Tagovi

Problemi s cirkulacijom

A što ako je problem kod naše privrede, problem s cirkulacijom?
Novac ne cirkulira. Znači, nije problem ima li država dovoljno novca ili privrednici ili banke ili građani, već je problem u cirkuliranju novca. U cirkuliranju novca i robe između građana, poduzeća, Banaka, države uvoznika, izvoznika...

Novac otječe iz Hrvatske u vidu dobiti koje povlače banke, telekomi, INA, ulagači na burzu, strani vlasnici turističkih firmi....

Privreda se umrtvljuje i tako što novac prestaje cirkulirati. Ne ulaže se , ne troši se ili se nema novaca za trošiti. Onaj tko ima akumulira bogatstvo, štednja u bankama raste.

Nije čak ni problem niti u birokraciji i brojnim pravilima već u tome što postoji nesigurnost, ne zna se koja pravila vrijede, dokle i za koga.
IzdržaLa bi privreda i puno veću regulaciju da je u funkciji cirkuliranja novaca i robe. Jer to i jest jedna od svrha zakona, da dadu sigurnost, oslonac, da znaš što možeš očekivati, što je ljudima dozvoljeno, a što ne.
Da znaš da ustred Opatije netko neće napraviti svinjogojsku farmu i da se isporičena roba mora platiti i da su jednaka pravila za sve i još puno tih stvari. Jer zakoni i pravila nam trebaju i bez njih isto dolazi do nesigurnosti što se može, a što ne i tko što može pa opet dolazi do umrtvljavanja privrede i društvenog života uopće.

A što država radi? Kontrolira, straši, grabi, stvara nesigurnost i nepredvidivost.
Tu je i toleriranje rada na crno bolje od ovakvog uvođenja reda kakvo imamo, reda koji umrtvljuje privredu.

Porezi isto imaju funkciju redistibucije i poticanja cirkulacije novca, ako se negdje nakuplja, ili otječe vani tamo ga oporezujemo i stavljamo u cirkulaciju redistribuiranjem. Isto tako se stvara i uvjete da novac u većoj količini i brže kruži privredom zemlje.

I privatnici umrtvljuju privredu, ne ulaži ili troše na luksuz ili stalno cmizdre po televiziji i novinama. Oni su u ratu i s državom i s radnicima. Grabe samo za sebe pa tako umrtvljuju gospodarstvo jer novac ne cirkulira kroz cijelo društvo.

I banke kod nas umrtvljuju privredu svojim poslovanjem, zatvaranjem firmi, deložacijama, fokusiranjem na vlastiti profit, a istodobno štednja građana se povećava.
Banka bi u biti trebala biti sredstvo kojim bi višak novaca koji ljudi štede stavila nazad u privredu i tako zaustavila umrtvljavanje privrede.

I politika tečaja s prejakom kunom potiče umrtvljanavnje proizvodnje.

I rasprodaja strancima koji onda izvlače dobit van pa zarađeni novac više ne kruži unutar države.

I građani koji gledaju samo svoje interese i što će oni dobiti, sve to šteti zemlji i njenoj privredi.

Možda da se odmaknemo od toga kome treba pomoći i tko je pokretač privrede i pogledamo širu sliku.
Ne kako pojedinac ili pojedina grana ili institucija funkcioniraju, već kako oni funkcioniraju unutar cjeline i kako međuodnosi uvjetuju promjene u ekonomiji zemlje.

Komentari

Problemi s

Problemi s cirkulacijom

Nikidan čitan u Slobodnoj o kreditu, nekih 38 miljunčića, za "Naronaplast" d.o.o. uzeton od Hypo banke 1999. Jamac za kredit je ministartstvo financija (porezni obaveznici). Dotićno poduzeće nije vratilo ni kune kredita. Odlukom ministarstva 2007. su mu otpisani svi dugovi te odlazi u stečaj a banka s osmjehon skače na jamca i siguran povrat love (porezne obaveznike). Na mjesto stečajnoga upravitelja dolazi političar koji lovu firme u stečaju ulaže u dionice turističkoga poduzeća. Naravno njegovoga turističkoga poduzeća. Onda ona cifra na poker aparatu zvanome hrvatski nacinalni dug (porezni obaveznici) instant učine "prljup" ka kad uduplaš royal flush. Vidiš da cirkulira!

Banka bi u biti trebala biti sredstvo kojim bi višak novaca koji ljudi štede stavila nazad u privredu

E, da je imat koju nacinalnu banku!

I građani koji gledaju samo svoje interese

Nažalost u ovoj zemlji je posta preveliki luksuz čak i lakomislenost ne gledat svoje interese. Ja san uvik spreman stavit interese zajednice isprid svojih ako san siguran da će to bit korisno za zajednicu. Kad god je bila neka rasprava o nečemu za zajednicu a čemu bi svi tribali doprinit uvik bi otvoreno reka da u ovoj državi lupeža i prevaranata ja nikome ništa ne virujen. Onda bi me napalo da ja gledan svoje interese Dosad je ama baš svaki put na karaju i ispala neka prevara. Sad oću li ja gledat samo svoje interese ili i dalje ispadat "sucker" ili ti budala?
Smatran da je jedan od činova "ne gledanja vlastitoga interesa" taj šta u "Lidla" ne kupujen iz principa iako je sve jeftinije zato šta nemaju ni jedan hrvatski proizvod. Kruv zemlja porijekla Austrija. Tako ti Boga da i kruv! Kad se nedavno otvorija novi ovde u Spinutu sva stoka sitnozuba navalila tamo "Aaaaa vidi šta je jeftinoooooo!" Eto to su prave budale! Ne samo šta gledaju vlastiti interes nego tako upropaštavju budućnost zajednice odnosno zemlje. Tema za cili dnevnik ako ćemo analizirat to šta sirotinja više nema za ništa.
Obiđen tri butige dok ne nađen konzervu tunjevine "Sardina" - Postira iako je skuplja od onih "zemlja porijekla Vijetnam" (oli san poludija jist ribu iz Vijetnama) ili "zemlja porijekla Italija" (njima nedan ni kune za nešto ulovljeno u našemu moru a da nama nisu platili ništa). Jedan put nisan nikako moga nać postirsku pa san za dišpet kupija "zemlja porijekla Slovenija". E da, na onin konzervama koje su ka hrvatska firma "Eva" kad pažljivo pročitate zemlju porijekla piše Tajland.

Tko je glasao

"čitanje ekonomskih analiza za 3kn, a s razumjevanjem za 5,99kn"

...vidim da si proširio obrt na "čitanje ekonomskih analiza za 3kn, a s razumjevanjem za 5,99kn"

Tko je glasao

ovo je ipak pisanje i donekle

ovo je ipak pisanje i donekle razmišljanje, naplaćujem samo čitanje onoga što drugi pišu.

Tko je glasao

citam, dakle pisem...

citam, dakle pisem...

pisanje s razumijevanjem, je, dakle, precjenjena roba..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

tako je

tako je

Tko je glasao

Brzina cirkulacije novca

U "Kapitalu" Marx je posvetio par poglavlja ovom problemu. Količina novca potrebnog za regulaciju tržišnih transakcija zavisi od obima tržišnih transakcija i njihove frekvencije. To su i osnove po kojima mnoge Centralne banke povlače ili kreiraju novac. Naravno da tu dolazi u obzir i geografski obim datog tržišta i broj tržišnih učesnika. Ako zemlja ima 4.500.000 stanovnika i svoju nacionalnu valutu, teško se mogu praviti ekonomski vredne analize i izvućiti sigurni zaključci na osnovu malog i neraprezentativnog uzorka.. Ali kud novac ide, jer novac ne miruje, može se empirijski osmatrati. Postavi se pred najbližu osnovnu školu i posmatraj malo starije đake dok izlaze iz škole. Svako drugo dete drži mobilni u rucii i šalje ili prima SMS. Na leđima im je ruksag od skupe plastike, na nogama sneakerice, jakne ili vetrovke su od plastike, itd. ..... i
Pripitaj se ko to i gde proizvodi. Domaćem tržištu ostaju tržišne marže na prodatu uvoznu robu, i to samo ako ista nije kupljena u nekom inostranom tržišnom centru van Hrvatske.
Pred novim sneakericama, ruksacima, plastičnim bomberima nestaje svaki " zeleni" poticaj protiv petrolhemije. Važno je stvar normirati - kako ti ono reče u miniparadigmi "nećemo svinjogojstvo u Opatiji", ali svinjske krmenadle hoćemo. Doturiće ih hladnjače.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

a nije uvoz sam po sebi

a nije uvoz sam po sebi problem, trgovine i razmjene mora biti. i to unutar zemlje ali i između zemalja, stvar je što kod nas uvoz prečesto proizvodi zamiranje proizvodnje i cirkulacije robe i novca.

recimo kad se uveze mlijeko umjesto da se otkupljuje od malih proizvođeča mljieka. ne bi bio problem kad bi malli proizvođači mlijeka pronašli drugoga kome bi isporučivali ili se preusmejrili na neku drugu proizvodnju. kod nas se često dogodi da proizvodnja zamre, da se prekine proizvodnja i proizvođači lagano tonu u siromaštvo, traže socijalnu pomoć...

znači svii oni koji su živjeli od proizvodnje mlijeka, i seljak i onaj koji servisira traktot i onak koji servisira opremu za mužnju i oni koji prodaju plavi dizel... i svi drugi prodaju manje, ekonomija zamira, cirkulacija novca i robe se zaustavlja. a od prodanog uvoznog mlijeka dio novca ide van ekonomije da se plate dobavljači.

tako je i s otkazima u državnom sektoru, da se daju otkazi ali da ljudi prijeđu raditi u privvatni sektor za dobre plaće onda ok, ali kod nas otkazi najčešćeznaće put u penziju, nesigurnost i siromaštvo, i tu cirkulacija zastaje, usporava.

kad se podijele otkazi ili pošalje ljude i prijevremene penzije onda imaš puno zdravih i ljudi koji još mogu raditi pa onda nedostatak novca nadoknađuju tako da sami za sebe proizvode, bilo da sede u vrtu ili dobavljaju držaili peku kruh ili...
a i tu onda cirkulacija opet zastaje. prije bi se platilo za recimo,, nabavku drva, sad to ljudi obave sami, i za svoje potrebe. razmjena roba i novca tu prestaje, proizvodi se samo za svoje potrebe, što onda još dodatno slabi privredu.

pa onda vidimo da zbog slabog rada administracije se ne povlačesredstva iz eu fondova, novi čekaju da se netko pokrene, sve zamire i ono što možemo ne obavljamo.

uvoz, otkazi, pravila samo po sebi nisu problem. problem je kad oni usporavaju i umrtvljuju privredu.

Tko je glasao

Uvoz mleka

Uvoz mleka je jedan od jakih indikatora nesuvislog EU normiranja i lobiranja na štetu zdrave hrane i potrošača. Ja sam se oduvek pitala kako je Italija mogla prihvatiti nacionalne "proizvodne mlečne kvote" ispod nivoa nacionalne potrošnje. Proizvođači mleka koji ove kvote prebace plaćaju teške penale.
Po samouslugama "gondole" su prepune mleka u tetrapaku i mlečnih proizvoda iz Nemačke. Iz Bavarske, navodno. Ovi proizvodi su bagatelno jeftini i ozbiljno konkurišu domaćoj proizvodnji mleka. Na granici prema Breneru su više puta zaustavljeni kamioni cisterne koji dovoze mlečni serum u Italiju za potrebe domaće mlečne industrije.
Paradoks je u činjenici da uprkos jakom prisustvu francuske distributivne mreže (AUCHAN, CARREFOUR), na policama se ne može naći niti jedan litar francuskog mleka, a od sireva tek poneki od onih najraprezentativnijih.Tu i tamo se naleti i na slovensko mleko u tetrapaku.
Toliko pevani "održivi" razvoj i poljoprivredni i stočarski proizvodi sa "nultnom" kilometražom bi morali imati prednost u definisanju proizvodnih kvota, koje NE BI SMELE biti niže od potražnje domaćih potrošača. Ali tako nije!
Jak i dobro zaštićen interes nemačkih proljoprivrednika nam proždire agrar!

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci