Svrha ovog dnevnika je da pokaže kako se koristi pollitika.com i da bude ogledni primjer kako bi jedan dnevnik trebao izgledati. Ovaj dnevnik nije namijenjen da bi dao autorima naputke što i kako da pišu - jer se o stilovima i izričaju ne raspravlja, no svakako bi morao ukazati na neke od alata koji im na pollitici stoje na raspolaganju, pa stoga lijepo molim sve one koji imaju namjeru pisati dnevnike na pollitici da dobro pogledaju ovaj tekst i tek se potom odvaže na pisanje dnevnika. Iako je osnovna namjena objasniti kako pisati dnevnik veliki dio ovog dnevnika može se podjednako upotrijebiti i na komentare.
Prva stvar koju vrijedi imati na umu su tehnička ograničenja. Pollitika je kolaborativni blog kojeg koristi veliki broj ljudi istovremeno i svaki od njih može kreirati sadržaj. Da bi objavili dnevnik potrebno je osmisliti naslov dnevnika, sam tekst i tagove.
Naslov dnevnika bi morao odražavati temu koju prezentirate u dnevniku, naslov je ujedno i jedan od bitnijih faktora za vidljivost vašeg dnevnika na internetu i u naslov pokušajte ubaciti neke od ključnih riječi koje želite iskoristiti u tekstu - ili, još bolje, pokušajte zamisliti koje ključne riječi bi zainteresirani čitatelj upisao u tražilicu a da na temelju njih završi na vašem tekstu. Naslov ne bi smio biti predugačak, niti bi smio sadržavati specijalne znakove, nije dobro da započinje brojem tj. brojkom i nikako ne bi smio biti napisan VELIKIM SLOVIMA.
Druga stvar koju morate ispuniti prilikom pisanja dnevnika su tagovi. Tagovi (ili ključne riječi) su riječi koje koristite u tekstu a koje pobliže opisuju tematiku dnevnika kojeg pišete. Tagovi se odvajaju zarezima, i u ključnim riječima obično stavljamo imena ljudi koji se spominju u tekstu. Imena bi morala biti puna, dakle ispravno je napisati Milan Bandić ali nije dobro napisati M. Bandić ili samo Bandić. Osim imena, uvijek navodimo imena mjesta (ako se nešto desilo na nekoj točno određenoj lokaciji) i to može biti primjerice Zagreb ali ponekad želimo napisati i preciznije pa spominjemo arena Zagreb ili možda maksimirski stadion. Također, u tagovima možemo upisati i imena institucija npr. MORH ili druge ključne riječi ili koncepte koji opisuju naš tekst poput pravosuđe ili afera Brodosplit. Ovaj dnevnik koristi samo dva taga i to pollitika.com i administracija, jer ono što želim postići je da kada posjetitelj stigne na ovaj dnevnik u rubrici "Također pročitajte" nalaze se tekstovi slične tematike. Pazite na tagove jer time posjetiteljima vašeg dnevnika olakšavate posao oko traženja srodnih tema, no jednako tako olakšavate da vaš dnevnik bude pronađen među tisućama drugih.
Sam tekst dnevnika bi morao pratiti barem minimalne školske kriterije za pisanje sastavaka. U njemu želite u početku izložiti temu o kojoj želite diskutirati, potom razrađujete temu i argumentirate svoje stavove, te na kraju nudite sažetak, zaključak i pozivate na diskusiju. Dakle svaki tekst bi morao, kao donji minimum, imati barem tri solidna odlomka. Radi bolje čitljivosti i preglednosti, dobro je pasuse odvojiti jednim praznim redom.
Optimalna veličina dnevnika je cca. 2-3 novinarske kartice (dakle 3.600 - 5.400 znakova), no donji minimum je 200 riječi i manje od toga vam editor neće dozvoliti. Više od tri kartice je zamorno za čitati i morate imati doista dobru temu da bi zadržali čitatelja od početka do kraja teksta.
Ako citirate, svakako koristite html tagove koji vam stoje na raspolaganju, a kako bi lakše odvojili što je tuđe od svojeg teksta. Također, ako koristite citate, svakako navedite i izvor odakle je tekst kopiran (pritom morate paziti i na pravila o kopiranju tekstova iz drugih izvora, a koji su navedeni u često postavljanim pitanjima). Primjer jednog citata je slijedeći:
Ima ljudi koji misle da je argumentacija zapravo isticanje njihovih vlastitih predrasuda u jednom novom obliku. Takvi naširoko elaboriraju svoje stavove, ali ne nude razloge zašto su oni ispravni. Drugi misle da su argumenti činjenice pa argumentom smatraju statistike, zaključke stručnjaka ili primjere. I jedni i drugi su u krivu.
.
Argument je složena tvrdnja koja nudi set razloga ili dokaza koji podržavaju određeni zaključak. On ima jasan cilj: učiniti neko gledište prihvatljivim. Njegov temelj je logičko razmišljanje kojem je cilj uvjeriti nekoga u nešto i na taj način utjecati na određene pojave. Taj se utjecaj najčešće koristi kako bi se stavovi izmijenili ili kako bi se izgradili novi. (Što je argumentirana rasprava)
Gornji tekst je kopiran iz dnevnika o argumentiranoj raspravi (kojeg svakako pročitajte jer je jedan od ponajboljih tekstova koji su objavljeni na pollitici i puno će vam pomoći u pisanju, argumentiranju ali i prepoznavanju nepoželjnog ponašanja), a na kraju citata naveden je i link gdje možete kliknuti i posjetiti taj dnevnik kako bi ga u cijelosti pročitali. Iako je ovo preporučeni način citiranja, to ste mogli učiniti i na druge načine, npr. da prije citata navedete rečenicu u kojoj se nalazi link na tekst koji citirate, ili pak nakon samog citata u objašnjenju.
Dobro je znati html tagove i kako se koriste, jer će vam oni koristiti ne samo u dnevnicima nego na jednak način i u komentarima. Kada smo već kod HTML tagova, potrebno je reći da je html instrukcijama potrebno reći kada počinju i kada završavaju, pa stoga ako odlučite podebljati jednu riječ, onda iza nje mora doći odgovarajuća instrukcija za zatvaranje HTML tag-a za podebljavanje.
Iako je citiranje jedan od najčešćih HTML tagova kojeg ćete koristiti, dobro je znati i HTML tagove za kreiranje linka na drugu stranicu (dobrodošlo je linkati na druge stranice s kvalitetnim sadržajem relevantnim za temu o kojoj pišete), a ponekad je, kao što sam ja to gore napravio, dobro poneke riječi i podebljati jer su onda uočljivije i dobro napisanom dnevniku ili komentaru daju strukturu.
Neovisni, ali ne i neutralni