Tagovi

Pro Patria (1) – Problem politi?ke nevjerodostojnosti!

Pro Patria

Poznatu latinsku sentenciju "Dulce et decorum est pro patria mori" (ili "Slatko i ?asno je za domovinu mrijeti") je prvi lansirao starorimski pjesnik Horacije (65–8 BC) u svojim „Odama“ (III 2.13). Ona je s vremenom mnogima postala motto i poticaj u borbe za domovinu. Engleski i velški pjesnik Wilfred Owen (1893 –1918) za Prvog svjetskog rata je Horaciju u ?ast spjevao domoljubnu poemu „Dulce Et Decorum Est“ u kojoj je Horacijeve stihove epikurejski prilagodio domoljubnoj zdravici „Dulce et decorum est pro patria mori, sed dulcius pro patria vivere, et dulcissimum pro patria bibere. Ergo, bibamus pro salute patriae" (tj. Slatko i ?asno je za domovinu mrijeti, još je sla?e za domovinu živjeti, ali najsla?e je za domovinu piti – zato pijmo za zdravlje domovine). Pjesnik i vojnik Wilfred Owen, koji je i u ratu slavio život je nažalost poginuo pri samom kraju rata.

U recentnoj hrvatskoj domovinskoj praksi, po?elo se u stilu Horacijevih patriotskih stihova, da bi se nastavilo s Owenovskim epikurejskim revizijama, a onda na razinama vlasti završilo Sanaderovskim totalnim politi?kim hedonizmom, koji bi se mogao izraziti sljede?im rije?ima;
“Dulce et decorum est pro patria mori, sed dulcius pro patria vivere, et dulcissimum pro patria auferre - Ergo, auferimus pro salute patriae", (odnosno "Slatko i ?asno za domovinu je mrijeti, još je sla?e za domovinu živjeti, ali najsla?e je od domovine uzimati – zato varajmo i kradimo za „zdravlje“ domovine”

Mi „post festum“ možemo konstatirati da je slatko i ?asno bilo ovih (mojih) dvije i po godina na pollitika.com-u djelovati, pri ?emu smo, nadajmo se, dosta toga abnormalnog razotkrili, a kruna svega su ovi nemili „politi?ko-inženjerski zahvati“ na popisima bira?a. To što možda trenutno prevladava osje?aj uzaludnosti samo je vanjska slika, jer je zaorana neobi?no duboka brazda na politi?koj vjerodostojnosti vlasti – tj. debelo je zakuhano nešto što sada stalno vri ispod površine, bilo na unutarnjem planu (u Hrvatskoj), bilo izvan njenih granica. Pred nekoliko dana je Zdravko Gracin u neopravdano podcijenjenom postu ( Zagreb - glavni grad Sicilije?) dobro postavio klju?no pitanje hrvatskog politi?kog trenutka danas – a to je pitanje demokratske vjerodostojnosti politi?ke vlasti u Hrvatskoj poslije egzaktno ustanovljenih spoznaja o golemim nezakonitostima na bira?kim popisima Hrvatske. On je vrlo dobro postavio probleme legalnosti okvira unutar kojih su posljednji parlamentarni izbori izvršeni, a time i legitimiteta politi?kih predstavnika, od izvršne vlasti preko Sabora, saborskih tijela, do pravosu?a, raznih državnih institucija i tvrtki u državnom vlasništvu, svugdje gdje se klju?ni kadrovi promoviraju primjenom strana?kih klju?eva – mada takvi klju?evi nemaju vjerodostojnu demokratsku utemeljenost. Na Gracinov post sam dao jedan komentar koji, ?ini mi se, dobro definira nastalu situaciju, pa te stavove ovdje ponavljam:

Prema uo?enim nepravilnostima i zloupotrebama na glasa?kim popisima (koji su objektivno dokazani - a naro?ito da su bili organizirani) svatko normalan u Hrvatskoj (ali i u svijetu gdje se o Hrvatskoj vodi ra?una) treba se upitati kakvu to imamo vlast, odnosno koliko sadašnja konstitucija vlasti legitimno predstavlja težnje i interese hrvatskih gra?ana. Nabijanje prekobrojnih bira?a u glasa?ke popise, i sudjelovanje takvih bira?a na bilo kojim izborima zna?i da je vladaju?a struktura neutemeljeno zauzela kriti?an broj mandata s pomo?u kojih je postala najja?a parlamentarna grupacija. Zato se gra?anski hrabro trebamo suo?iti s apsurdnom ?injenicom da u Hrvatskoj trenutno imamo na vlasti manjinsku politi?ku opciju u ulozi premo?ne parlamentarne grupacije, koja kreira politi?ki život Hrvatske nasuprot ve?ini politi?kog bi?a Hrvatske. Pritom se treba priupitati da li nam možda baš zato ide tako teško i neproduktivno u unutarnjim, ali i vanjskopoliti?kim odnosima. Ako smo k tome svjesni ?injenica da ovakva vlast (koja si je nelegalnim sredstvima priskrbila nelegitimnu premo? u parlamentu) dalje kreira odre?eni sustav odnosa na širem dijapazonu, onda se isto tako moramo suo?iti s poraznom istinom da je konzekventno i cijeli takav sustav ustvari nelegitiman - i da ?e oni koji su to postigli ?initi sve dozvoljeno i nedozvoljeno, pod svaku cijenu, kako bi takvu nelegalnu i nelegitimnu situaciju što duže održavali. Vjerodostojnost politi?ke situacije u Hrvatskoj je postao vrlo izražen problem, koji se reflektira na skoro sve društvene i politi?ke aspekte. Upravo zato smo ovdje na pollitila.com-u ve? prije godinu i pol dana postavljali pitanje "institucionalne krize", koja, sada se vidi, u Hrvatskoj objektivno postoji - jer je manjinska politi?ka opcija "muljanjem" i "kadrovskim programiranjem" preko Sabora i izvršne vlasti utjecala na djelovanje Sabora, a preko miljenika vlasti upravljala državnim poduze?ima, preko nadzornih odbora utjecala na razne važne državne funkcije i institucije, preko miljenika vlasti kontrolirala pravosu?e, i preko „podobnika“ do skandaloznosti utje?e na Ustavni sud, pa dalje na državne odvjetnike, policiju, carinu, škole, univerzitete itd. – to postaje eklatantan primjer „krize institucija“. Ovo je jako važan problem s kojim se javnost mora otvoreno suo?iti, pa odgovornost medija postaje klju?an kako bi cijeloj toj nelegitimnoj situaciji dali odgovaraju?i tretman, a ne da se nelegitimnoj vlasti pod rep podvla?e.

Radikalnije gledaju?i na ovaj problem kroz posljedice koje dalje proizvodi, sadašnje stanje se mora definirati kao najmasovnije izvedena korupcija (po ?emu bi ovaj „slu?aj“ zaslužio da u?e u Guinessovu knjigu rekorda). Naime, iz susjedne zemlje su podzemnim akcijama državnih organa masovno uvezene stotine tisu?a bira?a, koji su, uz relativno mala pojedina?na podmi?ivanja iz državnog prora?una sadašnjoj vladaju?oj garnituri osiguravali izbornu osnovicu. No kad se stvar dalje razmatra, a budu?i da se radi o masama (procjene su oko 400.000 ljudi) „mala mita“pomo?u kojih se nelegalnim putem iz hrvatskog prora?una izvla?i novac vjerojatnosu ogromna, što u pristupnim pregovorima za ulazak u EU postaje problem nenamjenskog trošenja prora?una možda zamašniji od onog uvijek vru?eg subvencioniranja brodogradilišta (koji se pak isti?e kao kamen spoticanja u našim odnosima s Europskom komisijom). Time ovaj „marifetluk“ vlasti poprima još neugodnije dimenzije.

Budu?i da radikalni iskorak ka demokratizaciji i transparentnosti od ove i ovakve politi?ke strukture ne treba o?ekivati, rješavanje cijelog ovog tragikomi?nog slu?aja, koji se svodi na pitanje njihove elementarne politi?ke vjerodostojnosti, je problem koji se jedino može riješiti ostavkama, i novim izborima, ali tek nakon što bi jedna neutralna i prijelaznu, tzv. vlada stru?njaka temeljito reformirala politi?ki sustav Hrvatske, i osposobila ga za demokratsko funkcionalnije i politi?ki korektnije djelovanje. Bez toga nema više nikakvih, bilo kakvih demokratskih izbora, pa tako ni demokratski ustrojene, politi?ki vjerodostojne i funkcionalno efikasne vlasti. Ovo pitanje su pravilno postavili Grubiši? i Jelena Lovri? u Jutarnjem od 30.04.2009 (pod naslovom "Treba li odgoditi izbore" ) , i nema nikakvih opravdanja se miriti s ovakvom situacijom, jer objektivno gledaju?i, poslije objavljivanja istina o bira?kim popisima u ovoj zemlji više ništa nije i ne može biti a niti ostati isto, jer je dovedena u pitanje temeljna politi?ka vjerodostojnost kao osnovica bilo kojeg demokratskog ustroja.

U Hrvatskoj je na djelu prizemni politi?ki „kreacionizam“ koji je obilježio 6 godina ove vlasti, ali kad je ve? otkriven i definiran ne iscrpljuje se samo na porazima koje je ova vlast doživjela na unutarnjem planu (tj. borbi protiv kriminala, korupcije, recesije i gospodarske krize ?iji poražavaju?i rezultati ?e se javnosti u punom svjetlu otkriti tek nakon predstoje?ih izbora). Jer mi tako?er moramo preispitati vjerodostojnost ove vlasti u me?unarodnom planu, na kojem su tako?er zabilježeni zna?ajni i znakoviti porazi. Ulazak u NATO nije neki zna?ajan uspjeh, jer je više rezultat zaokruživanja vojnih interesa i ciljeva jedne nestabilne regije - u kojima je Hrvatska samo sporedni ?imbenik. Mnogo ozbiljnije je prakti?no odustajanje Vlade od reformi (koje su za nas ustvari najvažnije) i zaustavljanje procesa pristupanja Europskoj uniji (koji se ne može ni realizirati bez temeljitih reformi).

Za postizanje temeljnih nacionalnih ciljeva unutarnje reforme su nužnost, za koje ova vlast o?ito nije bila spremna niti sposobna radi raširene korupcije na skoro svim razinama društva, što je u ovakvoj situaciji politi?ke nevjerodostonosti rezultiralo op?im pomanjkanja politi?ke volje za promjenama. Da je to postao poprili?ni problem i na me?unarodnim relacijama pokazuje najnovija izjava Ollija Rhena na konferenciji o transformaciji isto?ne Europe u Pragu 01.05.2009. da „Korupcija Hrvatsku ko?i na putu u EU“ :

Hrvatska je napredovala u brojnim podru?jima, ali korupcija je i dalje ozbiljna teško?a koja joj može zakomplicirati put u Europsku uniju, rekao je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, prenosi agencija STA.

Hrvatski premijer u zažarenoj predizbornoj kampanji više ni ne spominje ni reforme ni pristup u EU, nego nam samo redukcionisti?ki ponavlja da ?e osigurati ulaz u EU bez teritorijalnih ustupaka Sloveniji. Ali i ta pri?a tako?er je najvjerojatnije i najve?im dijelom rezultat „politi?kog kreacionizma“ – što je tema drugog nastavka ovog posta.

Komentari

Srbija: Izbjegličke udruge

Srbija: Izbjegličke udruge pozvale Srbe iz Hrvatske na sudjelovanje u lokalnim izborima

BEOGRAD, 29. travnja 2009. (Hina) - Predsjednik Koalicije srbijanskih izbjegličkih udruga Miodrag Linta i zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Hrvatskom saboru Ratko Gajica u srijedu su u Beogradu pozvali Srbe izbjegle iz Hrvatske da u što većem broju iziđu na skore lokalne izbore u Hrvatskoj.

Obraćajući se na tiskovnoj konferenciji, Linta i Gajica složili su se da je iznimno važno da predstavnici Srba budu u što većem broju uključeni u lokalne vlasti u Hrvatskoj kako bi pridonijeli ostvarenju njihovih manjinskih prava i razvoju područja na kojima žive.

Skorašnji lokalni izbori su, po Lintinim riječima, vrlo značajni za srpsku izbjegličku populaciju jer će se, kako je rekao, u idućih nekoliko godina otvoriti prostor da se na taj način riješe njihova statusna, imovinska i razvojna pitanja u Hrvatskoj.

"Da bi se to dogodilo, mi moramo ozbiljno participirati u lokalnim vlastima u Hrvatskoj i na taj način utjecati na donošenje odluka u mjestima gdje žive Srbi", kazao je Linta.

Saborski zastupnik SDSS-a Ratko Gajica istaknuo je kako su Srbi u Hrvatskoj koncentrirani u nekoliko sredina koje su, kako je rekao, ljudski i razvojno deficitarne, pri čemu Srbi u Hrvatskoj imaju interes takvo stanje promijeniti.

To se, po njegovim riječima, može učiniti privlačenjem velikog broja mladih ljudi koji bi bili spremni u tim krajevima živjeti i pridonijeti njihovu razvoju.

Kako je najavljeno, prijave izbjeglih koji mogu i žele glasovati u Hrvatskoj obavljat će se u izbjegličkim udrugama u Beogradu do 8. svibnja, a besplatan prijevoz će, ovisno o broju zainteresiranih, biti organiziran do biračkih mjesta Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Korenica, Topusko, Dvor, Slunj, Vojnić, Krnjak, Gvozd, Glina, Pakrac, Okučani, Plaški, Donji Lapac, Udbina, Plitvička jezera, Ervenik i Drniš.

http://www.gong.hr/news.aspx?newsID=2556&pageID=1

E sad mene zanima kako manjine glasaju na lokalnim izborima, jel imaju svoje liste ili kao na parlamentarnim mogu glasati za koga god hoće, imaju li neke fiksne kvote koje im garantiraju zastupljenost prema nekom " diskriminatorskom" ključu ili su u ovom slučaju izjednačeni s nama ostalima običnom stokom sitnog zuba.

:)

Tko je glasao

Zakonom o izboru članova

Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je regulirano kako se dolazi do odgovarajuće zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina a koja im je garantirana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (vidi članke 9-12).

Isto tako, u JL(R)S u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu, na jednak se način osigurava zastupljenost pripadnicima hrvatskog naroda (vidi čl.13).

Pitanje glasanja prognanih i raseljenih osoba bi putem obvezatnih uputa trebalo regulirati Državno izborno povjerenstvo ukoliko smatra da isti ne mogu iskoristiti svoje biračko pravo na način kako je to omogućeno ostalima.

U tom kontekstu nije nimalo čudno što politički predstavnici nacionalne manjine, konkretno srpske, nastoje pripadnicima svoga naroda omogućiti, zapravo olakšati, dolazak do biračkih mjesta.

Dakle, omogućavanje besplatnog prijevoza do biračkih mjesta nije sporno za razliku od, recimo i to, plaćanja određenog novčanog iznosa svakom biraču koji dokaže da je zaokružio točno određenu političku opciju ili osobu. Ili slično, davanja određenih socijalnih ili drugih prava cijelim zajednicama ne bi li ih se privolilo i vezalo da svoj glas uvijek daju političkoj opciji koja im je odnosno pravo omogućila na teret državnog, županijskog, gradskog ili općinskog proračuna.

B-52

Tko je glasao

Pitanje glasanja prognanih

Pitanje glasanja prognanih i raseljenih osoba bi putem obvezatnih uputa trebalo regulirati Državno izborno povjerenstvo ukoliko smatra da isti ne mogu iskoristiti svoje biračko pravo na način kako je to omogućeno ostalima.

Odakle ti pravo da govoriš o prognanim i raseljenim osobama, kada je dobro poznato na koji način i zašto su te osobe napustile Hrvatsku. Njih nitko nije prognao niti raselio, već je to bila njihova volja otići iz zemlje kojoj ni ime nisu mogli podnijeti i čije su stanovnike nesrbe na okupiranom teritoriju oni sami progonili i ubijali. Zar nisi upoznat s haškom presudom Milanu Martiću predsjedniku tzv, republike srbske ili se namjerno praviš BLESAV ???

Zašto bi DIP morao voditi specijalnu brigu o tim ljudima koji ni 12+ godina nakon rata NE ŽELE živjeti u Hrvatskoj iako žele primati hrvatske kune kroz mirovine i neka druga prava. Ustavni zakon za manjine je decidiran i odnosi se na one pripadnike nacionalnih manjina koji ŽIVE na području RH, dakle sudjeluju i doprinose njenom i vlastitom prosperitetu. Kako vi volite reći, plaćaju poreze.

Očigledno licemjerje i dvostruki kriteriji kada su u pitanju srbi vs hercegovci.
Po čemu je ovaj odlazak Ratka Gajice u BEOGRAD po birače drugačiji od poziva onog Imoćanina hercegovcima da se odazovu glasanju, kojega ste btw. nakon toga danima prežvakavali i ovdje i u ostalim medijima.
Kako to da je vjernim informatorima stoke sitnog zuba, promaklo ovo hinino objavljivanje o odlasku po srbske birače u srbiju. namjerno ili slučajno?
ali se i dalje drvi kurac o biračkim popisima na kojima su višak od pola milijuna duša po vama isključivo hdz-ovo biračko tijelo odn. hercegovci.

To što srba na biračkim popisima ima barem 100 000 komada više nego što ih treba biti i što ih otprilike toliko ne glasa za svoje predstavnike već za SDP ili HNS, to vam ne smeta jer to ide na vaš mlin.

Tko je glasao

Dakle, omogućavanje

Dakle, omogućavanje besplatnog prijevoza do biračkih mjesta nije sporno za razliku od, recimo i to, plaćanja određenog novčanog iznosa svakom biraču koji dokaže da je zaokružio točno određenu političku opciju ili osobu.

Nema nikakve razlike u tim primjerima.

I jedni i drugi imaju materjalnu korist.

Jedni i drugi se potičeju za glasanje određene političke opcije.

Tko je glasao

Ne bih se složio. Birač

Ne bih se složio.

Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pri tome računa o tajnosti glasovanja.
(članak 46. stavak 2. Zakona)

Što bi se recimo dogodilo da starije osobe iz redova raseljenih i prognanih obavijeste nadležne biračke odbore da nisu u mogućnosti (zbog bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći) doći na biračko mjesto a žele glasati?

Treba razlikovati omogućavanje ili olakšavanje nekome prava na pristup biračkom mjestu i glasanje od kupovine nečijeg glasa, i to još proračunskim (zajedničkim) novcima.

B-52

Tko je glasao

Predsjednik biračkog

Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje

Jel ti to u kontekstu ovih dragovoljno izbjeglih srba koji ŽIVE u srbiji zato što MRZE Hrvatsku i sve nas pa i vas koji se za njih zalažete, čak mrze i svoje hrvatske voždove poput Gajice ili Leskovca pa i Pupavca koji su ih u srbiju i poslali, ili se ipak samo zajebavaš/podjebavaš, A?

Tko je glasao

a ti si kao neki medij pa

a ti si kao neki medij pa znaš koga sve oni vole ili mrze????

ako je tamo samo jedan dobar čovjek (a vjerujem da je velika većina) koga je naprosto život odveo tim putem, trebaju doći i glasat ako zbog ničeg onda kao protuteža onim mrtvim ili socijalno ovisnim koji šetaju preko granice!

Tko je glasao

Što bi se recimo dogodilo

Što bi se recimo dogodilo da starije osobe iz redova raseljenih i prognanih obavijeste nadležne biračke odbore da nisu u mogućnosti (zbog bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći) doći na biračko mjesto a žele glasati?

Moja pokojna mama je bila teški invalid i nikad nije niko po nju došel s autobusom ili s autom da ju odpela na biračko mjesto koje se je u selu nalazilo jedno 500m od naše kučice.

Tko je glasao

Rose Park, Sa tvojim protiv

Rose Park,

Sa tvojim protiv ni sama nisi svjesna kolko si ispala smješna u mojim očima.

Moja mama je javila da nemre dojt na biračko mjesto i niko nije reagiral, pozvala je Taxi.

Tko je glasao

jel to ikad itko od vas

jel to ikad itko od vas tražio?
ne mogu birački odbori ganjati građane po njihovim kućicama da bi utvrdili da li su bolesni ili ne mogu izaći na izbore.
obveza je biračkog odbora da po propisanoj proceduri koju je ovdje netko i naveo omogući glasanje osobama kojima je to potrebno. ali! to naravno mora biti na nečiji zahtjev jer oni nemaju zdravstvene kartone glasača niti uvid u njihovu svijest da bi znali iz kojeg razloga nisu na biračkom mjestu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Izbore ne treba odgoditi

Izbore ne treba odgoditi radi cudnih birackih popisa.Odnosno "ne treba se bas drzati zakona kao pijan plota."
Na taj se nacin najbolje pokazuje drugu Titu da ni jedna od frakcija pokojnog SKJ u liku HDZ-a i SDP-a nije skrenula sa njegovog puta.

Tko je glasao

Na taj se nacin najbolje

Na taj se nacin najbolje pokazuje drugu Titu da ni jedna od frakcija pokojnog SKJ u liku HDZ-a i SDP-a nije skrenula sa njegovog puta.

druže tito mi ti se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo

Tko je glasao

Slušam malo prije u

Slušam malo prije u središnjem dnevniku HTV da je rok za provjeru popisa birača istekao i da nije bilo mnogo upita u Državnom uredu. Ako znamo činjenice o broju birača, ako znamo i uzroke nesrazmjernog odnosa između broja stanovnika i broja birača, ako znamo da je na internetu popis birača objavljen i moguće je provjeriti na kojoj adresi je prijavljeno koliko punoljetnih, onda se postavlja pitanje zašto cijeli slučaj nije proizveo puno širu i žešću javnu reakciju.

Po mojem sudu, ima nekoliko mogućih objašnjenja: (1) opća apatija političkog tijela; (2) nizak stupanj političke educiranosti građanki i građana koji vjerojatno ne razumiju razliku između pojmova legalnost i legitimnost, a neprikosnovenost vlasti im je nešto sasvim neupitno i samorazumljivo; (3) oni na čijim adresama se nalaze "prekobrojni" glasači imaju od toga znatnu korist koje se ne žele odreći ili im je netko dodatno nešto obećao za to da ne talasaju pred izbore; i (4) cijela akcija ipak nije dovoljno intenzivno javno problematizirana da bi se država trgnula više, nego što je potrebno da se dosadna mušica otjera s nosa.

Jedno je međutim sasvim evidentno: politička kasta odmetnula se od elementarnih standarda demokratskog i pravnog poretka i vuče očajničke poteze (potvrda Slavice Banić kao sutkinje Ustavnog suda) ili okreće glavu od stanja u državi gdje više ni jedna institucija demokratskog poretka i vladavine prava nema legitimitet, a legalitet je takve vrste da bismo o Hrvatskoj danas mogli govoriti prije kao o tiraniji, nego kao demokraciji. Tiranija, kao što znamo, jest negacija slobode. Ona ovog trenutka u Hrvatskoj postoji samo na oslobođenim fakultetima gdje ju hrabro, pametno i ponosno zastupaju i brane studentice i studenti. Pomozimo im!

nemesis

nemesis

Tko je glasao

ipak, tko može provjeriti

ipak, tko može provjeriti koliko je upita bilo državnom uredu. zar vjerovati Palariću (ha-ha). što se tiče vrle sutkinje Banić, bio jednom jedan rimski car koji je konja proglasio za nasljednika, pa šta mu je ko mogao. mislim da su naše vlasti (sva tri segmenta) opasno blizu tome - vidjet ćemo što će biti sa studentima. no, batina ima dva kraja, svak ima svoj prag tolerancije...

Tko je glasao

Mala ispravka, Kaligula nije

Mala ispravka, Kaligula nije proglasio Incitata za nasljednika nego za senatora, a time je htio pokazati koliko prezire senat. Nekako imam dojam da i Luka Bebić ima tu ulogu ;)

Tko je glasao

Moram priznati da me čudi

Moram priznati da me čudi što odličan dnevnik o skandaloznim manipulacijama oko izbora ustavnih sudaca, konkretno Slavice Banić, još nije dobio nastavak a Ustavni je sud donio "pravorijek".

Nadam se da je u pitanju samo vrijeme u kojem autor nastoji doći do teksta presude kako bismo ga mogli analizirati.

B-52

Tko je glasao

Odluka Ustavnog suda je

Odluka Ustavnog suda je objavljena na web stranici www.usud.hr.pod:"najnovije odluke", Br.U-III-443/2009 od 30.travnja 2009.
Odluka ima preko 20 stranica , pa je, pretpostavljam , predugačka za objavu na Pollitika com-u, a zbog dužine , a pogotovo zbog obrazloženja , nije moguće u kratkom roku dati kvalitetan i stručni komentar. Ali biti će....

Tko je glasao

Imao sam u konceptu (sad sam

Imao sam u konceptu (sad sam promijenio ovdje u tekstu) da se problem ne može riješiti iz ovakve političke postave, jer se oni ne bi trudili da probvedu onakve podzemne aktivnosti a da bi sada bili voljni sve to olako popravljati. To je iluzija od koje svatko normalan u ovoj državi treba odustati.

Glede nastavaka, mislim da ću obuhvatiti neke od naglasaka koje si ovdje navela. Počeo sam pisati jedan post, ali je previše narastao pa sam ga sada ustvari podijelio u tri nastavka - jer post s više od tri kartice teksta nije dovoljno čitljiv i probavljiv.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci