Tagovi

Prilozi za raspravu o generalu Kruljcu ili što nije valjalo u emisiji Otvoreno

Imenovanja visokih časnika u OSRH su oduvijek privlačila pažnju javnosti, pa tako i aktualna, točnije jedno od njih. Radi se naravno o imenovanju general-pukovnika Mladena Kruljca na dužnost Zapovjednika HkoV.
Očekivano ili ne, logično ili ne, zasluženo ili ne? Kontroverzno ili ne?

Činjenica je kako se o generalu pisalo više puta tokom godina otkako je postao general, u određenim vremenskim razmacima, a uvijek kad se radilo o imenovanjima? Uvijek o navodnim događajima u Slavonskom Brodu, najčešće onima koji su se navodno dogodili izvan generalove službe, s izuzetkom posljednjeg koji se vezivao za jednu navodnu situaciju tokom borbenog djelovanja na ratištu.
Manje je pisano o njegovom ratnom putu i poslijeratnoj vojničkoj karijeri, onako kako je uobičajeno kad se radi o vojnoj osobi koja se imenuje na visoku dužnost.

Utoliko sam sa zanimanjem očekivao emisiju Otvoreno, zainteresiran da vidim koji će gosti biti u studiju, a još više za ono što će gosti reći. Bivši ministar obrane, bivši dugogodišnji Načelnik personalne uprave MORH i pomoćnik ministra, jedan vojni analitičar meni nepoznatih referenci, jedan novinar HTV-a i jedan bivši saborski zastupnik, nesuđeni glumac, ugostitelj i ratnik manje poznatog ratnog puta, a koji je također spominjan u gore navedenim napisima o zbivanjima u Slavonskom Brodu. Referendumsko pitanje logično i vječito, mada s unaprijed poznatim odgovorom.

Nakon što sam emisiju odgledao i čuo što su gosti govorili, zapitao sam se zbog čega je zapravo razgovor upriličen. Umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić nije ništa rekao o kadrovskoj politici za vrijeme svoga mandata, a razgovorljiviji nije bio ni kad je trebao nešto reći o ratnom putu generala Kruljca kojeg jako dobro poznaje i s kojim je nekoć prijateljevao. To me je začudilo obzirom da je u raznim ranijim emisijama koje su se bavile braniteljima, za one koji su spominjani kao pravi borci ili zaslužnici druge vrste, često isticao kako su mu prijatelji.
Voditeljica je morala insistirati i na tome da Krešić bar nešto kaže o nekim daleko spornijim imenovanjima koja je kao glavni kadrovik (funkciju je u više navrata sam istakao) provodio. Ukoliko je doista htjela odgovor na pitanje sposobnost ili podobnost, a koje je bilo i referendumsko.

Međutim, kad sam isto povezao s njegovom udrugom imena Generalski zbor i činjenicom da je ista snažno zakoračila u političke vode, stvar mi je postala jasnija.
Generalski je zbor desno orijentiran, pokrovitelj je političke stranke (valjda Uvijek ili Samo Hrvatska) i najavio je njen izlazak na izbore. A politički su protivnici također razni, od uobičajeno lijevih, aktualnog HDZ-a i naravno predsjednika Mesića koji je također orijentiran suprotno od Generalskog zbora.
Nakon što sam stvar sagledao iz tog kuta, njegovo držanje i sadržaj izgovorenog, a još više prešućenog, dobili su novi smisao. Argumenti?

Načelnik GS OS RH je predlagatelj predmetnog imenovanja, HDZ-ov ministar Rončević je onaj koji se s istim suglasio, a predsjednik Mesić je svojim potpisom imenovao Kruljca na visoku dužnost.
U emisiju se telefonom javio i SDP-ov saborski zastupnik Mirko Filipović koji je imenovanje podupro nekim naglascima iz Kruljčevog ratnog puta, ne sporeći mogućnost, ali ni ne prihvaćajući bez ikakve ograde navode koji su od strane HTV-ovog novinara, a posebno od Ante Prkačina izgovoreni kao činjenice.
Logično mi je pomisliti kako bi Krešiću zapravo odgovaralo da se stvori ili pothrani uvjerenje kako je imenovanje pogrešno, a da gore navedeni pokrivaju mutne rabote.

Koliko god nisam u stanju realno i s pokrićem ocijeniti istinitost navedenih i Kruljcu na leđa natovarenih negativnosti, najmanje toliko ne mogu ne primijetiti da voditeljica nije ni pokušala pitati o tome da li je Kruljac kompetentan i sposoban odgovoriti zahtjevima visoke dužnosti na koju je imenovan. Barem radi cjelovitosti slike.
Isto je tako propušteno naglasiti kako su vojna i civilna policija, nadležne vojne i civilne sigurnosne službe, a vjerojatno i DORH, ispitivali istinitost Prkačinovih navoda. Da su nešto našli, vjerojatno bi barem dio prodro u javnost. Svjedoci smo da od prije 6-7 godina nije moguće baš sve skriti od javnosti.
Gotovo je apsurdno da je Prkačinu dopušteno da u slučaju trostrukog ubojstva koje su počinila i za njih pravomoćno osuđena dva čovjeka usko povezana s njim, u prvi plan pokuša gurnuti generala Kruljca.

Prilično korektnim mogu ocijeniti istup Joze Radoša i onog vojnog analitičara jer su jedino oni pokušali smisleno doprinijeti temi. Novinar nije ostavio dojam da dovoljno zna o onome što je pokušavao reći, Krešić je neopravdano ostavljen na miru, čak da se povremeno nadmoćno smješka, a najviše je o imenovanjima i kadrovskoj politici znao i trebao reći. Prkačin pak u emisiji nije trebao ni biti jer o imenovanjima i vojsci ne zna više od prosječnog građanina.
O navodnim Kruljčevim grijesima nismo čuli ništa konkretno osim Prkačinovih opisa iz druge, treće ili ne znam koje ruke.

Imam dojam da ova emisija Otvoreno nije bila dovoljno pripremljena, da je bila previše jednostrana i da gledatelji ne bi bili previše zakinuti da je uopće nije bilo.

Bez obzira na aktualnost teme, emisiju je nekad bolje odgoditi nego ju napraviti traljavo.

Komentari

Imam dojam da si SM fulo

Imam dojam da si SM fulo poantu cijele price na koju je Rados sasvim lijepo ukazao.

Kruljac je covjek sa daleko prevelikim brojem nerazrjesenih afera da bi mogao biti imenovan zapovjednikom kopnene vojske.

Dalje, gledali smo Mesiceve snimke u kojima optuzuje Jastreba, vidjeli smo i njegove suradnike poput Bagica ili covjeka kojem zele tuziti zbog ubojstva u Njemackoj, Perkovica, zatim blsike ljude poput Petraca.

A ja se pitam moze li u takvim uvjetima itko tvrditi da nas politicki vrh nije jednako mafija i da Ortinsky nije zavrsio pred sudom nakon onih silinih objeda, vec se situacija po obicaju odlucila zataskati.

Tvojim, IMO apsurdnim zapocinjanjem ove teme, te skretanjem cijele price na pitanje gdje je Kruljac zavrsio tecaj engleskog, mene navodi na pomisao kako si iz nekog razloga u potpunosti zanemario siri kontekst na koji ova emisija sasvim lijepo upozorava.

A to je, u kakvoj mi to pobogu drzavi zivimo!?!

Tko je glasao

A ja imam dojam da si ti

A ja imam dojam da si ti malo preuranio sa zaključkom.

U naslovu sam sugerirao da želim pridonijeti raspravi o, po meni, važnom pitanju i dodatno se ograničio na ono što smatram da nije valjalo u konkretnoj emisiji (vidi naslov), a neću kriti kako mi je namjera bila raspravu potaknuti. Iskreno, očekivao sam veći interes komentatora, ali mi valjda više volimo cjeloviti tekst koji možemo komentirati. Ja više volim kad komentari nose temu, ali ću stoički podnijeti tvoju "strelicu dolje"

Radoša sam istakao kao najkorektnijeg i fokusiranog na temu emisije, a Prkačina onako kako jesam.
Centralno mjesto sam dao Krešiću koji me je razočarao, zajedno s voditeljicom koja je propustila pitati ga i insistirati na neizbježnim i vrlo bitnim pitanjima.

U članku čak nisam ni spomenuo školu stranih jezika, a komentarom sam, nadam se korektno odgovorio na mrakovo konkretno pitanje o Kruljčevom vladanju stranim jezikom.

Ambicija mi nije bila pisati o kadrovskoj politici u OSRH jer bi za to trebao poseban i malo duži tekst. Slažem se da bi to bila vrlo zahvalna tema, ali i prilično zahtjevna.
Jedino što nisam siguran da bi bilo puno zainteresiranih.

B-52

Tko je glasao

Cesto najopakije teme

Cesto najopakije teme ostavljaju najmanje komentara. Ali to ne znaci da su teme fulale bit ili da su ostale neprimjecene. To gledam iz svoje perspektive po pitanju mnogih meni interesatnih tema na kojima nisam sudjelovao, jer jednostavno nisam znao pridonjeti raspravi.

To je po pitanju broja komentara.

Sto se pak tice mojeg starta dzonom, vjerujem da mi neces zamjeriti. A reci cu ti i svoju predrasudu koja me je navela na start dzonom.

Naime, SDP ce po svemu sudeci svoj fokus baciti na gospodarstvo, dok ce kljucna pitanja po obicaju ostaviti sa strane, jer su kljucna pitanja prevruca, preozbiljna , prezahtjevna za politicku organizaciju kojoj, koliko sam shvatio, pripadas (ispricavam se ako sam pogrijesio po tom pitanju, ali kroz upise koje ostavljas nisam uocio prevelika neslaganja sa SDPom po tim kljucnim pitanjima).

Dakle. Na osnovu te predrasude koju gajim prema tebi, dosao sam do pretpostavljam pogresnog zakljucka da tebi uistinu nije bili interesantno postaviti Mesica kao protagonistu ovog dogadjaja u fokus, vec da ti je bio pokusaj relativizirati dojmove iz emisije.

Primi moju ispriku sto sam ocito pogrijesio po navedenome pitanju.

Tko je glasao

Ispričavam se što upadam u

Ispričavam se što upadam u vaš duel komentarima, li me zanima koja su to ključna pitanja koja će SDP ostaviti po strani?! Već sam neko vrijeme promatrač političkih zbivanja u Republici Hrvatskoj i smatra da je gospodarstvo, odnosno budućnost RH kroz prizmu gospodarskoga razvoja temeljno pitanje o kojem ovisi, možda će zvučati grandiozno, opstanak Republike Hrvatske.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Ukratko, nepostojanje pravne

Ukratko, nepostojanje pravne drzave i sveopca kriza drzavnih institucija.

Tko je glasao

Nema potrebe za isprikom jer

Nema potrebe za isprikom jer tvoje pisanje ne smatram zlonamjernim.

Moja sklonost ili pripadnost političkoj opciji doista nema dodira s odnosom prema bitnom u temi koju ti potenciraš. Fokusiranje na gospodarstvo od strane SDP-a pozdravljam iz razumljivih razloga poput onog da bez para nema muzike.

Inače, kadrovsku politiku u OSRH treba promatrati kao proces koji je u početcima bitno različit od sredine i kraja. Bilo je tu puno promjena, okreta i preokreta, ali je važno ići na bolje. Profesionalno i iskustveno bih rekao da je u općem situacija bolja danas nego jučer. U posebnom, bilo je puno oscilacija.

Koliko znam, Krešićeva omiljena izreka s kojom se slažem je bila "pravi ljudi na prava mjesta u pravo vrijeme". U tom sam smislu očekivao da će teći rasprava.
Jedino se Radoš dotakao pitanja o prvom na pravi način, a drugo i treće je ostalo više nego zanemareno. Svi ostali su prvom pristupili previše navijački, a smatram ih nekompetentnim za drugo i treće. U tom je smislu emisija potpuni promašaj.

O konkretnom, mislim da je prvo u funkciji drugog i trećeg dobar potez, a poštujući prioritete, trenutno možda i jedino moguć, pa time i najbolji. U apsolutnom sigurno nije, ali lijeva strana ekrana, pa i voditeljica koja ne prepoznaje osnovno, unaprijed su onemogućili bilo kakvu relevantnu raspravu. Čak i Radoš kojeg zbog mnogočega iznimno cijenim, nije želio ulaziti dublje.

Kako će se SDP, ako dođe u priliku, postaviti prema ovoj vrućoj temi doista ne znam, ali ne vjerujem da će je potpuno zanemariti.
Ne zato što će jako htjeti, već zato što će morati, a za to će mu trebati kompetentni ljudi. Kako u vojsci, tako i izvan nje.

Za sada toliko.

B-52

Tko je glasao

Ocijeni da li je primjereno

Ocijeni da li je primjereno ovo što slijedi.

Jozo Radoš je bio ministar obrane u koalicijskoj Vladi a Željka Antunović, ekonomistica, potpredsjednica za društvene dio. Radoš je diplomirao povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te na Elektrotehničkom fakultetu u zagrebu. Prije toga je studirao vojnu akademiju na Črnomercu u Zagrebu, što je napustio pred dovršenjem. Razlozi zašto je došlo do zamjene ministra obrane nisu uredno objašnjeni. Pretezalo je da je Radoš nesposoban. To je bilo dio sustavnog paketa sa Budišim i HSLS-om prije loma, do stupnja da je trebalo paziti da i najtolerantnije i najupućenije predstvnike bilo kakvih struja ničim ne ometeš o mnolozima na tu temua, nerijetko da Radoša treba hitno ukloniti pa i ubiti, kao i Budišu. Nitko se nikad javno nije o tome očitao. Situacija je dovela do stvaranja Libre kojom je Radoš spašavao vlast od loma, poslije preživljavanja pod okriljem HNS-a i sav taj impresivni naboj je prestao.

Pitanje radi budućeg bi bilo šta se može očekivati od stranaka općenito po pitanju obrane RH a SDP-a posebno, imajući u vidu predsjednika države i prethodna ponašanja. Na ovo me potakla komunikacija između tebe i gale-a.

Tko je glasao

Razabirem da te zanima ono

Razabirem da te zanima ono malo ili nikako objašnjeno i svojevrsno iznenađenje oko zamjene Radoša Antunovićkom. Na prvi je pogled teško razumljivo kako čovjek s tri fakulteta, malo spor i nedovoljno energičan, ali sistematičan i staložen, biva zamijenjen.

Za razumijevanje je bitno uzeti u obzir situaciju unutar sustava koji je tek trebalo učiniti sustavom, barem u općeprihvaćenim definicijama. U globalnom je Radoš djelovao dobro, uz sve teškoće oko dostupnosti i informacija uopće. Pretpostavljam da je isti imao viziju i dobre zamisli o onome što bi trebalo, ali za prepreke koje je tebalo preskočiti ili ih svladati i pored zamjetne visine nije imao dovoljno energičan odraz za uspjeh.

Ne znam konkretno oko povoda, ali barem nešto od navedenog ima smisla jer ga je zamijenila osoba solidnog odraza, ali i eksplozivne snage. U nemogućnosti da koju preskoči, nerjetko je prepreke probijala, ostavljajući iza sebe ponekad krš i lom, ali je išla naprijed.

U prethodnim ponašanjima je predsjednik, bez obzira o dojmu povremenog ili više od tog različitog, solidno držao ljestve za prepreku prijeći, a u trenutcima i pomagao probijati.

Što se može očekivati je teško reći, ali oko globala niti nema razilaženja. Ne padaju mi na pamet osobe, ali zbog bitno drugačije gornje situacije, prepreke će biti druge vrste. Za takve će trebati kompetentni koje sam spomenuo i gdje sam spomenuo. U tom je smislu predmetno iz članka sasvim solidan i prihvatljiv izbor, barem iz mog kuta gledanja koji uvažava određeni slijed i prioritete, te razdvaja manje od više bitnog sa ciljem da se postigne željeni global.

B-52

Tko je glasao

Nadopunio bih, ako se budem

Nadopunio bih, ako se budem mogao sjetiti svih detalja, raspravu o preustroju MORHa. Gledano sa strane, najveći doprinos Joze Radoša leži u tome da je pokazao da na čelu MORHa ne mora biti osoba koja je po vokaciji ili habitusu vojnički nastrojena. Posebno u situaciji kada nema ratnoga okruženja i kada se ratni sustav vojske mora pretvoriti u mirnodopski. I tu je uletjela Željka Antunović koja je započela stvarnu, fizičku reorganizaciju. Između ostaloga i smanjenjem broja pripadnika Oružanih snaga.

Da je to ispravan smjer govorili su i stračni savjetnici iz NATOa, a isto se odražava i u dokumentu Dugoročni razvoj Oružanih snaga RH 2006. - 2015. koji su zajednički pripremili sadašnji predsjednik, Stipe Mesić, i sadašnji premijer, naš Ivo Sanader.

Prema tom dokumentu obrambenio sustav RH će imati 2.000 civilnih djelatnika, 16.000 profesionalnih vojnika, 2.000 ili nešto više novaka na dobrovoljnom služenju vojnoga roka te 6.000 ugovornih pričuvnika ili rezervista.

To je više nego duplo manje ljudi nego ih je imao MORH kada je Jozo Radoš postao ministar.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

Dugoročni razvoj Oružanih

Dugoročni razvoj Oružanih snaga RH 2006. - 2015. koji su zajednički pripremili sadašnji predsjednik, Stipe Mesić, i sadašnji premijer, naš Ivo Sanader.

Bilo je tu i Strategijskih pregleda obrane u paketu s mnogim raspravama i konkretnim planovima koje je radila sadašnja vojna i prethodna civilna garnitura, a koji su prethodili ovome koje je tek sada i s ogromnim zakašnjenjem konačno ugledalo svjetlo dana.

Ovo je svakako važan dokument, ali mi se čini kako se s mnogim pitanjima iz istog debelo kasni što u krajnjem nije nebitno za priključenje NATO-u, a od utjecaja na to može biti i imenovanje oko kojeg smo počeli.

B-52

Tko je glasao

To smanjenje i sve drugo, da

To smanjenje i sve drugo, da podsjetim je pripremao i obrazlagao ministar Radoš. Svaka odluka oko toga je zastajala na potpisu kod predsjednika države. Dakle, zašto bi bitna potpredsjednica Vlade ekonomistica, koja uz to treba nositi teret ključnog traženog i obećanog sređivanja stanja u širem smislu, preuzimala resor obrane od ministra koji je za to bitno educiraniji, koji uz to treba odlučujuće spašavati tu Vladu i opću situaciju. U općem političkom smislu mi možemo slušati još puno objašnjenja ali većini to nije logično, tako su glasali, i idemo dalje.
Puno je bitniji dio iza, gdje je to bilo ujedno degradacija i uloge potpredsjednice Vlade, što se nastavlja i s ovom, iza čega se po našoj tradiciji uvijek krije eliminacija radi nekih drugih razloga. Dakle, ta Vlada je tada srušena u bitnim pitanjima, Radoš je bio ključna crta i tako je preživio a Antunović je dio paketa, srušili su je isti šverceri koji javno defiliraju i sada i proširili bi vlast, a svi mi smo na različit način u tome sudjelovali. Zanimljivo je pratiti daljnji razvoj događaja.

Tko je glasao

Za nešto cjelovitiji uvid u

Za nešto cjelovitiji uvid u problematku smanjenja nekad ogromnog aparata je potrebno dublje posegnuti u pamćenje o vremenu nakon akcije koju mnogi za pamćenje kandidiraju. Naravno, riječ je o Oluji nakon koje je pod oružjem i ostalim ostalo jako puno ljudi i njihovih radnih i životnih sudbina.

Već tada počinju priče i planovi o nužnom smanjenju koje je logična posljedica završetka rata, a sve vođeno od tada aktuelne garniture.
Alternativa odlasku bez ičega s redovito i relativno solidno plaćenih poslova pričuvnika je bila ostanak u profesionalnom odnosu, izravno suprotstavljenom proklamiranom smanjenju ili odlazak u mirovinu sa statusom HRVI. Kad bi se zavirilo u statistike MOMBS-a, vidio bi se nagli skok broja istih, odnosno da tvrdnja kako je status i odlazak u mirovinu bio način rješavanja viškova (rečeno smanjenje) nije tlapnja. Kako i na koje sve načine je predmet druge, ali još uvijek aktualne rasprave kojoj je Pančić namjeravao dati znatan prilog i bio spriječen.
Bilo je to vrijeme značajnog pretakanja iz šupljeg u prazno što je rezultiralo izostankom smanjenja ukupnog broja osoba. Kako se je istom pridavao i određeni broj Rojsovih inženjeraca također je interesantno, ali opet dio druge priče.

Promjenom vlasti i dolaskom Radoša priče i planovi postaju konkretniji uz zavidne otpore i probleme kao nakon Oluje, a značajniji pomaci u praksi nastaju dolaskom Antunovićke čiji bitan doprinos smanjenju se ne može zanemariti.
Ovo bi u globalu bila priča o smanjenju koja još traje, a o mnogome iz toga bi se dale ispričati također zanimljive priče.

B-52

Tko je glasao

Samo ću kratko navesti kao

Samo ću kratko navesti kao činjenice kako mi se čine po pamćenju.
Žaljka Antunović se je jedina povremeno javljala odgovorima na pitanja šta se poduzima oko velikih obećanja i očekivanja sređivanja stanja, malverzacija i slično. To je bilo sve smanjenije jer su paralelno rasla i zauzimala mjesto politička i gospodarska pitanja, u okviru kojih je bilo od početka a dalje sve više sve jako dramatično i bitno, ništa mikro nego na veliko. To je klasični tradicijski slijed zbivanja. Čak je i predsjednik države postao puno bitniji od ikakvih očekivanja, pa je čak proširio neke ingerencije (npr. na jednu kuću izvan dvora) a obranom je upravljao više nego Tuđman. U okviru toga je fizički sudjelovala sve šira i šira fronta, tako da su i Jozo Radoš i Željka Antunović postali veoma marginalne osobe. Vanjski imidž potonje je nešto popravljen, što je nebitno kao što se sada vidi, a i zbivanja sa HSLS-om i Radošom su odmah bila lanjski snijeg, kao što se vidi. Prave zvijezde se usput malo, s vidljivim gađenjem, kratko osvrnu na dotične, i to veoma rijetko. Ovo je bez ideje, tek tako za osvježenje ambijenta, ako to ima neke veze sa onim što slijedi.

Tko je glasao

Ti gledaš u jednome smjeru

Ti gledaš u jednome smjeru koji meni i mnogima očito nije padao na pamet.
Puno je interesa u tom vremenu, a nije isključeno da su i ovi koje blago ali jasno naznačavaš bitni.
O istima baš nemam konkretnih saznanja, a još manje uvida, pa bi moja razglabanja o istom morala biti previše maštovita što za ozbiljniju raspravu nije poželjno.

B-52

Tko je glasao

Smjer gledanja je uvijek

Smjer gledanja je uvijek trivijalan - novac.

Tko je glasao

Kad smo već kod novca,

Kad smo već kod novca, zanimljiva su zbivanja oko famoznih Rojsovih inženjeraca i firme Monitor, manje bitnih oko izgradnje cesta za potrebe rata u BiH, a više zbog auto cesta u Hrvatskoj, baš na terenu od Varaždina prema Zagrebu.

Široj javnosti još nije jasno kako je isto moguće. Dok je za potrebe rata logična i razumljiva nabavka značajnih graditeljskih kapaciteta u vidu građevinskih strojeva i kamiona za cca. 50 milijuna maraka, ne onih konvertibilnih već pravih, manje je razumljiv rezon o navodnom poklanjanju istih privatnoj tvrtki o čemu nas informira Rojs.
Koliko god u uvjetima neusporedivo slabije opremljenosti istim inženjerijskih postrojbi u RH izgledalo sumanuto, poklanjanje toga Monitoru u vidu jačanja gospodarske osnove BiH (ili H) ima tračak logike, naravno za promišljanje na Šuškov način.

Interesantno je kako se ta tvrtka pojavila na izgradnji auto cesta u RH koja je tada imala zamah kod nas. Neki će, baš kao i ovi sada, isto pravdati transparentnim javnim natječajima i povoljnijom ponudom.
Ali gdje smjestiti i kako razumjeti činjenicu da je logistiku tvrtke preuzeo MORH na način da je formirana famozna 66.inž.bojna, popunjena upravo ljudima i opremom Rojsovih ljudi i smještena u vojarnu u Čakovcu odakle se odlazilo u velike radne pobjede na trasi auto ceste?

Ako i to opravdamo činjenicom da MORH mora brinuti o svojim postrojbama, pa održavanje strojeva, uključno rezervne djelove, gorivo, mazivo i sve do toaletnog papira logično preuzima, kako objasniti Rojsovo potraživanje od MORH-a nakon što je 66.inž.bojna rasformirana, a ljudi rodom i stanovanjem iz Hercegovine ostali bez plaća, radnoga staža i posla u Monitoru? Njima je cijelo vrijeme bilo važno da rade i prehranjuju obitelji, a tko ih je i kako plaćao, nije ih interesiralo.
Isti Rojs je na TV govorio kako je za njihovu sudbinu kriv MORH koji njemu nije radove na cestama platio, pa on ne može ni svojim ljudima.

Ne znam što je s ljudima kasnije bilo, oko navodnog duga je Rojs najavljivao tužbu protiv RH, a povremeno ga još i sada spominje. Ne znam ni kako je moguće da isti ljudi i isti strojevi mijenjaju svoja agregatna stanja baš kao materija koja prelazi iz jednog oblika u drugi, što je u fizici razmljivo, a u graditeljstvu i vojsci nije.

Nije to jasno ni bivšem ministru Miljavcu koji je nedavno u TV emisiji rekao da se oko toga puno zbivalo, a da ni njemu nije jasno što. Kao što nije jasno ni Radošu, a Antunovićka također nije razjasnila puno. Ili možda je, samo što neće reći.

Ovo je jedna od crtica koje iscrtavaju tragove novca, a obzirom da je tu cestogradnja dosta uključena, ima li isto ikakve veze s kontekstom i tragovima koje ti naznačuješ, barem ili tek kao odvojak na nekoj od stvarnih autocesta, npr. onaj poznatiji za Dugobabe.

Ovo čisto ta razbibrigu, ako ima interesa.

B-52

Tko je glasao

Rojsovo građevinsko

Rojsovo građevinsko poslovanje, bez obzira na ratne i vojne specifičnosti, je u skladu sa bitno širom praksom i kontinuitetom. Obzirom da tu ima i nešto stvarnih ljudi, strojeva, radova i raznog, to je još više to. Tako teku i javni procesi oko toga. Naznake traže više teksta, jer se radi o osnovama šire društvene prakse. To što politici puno toga nije jasno logičnim shvaća bar polovina građanstva, jer politika vodi neke druge bitke na nekim drugim frontovima.

Dugo su uobičajena enormno varijabilna pa i apstraktna poslovanja, ne samo robne rezerve i razno, nego još više u građevinarstvu. To je šire područje, povezano sa širom zbiljom, pa su oblici izražavanja logično raznovrsniji, što normalno uključuje razne asptrakcije i oscilacije, što je čvrst kontinuirani global. Na neurednoj strani građevinarstva je izraslo i izrasta više od pola javne i privatne fizike stvari, što je logično obzirom da je to jedna trećina kapitala a od onog djela na koji se može uticati bitno više od polovine, pa se, sukladno udjelu u varijabilnom djelu radi vjerojatno više od 60 % toga. Tu je bitno "demokratičnija" praksa od drugih, sudjeluje i egzistira puno ljudi i dosta je načela "jesu krali ali su i nama dali", pa puno više ljudi to drži normalnim nego u bilo čemu drugom. Ne određuje to građevinarstvo nego društvo, i u svijetu je tako, pa se "građevinarstvo" osjeća kao vojska pod teretom teških i zbrkanih opterećenja (domobranstvo).

Razvoj događaja je uvijek sklon podizanju ugleda prošlog, pa i u vezi pojma Rojs i slično.

Na auto cesti prema Mađarskoj je, od strane svih, talijanski Astaldi isplaćen sa nekih 200 milijuna EUR-a ili slično a da nije zabio lopate, formirao ured niti uložio ni jedan EUR u cestu. Sve je od početka do kraja forsirano i neplanski, pa je uobičajeni dio šire gužve i otklizavanje jednog djela, a la otklizavanje Rojsove ceste za drugi papin dolazak. Rojsov dio je samo malo javniji, ali je to samo dio šire slične priče. Cesta Zagreb-Rijeka je puno veća priča a ni druge nisu za potcjeniti. Za nekoliko godina napoleonske vlasti je, pitaj boga kako, napravljeno cesta koliko i danas za nekoliko desetljeća. Tako, ako bi se sagledavao novac, treba uzeti da je Rojs kap u moru a da je more široko i zanimljivo.

Rojsov teatar i rušenje bespravne gradnje pod Medvednicom naknadno igra igru. Nedavno je u potpunoj tišini veliko područje parka prirode i negrađevinskih područja istočno pretvoreno u građevinska, operacija najvećih razmjera takve vrste, čime je vrijednost svih nekretnina porasla najmanje po 30 puta i svoj bespravnoj gradnji omogućena zakonitost, čime je profitirao veliki i složeni krug raznih. Rojs je zasad jedini poznati koji je srušio a Ferenčak koji je sređivao dio, što ih dovodi u veliku prednost prema raznom i raznima.

S građevinarstvom povezani dio ima sve veći uticaj u hrvatskoj politici i vlasti, jer se na to objektivno pomiče težište novca i interesa. Fizika stvari i dalje teče trivijalno, po sustavnoj masovnoj inerciji. Rasvjetljavanje točki više zamagljuje orjentaciju, stvar se puno uspješnije vidi običnim okom običnih ljudi. Npr. Jure Radić i Petar Đukan IGH i drugo, MM Dropulić, Čačić i razni drugi, pretežno na sceni od sedamdesetih u naoko nemogućim rolama, kao bitni dio inercije, nastavljaju u velikim brojkama i sustavima a usputni "heroji" kao Rojs, Ferenčak i drugi su tu "nepravedno" izgurani. Tu i razni apstraktni liječnici i politolozi po inerciji bolje prolaze. Sve više do izražaja dolazi stvarno podzemlje i spoj podzemlja i nadzemlja, tj. komunalne instalacije, vodocrpilišta, ceste i slično. Da je tu Rojsu i sličnima pružiti priliku za konkurenciju, bilo bi veoma zaanimljivo. Možda stvarnost do toga i dovede, jer se inercija sve više lomi unutar sebe, ne samo DTK nego i sve drugo, a bilo kakva pamet tu samo smeta ili se koristi za isto.

Bilo kako bilo, biti će sve zanimljivije i opuštenije.

Tko je glasao

Ovo predskazanje s

Ovo predskazanje s vodocrpilištima je zanimljivije to što po sadašnjem koncesiju ne može imati INA kod koje interes postoji, a pomalo i prakse.
Poput Isusa koji je vodu pretvarao u vino, neki manji od njega ali praksom bogatiji više nego uspješno tehničku vodu pretvaraju u pitku uz više nego solidne novčane prinose.
U svjetlu nastavka privatizacije, zanimljivosti oko toga slijede.

B-52

Tko je glasao

Koliko god djelovao robusno

Koliko god djelovao robusno i vojnički, general Mladen Kruljac je u Otvorenom bio boksačka vreća po kojoj su svi tukli. To je nedopustivo. Ako se već nije našao netko iz GS OSRH, morao je doći barem ministar obrane Berislav Rončević. No, čini mi se da i on, kao i Ivica "Bombaš" Kirin ima zabranu istupanja. Da ne bi bacio koju "bombu" kao i njihov šef, naš Ivo Sanader.

-----
http://strategopr.biz/
objectives strategy tactics

Tko je glasao

nisam gledao emisiju, no

nisam gledao emisiju, no kruljac se prečesto spominje da bi to bilo slučajno

usput rečeno, mjesto na koje je došao je navodno ispražnjeno zbog toga što su mu prethodnici upućeni na tečaj stranih jezika pa me strašno zanima kojim to jezikom vlada kruljac?

Tko je glasao

Naravno da spominjanje bilo

Naravno da spominjanje bilo koje vrste nije slučajno.

Kruljac je završio školu stranih jezika (engleski) HVU na Črnomercu, a zajedno s generalom Lucićem je pohađao i vojnu školu stranih jezika u Americi.

Prema onome koliko znam, naša SŠJ također radi po američkom programu gdje je znanje razvrstano u VI stupnjeva. Polaznici se na temelju rezultata ulaznog testa raspoređuju u skupine, tako da školovanje započinje od I, II, III ili IV stupnja (oni koji više znaju polaze od viših stupnjeva). Svaka skupina pohađa tri stupnja, s tim što svaki stupanj sadrži 180 nastavnih sati (ukupno 540), tako da ŠSJ kod nas traje šest mjeseci. Predavači su redom profesori stranog jezika.
Čini mi se kako niti jedna od civilnih škola stranih jezika nema toliki fond sati.

Možda je važno napomenuti da se nakon svakog stupnja polaže ispit (pismeni i usmeni). Onome tko ne zadovolji u bilo kojoj fazi, školovanje se prekida.

Nedostatak tako intenzivnog učenja je što se polazniku koji po završetku školovanja redovito ili barem privremeno ne koristi strani jezik, relativno brzo smanjuje fond riječi.

Ja naravno ne znam kako Kruljac vlada engleskim, ali je u emisiji spomenuto kako je MORH dao podatak da je na provjeri postigao rezultat od 73%, što mislim da otprilike odgovara IV stupnju znanja.

B-52

Tko je glasao

Mala dopuna...ukoliko bi

Mala dopuna...ukoliko bi polaznik zbog bilo kojih razloga izostao sa ukupno 30% nastave, školovanje se također automatski prekida.

Ovo zato jer je uz svladavanje redovitog, nemoguće nadoknaditi propušteno gradivo. Američki programi nemaju uračunata niti dopuštena, kod nas tako uvriježena, velika izostajanja s nastave.

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 18
  3. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 16
  4. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 31
  5. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 1
  6. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 6
  7. I meni je žao od magarac komentara 25
  8. Never Never Land od Kvarner komentara 35
  9. stega bye bye od 2573 komentara 32
  10. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 138
  11. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 52
  12. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  13. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  14. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  15. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  16. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  17. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  18. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  19. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  20. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  21. Dida in the house od Rebel komentara 71
  22. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  23. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  24. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 58
  25. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • hlad
  • Red Cavalry

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 53

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf