/zemlju/resurse. Mislim da bi na neki način trebalo početi razgovarati o tome kako zaustaviti nekontrolirani rast populacije zemlje, kao što to i Kina čini (više manje uspješno) jer rast populacije i razvoj dovodi do pritiska na resurse koji će po zakonu logike postati nedostatni.

Tko je glasao

Ja bih se na tvom mjestu

Ja bih se na tvom mjestu malo više raspitao i proučio materiju. Vodik nije gorivo - vodik je tekuća baterija. Moraš imati neki drugi izvor energije pomoću kojeg ćeš dobiti vodik tj. koji će proizvesti električnu energiju potrebnu za dobivanje vodika iz vode. Taj izvor su danas još uvijek uglavnom fosilna goriva (ugljen i plin) a jednom kad ih nestane, to bi trebali biti obnovljivi izvori. Dotad bi tehnologija trebala napredovati da bi se vodik uopće isplatio jer je danas omjer uložene i dobivene energije prilično mali.
Neki kažu da je vodik fantazija i igračka bogatih jer je bolje električnu energiju direktno iskorištavati u električnim automobilima nego je pretvarati u vodik pa spaljivati u motoru s unutarnjim izgaranjem. Gubici su u zadnjem scenariju puno veći.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 2
  2. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 20
  3. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 73
  4. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 15
  5. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 28
  6. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 30
  7. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  8. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  9. Delanec od pravednik vz komentara 22
  10. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  11. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 73
  12. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 37
  13. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 39
  14. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 24
  15. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  16. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  17. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  18. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  19. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  20. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  21. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  22. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  23. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  24. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  25. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Buddha
  • corto
  • indian
  • lunoprof
  • Skviki
  • vojko27

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 53

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko