Tagovi

Problematika stambenog zbrinjavanja povratnika i bivših nositelja stanarskog prava

Problematika stambenog zbrinjavanja povratnika i bivših nositelja stanarskog prava
Prvih 112 dana nove vlasti nije se dogodio nikakav pomak po pitanju stambene
problematike, iako su određeni dužnosnici nove vlasti priznali postojanje problema te
najavili određene akcije. Stambeno zbrinjavanje povratnika, bivših nosioca stanarskog
prava nije uređeno na jedinstven način, već partikularnim propisima te diskriminira
građane srpske nacionalnosti. Stambena problematika nosioca stanarskih prava je
eklatantan primjer neprimjenjivanja, odnosno kršenja hrvatskih zakona i međunarodnih
ugovora. S obzirom da se protiv nositelja stanarskih prava i nositelja stambenog
zbrinjavanja podižu tužbe za naknadu štete te se provode deložacije, nužna je hitna
reakcija vlasti kako bi se ova diskriminatorna praksa zaustavila.
Najnoviji i najurgentniji primjer diskriminacije je akcija Državnog odvjetništva RH i
policije kojom podižu tužbe protiv povratnika srpske nacionalnosti koji ne prebivaju
duže od 6 mjeseci u obnovljenim stambenim jedinicama, dok u isto vrijeme osobe
hrvatske nacionalnosti ‐ branitelji, zatim pripadnici Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i
Hercegovine te Hrvati koji su dobili na korištenje stan u društvenom vlasništvu na
oslobođenom teritoriju temeljem posljednjih zakonskih izmjena ‐ imaju pravo da putem
darovnih ugovora dobiju u trajno vlasništvo, potpuno besplatno, kuće ili stanove u kojima
žive, uz jedini uvjet, da iste ne mogu prodati ili otuđiti u sljedećih 10 godina. Također je
dana i mogućnost povećanja stambenog prostora koji je do sada vrijedio kod stambenog
zbrinjavanja i obnove i to za stan povećanje od 10 m2, a za obiteljsku kuću 20 m2 po članu
domaćinstva. Zaustavljanje ovog diskriminatornog djelovanja trebao bi biti jedan od
prioriteta nove Vlade. Također otkup za povratnike srpske nacionalnosti je otežan
visokim cijenama otkupa (cijene bi trebale biti vraćene na razinu sa početka 1990.‐ih
kada je imovina i oduzeta) te nejednakim statusom stambenih jedinica unutar i izvan
područja od posebne državne skrbi.
27
Iako je nova vlast priznala postojanje ne 11 već 14 nerješenih slučajeva neovlaštenog
ulaganja u imovinu te najavila skoro rješavanje dotičnih slučajeva još nije došlo do
opipljivog pomaka. U međuvremenu je državno odvjetništvo u skladu s odredbama
Izmjena i dopuna Zakona o PPDS‐u ušlo u ime RH umjesto vlasnika u postupke protiv
privremenih korisnika, te je u nekim slučajevima skinuta zabilježba ovrhe (zbog navodnih
dugovanja prema privremenim korisnicima) s nekretnina vlasnika čime se otvorio put za
ugovorno rješavanje odnosa između vlasnika i RH, međutim resorno ministarstvo još uvijek
nije pripremilo ugovore kojim bi se vlasnicima nadoknadila vrijednost njihove imovine,
započela obnova nekretnina ili dala u vlasništvo zamjenska nekretnina u slučajevima u
kojima obnova nije isplativa. Otpor nadležnih osoba u Ministarstvu regionalnog razvoja da
se počne raditi na pripremi ugovora s vlasnicima je isti kao i u prethodnoj vlasti, te nije
došlo do kadrovskih promjena usprkos neefikasnosti pokazanoj tokom prethodnog
mandata.
Vrhovni sud RH niti nakon gotovo pune dvije godine nije donio presudu u postupku
