Tagovi

Prirodoslovlje, društvoslovlje, kulturoslovlje ili priroda i društvo

“Doživjela sam da se pacijentima u bolnicu donose pidžame, toaletni pribor, TV, laptopi, ali da majka ve? prvoga dana hospitalizacije sinu donosi skriptu i testove za u?enje, još nisam”, prepri?ava rije?i medicinske sestre s odjela, maturant koji je od iscrpljenosti stalnim u?enjem za redovitu nastavu, a zatim i za predstoje?e ispite iz fizike, biologije i kemije, kolabirao i nastavlja: “ Da ja sam tražio da mi donese sve moje papire, kako ne bih gubio dragocjeno vrijeme.”
“Ne znam što prije uzeti u?iti, za redovnu nastavu, jer ne želim pokvariti ocjene ili za ispite koji su uskoro, a u njima su sve ?etiri godine u?enja fizike, biologije i kemije”, žali mi se ne?akinja.
“Dijete moje prijateljice je o?ajno, iako je prava odlikašica, vikendi su cijeloj obitelji postali no?na mora, trka s vremenom i silnim sadržajima, a dijete je nau?ilo redovito ispunjavati sve svoje obveze i pla?e jer je svjesna kako ne stigne nau?iti onako kako bi željela, ve? sve mora obavljati lete?i i površno, zbog toga osje?a nesigurnost”, usputni razgovor.
I što se doga?a?
Najbolji u?enici ne dolaze u školu na redovnu nastavu kako bi si ukrali još malo vremena za pripremanje ispita.
Neki, koji su ipak došli na nastavu, tvrde kako ni sami ne znaju zašto su se prijavili na poneki ispit, možda zbog slobodnoga dana, ili zato što su mislili kako ?e im možda trebati taj predmet, ali nisu u?ili i tako im je svejedno kakav ?e rezultat ostvariti. Ako nešto ulove na eci, peci, pec, dobro, a ako ne opet dobro.

S jedne strane opravdani u?eni?ki i roditeljski jadi, s druge strane, mišljenje nastavnika o državnoj maturi, a s tre?e MZOŠ-a i svemo?noga NCVVO-a. Neki nastavnici podržavaju maturu i tvrde kako ih treba platiti za sav posao, te o?ekuju svoju malu ili malo ve?u privatnu dobit i u medijima se rado predstavljaju, dok oni koji smatraju ovaj projekt lošim( ve?ina nastavnika), nedora?enim eksperimentom nametnute birokratsko-administrativne strukture koja drma hrvatskim školstvom, uglavnom svoje tvrdnje iznose anonimno.
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=123281

Demokracija je, pa nije popularno biti protiv trendova koji vladaju u društvu: bitna je forma, a ne sadržaj, ako vlast kaže kako je to dobro, onda i ako nije treba je pustiti da radi kako ho?e, jer ljudi, tj. ova generacija maturanata poslužiti ?e za osmišljavanje i ugnjež?ivanje NCVVO-a u hrvatski obrazovni sustav.
Sve je u najboljem redu, tvrdi ministar, a stalne su pri?e o promjenama rokova ispita za budu?e generacije, floskule o smanjenju stresa za u?enike i njihove roditelje odga?anjem upisa do rujna, zamisli o ispitima za vrijeme proljetnih praznika oko Uskrsa, najave novih reformiranih reformi, uvo?enje male mature, i ono što me motiviralo za još jedan dnevnik s temom državne mature i hrvatskoga školstva , prirodoslovlje kao jedinstveni predmet.

Takav interdisciplinaran predmet, objašnjava Veronika Javor, ravnateljica zagreba?ke XV. gimnazije, bio bi, naprimjer, prirodoslovlje. Na tom bi predmetu gimnazijalci dobili osnove iz fizike, kemije i biologije, a slušao bi se u prva dva razreda svih gimnazija, kako bi svi ?aci mogli dobiti osnove iz ta tri spojena predmeta.
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/04/12/0095006.html

Do prihva?anja njezinih originalnih ideja došlo bi se pravom demokratskom procedurom:

http://www.monitor.hr/clanci/privatna-gimnazija-osmislila-reformu-vrhuns...

Ministru Fuchsu sugeriram da odmah okupi deset provjerenih stru?njaka koji ?e u kratkom roku osmisliti novi model gimnazije. Njihova bi imena trebala biti tajna jer oni ?e sigurno biti izloženi javnome lin?u, a njihov projedlog u škole bi trebalo uvesti bez rasprave jer se mi Hrvati o takvim stvarima nikada ne?emo dogovoriti - kaže Veronika Javor, ravnateljica zagreba?ke XV. gimanzije.

Gospo?a je izuzetno osjetljiva na materijalni status zaposlenika u prosvjeti:

U uspjehu jedne škole važni su svi elementi, i nastavnici i entuzijazam i organizacija. Pita se koliko ?e još, me?utim, trajati entuzijazam nastavnika u ovakvim materijalnim uvjetima. U nastavnike se treba puno ulagati. ?ak i tramvajci su samilosni prema profesorima kad ih ulove bez karte u tramvaju.

Državna matura državu ?e stajati 12,8 milijuna kuna u 2008. godini, a u 2009. oko 29 milijuna.iz ?lanka :
http://www.vjesnik.com/Html/2005/07/09/Clanak.asp?r=tem&c=2
A 2010?
Istakla bih i slijede?e ideje gospo?e Javor:
“ Kada bi se nju pitalo, gimnazijalci bi imali sedam predmeta, od kojih bi tri bila obvezna: materinji jezik, kojem bi satnicu sa ?etiri sata tjedno trebalo pove?ati na pet sati jer iskustvo pokazuje da nam djeca ne znaju niti ?itati niti pisati, te strani jezik i matematiku.”

S ?etiri sata tjedno u srednjoj i po tko zna koliko sati tjedno nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, a “iskustvo pokazuje da nam djeca ne znaju niti ?itati niti pisati”, ne ide u prilog tvrdnji kako treba više sati hrvatskoga jezika, ve? tvrdnji kako nešto s programom i nastavom (optere?enom s previše grcizama, latinizama, a sve manje hrvatskoga jezika), nije u redu. Uostalom dovoljno je pregledati strukturu obveza u?enika u svezi s hrvatskim jezikom i lako ?e se do?i do zaklju?ka kako taj predmet najviše iscrpljuje naše u?enike. Po?imo od toga da su isti ti u?enici u prvi razred osnovne škole pošli s razvijenim govorom i fondom rije?i, za razliku od predmeta stranih jezika gdje moraju na?eš?e krenuti od nule.
Pa kako ih za toliko sati nisu uspjeli nau?iti niti ?itati niti pisati? To stvarno treba uspjeti!

Za razliku od društvoslovlja u koje se upucava ve?ina vremena naših u?enika, u?i ih se najve?im dijelom memorirati ?injenice, prirodoslovlje ima težište na razvoju mišljenja, zaklju?ivanja, povezivanja, predispozicija za kasnija tehni?ka, inžinjerska, informati?ka znanja.

Upravo obratno: ne prirodoslovlje kao jedinstveni predmet, jer je svaki zasebno ionako u?enicima težak, kadrova koji bi se osposobili za njega nema ni na vidiku, a i predstavljaju isto kao da biste u jednom lije?niku specijalistu objedinili kirurga, ginekologa i infektologa, ve? društvoslovlje ili kulturoslovlje u sklopu kojega bi se obra?ivala hrvatska kultura i jezik, umjetnost, religijsko ili eti?ko, te povijesno podru?je ljudskoga života, bilo bi velika mogu?nost rastere?enja u?enika.
Ni nastavni kadar ne bi bilo teško osposobiti: od svega po malo. Ionako za razliku od tehni?kih i inžinjerskih struka daleko je ve?i broj nezaposlenih ekonomista, pravnika, profesora hrvatskoga i književnosti…..
Isto tako mogli bi se objediniti gospodarski predmeti: politika i gospodarstvo, strani jezici, zemljopis i sli?no. Samo nam treba takvih originalnih mislilaca, poput navedene gospo?e.

Mogli bismo imati i samo dva predmeta: društvoslovlje ( ili kulturoslovlje) i prirodoslovlje ili još bolje samo jedan: prirodu i društvo.

Što ministar kaže o tome? Predvi?a ljepšu budu?nost hrvatskoga školstva i djece u tome?
Što ?e još reformirati ? Reformirane fakultete, najnovije udžbenike koji se produciraju brže nego li u ijednoj drugoj državi? Valjda sada treba pobacati silne nove udžbenike i odobriti najnovije za fantomsko prirodoslovlje.

Je li ministra netko u vladi upoznao kako je u Hrvatskoj ekonomska kriza ili je reformirano školstvo s prirodoslovljem i državnom maturom, s NCVVO –om, koji za tri godine iznajmljeni prostor od Exportdrva pla?a 5 100 000 kn s naknadnim pove?anjem cijene s 12 EU/m2 na 15 EU/m2, te troškovima za 5o-tak stalno zaposlenih i masom pla?enih vanjskih suradnika i ispravlja?a, upravo naš joker za izlazak iz gospodarske krize, a mi obi?ni to još nismo shvatili.
Ako je to put za izlazak iz gospodarske krize i prestanak gašenja radnih mjesta u Hrvatskoj, odmah se prepisujem iz kriti?ara u zagovornike državne mature, koja kod nas ne?e propasti kao u Sloveniji. Mi nikada ne?emo priznati njezinu propast, kao što nismo priznavali ni postojanje gospodarske krize. Ustrajati ?emo u krivim potezima, jer uvijek ima nekoga, tko od njih ima interesa, a takvima nije za zamjerati se.

Tko je kriv što je ovogodišnja državna matura za koju su se spremali ovako šlampavo izvo?ena i prisiljava vrijedne i redovite u?enike na takti?ko bježanje s nastave?

Jasno i glasno: NCVVO, zatim MZOŠ, a nakon toga nastavnici, tek onda svi ostali kojih se to ne ti?e ili tako misle (ako ih se i ne ti?e – ve? ?e to kroz prora?un i oni platiti).
Veliku krivnju, zaista, imaju nastavnici, zbog svoje pasivnosti i nezainteresiranosti za probleme svojih u?enika u svezi s državnom maturom. Dovoljno im je odraditi svoje sate, primiti pla?u i ne praviti si probleme, jer ionako o svemu drugi odlu?uju. Svi skupa napravili su veliki propust i zanemarivanje svojih u?enika: pustili su ih na milost i nemilost birokratskoj strukturi koja u njima ne vidi ljude, nego objekte koje treba ispitati kada to birokratima odgovara, zbog njihove vlastite komocije i njihovih rokova, a ne po zakonitostima u?enja, pam?enja, ponavljanja i dobro prora?unatom vremenu za te aktivnosti.
Prepustili su ih ljudima koji su godinama izvan nastavnoga procesa, koji u prosvjeti vide samo izvore svojih osobnih ambicija i materijalnih probitaka, a ne interese cijele generacije hrvatskih maturanata, hrvatske djece, koja nikako nisu zaslužila takav ignorantski odnos svojih nastavnika i u krajnjem slu?aju hrvatskoga društva.

U dnevniku Državna matura…..,
http://pollitika.com/drzavna-matura-udar-na-ucenike-nastavnike-roditelje...
unaprijed je opisano ono što se upravo doga?a s maturom, isprekidanom nastavom, te gr?evitim ocjenjivanjem u redovnoj nastavi koja ometa ispite, ali i ispiti nju. Me?utim, najve?i domet hrvatskih mislilaca i vizionara je metoda pokušaja i pogrešaka i upravo sada u svome punom sjaju sjaji pred hrvatskom javnoš?u.
Kakva suvremena metoda! Nije ni ?udo što bi štedjeli izbacivanjem fizike, kemije, biologije i ubacivanjem prirodoslovlja.
Najavljene promjene za slijede?u generaciju pokazuju kako ?e se ustrajati na daljem forsiranju skupe, neu?inkovite, optere?uju?e, ali i opasno šire?e pojave – predvi?a se uvo?enje male mature u osnovne škole. Nije ?udo.
Jako je važno znati ?ije petice nisu prave, a ?ije jesu. Za to ?emo odvojiti silne novce, jer što ?e lažni odlikaši zaga?ivati naše puritanske škole. A tek njihovi lijeni nastavnici koji daju petice bez pokri?a i ugrožavaju državni prora?un?

Lažni odlikaši imaju tolike silne privilegije u društvu, da ga po?inju ugrožavati moralno i materijalno.To se ve? jednom mora presje?i, pa što košta neka košta, ovo je društvo spremno (taman i posu?enim novcima) sve to platiti. I prirodoslovlje je dobra ideja. Sve treba staviti na jednu hrpu , napisati registar svih znanja iz svih prirodnih podru?ja, dati ga transparentno i po zakonu javnosti na uvid, a onda osposobiti kadrove koji ?e u istom satu malo pri?ati o mitohondrijima i mejozi, malo o relativnosti i misaonim pokusima, a zatim o periodi?nom sustavu i sublimaciji joda.
Nakon male mature registar svih lažnih odlikaša ne?e biti mogu?e objaviti zbog Zakona o tajnosti podataka, a i radi se o maloljetnim osobama. Možda ?e se mo?i, nakon što se provjeri ?iji su bira?i, objaviti registri onih koji su dodijelili lažirane petice. Ako ne baš potpun, može makar i djelomi?an.

?im riješimo probleme lažnih odlikaša i nastavnika mekoga srca, zapo?eti ?e pravi izlazak iz krize, a ne ono o ?emu govori g. bankar, Željko Rohatinski.
Mogao bi i on malo pripomo?i, otklju?ati neka sredstva, a ne ih ?uvati kao da su njegova vlastita.
Kako ?emo izi?i iz krize bez novca za malu i veliku maturu, bez prirodoslovlja umjesto biologije, kemije i fizike, bez tiskanja novih udžbenika, bez reformi…?

Komentari

Može li gore od državne

Može li gore od državne mature 2o1o?

Može 2011.:
http://dokumenti.ncvvo.hr/Drzavna_matura/2010-04-30/kalendar_dm_11.pdf
Za primjer: u 10 dana, učeniku zainteresiranom za studij medicine, utrpano je 6 ispita državne mature predmeta koje slušaju sve 4 godine gimnazijskoga obrazovanja.
23.05.2011. ispit iz matematike (obvezni predmet)
25.05 ispit iz fizike (izborni predmet)
27.05 ispit iz biologije (izborni predmet)
30.05.ispit iz hrvatskoga jezika (obvezni predmet)
31.05. ispit iz kemije (izborni predmet)
1. 06. strani jezik (obvezni predmet)
A mnogi će još polagati i rezervne ispite, jer uvijek postoji mogućnost da se ne ostvari uspjeh i potreban broj bodova.

Koja je razlika od 2010?
Samo će im ukinuti šansu da si izostancima s nastave povećaju vrijeme koje im je nužno za učenje i dovesti ih u još stresovitiju i težu situaciju, izmiještanjem ispita izvan trajanja nastave, ali zato još većim zgušnjavanjem ispitnih termina.
Nikako da shvate kako djeca nisu bježala s nastave iz obijesti, već nužnosti koju su oni uzrokovali svojim lošim i skupim projektom državne mature i pogotovo rasporedom ispita koji ni malo ne uvažava same učenike.

Nema mi smisla pisati još jedan dnevnik o državnoj maturi, ali ovaj zločin planiran za slijedeću generaciju maturanata je sustavno zlostavljanje maturanata od strane NCVVO-a i MZOŠ-a, i zbog toga ovaj komentar kao nastavak dnevnika "pokusni kunići....."
http://pollitika.com/pokusni-kunici-birokratsko-prosvjetnoga-pojusa
Je li tu netko pri zdravoj svijesti?
Što se želi postići sustavnim uništavanjem mladih ljudi od strane institucija koje bi morale voditi računa (MZOŠ) o hrvatskim učenicima?

Tko je glasao

Woody Allen: " Tko nije

Woody Allen:
" Tko nije dobar za proizvodnju taj ide za učitelja.
Tko nije dobar za učitelja, taj ide za učitelja tjelesnog..."

A tko nije ni za učitelja tjelesnog taj u Hrvatskoj kreira školske reforme...
Taj je valjda - političar?
Na kraju krajeva, izgleda da ih mi svakih par godina biramo...

Tko je glasao

mislim da je glavni problem

mislim da je glavni problem u tome što se kod nas ono što bi trebalo biti samo sredstvo doživljava kao cilj.
ne, nije cilj uvesti prirodoslovlje (niti je (bio) cilj uvesti bolonju).
treba prvo vidjeti što želimo postići pa onda tražiti na koje načine se do toga može doći. takve formulacije i takvog pristupa nigdje nema pa je i prirodoslovlje očito samo sebi svrha. što želimo postići i kamo idemo pitanja su iz drugog (ako ne i trećeg, desetog...) plana, umjesto da je odgovor na njih nulti korak u uvođenju bilo čega.

a možda bi jednostavno mogli uvesti to prirodoslovlje (kako smo uveli i bolonju) - staviti da fizika, kemija i biologija budu prirodoslovlje koje ima 6 sati tjedno (ili koliko bi mu već spadalo), koje po područjima drže isti profesori i obrađuju isti program.
tako bi imali prirodoslovlje, a ovi u MZOŠ ne bi se doveli u opasnost da iščaše poneku moždanu vijugu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

a možda bi jednostavno

a možda bi jednostavno mogli uvesti to prirodoslovlje (kako smo uveli i bolonju) - staviti da fizika, kemija i biologija budu prirodoslovlje koje ima 6 sati tjedno (ili koliko bi mu već spadalo), koje po područjima drže isti profesori i obrađuju isti program.
tako bi imali prirodoslovlje, a ovi u MZOŠ ne bi se doveli u opasnost da iščaše poneku moždanu vijugu.

Da, a onda bi trebali osnovati još jednu "Agenciju" ili "Zavod", koji bi prvo isproducirao stotine pravilnika o načinu usklađivanja kriterija ocjenjivanja, o donošenju zaključne ocjene za takav tripartitan predmet ili područje. A novi udžbenici, kakav bi to tek za sve njih bio dobar posao. Desetine stručnjaka bi raspravljalo o tome koje područje će se prvo proučavati, ili o tome kojim redom će se izmjenjivati sadržaji, a bilo bi i zahtjeva da se na svakom satu određeni postotak vremena mora posvetiti svakome od područja.
Koliko posla za birokrate, mogućnosti novih katedri, opremanja novih laboratorija..., da bi se netko nekada ponovo sjetio nove reforme.

Tko je glasao

Dijete moje prijateljice je

Dijete moje prijateljice je očajno, iako je prava odlikašica
Postoji podatak da u Hrvatskoj negdje 70% učenika završava razred s odličnim uspjehom. Očito da je takvo stanje nerealno i zapravo predstavlja prevaru u svim mogućim smjerovima. Na takav način mnogi takvi "odlikaši" dobivaju nezasluženu prednost obzirom na one koji imaju realnije ocjene stečenoga znanja, a zapravo predstavlja i prijevaru i za same te "odlikaše" budući da stječu nerealno uvjerenje o kvaliteti vlastitog znanja. Jasno da takvo "znanje" prije ili poslije se pokaže, bilo to na sljedećem stupnju školovanja ili na radnom mjestu ili na državnoj maturi.

I sad je pitanje da li želimo da ocjene budu realnije, ujednačenije? Naravno da želimo samo je ovakva metoda apsolutno kretenska. Jednostavno netko tko nakon 4 godina školovanja u kojem je bio odličan učenik sad odjednom otkrije da je zapravo dobar učenik ili čak i nešto slabije što da sad radi? Najprimjerenije bi bilo da tuži školu radi prevare jer to što mu je ta škola napravila je čista prevara i usporedivo je s tim da netko dobije vozačku dozvolu bez da je naučio voziti.

Ne treba biti puno pametan da bi se zaključilo da je besmislen ovakav završni test bez da se realno znanje ocjenjuje kroz cijelo školovanje barem kvartalnim testovima. Tehnički je takvo testiranje vrlo lako izvedivo, jednostavno se mailom svim školama u jutarnjim satima dostave testovi koji se isprintaju (a može i ranije s tim da se u nekom javnom mediju kao što je televizija objavi kod za otvaranje datoteka).

Jedino na takav način se može imati realna ocjena stečenoga znanja i državna matura neće biti takva nepoznanica kakvu danas imamo.

Sljedeća velika kretenarija je što već ova prva državna matura bi trebala zamijeniti prijemne ispite na mnogim fakultetima. Zar nije bilo bolje da su se stvari išle rješavati korak po korak i tek kad se riješe sve dječje bolesti državne mature? Odgovor je očit svima samo ne njima.

Nažalost kretenarijama tu nije kraj jer ovi danas polažu maturu prije nego su odslušali nastavni program do kraja. Stvarno je nejasno kojeg to ima smisla na takav način rasturiti nastavu i što ako neki učenik položi maturu a padne razred? Zar to nije kontradikcija gdje se istovremeno tvrdi da je savladao srednjoškolsko znanje koje zapravo nije savladao?

Očito da naš školski sustav vapi za jednom metlom koja će napraviti reda, ali red se ne može napraviti takvim nedorečenim sustavom gdje samim profesorima mnogo toga nije jasno. Svakako se meni čini da stari sustav, onaj prije Šuvara, je bio neusporedivo kvalitetniji a sve nakon toga je samo hodanje unatrag. Učenici koji su završavali one stare tehničke škole (koje su u međuvremenu uništene) su imali neusporedivo veće znanje i stvarno su se mogli s tim znanjem zaposliti i kvalitetno raditi, a mogli su i studirati ravnopravno s gimnazijskim učenicima. Znanje gimnazijskih učenika je bilo kvalitetnije i neopterećeno lošim udžbenicima plodom nesuvislih školskih programa.

I na kraju je zapravo moj prijedlog da se jednostavno vratimo natrag jer ovo što je u međuvremenu napravljeno je samo kretanju po putu koji vodi u krivom smjeru, a kad shvatimo da idemo u krivom smjeru uvijek se treba vratiti do raskršća jerbo u suprotnom se ide samo dalje od rješenja i troši gorivo uzalud.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Da istaknem stvari koje su

Da istaknem stvari koje su mi odlične u tvome komentaru, jednostavno bih ga trebala cijeloga citirati.

Ono o odlikašima i velikom broju učenika u toj kategoriji, je prava specifičnost i ne treba je ocjenjivati isključivo kao negativnu pojavu.
U osnovnoj školi, za razliku od prijašnjih vremena, broj odličnih je daleko veći. Ipak uzrok tome nisu isključivo slabiji kriteriji, već i stvarno zalaganje samih roditelja, osobnim radom ili kasnijim plaćanjem dodatnih sati poučavanja svojoj djeci.
Dok su nekada dopunske sate isključivo tražili učenici kako bi nadopunili svoje slabo znanje, sada dodatne sate odrađuju i napredni želeći još više napredovati.

Ipak ističem dio iz tvoga komentara, jer mi se čini kako pravih kvalitetnih tehničkih škola ima sve manje, a to je velika šteta. Takvi kadrovi znaju stvarati posao i za sebe, ali i za druge. Ne mislim pri tome na one koji imaju diplomu tehničara, već na one iza čijih diploma stoji stvarno praktično znanje, sposobnosti i vještine kakve se podrazumijevaju kod tehničara. Upravo je najteže prenijeti vještine i sposobnosti, a često ih prenose oni koji ni sami nemaju vlastitih praktičnih iskustava, već samo papirnatih znanja o njima.

Učenici koji su završavali one stare tehničke škole (koje su u međuvremenu uništene) su imali neusporedivo veće znanje i stvarno su se mogli s tim znanjem zaposliti i kvalitetno raditi, a mogli su i studirati ravnopravno s gimnazijskim učenicima. Znanje gimnazijskih učenika je bilo kvalitetnije i neopterećeno lošim udžbenicima plodom nesuvislih školskih programa.

Tko je glasao

Jedan sam od onih koji su

Jedan sam od onih koji su svojedobno završili KPŠC u Osijeku, iz prve sam generacije koja je uletila u novu školsku zgradu na Zelenom polju i jedan od tada najmodernijih laboratorija u Jugi.

Kao kemijske tehničare nas nitko nije zamarao filozofijom, sociologijom ili latinskim ali smo svoju struku doista tesali sve u šesnaest. Sve grane kemije kroz posebne predmete uz obavezno paralelno provođenje vježbi u labosu, potpuno sinhronizirano.

Plus toga, nastavni je plan i program obuhvaćao posjete nekolicini tvornica/pogona kemijske industrije (Saponija, Analit, Vodovod, ne pamtim naziv pogona za proizvodnju acetilena,...) a dvije smo godine, treću i četvrtu, imali obaveznu jednomjesečnu praksu.

Koji nisu nastavili daljnje školovanje, manji dio nas tehničara i gotovo svi iz trogodišnjeg programa za KV radnike u kemijskoj industriji, pozapošljavali su se u tim ili drugim poduzećima. I bili doista stručni i osposobljeni za ono što su radili.

Svi smo, rekao bih, bez velikih muka pozavršavali visoke škole i fakultete.

Najprije sa Šuvaricama a kasnije i s drugim reformama se počelo komplicirati tako da, barem imam takav dojam, smo počeli dobivati ljude sa zvanjem ali bez znanja. Danas, posebno nakon srednjih škola, teško da se može naći puno onih koji su spremni odmah početi nešto ozbiljnije raditi.

Zanimljiv mi je ovaj prijedlog s "povratkom u budućnost".

Barem se moja bivša srednja škola ne može povezivati s ideologijom pa ne bi bilo loše da lumeni iz MZOŠ-a malo škicnu u tadašnje programe.
Kemija, fizika, biologija, matematika, laboratorijsko posuđe i pribor, mjerne jedinice i regulaciona tehnika, strojevi i uređaji kemijske industrije, itd. se baš nisu toliko promijenili.

Čak ni s buđenjem u "demokraciji". Iz "tisućljetnog sna".

B-52

Tko je glasao

reformama se počelo

reformama se počelo komplicirati tako da, barem imam takav dojam, smo počeli dobivati ljude sa zvanjem ali bez znanja. Danas, posebno nakon srednjih škola, teško da se može naći puno onih koji su spremni odmah početi nešto ozbiljnije raditi.
"Ljudi sa zvanjem,ali bez znanja" ili "ljudi sa zvanjem i neupotrebljivim znanjem" sve je češći produkt srednjoškolskoga, ali nažalost i visokoškolskoga obrazovanja.

Tvoja škola, nekada najmodernijih praktikuma, postala je žrtvom privatizacije u industriji. Uništavanjem proizvodnih i industrijskih pogona ili smanjivanjem opsega njihova rada i naravno nakaradnom privatizacijom, gasio se i interes za takvim zanimanjima. Kvalitetni programi, ali i bezvoljni učenici bez perspektive dobroga zaposlenja nakon završetka škole i evo formule za izumiranje obrazovanja nekih tehničkih zanimanja.
Nakon sloma kemije, uslijedio je privatizacijom prehrambene industrije i slom prehrambenoga tehničkoga usmjerenja.
Upravo zbog propadanja industrije u kojoj su posao pronalazili vrijedni tehničari, nužno je došlo do propadanja obrazovanja vezanoga za te struke (ili gašenja ili srozavanja kvalitete).
Slično je bilo i s propadanjem Đure Đakovića iz Slav. Broda. Tisuće kvalitetnih inžinjera, tehničara, majstora bogatih iskustvom najednom je postalo višak. Industrija otišla, a škole ostale polako propadajući zbog nepostojanja svrhe onih koje obrazuju. PIK-ovi, IPK-ovi nestali- škole ostale proizvoditi nepotrebne kadrove. Nema prave motivacije jer i najbolje usvojena znanja često većinu vode na zavode za zapošljavanje.

Reformom privrede i pokretanjem gospodarstva, moguće je pokrenuti ostale.
Obratan razvoj vodi nakaradnim reformama koje troše puno materijalnih i ljudskih potencijala bez ikakve svrhe, osim mazanja očiju javnosti.

Tko je glasao

Sve je istina. Osim toga,

Sve je istina. Osim toga, ljudi sa znanjem su legenda koju su prodavali raznorazni "stručnjaci" i "eksperti" koji vrlo vjerojatno nikad u životu nisu pogledali statističke podatke (a izgleda kao i da u Hrvatskoj uopće nisu boravili).

Činjenica je da mi nemamo ljude sa znanjem, pogotovo ne sa znanjima potrebnim u 21. stoljeću, ali još poraznija činjenica je da mi nemamo ni ljudi, dakle ne samo da nemamo znanstveni i stručni potencijal, nego nemao niti ljudske - demografske potencijale.

Postoji još jedna tragična pogreška, a to je neprekidno jahanje po suverenitetu koji predstavljaju himna, vojska i zastava. Međutim, moderni suverenitet određuju financije, energetika i komunikacije - sve ono što smo prodali strancima ili im se spremamo prodati.

Tko je glasao

još poraznija činjenica je

još poraznija činjenica je da mi nemamo ni ljudi, dakle ne samo da nemamo znanstveni i stručni potencijal, nego nemamo niti ljudske - demografske potencijale.

Porazno je što se svaka izabrana vlast prema vlastitom narodu odnosi prema prvom, a ne drugom dijelu ove sumeranske izreke:

Nama je suđeno umrijeti, hajde da trošimo;
i dug je život pred nama, hajde da štedimo.

Tko je glasao

Nije to samo "moderni

Nije to samo "moderni suverenitet", to je najbitnija sastavnica suvereniteta oduvijek: vlastita ekonomije koja daje realnu podlogu za život cijeloj organiziranoj zajednici, društvu, državi.

"Siromah se stidi svoga siromaštva;
stideći se, on gubi ponos;njega preziru;
prezren, odaje se tuzi; tuga ga vodi u očaj;
očaj mu muti razum,
a svak zna da nepametna čovjeka vreba propast.
Ah, siromaštvo je korijen svih zala."

Zaduživanje, nebriga, krađa
i rasprodaja financija, energetike,
komunikacija, zemlje, i šuma , vodi ravno u siromaštvo.

"Gdje se krade, tu bogatstva nema"
(ali može biti kamiona, dionica, mostova koji nikud ne vode, ...)

"Sve što nije sposobno, lebdi na površini"
(Erik Bogh)

Postoji još jedna tragična pogreška, a to je neprekidno jahanje po suverenitetu koji predstavljaju himna, vojska i zastava.
Ni to im više nije potrebno ( sve ruši " cilj iznad svih ciljeva" plavo-žuta kombinacija umjesto crven-bijeli-plavi).

Tko je glasao

Upravo tako, promijenila se

Upravo tako, promijenila se gospodarska struktura zemlje, nažalost ne razvojem već propadanjem, a posljedice tako nastalog debalansa se ne mogu ispraviti nikakvim reformama obrazovnog sustava.

Zbog toga sam na griottinom dnevniku skrenuo pozornost na potrebu izrade strategije obrazovanja, dalje nisam razrađivao, koja mora biti sastavni dio razvojne strategije RH.

Ovo što se sada radi nije drugo doli čeprkanje poput kokoši u dvorištu, pa ako se što nađe nađe a ako ne, čeprkaj dalje.

Ali zrnja bez razvoja nema.

B-52

Tko je glasao

U osnovnoj školi, za

U osnovnoj školi, za razliku od prijašnjih vremena, broj odličnih je daleko veći. Ipak uzrok tome nisu isključivo slabiji kriteriji, već i stvarno zalaganje samih roditelja, osobnim radom ili kasnijim plaćanjem dodatnih sati poučavanja svojoj djeci.
Ima jedan neprovjereni podatak da cca 70% (opet) djece osnovnoškolske dobi dodatno radi s roditeljima (to je bio slučaj i kod moje djece). Zašto je to tako?

Očito da ti učitelji i profesori ne mogu u standardno vrijeme klincima ugurati u glavu svo propisano znanje. Da li je tu problem u lošem programu ili lošim učiteljima, svejedno. Svakako je loša stvar obrazovanje bazirati na radu roditelja. Mi nismo profesionalci i teško ja ostati smiren i koncentriran nakon što smo odradili svoj standardni posao, obavili kupovine, stavili prati veš i skuhali ručak. Ja sam sam sebe uhvatio u nekoliko slučajeva da sam bio neopravdano agresivan prema svojim klincima jednostavno jer sam došao doma već dovoljno izluđen i umoran od problema na poslu.

A to da imaju danas veće znanje nego mi je zapravo jedna izmišljotina. Gotovo da sam uvjeren da znanje koje sam ja dobio u onom starom sustavu i od onih starih profesora je znatno bolje i da su ondašnje četvorke puno vrjednije od današnjih petica, a da o onim peticama ne govorim.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

leddevet - slažem se s

leddevet - slažem se s tvojim zaključcima. Moji roditelji nisu nikad sa mnom sjedili i pisali zadaće ili provjeravali moje znanje na način na koji ja danas moram pomagati svojoj kćeri.

Osobno mislim da je sam program kojeg se danas pokuša nametnuti, jedan od najvećih problema. Od djece se traže takvi besmisleni detalji koji su možda potrebni samo u struci i uglavnom su kao takvi obuhvaćeni na fakultetima. Mislim da je naš program, bio puno svrsishodnije definiran i zaokružen.

Tko je glasao

Moji roditelji nisu nikad sa

Moji roditelji nisu nikad sa mnom sjedili i pisali zadaće ili provjeravali moje znanje na način na koji ja danas moram pomagati svojoj kćeri.

A upravo je to cilj suvremenih trendova u poučavanju. Uključiti cijelu obitelj i osmisliti joj zajedničko učenje i druženje, jer su ljudi sve otuđeniji od svoje djece.:)))
Možda je to, ipak nečiji projekt spajanja osnovnoga obrazovanja djeteta i cjeloživotnoga obrazovanja roditelja.

Sjedenje u krugu ili polukrugu, druženje roditelja i slične "gluposti", bile su razlog podjele roditeljskih obveza u našoj obitelji na one prije nove ere (osnovna škola), te one poslije. Naravno "jača strana" nešto molbama, nešto ucjenama i podmićivanjima, uspjela si je osigurati srednjoškolske roditeljske obveze i izbjegavanje igre psihologa na roditeljskom uzorku, te važnih informacija oblika: stigli smo obraditi to i to slovo (kao da do kraja godine neće stići do zadnjega), dok za najbitnije moraš na individualne razgovore.

Tko je glasao

PPetra, zanimljivo i

PPetra,
zanimljivo i aktualno.
Već sam navikla od Tebe pročitati nešto zaista dobro.
Sviđa mi se način na koji iznosiš negativnosti o kojima pišeš. I mnoge druge stvari, koje se mmogu naći u Tvojim tekstovima.

Ovo je već druga ravnateljica zagrebačkih gimnazije, koja dolazi s čudnim idejama.
Niti ministri nisu nešto.
Primorac nije sredio gomilu udžbenika, a ovaj sadašnji prepušta školama odabir.
No vratimo se ovoj morskoj ideji dotične gospođe.
Negdje sam pročitala da učenici imaju premalo sati predmeta koje bi ona strpala u prirodoslovlje.
Završila sam reformiranu gimnaziju po Šuvaru, prije skoro trideset godina, profesori su predavali i ocjenjivali na gimnazijski način, imali smo u prosjeku 18 predmeta po godini, četiri jezika, folozofiju, sociologiju. povijest umjetnosti i povijest civilizacija, latinski i da ne nabrajam dalje, zahvaljujući takvoj školi u kojoj su mi otvorili vidike, naučili su me kako istraživati i učiti dalje sama, na faksu nisam imala većih problema.
No, to je bilo prije puno godina.
A ova bi "inovatorica" sve smiješala u prirodoslovlje?????
Sjećam se i one Zvezdane Treske, ravnateljice iz Šenkovca, koja je novce ulupala u kupnju antimagijskih zapisa.
O Ljilji Vokić neću trošiti riječi.
Sve su generacije, nažalost, bile izložene eksperimentiranju vrlih mislilaca iz raznih ministarstava.
Pa kada završe srednju školu, napr . sa medicinske idu na medicinski faks, tada nisu dovoljno dobri jer nisu završili gimnaziju. Kako jadno.
A moglo bi se sličnih ili gorih primjera naći jako puno.

Ponovo sam uživala čitajući Tvoj tekst.
Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Mogu se samo pridružiti

Mogu se samo pridružiti ovoj temi, vlastitim mislima o hrvatskom školstvu iz 2006. i 2005. godine.

"Ne predstavlja im ni problem učenika poslati na prisilno šišanje jer nisu zadovoljni dužinom i tipom frizure koju nosi, niti se libe izvođenja zalutalih ovčica na pravi put uz pomoć nekoliko vrućih triski. Kako je socijalna pedagogija u Hrvata dobro razvijena, vidi se i iz podatka da je u slučaju prisilnog školskog šišanja u najboljoj maniri Hitlerjugenda, isprika ponuđena roditeljima, ali ne i ostriženom učeniku. Pa na kraju krajeva, što bi se netko njemu trebao ispričavati – on je samo bijedni objekt, topovsko meso velebnog hrvatskog školstva.

Ma što je tamo neki ustav, ma što su zakoni, ma kakav su to klinac sudovi – hrvatsko školstvo može poslužiti kao brza alternativa svim ovim tričarijama. Red, rad, stega i pogled u potiljak put su kojim nove hrvatske generacije treba spasiti mraka demokracije, bauka tehnologije, bludnih misli i prljavog seksa. Ako šišanju još dodamo i tuširanje zaokružit ćemo ponudu na putu u visoke peći gdje se kali hrvatsko znanje i uljudba, po kojima Bog stvori čovjeka, djecu donosi roda, a pakao razgrađuje grešnike." (Unsere Soldaten marschiren, ožujak 2006.)

"U maltretiranju i traumatiziranju budućih brucoša već godinama prednjači Filozofski fakultet u Zagrebu, uporno masirajući jadnu djecu imbecilnim testovima u kojima se nalaze pitanja dostojna najhisteričnijih epizoda Milijunaša. Najgore od svega je da ti testovi rezultiraju tragičnom negativnom selekcijom i zapravo destimuliraju talentirane jezičare da se uopće prijave na Filozofski fakultet. Kako smo i inače zemlja spremna na brzu primjenu svake ridikulozne ideje, mislim da bi ovaj model prijemnih ispita trebalo primijeniti i u svim drugim sveučilišnim institucijama, jer samo tako možemo osigurati veliki hrvatski obrazovni skok naprijed.

Naime, zašto bi se netko tko je cijelo desetljeće učio strane jezike upisao na željeni studij odabranih jezika na Filozofskom fakultetu, ako prije toga nije naučio koliko je zviježđe Andromeda udaljeno od Zemlje. Puno je logičnije da njegovo mjesto zauzme netko tko će na prvoj godini studija stranog jezika trebati jezičnu početnicu, ali zna ovaj životno važan podatak. Ionako treba u prah razbiti priglupi koncept po kome za upis na studij jezika treba dobro znati jezik koji se želi studirati – pa zar budući studenti Pravnog fakulteta prije upisa moraju nešto znati o kaznenom postupku ili obveznim odnosima? Također, još nitko od budućeg studenta medicine nije tražio da prije upisa zna operirati slijepo crijevo, ili od budućeg inženjera brodogradnje da na fakultet dođe s gotovim znanjima o projektiranju supertankera.

Zašto bi, na primjer, neki (poput vašeg autora) simpatični buco na Kineziološkom fakultetu bio ne samo masiran, već i diskriminiran nekakvim sklekovima ili trčanjem na pet kilometara, kada mu intelektualne mogućnosti nadilaze konsolidirane kapacitete svih ostalih studenata zajedno – on sigurno zna kolika je prošlog proljeća bila cijena barela nafte. Pa ništa, obrazovni program ćemo mu malo prilagoditi i sve će biti o'kej – kako je to jednom rekla jedna naša čuvena intelektualka. Tako se pet kilometara neće trčati 25, nego prešetavati 125 minuta i sve će štimati. Nakon četiri godine fakulteta, uz pravilno vođenje, prehranu i tjelovježbu momak možda i dođe do onoga što je prije bila upisna norma. Zbog čega neka draga djevojka koja voli napikavati po klaviru, ne bi uredno upisala Muzičku akademiju i tamo počela stjecati svoja prva znanja o sviranju ovog čarobnog instrumenta. Tko je kriv neznalicama koje su roditelji od četvrte godine muštrali sviranjem klavira što nikada nisu naučili koliko kukci imaju podvrsta – oni i trebaju kukati što zbog ovako bitnog podatka neće imati priliku studirati na Muzičkoj akademiji.

Stvarno treba jako bahato vjerovati u svoje svete ideje, kada se na ovakav način žrtvuju generacije jezičara u zemlji, koja bar deklarativno stremi Europskoj Uniji, a obrazovani stručnjaci za strane jezike u tom će nam slučaju trebati više od vode u pustinji. Zaista je tragično kakve se lekcije u Hrvatskoj daju mladim ljudima koje se zapravo uporno instruira, institucionalno i izvaninstitucionalno, da se baš nikakav dugoročan napor ne nagrađuje, te da se zapravo ne traži kvaliteta, nego prosječnost, pogotovo ako je upotpunjena paušalnim poznavanjem potpuno irelevantnih, kvizovskih, podataka. Uistinu treba biti hrabar i preuzeti odgovornost za sustavnu intelektualnu eutanaziju ove zemlje, u kojoj će uskoro prijemni ispiti u kolovozu biti samo još jedan sitan čavao u lijesu koji skriva već dobrano raspadnuto truplo hrvatskog obrazovnog sustava." (Prijemni s ruba pameti, siječanj 2005.)

Tko je glasao

koliko je zviježđe

koliko je zviježđe Andromeda udaljeno od Zemlje
Ovako kako je to izneseno u komentaru može izgledati stvarno besmisleno, međutim mislim da su upravo pitanja iz opće kulture važan element u procjeni nečijih sposobnosti.

Kao prvo treba znati da su pitanja iz opće kulture iz raznoraznih područja i nerealno je očekivati da će netko na sva ta pitanja znati odgovoriti. Kroz takvu šarolikost bi se trebala pokriti raznorazna interesna područja i honorirati istovjetno nekoga koji je stekao nekakvo znanje iz astronomije i zna da li je sazviježđe Adromeda udaljena 2,5 mil. kilometara ili 2,5 mil. svjetlosnih godina, kao i nekog što zna da Georg Philipp Telemann nije izmislio ni televiziju ni telefax, te nekog što zna da li je Idi Amin Dada bio predsjednik Ugande ili maratonac iz Etiopije ili basista koji je svirao s Manu Dibango.

Opća kultura je ipak važna stvar kako se ne bi desilo da na pitanje "Would you like to be the president of Croatia?" odgovorimo "KEE??".

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Zaista je tragično kakve se

Zaista je tragično kakve se lekcije u Hrvatskoj daju mladim ljudima koje se zapravo uporno instruira, institucionalno i izvaninstitucionalno, da se baš nikakav dugoročan napor ne nagrađuje

- upravo to predstavlja ovakav način organiziranja ispita, od izuzetne osobne važnosti za svakoga pojedinca. Nepostojanjem slobodnoga vremena za kvalitetno ponavljanje sadržaja, namjerno se koče mladi ljudi koji su ulagali više svoje energije i intelektualnih napora kroz cijelo četverogodišnje školovanje, a favorizira one koji su psihološki manje opterećeni jer nisu previše ulagali. Ako uspiju odlično, a ako ne, to ionako od njih okolina nije ni očekivala. Ovime se dodatno povećava psihološki pritisak na "odlikaše" i "štrebere", kako ih pogrdno znaju zvati. Od straha, zbog mogućega neuspjeha, vrlo je lako nekoga proglasiti "lažnim odlikašem", ako mu se slučajno dogodi loš dan ili krah zbog prevelikoga psihološkoga pritiska. Sjetimo se samo najboljih sportaša, koji nisu iskoristili neke svoje posebne prilike, jer nisu izdržali opterećenje u vidu i svojih i tuđih očekivanja ili su im namjerno smanjili broj slalomskih vožnji u kombinaciji, kako bi povećali šanse svojih skijaša.
Broj ponuđenih odgovora u pitanjima višestrukoga izbora smanjio se s 5, na 4 i time povećao faktor "sreće" s 20% mogućnosti slučajnoga pogotka, na 25%. Je li im bilo tako teško smisliti još po jedan netočan odgovor?

Uistinu treba biti hrabar i preuzeti odgovornost za sustavnu intelektualnu eutanaziju ove zemlje,
Ovakvom hrabrošću i drskošću obilujemo i svakom novom reformom reforme to potvrđujemo.

Ponekad imam osjećaj kako u tim komisijama, povjerenstvima, ministarstvima, sjede upravo oni koji su bili daleko od izvrsnosti, pa i prosječnosti, i osvećuju se svojim uspjesima u društvenoj ljestvici i iznad svega svojim "dubokoumnim" idejama, svima onima koji na njihove položaje nisu došli po svojoj vrijednosti i sposobnosti, već zbog toga što nisu imali dobar "genetski potencijal" (pretke ili kumove ) ili "pedigre" poput njih.

Ukidanje nagrađivanja najboljih, opravdava se jednakom šansom za sve. Ipak, to nije to.

Takvim načinom u Wimbledonu svi tenisači bi krenuli od kvalifikacija, a ne bi bilo "privilegiranih", koji ulaze bez kvalifikacija, pa ni onih koji bi došli na pozivnicu. Kome bi takav kriterij pogodovao? Naravno, ne onima koji se kroz cijelu godinu dokazuju svojim uspjesima i mjestom na rang-listi ili još ranijim uspjesima zbog kojih su zaslužili pozivnicu, već upravo suprotno, onima koji bi na krilima trenutne inspiracije i poleta, moguće naklonosti fortune, mogućega trenutnoga kiksa boljih i svojom psihološkom neopterećenošću, osvojili vrhove za koje bi se inače trebali daleko više potruditi.

Odabir ovih termina polaganja ispita državne mature je kao blatan i mokar sportski teren, koji daje prednost igračima slabe tehnike i znanja, a ometa prave znalce i kreativce.
Učenici koji su opterećeni željom da i ovu godinu ostanu odlični, svojim rasipanjem energije na sve predmete, svojom radinošću i odgovornošću, smanjuju svoje vlastite šanse za odabrane ispite, zbog namjerno im uskraćenoga vremena za pripremu.
Strašno, nepravedno, pa i apsurdno.

Tko je glasao

http://www.gcrio.org/edu/pcsd

http://www.gcrio.org/edu/pcsd/toc.html

sve tu piše.. doduše, na novogovoru, no na starogovoru to izgleda ovako kako opisuje ovaj dnevnik. Samo je pitanje kako naše školstvo još prije 10 godina nije imalo sve te probleme zbog kojih se danas hitno mora u reforme..

Tko je glasao

Odlično ! PS Uz

Odlično !
PS
Uz prirodoslovlje molim da se donese i propis da nastavnici i ucenici prakticiraju nastavu zamotani u plahte, ko stari grci, a nastava se odvija po parkovima i livadama lijepe nam nase.

Tko je glasao

@onlygranny, I ja glasam za

@onlygranny,

I ja glasam za plahte, pogotovo na mladim curama.
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci