pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Nisam nikakav stručnjak za bilo kakvu ekonomiju ali imam relativno zdrav razum. Holding je po mojrm gledanju stvoren zbog toga jel se u velikim barama može bolje izlovljavat bez kontrole.
Gura se sim i tam i ni jedna kontrola nemre s tim tempom muljanja držat korak.
Spomenut je i Berlin u kojem su zgrabljeni takvi novci da dojde čovjeku zlo i dobi vrtoglavicu.
Znam ljude koji su radili na tom velkom gradilištu poslje pada berlinskog zida. Jedan je postavljal protu požarne uređaje u nove zgrade.
Veli on meni:
Marijan ti nemaš pojma kak se tam krade i mulja.
Sitne ribice su naročivali prozore i vrata za zgrade i to za velke novce a mjere su bile za privatne kuče od tih istih.
Na kraju nije niš ugrađivano i moralo se je naručit novo. Gdje su prvo naručene stvari završile si nek svaki zamisli kak hoče.
Ni jedna firma ne prima robu natrag ak su krive mjere naručene.

Kaj su velke ribice delale se može samo predpostavit.

Dobili su 300 000 000€ na račun Holdinga i sad namjeravaju još više zadužit Zagreb.
Studiju nazvanu "Nova poslovna strategija" napravila je međunarodna konzultantska kuća Deloitte koja smatra da se novim sustavom upravljanja u razdoblju do kraja 2012. godine može ostvariti dobit Zagrebačkog holdinga veća od milijarde kuna, dok je primjerice u 2007. godini dobit iznosila oko 23 milijuna kuna (bez Plinare i Gradskih ljekarni).

To si mora čovjek pročitat i onda razmislit o cjeloj situaciji.
Zadužit Holding, pa ga onda prodat redi lošeg poslovanja jel je razlika u sadašnjoj dobiti i one koja se može ostvarit, velka ne sposobnost onih koji ga vodiju.
Ko ga vodi i određuje pravac kojim se ide ja nemrem znat- Znate vi?

Evo što je stranka Zelena lista nedavno pisala na tu temu (o jednom dijelu Holdinga):

Povodom prezentacije Programa Zagrebačkog Holdinga u vezi vodoopskrbe i odvodnje u razdoblju 2008.-2011.

Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, pozdravlja namjeru gradskih vlasti i Zagrebačkog Holdinga da pristupi sustavnoj obnovi, sanaciji i razvoju vodoopskrbne mreže i odvodnje u Gradu Zagrebu.
Smatramo da je zadnji čas da se pristupi temeljitoj rekonstrukciji i dogradnji vodoopskrbne mreže i odvodnje jer se Zagreb od doba Univerzijade, kad se zadnji put ozbiljno investiralo u vodnu infrastrukturu, prilično povećao.
Medjutim, ono što „ne razumijemo“ i što nas u tim hvalevrijednim nastojanjima zbunjuje je sljedeće:

Zašto se uoči početka velikih infrastrukturnih vodno-odvodnih radova privatizira, odnosno rasprodaje gradsko poduzeće Vodoprivreda Zagreb čija je osnovna svrha osnivanja (u 1960-tim godinama) i dugog postojanja - upravo izgradnja i održavanje magistralnih cjevovoda, vodocrpilišta, retencija, kanala i brana?

Zagrebački Holding će izdati obveznice u iznosu od čak 79 milijuna Eura i tako pokriti troškove financiranja u iznosu većem od 50% od ukupno predviđenih 159 milijuna Eura.

Na naše pitanje – da li se prodajom obveznica otvaraju vrata stranim multinacionalnim predatorima na vodu – Slobodan Ljubičić-Kikaš je lakonski odgovorio da se voda tako ne privatizira (!).
Također, odbio je odgovoriti na naše pitanje – da li je moguće da obveznice Holdinga budu ponuđene građanima Zagreba umjesto Londonskoj burzi.

Istina je, voda se ne može izravno privatizirati putem obveznica.....
Međutim, što ako Holding, odnosno Grad, zbog prezaduženosti bankrotira?
Bankrot grada nije nikakav science fiction.
To se na primjer, prije 4-5 godina dogodilo čak jednom Berlinu!
Od potpunog sloma Berlin je spašen „injekcijom“ Bundes-vlade teškom oko 7 milijardi Eura, pa i danas funkcionira po sanacijskom programu, pod svojevrsnom prinudnom upravom!
No, prije toga, i Berlin je bio prisiljen prodati (privatizirati) svoj vodovod pa tako danas stanovnici Berlina koji doslovno leži na vodi, plaćaju najskuplju vodu u EU – čak 3,5 Eura/m3.
Svakako bismo željeli da Zagreb izbjegne sudbinu Berlina, pogotovo što mnogo toga u Zagrebu po načinu vođenja, organiziranju tijela i zapošljavanju te izjavama o blistavoj budućnosti unatoč prezaduženosti i neobuzdanoj građevinskoj aktivnosti.

Zato pozivamo Gradonačelnika i Zagrebački Holding da obveznice u iznosu od 79 milijuna Eura ponude građanima Zagreba i omoguće im da sami financiraju svoj vlastiti vodovod i kanalizaciju.

Ako je to isplativo financijskim fondovima u Tokiju i Londonu onda bi i građani trebali naći svoju računicu u takvoj investiciji.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Moje znanje ekonomije je "zdravo seljačko", znam da se ni na Monopoly-u neke infrastrukturne i strateške firme ne mogu kupiti, npr. Vodoprivreda i sve ovo me podsjeća na priču o kokoši koja nese zlatna jaja, a koja će se zaklati (prodati) za malo novaca.

Grad Pečuh u Mađarskoj svoju žeđ za vodom utažuje preko privatnog poduzeća (austrijski kapital).

Mnogi su poslovi koje se u Hrvatskoj vode kao komunalne usluge ovdje privatizirane preko privatizacije postojećih poduzeća ili su nastajali posve novi servisi. Vidljivo je da se tako omogućava i potiče konkurencija.

Poznato nam je da u slučaju Holdinga nema prostora za konkurenciju u dijelu usluga koje obavljaju njegova poduzeća već samo u dijelu servisa koje se po natječajima ustupaju drugima.

Kada bi se poštovali interesi građana da cijene usluga postanu niže, usluge kvalitetnije i da država ta poduzeća ne procjenjuje na matrici procjene dionica HT, privatizacija može biti samo dobrodošla.