revizije na pravomoćnu presudu kojom je gospođa Milica Miladinović (kojoj je
privremeni korisnik u potpunosti devastirao kuću) dužna istom isplatiti 300 000
kuna za ono što je on navodno uložio u njenu nekretninu. Ovaj slučaj pokazuje da niti
u slučajevima u kojima se radi o očiglednoj nepravdi i nizu nezakonitosti, država
nema namjeru preuzeti odgovornost za nanesenu nepravdu i štetu.
S druge strane pitanje stanarskih prava3, njihovog zadržavanja i nasljeđivanja i dalje
je pitanje koje zbog svoje kompleksnosti, ali i nedostatka političke volje, kao i
nepoštivanja zakonskih odredbi RH nije riješeno. Unatoč tome što je u odlukama
Ustavnog suda od 1997., 1998., 1999., 2006., 2007. rečeno da je Zakon o najmu neustavan
i nezakonit jer je njime oduzeto stečeno stanarsko pravo (koje je bilo 1974. Ustavna
kategorija, trajno imovinsko i nasljedivo pravo), nositelji stanarskog prava su degradirani u
podstanare i zbog čije se primjene cca 3.000 obitelji našlo na ulici. Pučki pravobranitelj
godinama u svojim izviješćima upozorava da je Zakon o najmu neustavan i nezakonit i od
Vlade i Sabora zahtjeva da pravnom regulativom uredi odnose, radi pravne sigurnosti
jednakosti građana pred zakonom.
Ova problematika, zbog svoje kompleksnosti vezane uz raspad bivše države, snosi i
međunarodne konzekvence te je riješena i međunarodnim ugovorom o sukcesiji
potpisanim u Beču 2001. od strane država sljednica bivše Jugoslavije. Aneks G Bečkog
ugovora jasno navodi da sva pokretna i nepokretna imovina koja se nalazi u nekoj državi
sljednici na koju su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca
1990. priznat će se, te će biti zaštićena i vraćena od te države u skladu s utvrđenim
standardima i normama međunarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo,
mjesto boravka ili prebivalište tih osoba. Također, svi ugovori sklopljeni od strane građana
ili drugih pravnih osoba SFRJ do 31. prosinca 1990., uključujući one sklopljene s javnim
poduzećima, poštovat će se bez diskriminacije. Države sljednice omogućit će izvršavanje
obveza na temelju takvih ugovora tamo gdje je izvršenje takvih ugovora bilo spriječeno
raspadom SFRJ. Podsjećamo da je Zakonom o potvrđivanju ugovora o pitanju
3 Građani Hrvatske su temeljem Ustava SFRJ članak 164. St. 1., te Ustava Socijalističke Republike Hrvatske
članak 242. St. 1. imali Ustavom zajamčena stanarska prava. Tadašnji Zakon o stambenim odnosima, koji je
bio u skladu sa Ustavima SFRJ i SRH, izjednačio je prava stanara na slijedeći način: Članak 3. 2. Pravo i
dužnost iz stava 1. ovog člana ima i osoba koja je po ranijim propisima stekla stanarsko pravo na stan u
vlasništvu građana. ( NN 52/74 ). Ova odredba se odnosila na sve stanare koji su stanarska prava stekli na
stanu na koje postoji pravo vlasništva do dana 26. 12. 1974. godine, kada je ovaj zakon stupio na snagu.
28
sukcesije RH i formalno preuzela sve obaveze iz dotičnog ugovora, ali ih ne ispunjava
i time krši međunarodni ugovor. Međunarodne implikacije ovog problema na
Generalnoj skupštini UN‐a održanoj 30. prosinca 2010. iznijela je specijalna
izvjestiteljica za stanovanje Raquel Kolnik u poglavlju D u izvještaju o kršenju
ljudskih prava stanara sa stanarskim pravom u vlasništvu i konfisciranoj imovini u
Hrvatskoj.

Komentari

"Vi dolazite iz nekog

"Vi dolazite iz nekog prošlo-svršenog vremena" - Aktualno — Dubr... ht^://www.dubrovacki.hr/clanak/12421/vi-dolazite-iz-nekog-proslo...
dubrovacki.hr
« Aktualno
REAGIRANJE UDRUGE STANARA GRADA DUBROVNIKA
"Vi dolazite iz nekog prošlo-svršenog vremena"
Oliver 23.10.2009.12:25 Pročitano 219 puta Komentiran 2 puta
Predsjednik Udruge stanara Grada Dubrovnika Pavo Prlenda pismeno je reagirao na jučerašnje
medijsko priopćenje SUSH (Savez udruga stanara Hrvatske). Reagiranje prenosimo u cijelosti:
"Način kako je SUSH reagirao na naše stavove objavljene u TV emisiji Županijska panorama od 19.
listopada 2009. g. pokazuje da smo pogodili upravo u srž same stvari. Nekolicina osoba koje u stvari
sebe nazivaju SUSH boje se javne objave prijedloga Udruge stanara Grada Dubrovnika kako ona ne bi
bila prihvaćena od strane zaštićenih najmoprimaca u cijeloj RH, pa slijedom toga i nadležnih vlasti
Republike Hrvatske zaduženih za rješavanje ove problematike, te potom provedena u djelo.
Udruga stanara grada Dubrovnika (registrirana kod Ureda državne uprave Dubrovačko - neretvanske
županije pod br. 19000858 i okuplja preko 230 članova skoro isključivo zaštićenih najmoprimaca)
smatra da se ova problematika može riješiti jedino izgradnjom zamjenskih stanova na državnom
zemljištu (uz cijenu od najviše 1000 eur/m2 sa pravom otkupa istih po odredbama Zakona o prodaji
stanova iz 1991. g. za što se pismenim putem izjasnilo preko 90% članova), a koji načinje "dobitni" za
sva tri sudionika u ovom spletu povijesno - političko - pravnih okolnosti; zaštićene najmoprimce,
vlasnike stanova i Republiku Hrvatsku. Nasuprot ovom načinu SUSH zahtijeva da RH zaštićenim
najmoprimcima omogući otkup stanova u kojima sada stanuju što podrazumijeva prethodno
oduzimanje istih od njihovih legitimnih vlasnika za što ne postoje zakonski uvjeti o čemu svjedoče
presude, ne samo Ustavnog suda RH, već i Suda za zaštitu ljudskih prava iz Strasbourg-a. I ako netko
vara zaštićene najmoprimce obećavajući nemoguće onda je to upravo SUSH.
Otuda i kvalifikacije "naivnost, lakovjernost, tzv. udruga"', a o "neprijateljima naroda" i grabim
objedama na račun institucija RH ne želimo ni davati komentar jer nije ni potreban.
U nas u Dubrovniku takav stil komunikacije nije hvala Bogu, u upotrebi.
Stoga u svezi pamfleta SUSH, koji graniči sa govorom mržnje i za kojega se sramimo da dolazi iz
krugova zaštićenih najmoprimaca priznajemo ono za što nas SUSH optužuje: „delikt mišljenja". Da,
gospodo iz SUSH, razmišljamo različito od vas i koliko god to odudaralo od „civilizacijskih standarda
koje ste vi dosegnuli", i dalje ćemo promišljati svojom glavom. Na to imamo pravo, a jednako tako i
prenositi naša stajališta na ostale zaštićene najmoprimce i aktualnu vlast.
U Hrvatskoj vlada demokracija, ali se pažljivim čitanjem vašeg pamfleta ne da naslutiti da vi
razumijete taj pojam. Više nam se čini da dolazite iz nekog prošlo-svršenog vremena". - zaključuje se u
reagiranju dubrovačke Udruge stanara.
dv
Vezane priče
"Neprijatelji naroda su u HDZ-u, HSS-u, drugim strankama i Ustavnom sudu"
22.10.2009.15:05
Komentari korisnika:
vlasnik 24.10.2009. 01:42
Mislim da ste na dobrom putu jer je više vrijeme da vlasnici uđu u svoje stanove. Isto tako velika je
podjela stanova političkim podobnicima koji su dobili stanarsko pravo nakon 1991 i otkupili ga po
povlaštenim cijenam. Mislim da sam davno pročitao da se stanarsko pravo nakon 1991 više nije moglo
dobiti. Tako se smanjio fond državnih stanova kojim bi se trebali riješiti stanbeno pitanje sada
zaštićenih najmoprimaca. Ako znate bilo kojeg vlasnika koji je dragovoljno uzeo stanara sa stanarskim
pravom recite tratat ću ga. Silom se ulazilo u stanove bez volje vlasnika. Ako imate drukčije
informacije volio bi čuti.
0 odgovora
Vatrogasac 23.10.2009. 15:07
Bravo gospar Pavo, svi te mi u vatrogasaca podržavamo! Neka vam daju više te stanove ili neke
druge!
0 odgovora

Tko je glasao

Ako bivši politički zatvorenici nisu mogli privatizirati...

... Zašo bi to mogla bilo koja druga kategorija građana? Poznato je naime da su bivši politički zatvorenici bili debelo diskriminirani po pitanju stanova u SFRJ, iako su jednako kao i ostali morali uplaćivati u "Stambeni fond". Istovremeno komunistički i "državptvorni" građani, nacionalnalnosti koju nije uputno spominjati, dobivali su, "ko sposlom" stanove ili čuvene kredite za izgradnju kuća.
HDPZ predvođen instaliranim udbašimaJonjćem, Knezovićem i kompanijom, nikad nisu ni pokušali zakonski obraditi ovu temu, nego su ispod žita, udbaški suradnici Šeks, Čičak ( da ostale ne spominjem, mogli bi se naljutiti) rješavali taj problem daleko od očiju javnosti. Hrvatska je od Njemačke prepisala stotine zakona, ovaj, koji regulira ovu temu je lukavo preskočen kako bi samo i isključivo udbaški suradnici mogli doći u posjed ili vlasništvo krova nad glavom.

Tko je glasao

stambeni fond

zaposlenici su u bivšoj Jugi odvajali za stambeni fond. iz tog fonda su razne firme kupovale stanove za svoje zaposlenike. to je doba kad je bilo bitno u kojoj firmi si zaposlen. postojale su firme poput INE, Plive koje su veći svojih zaposlenika omogućile da dođu do stanova, a postojale su pak firme odnosno ustanove koje su samo jednom manjem dijelu zaposlenika omogućile stambeno zbrinjavanje. stanarsko pravo je do kraja osamdesetih godina bilo prenosivo s nosioca stanarskog prava na jednog člana uže obitelji koji živi u zajedničkom kućanstvu.
tamo gdje su jedan ili oba bračna druga bili zaposleni u firmi ili ustanovi koja je svake godine velikodušno dijelila po nekoliko stanova dolazilo je do fiktivne rastave. bračni drug koji je navodno napustio kućanstvo dobio je od firme ili ustanove novi stan koji je iznajmljivao podstanarima.
preskočila sam jedna dio koji se je odvijao neposredno poslije završetka II svjetskog rata kad je došlo do jačeg naseljavanja gradova. mnogi koji su predratna i ratna vremena preživjeli u svojim stanovima su dobili sustanare koji su imali jednaka prava na stan kao i prvobitni stanari. to sustanarstvo je trajalo dka jedna od njih (prvobitni ili novi stanar) nije dobio stan.
također tu je i popriličan broj , pretežno velikih stanova čiji su vlasnici bili prvo židovi a kasnije su naseljeni tijekom NDH. većina stanara je deložirana iz tih stanova i ako su bili civili tijekom rata postali su sustanari,a ako nisu - gubi im se trag slična prića je i s kućama samo s tom razlikom da su prvobitni stanari ostali u jednom manjem dijelu ili su izletjeli iz nje ako se je u nju uselio neki komesar.
dodatni šlag u ovom zadnjem dijelu priče je taj da su naknadu za rušenje kuće dobili novo pridošli vlasnici koji su istjerali stare. priimjer - u Zagrebu preko puta parka Ribnjak je jedna velika zgrada, crvenkaste boje, građena je negdje šezdesetih godina prošlog stoljeća. na njenom mjestu su stajale dvije kuće od kojih je jedna bila u vlasništvu obitelji čiji je član bio domobranski pukovnik. poslije rata u nju ulazi jedan komesar i dešava se ovo što sam gore napisala.
izgovorom kako se vraća imovina prvobitnim vlasnicima se je napravila velika nepravda i prema onima trenutačnim korisnicima i prema potomcima. mnogim potomci nisu mogli dokazati pravo na povrat imovine jer su se tajanstveno izgubili dokumenti koji se nisu trebali izgubiti i jer postoji užasan nered u onom što se zove katastar, gruntovnica . sva ta farsa je omogućila nekima da za male pare otkupe stanove i postanu na čudan način vlasnici nekoliko stanova.

w. ;)

Tko je glasao

@sus

iz tvojeg dnevnika je vidljivo kako govoriš o srpskim povratnicima koji su iz Hrvatske pobjegli tijekom 'Oluje' plašeći se odmazde za zločine koje su napravili oni sami ili njihovi najbliži. kad već pišeš o povratnicima onda bi bilo dobro da malo pišešo Hrvatima koji su pobjegli iz Vojvodine i BiH, i koji se ne mogu vratiti svoje domove jer su zauzeti od tih istih srpskih prognanika ili im je onemogućen povratak - centralna BiH i Republika srpska. poznam ljude koji bi se rado vratili u svoje domove, na svoja ognjišta kako kažu ali se ne mogu jer im to onemogućuju vlasti u susjednoj državi.
u srpskim stanovima u Zagrebu i srpskim kućama diljem Hrvatske sada su Hrvati izbjeglice iz BiH.. kuda s njima ako se njih deložira zbog onih koji su htjeli etnički očistiti dijelove Hrvatske. ti ljudi isto imaju pravo na svoj dom, a Hrvatska im je pružila zaštitu.
što se tiče dogovora o pokretnoj i nepokretnoj imovini bivše Juge pozivaju oni koji su sami zaplijenili hrvatsku imovinu na svojem teritoriju.

w. ;)

Tko je glasao

odgovor

Ne kuzim zasto glumis neku neinformiranost.Svima gradjanima BiH,ukljucujuci i Hrvate prognane iz Rs,svima su vracene i kuce i stanarska prava.Apsolutna svima,jer je cijeli proces povrata kontrolirala medjunarodna zajednica.Druga je stvar sta je vecina Hrvata iz BiH,povratila stanarska prava,prodala te stanove,uzela novce,ali i dalje borave u kucama i stanovima,pretezito izbjeglih Srba.RH bi debelo trebala istraziti sve te slucajeve,i delozirati iste sekunde sve takve osobe.Jer koriste solidarnost svih gradjana RH i tudju imovinu,a svoje su dobili natrag.
Evo u mojoj zgradi postoje dva takva primjera.
Provjeri nesto prije nego sto pocnes odmah glymatati nekog velikog zastitinika Hrvata.

Tko je glasao

Izbjegli Srbi nisu jedini

Izbjegli Srbi nisu jedini koji su imali stanarsko pravo. U Hrvatskoj postoji 7000 obitelji, koji su cijelo vrijeme bili u svojim stanovima i imali su stanarsko pravo, ali su 1996. godine postali građani drugog reda jer im nije bio omogućen otkup društvenih stanova kao i svim ostalim građanima koji su to pravo ostvarili.

Po zakonima iz SFRJ stanarsko pravo bilo je jedno jedino. Od 1996. godine napravljena je diskriminacija nositelja stanarskih prava koji su živjeli u stanovima koji su bili oduzeti neuseljivi stanovi. Naime po tom novom zakonu ti nosioci stanarskog prava nisu mogli otkupiti stanove (iako su čak i mnogi takvi stanovi bili otkupljeni nakon stupanja na snagu novog zakona o stanovanju).

Tko je glasao

@sus

7000 obitelji koje spominješ, u biti ima ih više, koje su imale stanarsko pravo a nisu mogle otkupiti stanove mogle otkupiti svoje stanove zahvaljujući nizu zakona kojima se je željela ispraviti s jedne strane nepravda koja je nanesena konfiskacijom i nacionalizacijom privatne imovine a s druge strane omogućiti jednoj grupici ljudi da lakše postanu vlasnici stanova u kojima žive. krajem osamdesetih godina se je onemogućilo trajno prenošenje stanarskog prava s roditelja na djecu. početkom devedesetih godina dolazi do famoznih zakona o otkupu stanova. prvo je bio zakon o otkupu društvenih stanova, zatim zakon od tri dana o otkupu konfisciranih stanova, zatim zakon otkupu vojnih i na kraju nacionaliziranih stanova. jedan dio novaca od prvih otkupa je išao za nabavu oružja za obranu Hrvatske, dio se je slegao na razne tajne račune.
otkupom stanova se je napravila velika nepravda, pogotovo prema onima koji žive u bivšim konfisciranim stanovima koji se po zakonu o povratu imovine vraćaju prvobitnim vlasnicima. isto je i s lokalima. tako je došlo do jednog paradoksa da mnogi čiji se djed bavio iznajmljivanjem ili lokala sad su postali vlasnici tih stanova i lokala i mogu, barem lokalima udarati cijenu zakupa koju žele. izgleda da je ljepše gledati prazne, plakatima oblijepljene lokale nego da u njima bude neki mali obrtnik. što se tiče stanova - onima koji žive u njima prethode nemirne noći. oni jesu zakonom zaštićeni kao zaštićeni najmoprimci ali ne u potpunosti.

w. ;)

Tko je glasao

Neka se namire iz ratne odštete koju Srbija treba platiti RH

Zaustavljanje ovog diskriminatornog djelovanja trebao bi biti jedan od
prioriteta nove Vlade. Također otkup za povratnike srpske nacionalnosti je otežan
visokim cijenama otkupa (cijene bi trebale biti vraćene na razinu sa početka 1990.‐ih
Rušiti, napadati, razarati, ubijati u RH, a onda tražiti da ti ta ista država izgradi besplatno ili po povlaštenim cijenama dom, je izvan svake pameti.

Da nema diskriminacije hrvatskih građana u RH, onda bi troškove oko obnove stanova i kuća srpskih povratnika, trebala preuzeti Srbija, jer su oni služili njenim interesima i borili se, ubijali i svakodnevno granatirali po hrvatskim ljudima i njihovim kućama, a i otišli su u državu kojoj su služili za njene zločinačke namjere.

Kada Srbija isplati ratnu odštetu, bilo bi mogućnosti za ostvarenje nekih zahtjeva, ali samo onima koji nisu osobno učestvovali u razaranju i zločinima. Takvima treba naplatiti štetu koju su uzrokovali svojim djelovanjem protiv RH, njenih ljudi i njihove imovine.

Tko je glasao
Tko je glasao

Kad govorimo o sudskim

Kad govorimo o sudskim odlukama onda se to odnosi na slučajeve Kresimira Strunjaka i drugih (broj zahtjeva: 46934/99 ; odluka suda od 05.10.2000.) i Branka Sorića (br.: 43447/98 ; odluka od 16.03.2000.) Više o tim presudama može se pročitati na http://soric-b.tripod.com/bstr/id9.html

U ovom drugom slučaju apsurd ide čak do te mjere da je Branko Sorić dobio stanarsko pravo voljom izvorne vlasnice, da bi mu 1996. godine to pravo bilo jednostavno ukinuto. Ništa drugo nego državna otimačina. Čovjek se obratio sudu za ljudska prava (jer njegova prava su takvom otimačinom pregažena) no sud je vodeći se krivim zaključcima da je stanarsko pravo = najam, odbacilo tužbe.

Stanarsko pravo nikada nije bilo najam, već trajno riješeno stambeno pitanje koje je bilo nasljedno. To što sud radi razliku između stanarskog prava i vlasništva je pogrešno i nepravedno prema ljudima koji sad ispaštaju ni krivi ni dužni.

Anex G govori da se svi ugovori skopljeni do 1990. godine moraju poštovati. Pa sad ja pitam, kakvo je to poštivanje ugovora kad čovjek koji je voljom izvorne vlasnice dobio stanarsko pravo, da bi mu ga potom država oduzela? To je čista diskriminacija.

Nadalje stanarsko pravo se može realizirati izmjenama zakona kojim bi se omogućio otkup stanova svim nositeljima stanarskog prava, tako da ne stoji da se ta prava ne mogu realizirati. Nemogućnost realizacije bi bila kad bi stan bio uništen, recimo razoren u ratu. Tada se pristupa naknadi.

Ne moram znati što je Nina Vajić pričala da bih znao da je bila u sukobu interesa. Sudac ne smije sudjelovati u procesu u kojemu je on jedna od interesnih strana. Ako je Nina Vajić nominalna vlasnica oduzetog neuseljivog stana u kojem žive nositelji stanarskog prava i odlučuje o tužbi nositelja stanarskih prava u oduzetim neuseljivim stanovima, onda je to sukob interesa. To je školski primjer sukoba interesa.

Zakon o najmu stanova ne može ukinuti stečena prava, pa tako ni stečeno stanarsko pravo. Jeidno što se može ukinuti je stjecanje novog stanarskog prava (iako se i to omogućčilo pojedincima nakon donošenja zakona o stanovanju iz 1996.)

Tko je glasao

Nina Vajić je sudjelovala u

Nina Vajić je sudjelovala u donošenju odluke koja se automatski odnosi na sve nosioce stanarskog prava, pa tako i na njezin privatni slučaj. Dakle bila je itekako u sukobu interesa.

Problem kod tih presuda je što se u njima izjedačava stanarsko pravo s najmom, što ne odgovara istini. Stanarsko pravo je bilo trajno i neotuđivo. U prijevodu ono je značilo 90% vlasništva nad stanom, što je bilo i utvrđeno devedesetih godina kada se stanarsko pravo prodavalo za 10% tržišne vrijednosti stana. No taj "sud za ljudska" prava jednostavno ignorira tu činjenicu.

Tko je glasao

Zakasnili, zbog važnih poslova!

U prijevodu ono je značilo 90% vlasništva nad stanom, što je bilo i utvrđeno devedesetih godina kada se stanarsko pravo prodavalo za 10% tržišne vrijednosti stana. U prijevodu, ti su zakasnili na rasprodaju, jer su se bavili važnijim poslovima, poput razarenjem Hrvatske i ubijanjem svojih susjeda, te pravljenjem svoje države u tuđoj.

Rasprodaja je prošla, propustili su sve rokove pa neka od Srbije traže svoju plaću za ratovanje i razaranje RH.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci